UDK 347.235:349.41:528.44 Stručni rad
IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA O
NEKRETNINAMA I UTVR
Đ
IVANJE PRAVA NA ZEMLJIŠTU
U FUNKCIJI USPOSTAVE JEDINSTVENOG REGISTRA
ZEMLJIŠTA I PRAVA NA ZEMLJIŠTU U BR
Č
KO
DISTRIKTU BIH
PUBLIC PRESENTATION OF DATA ON REAL-ESTATE AND DETERMINATION OF RIGHTS IN FUNCTION OF THE
ESTABLISHMENT OF A SINGLE REGISTRY OF REAL-ESTATE AND REAL RIGHTS TO REAL-ESTATE IN THE BRČKO DISTRICT OF B&H
Faruk Latifović
SAŽETAK
Zakon o registru zemljišta i prava na zemljištu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je propisao uspostavu jedinstvene evidencije nekretnina i stvarnih prava na nekretninama u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Poslovi uspostave jedinstvene evidencije, u segmentu izlaganja na javni uvid podataka o nekretninama i utvrđivanje prava, su povjereni Vijeću za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Autor se, u ovom radu, uz nezaobilazan kraći prikaz historijata javnih evidencija na nekretninama u Bosni i Hercegovini, bavi organizacijom, nadležnostima i načinom rada Vijeća za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta BIH. Nakon što bude uspješno okončan projekat izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu u Brčko distriktu BiH, svi geodetsko – katastarski podaci o nepokretnostima kao i podaci o njihovom pravnom statusu će biti vođeni u Registru zemljišta i prava na zemljištu Osnovnog suda Brčko distrikta BiH.
ABSTRACT
Ključne riječi: Jedinstvena evidencije nekretnina, zemljišna knjiga, Vijeće za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu, Registar zemljišta i prava na zemljištu Osnovnog suda Brčko distrikta BiH.
Keywords: Single real-estate registry, land registry, Council for Presentation of Data on Real-estate and Establishment of Rights to Land, Land Registry and Rights over Land of the Basic Court of the Brcko District of BiH.
1. UVOD
Jedna od prvih mjera koje su preduzele vlasti Austrougarske monarhije nakon okupacije Bosne i Hercegovine (BiH) 1878. godine, jeste bila uspostava evidencije nekretnina tj. katastra zemljišta na podlozi premjera prethodno provedenog u periodu 1880.-1884. godine1 kao i uspostava evidencije stvarnih prava na nekretninama tj. zemljišne knjige u periodu od periodu od 1886. - 1911.godine2. Nema sumnje da je ovaj potez, iako primarno izazvan upravnim, privrednim, poreskim i vojnim potrebama Austrougarske monarhije3, imao dalekosežne posljedice u pogledu razvoja građanskog, zemljišno – knjižnog i privrednog prava, ali i geodetske struke u našoj zemlji. Uvođenjem austrijsko – njemačkog tipa zemljišnih knjiga na prostoru naše zemlje4 napušta se tapijski sistem iz tzv. Ramazanskog zakona5 i udaraju temelji osnovnim principima i modernim načelima registra nekretnina i prava na nekretninama6. Na ovim prostorima, tek će Kraljevina Jugoslavija, i to 1930. godine, donijeti Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga, Zakon o zemljišno-knjižnim diobama, otpisima i pripisima, a 1931. godine se donosi i Pravilnik o vođenju zemljišnih knjiga, ali i tada pod očitim utjecajem njemačkog prava7.
Po završetku 2. svjetskog rata, u doba ubrzane poslijeratne obnove8 i izgradnje socijalističkog samoupravnog društva (industrijalizacija i elektrifikacija, urbanizacija, izgradnja saobraćajnica,
1 Na osnovu ovog premjera su izrađeni katastarski planovi u razmjeri 1:6250 (sa izuzetkom naseljenih mjesta gdje su
planovi izrađeni u razmjeri 1:3125, 1:1562,5 i 1:781,25) i katastarski operat. Ovaj je premjer vršen grafičkom (geodetski stol) metodom, sa tzv. poliedarskom projekcijom. Jedinice su bile metarske.
2 Austrougarska je 13. septembra 1884. godine donijela Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu, Uputstvo za
provođenje Gruntovničkog zakona, Uputstvo za vođenje gruntovnice i Naredbu u pogledu ustrojstva i djelokruga gruntovničkih povjerenstava i uredovanja kod istih.
3
O prirodi namjera Austrougarske monarhije najbolje govori činjenica da je, među prvim propisima, i to čak prije propisa o zemljišnim knjigama, donesen 12. oktobra 1881.godine zakonski akt: „Rudarnički red za Bosnu i Hercegovinu“ koji je uredio odnose vlasništva i iskorištavanja rudnog blaga Bosne i Hercegovine. Navedeno prema Begić, M. (1999): Katastar zemljišta. Geodetski glasnik br. 33, str. 73.
4 Prvi upisi u zemljišnim knjigama koje se vode kod Osnovnog suda Brčko distrikta BIH potiču iz 1888. godine. 5
Zakon od 7. Ramazana 1274. (1858.) godine. Sa druge strane, na području materijalnog prava, zadržavaju se stečena prava na nekretninama.
6 Više o načelima zemljišno – knjižnog prava vidjeti u Vedriš, M., Klarić, P. (1996): Građansko pravo, opći dio,
stvarno, obavezno i nasljedno pravo. Narodne novine. Zagreb, str. 230.-233. i Josipović, T. (2001): Zemljišno knjižno pravo. Informator. Zagreb, str. 122.-140.
7 U geodetskom smislu, za područje Kraljevine Jugoslavije, uvodi se Gaus – Krigerova projekcija meridijanskih zona.
Planovi su izrađeni u mjerilima 1:500, 1:1000, 1:2500 i 1:5000.
8 „Od ukupno 67 katastarskih srezova u Bosni i Hercegovini, sa površinom od 5.119.000 ha, uništeni su planovi i
operati u 24 katastarska sreza sa površinom od 1.700.000 ha. Od toga na površini od 1.066.829 ha uništena je i zemljišna knjiga za koje područje je bilo potrebno uraditi „popisni katastar“ a za područje od oko 700.000 ha, za koja je sačuvana samo zemljišna knjiga izrađena je revizija katastra po poznatim metodama“. Navedeno prema Dervišić, M. (1998): Popisni katastar. Geodetski glasnik br. 32, str. 25.
nacionalizacija, agrarna reforma i kolonizacija, uzurpacije, demografske promjene, fiskalne potrebe etc.) ali i razvoja nauke i tehnike, ukazala se i potreba za savremenijim metodama u vođenje katastra zemljišta i u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. U tom pravcu treba ukazati da održavanje naslijeđenog katastra zemljišta nije vršeno u periodu od 1945. do 1953. godine zbog podozrivosti novih vlasti prema ovim „kapitalističkim obilježjima“9. Navedena dešavanja su imala svoj odraz i na području tadašnjeg brčanskog sreza, pa je nakon revizije katastra 1948. godine formiran stari katastar10 koji je bio na snazi sve do 1959. godine (grad Brčko), odnosno 1969. godine (ruralni dio).
