5
Hele a Popović
Hrvoje Jurić
vaj tematski blok temeljno je rezultat znanstveno-istraži ačkog simpozija Historija sadaš josti: so ijaliza i kapitaliza a p i je u Bihaća, koji se, u organizaciji Gradske galerije Bihać i U i erziteta u Bihaću, održao . i . srp ja . godi e u Bihaću Bos a i Her ego i a . Uz to uključuje, udući da se uklapa u samu problematiku koja se te ato o rađuje, i iz ještaj Irfa a Hošića o umjetničkom projektu Retrografija dizajna, održa o od . do . srp ja . godi e u tiskari sa itlji e a alaže Polietilenka u Bihaću, a u kojemu su sudjelovali Da ir Midžić, Adnan “uljka o ić, Al ir Budi lić, Senad Bega o ić, Ah et Prošić, Azra Kur ego ić i Irfa Hošić.
Dakle, osi iz ještaja, te at sadrži pet čla aka koji su pisa i s različitih dis ipli ar ih i etodoloških pozi ija – uključujući a tropologiju, političku filozofiju, sociologiju i teoriju
umjetnosti – o zajed ička su i dva problemska motiva: prvi je temporalni, a drugi
prostor i. U pogledu pr oga, autori e i autori a aliziraju te poral u di e ziju sadaš josti u rela iji s prošlošću te s ti e po eza e do i a te društ e o-političke susta e; dakle, diskurzi o se kreću iz eđu so ijalističke prošlosti i kapitalističke sadaš josti. Drugi i je zajed ički oti lo ira je ko kret og geografsko-socijalno-političkog prostora Bos e i Her ego i e pose o grada Bihaća koja je, tijeko tra zi ijskih pro esa koji uključuju i stitu io al u i ikriju Pr oga s ijeta, postala »praz a drža a«, »pseudo-drža a«, prostor »rasute i de astira e građe«, »europska periferija« i » jesto u koje ada je e a s isla«, da a ede o eke od epiteta koji se pridije aju »tra zi ijskoj Bos i i Her ego i i«.
* * *
O
6
Čla ak »“u re e ost kolo ijaliz a: kapitalistička oder ost, i perijal i rasiza i ekropolitika« Šefika Tatlića predsta lja eku rstu u oda u dalj ja raz atra ja jer autor nastoji stvoriti konceptualni okvir u kojemu se mogu analizirati kako globalni i europski tako i
alka ski i osa skoher ego ački ideološki, politički i so ijal i fe o e i i pro le i. Tatlić u čla ku iz osi kritiku glo al og kapitaliz a koji je, s o ziro a strukturu vladavine, i dalje
teritorijaliziran i definiran kao kolonijalni odnos dominacije centra nad periferijom. Za
proiz od ju periferije ključa je rasizam kao ideologija, odnosno rasizacija kao organizacijski pri ip koji se » e adžerira drugost«. U okviru globalnog kapitalizma ideja modernosti
samo je partikularna retorika koja se nadaje kao univerzalna kategorija kojom se
racionaliziraju interesi Prvoga svijeta. Autor razlikuje so ijalistički projekt oder osti, koji
karakterizira ekspa zio iza određe og o lika političke do i a ije, od kapitalističke oder osti koja, kao i iliza ijski projekt, u središte posta lja i teres kapitala. Njo e se, pod o i al o kri ko i iliza ijske retorike, perpetuira euro e trič i ideološki arati . U
okviru globalnog kapitaliz a zato ljuje se politika kao kritički diskurs dista e i klas og
konflikta. Umjesto toga, politika globalnog kapitalizma svedena je na administrativnu i
e adžersko-struč u dis ipli u, a ako . . . do ila je s oj ekspli it i, tra spare t i
format u obliku nekropolitike koja, kao sustavna proizvodnja smrti, postaje normalizirana.
Nekropolitika je i i stru e t i uči ak depolitiza ije ideologije. Da i se pro ije ila društ e a
ko figura ija, už o je »episte ološki iz a iti Pr i s ijet, tj. kapitalističke logike i ideologije, iz e tral e, tj. pri ilegira e pozi ije u defi ira ju, tu ače ju i aposljetku episte ološkoj i ideološkoj proiz od ji oder osti i/ili ljudskog progresa uopće«.
Va ja Čele ičić u radu »Čeka je i ada: ži ot ladih u Bihaću ekad i da as« bavi se fe o e o čeka ja u d ostruko ključu: kao sta je i