U međuvremenu, razvoj društvenih i privrednih odnosa, uočene manjkavosti i nepreciznosti, mala upotrebna vrijednost postojećih evidencija, pa svakako i tehničko – tehnološki progres, su nužno uslovili potrebu za napuštanjem prevaziđenih rješenja obilježenih prošlim „carskim i kraljevskim“ vremenima, odnosno javila se težnja za sistematskim pristupom koji bi trebao da ponudi objektivnija i kvalitetnija rješenja u oblasti premjera i izrade novog katastra zemljišta. Planiranje izrade novog katastarskog premjera u Bosni i Hercegovini započelo je donošenjem Društvenog plana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: SR BiH) za period od 1966. do 1970. godine, odnosno Programa premjera i izrade katastra zemljišta za period od 1966. do 1970. godine kao i Zakona o finansiranju geodetskih radova na premjeru i izradi katastra zemljišta za period od 1966. do 1970. godine (Sl. list SR BiH br. 39/66)11. U kasnijem periodu, premjer i izrada katastra zemljišta se vrše na osnovu srednjoročnih programa koje je utvrđivala Skupština SR BiH, pri čemu je, do kraja 1984. godine, novi premjer izvršen u 58 općina na površini od 2.590.900 ha ili 50,6 % teritorije a tokom iste godine premjer je bio još u toku na području 35 općina na površini od 1.307.737 ha ili 25,5 % teritorije tadašnje SR BiH. Preostalu površinu republike, od oko 1.230.000 ha ili 24 % teritorija, je trebalo obuhvatiti programom premjera zemljišta u razdoblju od 1986.-1990. godine12.
Što se tiče samog grada Brčko, u periodu od 1954. godine do 1959. godine, provedeno je snimanje numeričkom metodom a tako uspostavljeni katastar zemljišta (uspostavljen sada na temeljima novog državnog premjera) stupa na snagu 1959. godine, da bi potom, u periodu od 1959. pa do 1968. godine, bila vršena reambulacija jer korištenim mjerama redovnog održavanja premjera13 nisu mogle biti evidentirane sve terenske promjene. Ovdašnja ruralna područja su bila predmetom aerofotogrametrijskog snimanja 1964. godina a tako dobiveni podaci premjera su stupili sa snagu 1969. godine, sa izuzetkom područja šest sjeverozapadnih katastarskih općina (Gorice, Krepšić, Vučilovac, Marković polje, Donji Vukšić i Laništa) koje su bila predmetom aerofotogrametrijskog snimanja još 1956. godina (premjer stupio na snagu 1959. godine). Pored samog čina geodetskog snimanja katastarskih čestica, pribavljani su
Zavidovići, Vitez – dio, Novi Travnik – dio, Sokolac – dio, Han Pijesak – dio, Rogatica, Goražde, Čajniče, Foča, Kalinovik – dio, Ljubinje, Trebinje – dio, Nevesinje – dio, Gacko – dio, Posušje, Prozor i Jablanica – dio. Navedeno prema Begić, M., op.cit., str. 73.
9 Dervišić, M., op.cit., str. 25.
10 Sastavni dio tog kat. operata su bili zemljišni – popisni listovi u koji su upisivani podaci o nazivu sreza, nazivu
Mjesnog narodnog odbora, nazivu kat. općine, broju tog lista, imenu i prezimenu posjednika i mjestu stanovanja, broju posjedovnog lista iz ranijeg Austrougarskog katastra, podaci o parcelama (broju parcele, nazivu parcele, površini parcele, kulturi i klasi parcele) kao i primjedba. Iz tehničkih razloga, u tim listovima nije bilo moguće evidentirati, verbi causa, zabilježbu uzurpacije a lica koja su ranije bila upisana kao uzurpanti (u Austrougarskom katastru) su, u revidiranom katastru iz 1948.godine, upisivani kao posjednici.
11
Karabeg, D. (1999): Stanje radova premjera i uspostavljanje katastra nekretnina na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Geodetski glasnik br. 3, str. 84.
12 Milišić, B. (1985): Stanje premjera u SR Bosni i Hercegovini početkom 1985. godine. Geodetski glasnik br. 22., str.
30.
podaci o načinu njihovog iskorištavanja i njihovim korisnicima (posjednicima) i na osnovu tih podataka izrađen je novi katastarski operat.
Međutim, iako je na ovaj način postignut značajan pomak na djelatnom planu, zadržana je istovremeno i zemljišna knjiga, odnosno nastavila se praksa dvojne evidencije nekretnina. Ovakvo rješenje, doduše donekle razumljivo za tadašnje vrijeme u kojemu se smatralo da će u utopijskom besklasnom društvu prestati, ipso facto, potreba za zemljišnom knjigom sa privatnom svojinom, u praksi je samo stvaralo probleme, a zbog nezainteresovanosti organa vlasti14 za ažurnu i funkcionalnu zemljišnu knjigu, ista je postala mjesto gdje su se često provodili samo formalni, neophodni po sili zakona, upisi, dok je upis u katastarskim (izvorno tehničkim) evidencijama ubrzo postao sinonim za pretpostavljeno i vanknjižno vlasništvo15. Ovo je nužno vodilo neskladu dviju evidencija o zemljištu (zemljišne knjige i katastra)16 iako na prvi pogled obje evidencije vode iste podatke o pravnom položaju nekretnina. Dualitet u vođenju evidencija17 ubrzo postaje i predmet otvorenih kritika stručne javnosti koji ukazuju kako na nesklad međusobnih upisa u registrima tako i na nesklad upisa u registrima i vanknjižnog stanja, pa se – uz nezaobilaznu ideologiziranu pravnu terminologiju o „udruženom radu“ i „radnim ljudima i građanima“ –zaključuje da načelo pravne sigurnosti nameće potrebu o tačnosti i potpunosti podataka o nekretninama te da već stečeno i registrovano pravo može biti prenijeto, ograničeno ili ukinuto samo na propisan način18.
14 Istina, dio problema se može pripisati i neodgovornosti prenosilaca i stjecalaca prava za evidentiranjem promjena. 15 Upis u zemljišnoj knjizi nije uvijek apsolutan dokaz prava vlasništva.“ (Kantonalni sud u Tuzli Gž. 774/00 od
22.02.2011.godine, Vrhovni sud SAP Vojvodine Rev. 375/79).
„U članu 2. Osnovnog zakona o premeru i katastru zemljišta označeno je da katastar zemljišta služi za privredne, upravne i statističke svrhe, za izradu zemljišnih knjiga i za druge potrebe društvenih organa, organizacija i građana. Prema tome, stanje u katastru, uzev samo za sebe, nije dokaz o svojini zemljišta. To može biti jedino upis u zemljišnoj knjizi ili u knjizi tapija.“ (Vrhovni sud Srbije, Gž. 203/66).
„Stanje u katastru nije dokaz o svojini. Međutim, kako je sporna nepokretnost upisana u katastru, kao društvena svojina, ova činjenica je od značaja za ocenu dokaza, tim pre što tuženi u toku spora nije pružio dokaze iz kojih proizlazi da je sporno zemljište nasledio od svog pretka. Ponašanje stranaka prilikom formiranja katastarskog operata može takođe da ima veliki značaj u pogledu dokazivanja o vlasništvu sporne nepokretnosti. Po načinu kako se formira katastarski operat i po postupanju za njegovo formiranje može se utvrditi kako je sporna nepokretnost upisana kao društvena svojina i kakvo je ponašanje tuženog, odnosno njegovog pretka, bilo u tom postupku, jer bez njegove saglasnosti i osporavanja, malo je vjerovatno da bi sporna nepokretnost mogla biti upisana kao društvena svojina.“ (Vrhovni sud Srbije, Gž. 168/72).
16
„Još je u pravnim pravilima bivšeg Opšteg austrijskog građanskog zakonika, koji se tada primjenjivao na građanskopravne odnose nastale na teritoriji BiH, bilo propisano paragrafom 430 da se prenos svojine nepokretnih stvari mora upisati u zemljišne knjige, a paragrafom 440 da svojina nepokretnih stvari prestaje samo ispisom iz zemljišne knjige. A, to dalje znači da je S.M. mogla steći vlasništvo jedino upisom u zemljišnu knjigu, a ne upisom u katastarski operat. Upis u katastarski operat nije sticanje vlasništva po osnovu zakona. Po osnovu zakona pravo vlasništva se stiče stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, dospjelošću i na drugi način određen zakonom. Nijednim zakonom nije određeno da se vlasništvo stiče upisom u katastar. Naprotiv, upisom u katastar se stiče samo posjed. (Apelacioni sud Brčko distrikta BIH br. 097-0-Gž-06-000149 od 16.11.2007. godine).
„Ni posle sprovedene komasacije, pravo svojine se ne može steći samo na osnovu upisa u katastar. Posle sprovedene komasacije, novo stanje nije sprovedeno kroz zemljišne knjige. Stanje u ove dve evidencije nije identično kako u pogledu brojeva parcela tako i u pogledu površina. Prvostepeni sud je odluku doneo na osnovu stanja u katastru ne obazirući se na stanje u zemljišnoj knjizi. Ovakvu odluku, Okružni sud je ukinuo.“ (Okružni sud u Požarevcu, Gž. 146/94).
17 Pored različitih podataka o pravnom statusu nekretnina i nosiocu prava na nepokretnostima u dvije evidencije,
uočavane su i razlike u pogledu podataka o površini i kulturama parcela. Međutim, ovaj problem je bio više praktičnog karaktera, jer nije bilo nikakve sumnje da je upis u zemljišnoj knjizi bio samo dokaz o postojanju pravu vlasništva i drugih stvarnih prava koji se upisuju, a ne i o podacima premjera.
18 Vidjeti zaključke Savjetovanja o uspostavljanju novog katastara nekretnina održanog 18. i 19. juna 1982.godine,
Kod takvog stanja stvari, rješavanje imovinsko – pravnih sporova je postalo nemoguće ili su takvi predmeti rješavani uz velike poteškoće i improvizacije, pa je Skupština SR BiH oformila Komisiju za rješavanje pitanja evidencije o nekretninama koja je nakon četiri godine rada zaključila da je neophodno kreirati jednu jedinstvenu evidenciju nepokretnosti, u vidu katastra nekretnina19. U ovom kontekstu treba ukazati i na Polazne osnove za utvrđivanje novog sistema evidencija nekretnina, koje je prihvatilo Izvršno vijeće SR BIH na svojoj sjednici dana 21.05.1981. godine. Uporedo sa ovim procesima zamijećena je pojava zahtjeva većeg broja općina za obnovom premjera, osobito u urbanim sredinama, jer je bilo nemoguće utvrditi prava na nekretninama na neažurnim geodetskim planovima20. Iako do danas nisu bila provođena precizna cjelovita istraživanja u tom pravcu, empirijski pokazatelji govore da sudski i upravni postupci izazvani nesređenim zemljišno – knjižnim stanjem spadaju u red najsloženijih, najskupljih i najdugotrajnijih postupaka.
Uslijediti će 1984.godine donošenje Zakona o premjeru i katastru nekretnina21, nakon čega će biti nastavljeni radovi na izradi premjera, ali se uspostava katastra zemljišta sada zamjenjuje uspostavom katastra nekretnina. Katastar nekretnina se uspostavlja na osnovu izvršenog premjera, katastarskog klasiranja i bonitiranja zemljišta i utvrđenih prava na nekretninama22, odnosno uspostava katastra nekretnina je obuhvatala više faza i to sljedećeg redoslijeda: utvrđivanje katastarskih teritorijalnih jedinica, katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta, te izlaganje na javni uvid podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na nekretninama i, na kraju, izradu katastra nekretnina. Tako zamišljeni katastar nekretnina bi bio zbirna evidencija geodetsko – tehničkih podataka o katastru zemljišta, zgrada i drugih objekata (mjerni i opisni podaci) sa upisanim evidentiranim pravima (svi podaci o upisanim pravima na nepokretnostima)23.
2. BRČKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE KAO JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: distrikt) je jedinstvena administrativna jedinica lokalna samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine24 i obuhvata cjelokupni teritorij općine Brčko u granicama od 1. januara 1991. godine25. Ovlasti distrikta po pitanju lokalne samouprave proizlaze iz toga što je svaki od entiteta delegirao Vladi distrikta sve svoje
19
Karabeg, D., op. cit., str. 85.
20 Milišić, B., op.cit., str. 30.
21 Sl. list SR BiH br. 22/84, 12/87, 26/90, 36/90 i Službeni list RBiH br. 3/93, 4/93, 13/94, 20/95 (u daljem tekstu:
Zakon o premjeru i katastru nekretnina)
22čl. 45. Zakona o premjeru i katastru nekretnina
23čl. 6., 7. i 8. Zakona o premjeru i katastru nekretnina. Ipak, dio akademske javnosti je opravdano (po nama)
kritikovao ovakvo rješenje, u kontekstu povjere naznačenih poslova u upravnu nadležnost, navodeći da “jedinstveni sistem evidencije, u koju je uključen premjer zemljišta, izrada katastra zemljišta i zgrada, njihovo održavanje, kao i upis stvarnih i drugih prava povodom nepokretnosti, predstavlja nespretno izabran način da se jednom kapom pokrije više glava”. Citirano prema Krneta, S. (1983): “Primjedbe povodom Nacrta zakona o premjeru i katastru nekretnina”. Advokatura BiH br. 33-36, str. 12., u Pušac, J. (2012): Konvalidacija ugovora o kupoprodaji nepokretnosti u pravnom sistemu Republike Srpske.Anali Pravnog fakulteta u Zenici br. 8., str. 130.
24čl. 1. st. 1. Statuta Brčko Distrikta BIH, prečišćeni tekst (Sl. glasnik Brčko Distrikta BIH br. 2/10, u daljem tekstu:
Statut distrikta)
ovlasti u vezi s upravom koje su prethodno vršili dva entiteta i tri općinske vlasti na teritoriju predratne općine Brčko26.
Statutom distrikta su predviđene nadležnosti tijela vlasti distrikta i to: privreda, finansije, javna imovina, javne usluge/infrastruktura, kultura, obrazovanje, zdravstvena zaštita, zaštita životne okoline, socijalna zaštita, sudstvo i pravne usluge, policija, stambena pitanja, urbanizam i prostorno planiranje, te ostale nadležnosti potrebne za funkcionisanje distrikta u skladu sa čl. 1. ovog statuta27. Distrikt se zasniva na podjeli vlasti, pri čemu zakonodavnu vlast vrši Skupština distrikta, izvršnu vlast vrši Vlada distrikta a sudsku vlast vrše sudovi distrikta28. Vladu distrikta čine gradonačelnik, dogradonačelnik, glavni koordinator Vlade i šefovi odjeljenja, dok javnu upravu čine: odjeljenja Vlade distrikta, Kancelarija gradonačelnika, Direkcija za finansije distrikta, Kancelarija za upravljanje javnom imovinom, Kancelarija koordinatora za Brčko distrikt pri Vijeću ministara BiH te ostali organi uprave kada je to predviđeno zakonom29. Stanovnik distrikta je osoba koja je državljanin BiH, ili osoba koja zakonito boravi u BiH, koja ima prebivalište na teritoriju distrikta30, a stanovnici distrikta mogu biti državljani entiteta i BiH31. Treba navesti i da distrikt nema vlastito ministarstvo pravde, nego je organ nadležan za poslove pravosuđa – Pravosudna komisija distrikta32.
3. IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I UTVRĐIVANJE PRAVA NA NEKRETNINAMA U BRČKO DISTRIKTU BOSNE I HERCEGOVINE
3.1. Općenito
Katastarski srez Brčko ima površinu od 566.624.288 m2, od čega na 11 komasacijskih katastarskih općina (Brezik, Brezovo polje, Buzekara, Gredice, Krbeta, Popovo polje, Ražljevo, Sandići, Slijepčevići, Stanovi i Trnjaci), kod kojih je, još prije proteklog rata, formiran katastar nekretnina33 otpada 157.117.736 m2 ili 27,73 %, dok na 46 katastarskih općina novog premjera (Bijela, Boće, Boderište, Brčko 1, Brčko 2, Brezovo polje selo, Brka, Brod, Bukvik donji, Bukvik gornji, Cerik, Čađavac, Ćoseta, Dizdaruša, Dubrave, Dubravice donje, Dubravice gornje, Gajevi, Gorice, Gornji Rahić, Gornji Zovik, Grbavica, Islamovac, Krepšić, Laništa, Lukavac, Maoča, Marković polje, Omerbegovača, Palanka, Potočari, Rašljani, Repino brdo, Skakava donja, Skakava gornja, Šatorovići, Štrepci, Ulice Bukovac, Ulović, Vitanovići,
26čl. 1. st. 2. Statuta distrikta. U tom pravcu entiteti u okviru distrikta izvršavaju samo one dužnosti i ovlasti koje su im
povjerene prema Statutu, a nijednom od entiteta vlasti distrikta neće dodijeliti ili povjeriti bilo koju funkciju upravljanja ili ovlast koja nije posebno dodijeljena ili povjerena prema Statutu. Vidjeti čl. 1. st. 3. Statuta distrikta.
27čl. 8. st. 1. Statuta distrikta 28čl. 19. Statuta distrikta
29čl. 45. Statuta distrikta. Sadržajno i jezički identičnu odredbu o sastavu javne uprave u Brčko distriktu BiH sadrži i
odredba čl. 2. Zakona o javnoj upravi Brčko distrikta BIH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 19/07, 2/08, 43/08 i 9/13).
30čl. 11. Statuta distrikta 31čl. 12. st. 1. Statuta distrikta
32 Pravosudna komisija je ustanovljena Zakonom o Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko
distrikta BiH br. 4/00, 1/01 i 5/01). Navedena komisija, prema sada važećem Zakonu o Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 19/07 i 2/08), ima osam članova (predsjednik Ustavnog suda BiH ili sudija kojeg on odredi kao svog zamjenika, predsjednik Apelacionog suda distrikta, predsjednik Osnovnog suda distrikta, Glavni tužilac distrikta, direktor Kancelarije za pravnu pomoć distrikta, Pravobranilac distrikta, dva građanina distrikta) i stručnu službu.
33 Na ovom dijelu općine Brčko je proveden, tokom 80-tih godina, najprije postupak komasacije a potom i uspostava
Vučilovac, Vujičići, Vukšić donji i Vukšić gornji) kod kojih je, do donošenja Zakona o registru zemljišta i prava na zemljištu Brčko distrikta BIH (Sl. Glasnik Brčko distrikta BIH br. 11/01, 01/03 i 14/03) egzistirao katastar zemljišta, otpada 409.506.552 m2 ili 72,27 % površine distrikta34.
Urbani dio distrikta (grad Brčko, sela Maoča, Gornji Rahić, Brka i Brezovo polje) je, bio tokom 1987.godine, predmetom aerofogrametrijskog snimanja u funkciji uspostave novog elaborata za potrebe katastra nekretnina35.
Dalje radove, na ovom planu, će prekinuti izbijanja rata na prostorima BiH.
Nakon završetka zadnjeg rata, u sklopu reforme propisa koja je provedena u distriktu pod utjecajem Ureda Visokog predstavnika (OHR), još tokom 2001. godine36, donesen je i Zakon o registru zemljišta i prava na zemljištu Brčko distrikta BIH37, koji je predvidio osnivanje Registra prava na zemljištu (u daljem tekstu: Registar zemljišta)38.
Registar zemljišta osniva39, po službenoj dužnosti, Osnovni sud Brčko distrikt BiH (u daljem tekstu: Osnovni sud)40 u saradnji sa Odjeljenjem za javni registar distrikta41.
3.2. Sastav, nadležnosti i način rada Vijeća za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu
Registar zemljišta se izrađuje na osnovu tehničkih podataka novog premjera i utvrđenih prava na zemljištu upisanih u zemljišnu knjigu42. Osnivanje Registra zemljišta će, kao i kod postupka uspostave jedinstvene evidencije nekretnina po odredbama Zakona o premjeru i katastru nekretnina, obuhvatiti sljedeće faze43: utvrđivanje katastarskih teritorijalnih jedinica44, katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta45, izlaganje na javni uvid podataka o nekretninama
34 Akt Pododjeljenja za katastarske knjige Brčko distrikta BiH br. 10-0270RN-002/14 od 27.10.2014.godine
35 Podaci premjera dobiveni aerofotogrametrijskim snimanjem 1987. godine, u geodetskom smislu, će činiti osnovu
uspostave novog registra zemljišta. Iako je bio značajan protok vremena, računajući od momenta ovog snimanja pa do datuma početka izlaganja podataka premjera, nije provedena mjera tehničke reambulacije prije nego što se pristupilo uspostavi novog registra zemljišta, nego se podaci ažuriraju po primjedbama stranaka datim u postupku izlaganja i potvrđenim terenskim uviđajem zasebne geodetske ekipe. Premjer se i dalje zasniva na ranijoj državnoj trigonometrijskoj mreži i nivelmanu, a treba svakako spomenuti i da se, u međuvremenu, sa analognog plana prešlo na digitalni plan, dok je toku i prelazak na koordinatni katastar naravno uz prethodni uslov da se razvije geodetska mreža odgovarajuće tačnosti.
36 Doneseni su zakoni o sudskoj, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, novi
procesni zakoni iz oblasti sudskih postupaka, novi zakon o upravnom postupku, novi krivični zakon, etc.
37 U daljem tekstu: Zakon o registru. 38č
l. 225. st. 1. Zakona o registru
Može se, opravdano, postaviti pitanje da li je možda adekvatniji termin: „Registar nekretnina i prava na nekretninama“. Također, mogu se uputiti i nomotehničke zamjerke, jer u čl. 1. ovog zakona se navodi naziv: „Registar zemljišta i prava na zemljištima“ a u čl. 225. st. 1. ovog zakona se opet koristi termin: „Registar prava na zemljištu“.
39čl. 225. st. 2. Zakona o registru
40 Za razliku od ranijeg Zakona o premjeru i katastru nekretnina, koji je previđao da upravne i stručne poslove iz oblasti
održavanja jedinstvene evidencije nekretnina vrše organi uprave, novoformirani Registar zemljišta će funkcionirati kao zasebna organizaciona jedinica Osnovnog suda, što je kvalitetnije rješenje (po nama) jer se ipak radi o domenu civilnog prava.
41 Odjeljenje za javni registar distrikta obuhvata, kao nadležni organ uprave, organizacionu jedinicu nadležnu za
geodetske poslove i poslove katastra nekretnina: Pododjeljenje za katastarske knjige.
i utvrđivanje prava na nekretninama46, te izradu elektronske zemljišne knjige – Registra zemljišta47.
Izlaganje na javni uvid podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na nekretninama (u daljem tekstu: izlaganje) obuhvata naredne podfaze: izlaganje podataka premjera i katastarskog klasiranja, utvrđivanje prava ne nepokretnostima, sastavljanje zapisnika o toku izlaganja, provođenje promjena u katastarskim planovima, elaboratima premjera i katastarskog klasiranja zemljišta i popisnim listovima i, na koncu, donošenje rješenja48.
Slika 1: Rješenje Vijeća za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta BIH (prva stranica)
46 čl. 228.-242. Zakona o registru. Utvrđivanje prava na nekretninama u postupku osnivanja Registra zemljišta,
podrazumijeva određivanje upisa nespornih prava na nekretninama u Registar zemljišta.
47čl. 243.-251. Zakona o registru
48čl. 40. Pravilnika o izlaganju na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta i određivanje upisa
Slika 2: Rješenje Vijeća za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta BIH (druga stranica)
Izlaganje vrši Vijeće za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta BIH (u daljem tekstu: Vijeće)49, koje imenuje predsjednik Osnovnog suda50. Vijeće se sastoji od predsjednika51 i dva člana52.
49 Vijeće, u organizacionom smislu, pripada Odjeljenju za javni registar distrikta. 50čl. 229. Zakona o registru
51 Predsjednik Vijeća se, prema osnovnom tekstu zakona, trebao da imenuje iz reda sudija a na prijedlog Pravosudne
komisije distrikta. Intencija zakonodavca jeste očito bila podizanje kvaliteta rada Vijeća, obzirom na stručne i moralne kvalifikacije imenovanih nosilaca sudijskih funkcija. Ovakvo rješenje bi, međutim, u praksi stvaralo ogromne probleme imenovanim sudijama (predsjednicima Vijeća) u obavljanju njihovih redovnih sudijskih poslova. Odredbom čl. 1. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registru (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 1/03) je izmijenjena ova odredba, tako što je određeno da predsjednika Vijeća imenuje predsjednik Osnovnog suda iz reda diplomiranih pravnika s položenim pravosudnim ispitom na prijedlog Pravosudne komisije distrikta, a i ovakvim rješenjem se očito pokušava ostvariti zakonodavčeva intencija očuvanja nezavisnosti u radu predsjednika i članova Vijeća. Ipak, smatramo da je, u kontekstu jačanja nezavisnosti i samostalnosti u radu, trebalo razmotriti i druga rješenja, verbi causa, uvođenja imuniteta od građansko – pravne i krivično – pravne odgovornosti predsjednika i članova Vijeće za izraženo mišljenje u obavljanju službenedužnosti (treba istaći da se radi o vrlo složenim predmetima sa često sukobljenim imovinskim interesima stranaka), stabilnosti radno – pravnog statusa, izdvajanja Vijeća iz „organizacionog okrilja“ Odjeljenja za javni registar distrikta, etc.
52 Jedan član se imenuje iz reda diplomiranih inženjera geodezije, geodetskih inženjera ili geometara sa najmanje pet
Izlaganje podataka vrši se po katastarskim općinama ili pojedinačno na zahtjev stranke putem popisnih listova za zemljište i zgrade53.
Vijeće oglasom određuje, posebno za svaku katastarsku općinu, mjesto i vrijeme kada će početi izlaganje i obavještava sva lica54 koja polažu pravo ili imaju pravnog interesa na nekretninama u odnosnoj katastarskoj općini da su dužna da u određeno vrijeme dođu u prostorije Vijeća i daju potrebne podatke o nekretninama i pravima na nekretninama55. Istovremeno, Vijeće obavještava Osnovni sud i Odjeljenje za javni registar distrikta o datumu početka izlaganja po općinama, datumu prestanka upisa u zemljišne knjige i katastarsku evidenciju (trideset dana prije početka izlaganja) kao i datumu kada će se izuzeti zemljišne knjige, katastarski planovi i katastarski operat56.
Prije izlaganja podataka, Vijeće je dužno da pribavi kopije katastarskih planova i elaborat novog premjera, kao i podatke o svim licima za koje se, po prikupljenim podacima, pretpostavlja da su nosioci prava na nekretninama u katastarskoj općini za koju se izlažu podaci. Vijeće je obavezno da koristi podatke iz zemljišne knjige, stare katastarske planove i katastarske operate, odluke sudova i organa uprave kojima je odlučeno o pravima na nekretninama a koje nisu ranije provedene u zemljišnim knjigama, neprovedene odluke agrarnih i drugih komisija koje se odnose na nekretnine, podatke o pravima utvrđenim u postupku komasacije, a po mogućnosti da pribavi i druge isprave i dokaze koji mogu poslužiti kao osnov za upis prava u Registar zemljišta. Ustanovljena je obaveza organa distrikta, osobito sudova, kao i drugih pravnih lica, da bez odlaganja dostave Vijeću na njegov zahtjev, podatke i isprave koje će poslužiti kao osnov za upis prava na zemljištu57.
Kako bi se osiguralo efektivno i nesmetano odvijanje postupaka i zaštitila prava stranka u postupcima, a na koncu realizovalo i pravo učesnika u postupku na fer postupak58, predviđena je obaveza da se licu, čije je prebivalište odnosno boravište nepoznato a ne javi se radi učešća u postupku izlaganja, ima odrediti privremeni zastupnik iz reda advokata Kancelarije za pravnu pomoć distrikta59. Pored opisanog obligatornog imenovanja, propisana je i fakultativna opcija
u praksi isto Vijeće provodilo izlaganje u više katastarskih općina, tako su predsjednik i član Vijeća iz reda geodeta bili
de facto stalni članovi Vijeća u tim općinama, dok se član Vijeća iz reda građana sa područja katastarske općine u kojoj se izlažu podaci mijenjao u svakoj općini.
53čl.4. st. 2. Pravilnika
54 Oglas se objavljuje putem sredstava javnog informisanja i to najkasnije 60 dana prije početka izlaganja podataka.
Pored ovog općeg poziva Vijeće će, svakom pravnom ili fizičkom licu za koje su prikupljeni podaci i adrese za čije se nekretnine vrši izlaganje uputiti najkasnije 15 dana prije izlaganja podataka poseban pismeni pojedinačan poziv da u označeno vrijeme dođe u radnu prostoriju Vijeća i da donese sve isprave koje služe kao dokaz o pravima na nekretninama, a uz poziv se prilaže popisni list ili kopija posjedovnog lista.
55čl. 231. i čl. 232. Zakona o registru 56čl. 37. Pravilnika
57čl. 230. Zakona o registru. Na ovaj način je Vijeću stavljeno u obavezu utvrđivanje materijalne istine, po službenoj
dužnosti. Preciznije, Vijeće pribavlja i kompletira sav elaborat i dokumentaciju potrebnu za izlaganje podataka. U tom pravcu od poslovnog subjekta koji je vršio premjer i katastarsko klasiranje zemljišta, Vijeće preuzima sljedeći elaborat: kopije geodetskih planova, popisne listove za zemljište, foto skice i skice detalja, abecedni spisak vlasnika i korisnika nekretnina, spisak površina, katastarski registar parcela i podatke o geodetskoj mreži. Od Odjeljenja za javni registar distrikta Vijeće preuzima: popisne listove za zgrade sa dokumentacijom o zgradama, katastarski operat i planove starog premjera, kopiju katastarskog plana novog premjera sa ucrtanom granicom građevinskog zemljišta, umanjene planove novog premjera na razmjeru planova starog premjera na providnoj podlozi, neprovedene odluke i druge isprave i dokaze koji mogu poslužiti za utvrđivanje prava na nekretninama. Od Osnovnog suda se preuzima zemljišna knjiga. (čl. 38. Pravilnika)
58čl. II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 6. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
(1950)
59 Raniji Zakon o premjeru i katastru nekretnina je predviđao, u čl. 73., u ovakvim situacijama, također postavljanje
postavljanja privremenog zastupnika i licima koja su bila prethodno uredno pojedinačno pozvana radi učešća u postupku izlaganja, ali se nisu odazvali pozivu, niti su svoj izostanak opravdali60. Dodatno, kod učešća u postupku zakonskih zastupnika ili punomoćnika, kao obligatorni sastavni dio punomoći za zastupanje, isprave o starateljstvu i uopće isprava iz kojih je vidan obim i sadržina ovlaštenja za zastupanje u postupku, je propisano navođenje podataka o nosiocu prava na nekretninama (indikacije, adresa i matični broj)61.
Vijeće, u postupku izlaganja, provodi raspravu i donosi odluku po pravilima vanparničnog postupka, ako ovim zakonom nije drugačije određeno62. S druge strane, zapisnik u koji se unosi tok postupka izlaganja, izjave stranaka, etc., se sačinjava u skladu sa odredbama zakona o upravnom postupku63.
Na javnoj raspravi, Vijeće će strankama staviti na uvid katastarsko-knjižne cjeline nekretnina; podatke o vlasniku, nosiocu prava raspolaganja i prava korištenja, kao i ograničenja vezana za nosioce prava u pogledu raspolaganja nekretninama; podatke o zemljišnim i kućnim služnostima, stvarnim teretima i hipotekama kojima su nekretnine opterećene; podatke o posjedniku nekretnina i nosiocu obaveza na prihod od poljoprivredne djelatnosti i zgrada64. Strankama je zagarantovano pravo da, u postupku izlaganja podataka, mogu stavljati primjedbe na podatke utvrđene premjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta65.
Kancelarija za pravnu pomoć distrikta je samostalan i nezavisan organ distrikta, koji na teritoriji distrikta, po pravilu, pruža pravnu pomoć građanima slabog imovnog stanja. Ustanovljena je Zakonom o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 5/01), a sadašnji rad je regulisan Zakonom o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 19/07). Raspolaže sa direktorom, pet advokata, istražiteljem, te administrativnom službom.
60čl. 233. Zakon o registru 61č
l. 43. st. 5. Pravilnika
62čl. 234. Zakona o registru. Ova odredba je izazvala veliku pažnju u praksi. Naime, očito da se zakonodavac u
distriktu, iako mu je bio uzor raniji Zakon o premjeru i katastru nekretnina, nije odlučio da se postupak (supsidijarno) vodi po pravilima upravnog postupka, nego se opredijelio za primjenu odredaba Zakona o vanparničnom postupku Brčko distrikta BIH (Sl. glasnik Brčko distrikta BIH br. 5/01), pa, sljedstveno tome, odredaba ranijeg Zakona o parničnom postupku Brčko Distrikt BiH (Sl. glasnik Brčko distrikt BiH br. 5/00, 1/01, 6/02 i 11/05) i sada važećeg Zakona o parničnom postupku Brčko distrikt BiH (Sl. glasnik Brčko distrikt BiH br. 8/09, 52/10). I ovu odredbu bi, na prvi pogled, mogli tumačiti u kontekstu veće zaštite prava stranaka, ali se ovakvo tumačenje čini upitnim ako se uzme u obzir doktrinarna teza da odredbe o upravnom postupku osiguravaju širi obim zaštite prava stranaka u odnosu na propise o vanparničnom i parničnom postupku. Po našem mišljenju, vjerovatno se radi o refleksiji krucijalne intencije zakonodavca da poslove vođenja registra prava na nekretninama definitivno povjeri Registru zemljišta kao organizacionoj jedinici sudske vlasti. Treba svakako podsjetiti i da se zemljišno-knjižni postupak vodi po pravilima vanparničnog postupka. Sa druge strane, ako ovu odredbu dovedemo u vezu sa organizacionim pozicioniranjem Vijeća unutar organa uprave distrikta, onda imamo vjerovatno jedinstven slučaj da organ uprave, kao procesni zakon, primjenjuje zakon o sudskom vanparničnom postupku.
63 č
l. 63. st. 3. Pravilnika. Ako imamo u vidu da se postupak izlaganja vodi u skladu sa odredbama zakona o vanparničnom postupku, onda nisu jasni razlozi kojima se rukovodila Pravosudna komisija distrikta kada je, u navedenom pravilniku, regulisala da se raspravni zapisnik sačinjava u skladu sa odredbama zakona o upravnom postupku. Inače, u samom pravilniku nije čak niti naveden puni naziv zakona, nego je samo navedeno „... u skladu sa odredbama ZUP-a“ (podvučeno od nas).
64čl. 235. Zakon o registru
65čl. 236. Zakona o registru. Ako Vijeće nakon razmatranja iznesenih primjedbi utvrdi da su primjedbe osnovane,
izvršiće odgovarajuće promjene podataka utvrđenih premjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta, a za primjedbe koje nije usvojila iznijeće razloge u rješenju o izlaganju. Kako Vijeće nema potrebna posebna stručna znanja, kada se primjedba odnosi na podatke o kulturi i klasi, Vijeće će zatražiti mišljenje poljoprivrednog stručnjaka koji radi na tim poslovima, a kada se radi o zgradama, zatražiće mišljenje građevinskog stručnjaka.
Inače, primjedbe za koje nije potrebno vršiti uviđaj na terenu uzimaju se odmah u postupak, tako da se u toku izlaganja podataka, u prisustvu stranke, vrši ispravka i dopuna podataka u popisnom listu (čl. 64. st.1. Pravilnika).
U Se dr se pr ug be na (s Po vl ro da po po sp N na no ze sa 66 rač 67 1. 68 69 do su 70
tvrđivanje prava ekundarno, cijen ržavni organi po e u obzir samo
ravosnažnih sud govora i drugih ez obzira na fakt a nekretninama, aslušanje svjedo o pravilu, Vijeć lasništva ili drug oku od 30 dana ana, donese dok ostojanju spora, odnese dokaz da pora, a u popisno
a osnovu činjen aročito: podatke osilaca tih prava emljištu i prava n astavni dio ovog
Smatra se da ne odg
čunajući unazad od d Ili u pogledu zemlji Pravilnika.
čl. 237. Zakona o re U praksi se dešava onese rješenje o upis
dskog spora napr. sp
čl. 239. Zakona o re
a na nekretninam ni se stanje u po sjeduju. Naime, o onda kada se dskih odluka i
isprava, koje su tičko stanje. Sam
upis prava na ze oka i stranaka, po će utvrđuje sam go stvarno pravo
od dana izlagan kaz o pokretanju
a sa daljim post a je kod Osnov om listu se ima iz nica utvrđenih u e o zemljištu, z a; ograničenje ve na zemljištu. Po
rješenja70. Dono
Slika 3: Popi
govara stvarnom stan dana izlaganja podat šne knjige, barem ka gistru
ala situacija, da se b su prava u korist lic pis Vijeća Dn. br. 01
gistru
ma vrši se, prim ostojećim registr
stanje upisano u e podudara sa pravosnažnih o u osnov za upis mo izuzetno, ako emljištu može se osljednje stanje p mo nesporna stv o, Vijeće će stran
nja, pokrene par u spora. U primj tupkom se ima z vnog suda pokre zvršiti upis prav u postupku izlag zgradama i drug ezano za raspola opisni list sa pod ošenjem ovog rje
isni list za zemlji
nju i neće se upisati u taka.
ada stanju na terenu
bez obzira na činjen ca čije je pravo vjer -034-951-132/06.
marno, na osnovu rima nepokretno u zemljišnoj knji
faktičkim stanj odluka drugih n prava u zemljiš o ne postoje nap e odrediti na osn posjeda, etc.)68. varna prava, a nku sa manje vje rnični postupak jedbi popisnog zastati. Ukoliko enula spor, brisa
a u korist lica čij ganja, Vijeće do gim objektima; aganje zemljištem dacima o zemljiš
ešenja okončava
ište (sastavni dio
u zemljišnu knjigu h u odgovara pravo up
nicu pokretanja i vođ ovatnije a istovreme
u stvarnog, fakti osti i isprave ko izi/katastarskom njem67. Stanje k nadležnih organ šne knjige, se cij prijed navedeni d novu drugih prov
ako se učini s erovatnim pravom
i da, u daljem lista staviti će s stranka u ostavlj aće se zabilješk
je je pravo vjero onosi rješenje. R
oznaku prava m te nalog za up štu i pravima na a se postupak pre
o rješenja)
hipoteka čiji je upis s pisano sa idealnim di
đenja parnice, u hit eno se evidentira i z
ičkog, stanja66. oje stranke i/ili operatu uzima koje slijedi iz na, zaključenih
jeni utvrđenim dokazi o pravu vedenih dokaza spornim pravo
m uputiti da, u roku od osam se zabilješka o ljenom roku ne a o postojanju ovatnije69. Rješenje sadrži
na zemljištu i pis podataka o
zemljištu jeste ed Vijećem.
stariji od 30 godina ijelom – čl. 48. st.
Pr da O rje str sp ko na iz pr Tr pr 71 „U os sn Ap Po nij po ze (iz ka bil po 72 73 Na (pr dio isp pro mo ko du
Slika 4: P
rotiv rješenja do ana od dana prije vo rješenje Vij ešenja, uz kumu ranke koja traž priječile zloupotr
oja su nastala na avesti i mogućn
loženom popisn rava stranaka) i s reća lica koja sm rava, lica koja ni
čl. 240. Zakona o re Ukoliko bi tužbeni za
novan, tada bi se pr aga dekleratorne su
pelacionog suda Brč
otpuno je nejasno za je sporno da nezado okretanje parnice ak mljišta. Naime, poz zuzev kod istinitost atastarskog klasiranja lo zastupljeno u čl. ogledu podataka prem
čl. 241. Zakona o re
čl. 59. Pravilnika. O ajprije je upitno, be ravilnikom) može d o rješenja). Osim to pravci greške) iako s otiv zaključka dones ože izazvati različite onvencije o zaštiti lju užnost osiguranja efe
Popisni list za zg
onesenog u post ema rješenja mo eće može izmij ulativan pristana i izmjenu rješen rebe – ova izmje akon donošenja r nost da se zakl nom listu uz pret saopćavanje nast matraju da su izv isu podnijela tuž
gistru
ahtjev za utvrđenje p ravnoj snazi utvrđen udske odluke, tj. ut
čko distrikta BiH br.
ašto se zakonodavac ovoljna stranka može ko stranka nije zad znato je da se tužbo
ti odnosno neistini a zemljišta izvjesno 80. st. 1. Zakona o p mjera i katastarskog
gistru
Ovdje osjećamo pot ez obzira na prakti odijeliti ovlast Vijeć oga, opet se čini nej se postupak vodi po senog u upravnom p e zloupotrebe i povre
udskih prava i teme ektivne zaštite prava
grade i posebne d
tupku izlaganja n že pokrenuti par jeniti u roku o ak stranke u čiju
nja, što je očito ena rješenja se n
rješenja o određ ljučkom o ispr thodno pozivanj talih promjena73 vršenim upisom p
žbu u roku od tri
pravnog stanja na ne nja sadržanog u rješe tvrđujuće presude p
96 0 P 005343 12 G
u Brčko distriktu B e pokrenuti spor (pa dovoljna rješenjem om za utvrđenje nik itosti isprava), pa
bila odbačena kao n premjeru i katastru k klasiranja zemljišta, trebu da istaknemo ičnu potrebu za ov
ću da samostalno m jasnim (i neprihvatlj o pravilima vanparni ostupku shodno izrič ede prava stranaka. eljnih sloboda (1950 stranaka i u ovakvoj
dijelove zgrada (
ne može se ulož rnica71.
od 90 dana, rač u je korist odre o bio izraz eko ne može dozvolit đivanju upisa pra avci greške izv je zainteresovan
.
prava u Registru ideset dana nako
ekretninama, bilo uč enju Vijeća i njegov parničnog suda, kao
Gž od 23.04.2013. go
BiH ovdje odlučio da arnicu) u pogledu ut u pogledu podatak kako ne može traži bi tužba za utvrđe nedozvoljena. Mnog koje je previđalo mo , drugostepenom upr
značajnu rezervu u vakvim rješenjem, d ijenja sadržaj podata jivim) upotreba inst ičnog postupka, a po
čitoj zakonskoj odre Nema nikakve dilem 0), unatoč ovakvom
j procesnoj situaciji.
(sastavni dio rje
žiti žalba, ali se čunajući od dan eđen upis prava onomičnosti, ali
ti ako bi dovela ava na zemljištu7 vrši ispravka po nog lica (ako isp
u zemljišta povrij on upućivanja na
česnika postupka, bil v upis u Registar su o akta jače pravne
odine)
a osigura samo suds tvrđivanja prava. Sp ka premjera i katas ti utvrđenje (ne) po enje drugačijih pod go kvalitetnije rješen ogućnost izjavljivanj ravnom organu. u pogledu ovakve od
da li se uopće pod aka u popisnom listu tituta upravnog post osebno treba ukazat edbi nije dozvoljena me da odredbe čl. 6. „lutanju“ normotvo .
ešenja)
e u roku od 30 na dostavljanja na zemljištu i – kako bi se do upisa prava
72
. Ovdje treba odataka u već pravka utiče na
ijeđena njihova a parnicu kao i
lo treće osobe, bio uprotstavila pravna snage.“ (presuda
ku zaštitu. Naime, porno je, međutim, starskog klasiranja
ostojanja činjenica dataka premjera i nje, po nama, jeste nja žalbe, a samo u
lice kome je postavljen privremeni zastupnik, mogu tužbom kod Osnovnog suda osporavati izvršen upis u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Registra zemljišta74.
3.3. Stanje izlaganja podataka o nekretninama i utvrđivanja prava na zemljištu u novembru 2014. godine
Trenutno poslove izlaganja u katastarskom srezu Brčko obavlja šest Vijeća75, koja su kadrovski popunjeni sa šest diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, 4 geodeta sa srednjom stručnom spremom i dva geodeta sa visokom stručnom spremom te sa šest administrativnih radnika sa srednjom stručnom spremom76.
U postupku izlaganje, došlo je do prekompozicije područja pojedinih katastarskih općina, pa su tako katastarske općine novog premjera Brčko 1 i Brčko 2 podijeljene u katastarske općine Brčko 1, Brčko 2, Brčko 3 i Brčko 4, a područje katastarske općine Dizdaruša je sada pripojeno katastarskoj općini Brčko 3.
Slika 5: Grafički prikaz rezultata izlaganja na javni uvid podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta BIH, dat u odnosu na ukupnu površinu katastarskog sreza
Brčko (zaključno sa mjesecom oktobrom 2014.godine)
U periodu od septembra 2003. godine pa do mjeseca oktobra 2014. godine, postupak izlaganja je okončan za 15 katastarskih općina (Brčko 2, Brčko 3, Čađavac, Omerbegovača, Boće, Gorice, Grbavica, Donji Rahić, Ulović, Lukavac, Bukvik Donji, Vitanovići, Marković polje, Dubrave i Brezovo polje selo)77, sa ukupnom površinom od 109.933.649 m2 ili 19,40 % teritorija distrikta.
Zaključno sa mjesecom oktobrom 2014.godine, bio je u toku postupak izlaganja, za 14 katastarskih općina (Brčko 1, Brčko 4, Brod, Brka, Palanka, Gornji Rahić, Maoča, Cerik, Bijela,
74čl. 242. Zakona o registru 75
Od početka provođenja projekta izlaganja u septembru 2003.godine pa sve do kraja 2007.godine je na poslovima uspostave jedinstvene evidencije nekretnina bilo angažovano osam vijeća. Međutim, taj period su obilježile veće fluktuacije kadra, pretežno diplomiranih pravnika, kao i neriješen radni status (ugovori o radu na određeno vrijeme).
76 Akt Pododjeljenja za katastarske knjige Brčko distrikta BiH br. 10-0270RN-002/14 od 27.10.2014.godine 77 Ibid
Katastarske općine kod kojih je proveden postupak komasacije (27,73%)
Katastarske općine kod kojih je okončan postupak izlaganja (19,40%)
Katastarske općine kod kojih je u toku postupak izlaganja (29%)
Skakava gornja, Skakava donja, Potočari, Boderište, Vučilovac)78 sa ukupnom površinom od 164.665.014 m2 ili 29 % teritorija distrikta.
Cijeli alfa – numerički elaborat, uz zemljišnu knjigu i dokumentaciju o utvrđivanju prava na nekretninama, za ranije komasirane katastarske općine, katastarske općine kod kojih je uspostavljen katastar nekretnina kao i katastarske općine kod kojih je okončan opisani postupak izlaganja je, zapisnički, predan postojećem Privremenom Registru zemljišta Osnovnog suda, a u toku je izrada podzakonskih akata nakon kojih će se pristupiti izradi posebnih katastara (verbi causa katastra komunalnih uređaja)79.
4. ZAKLJUČAK
Zakonom o registru zemljišta i prava na zemljištu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik Brčko distrikta BIH br. 11/01, 01/03 i 14/03), je predviđeno osnivanje Registra zemljišta i prava na zemljištu.
Iako su, u ovom radu, detektovani primjeri teorijske nedosljednosti, legislativne nepotpunosti i nomotehničke nepreciznosti važećih propisa koji tretiraju ovu oblast, ipak postignuti rezultati u radu Vijeća za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine zavrjeđuju posebnu pažnju.
Do sada je postupak uspostavljanja jedinstvene evidencije nekretnina uspješno okončan za cca 47% teritorija, a trenutno je istim postupkom obuhvaćeno još cca 29% teritorije distrikta. Nakon što bude uspješno i u potpunosti okončan projekat izlaganja podataka o nekretninama i utvrđivanja prava na zemljištu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, svi alfanumerički podaci za katastarski srez Brčko, a poglavito podaci o pravnom statusu nepokretnosti, će biti vođeni u Registru zemljišta i prava na zemljištu Osnovnog suda Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. Ovaj registar će sadržavati podatke o katastarskim parcelama, položaju, obliku, kulturi, katastarskoj i bonitetnoj klasi parcele, izgrađenim objektima (godinu izgradnje, broj spratova, namjenu korištenja, broj i vrstu prostorija, podatke o površini stambenih, poslovnih i pomoćnih prostorija kao posebnih dijelova zgrade za zgrade u etažnoj svojini i za sve zgrade na gradskom građevinskom zemljištu), ali i nosiocima zemljišnoknjižnih prava. Osnivanje ovako zamišljenog, u pravnom i tehničkom smislu, zaokruženog i jedinstvenog registra nekretnina i stvarnih prava na nekretninama, na koji se čekalo nekoliko decenija, u okviru tijela sudske vlasti, a uz neizostavnu tehničku podršku Odjeljenja za javni registar Vlade Brčko distrikta BiH na svakodnevnom održavanju i ažuriranju podataka premjera i katastarskog klasiranja, će omogućiti rješavanje mnoštva praktičnih problema počevši od onih životnih i svakodnevnih tegoba građana preko preduprjeđenja porodičnih razmirica i komšijskih trvenja do stvaranje efektivnog povoljnog ambijenta za privredni, urbani i ukupan društveni razvoj. Nema potrebe posebno naglasiti značaj jedinstvene evidencije nekretnina za olakšano odvijanje sudskih i upravnih postupaka u sferi stjecanja, ostvarenja i zaštite prava na nepokretnostima. „Koračalo“ i „končani planimetar“ su davno povučeni iz upotrebe, a sada će se i zemljišne knjige stare više od 125 godina, teške po više kilograma, uredno ispisane trajnim mastilom i čitkim krasopisom davno preminulih zemljišno-knjižnih referenata, svakodnevno otvarane i prepisivane, definitivno odložiti u arhivske prostore.
78 Ibid
Osnovaće se time nova elektronska zemljišna knjiga, a spisi Vijeća za izlaganje podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na zemljištu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine će postati arhivska kategorija, ali će ostati ipak i kao trajni zapis o jednom vremenu, o pravnim i društvenim odnosima u tom vremenu, pravnicima i geodetima, kolegicama i kolegama, koji su dio svoje profesionalne karijere i privatnog života podredili projektu osnivanja nove „gruntovnice“ u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Ovaj rad je zato njima posvećen.
LITERATURA
Akt Pododjeljenja za katastarske knjige Brčko distrikta BiH br. 10-0270RN-002/14 od 27.10.2014. godine.
Begić, M. (1999): Katastar zemljišta. Geodetski glasnik br. 33, str. 57-83. Dervišić, M. (1998): Popisni katastar. Geodetski glasnik br. 32, str. 25-29. Evropska konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950). Josipović, T. (2001): Zemljišno knjižno pravo, Informator, Zagreb.
Karabeg, D. (1999): Stanje radova premjera i uspostavljanje katastra nekretnina na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Geodetski glasnik br. 33, str. 84-90.
Milišić, B. (1985): Stanje premjera u SR Bosni i Hercegovini početkom 1985. godine, Geodetski glasnik br. 22, str. 29-30.
Odluka Apelacionog suda Brčko distrikta BiH br. 097-0-Gž-06-000149 od 16.11.2007. godine. Odluka Apelacionog suda Brčko distrikta BiH br. 96 0 P 005343 12 Gž od 23.04.2013. godine. Odluka Okružnog suda u Požarevcu, Gž.146/94.
Odluka Kantonalnog suda u Tuzli, Gž. 774/00 od 22.02.2011.godine. Odluka Vrhovnog suda SAP Vojvodine, Rev. 375/79.
Odluka Vrhovnog suda Srbije, Gž. 203/66. Odluka Vrhovnog suda Srbije, Gž. 168/72.
Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta i određivanje upisa prava na nekretninama Brčko distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 11/03 i 35/06).
Statut Brčko Distrikta BIH (Sl. glasnik Brčko Distrikta BIH br. 2/10, prečišćeni tekst). Ustav Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 25/09).
Vedriš, M., Klarić, P. (1996): Građansko pravo, opći dio, stvarno, obavezno i nasljedno pravo. Narodne novine, Zagreb.
Zaključci Savjetovanja o uspostavljanju novog katastra nekretnina održanog 18. i 19. juna 1982.godine, Geodetski glasnik br. 20, str. 39-40.
Zakon od 7. Ramazana 1274. (1858.) godine.
Zakon o javnoj upravi Brčko distrikta BIH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 19/07, 2/08, 43/08 i 9/13).
Zakon o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 5/01).
Zakon o Kancelariji za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 19/07).
Zakon o parničnom postupku Brčko Distrikt BiH (Sl. glasnik Brčko distrikt BiH br. 5/00, 1/01, 6/02 i 11/05).
Zakon o parničnom postupku Brčko distrikt BiH (Sl. glasnik Brčko distrikt BiH br. 8/09, 52/10).
Zakon o Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 4/00, 1/01 i 5/01).
Zakon o Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik Brčko distrikta BiH br. 19/07 i 2/08).
Zakon o premjeru i katastru nekretnina (Sl. list SR BiH br. 22/84, 12/87, 26/90, 36/90 i Službeni list RBiH, br. 3/93, 4/93, 13/94, 20/95).
Zakon o registru zemljišta i prava na zemljištu Brčko distrikta BIH (Sl. glasnik Brčko distrikta BIH br. 11/01, 01/03 i 14/03).
Autor:
Faruk Latifović, dipl. pravnik Osnovni sud Brčko distrikta BiH ulica Trg pravde 10
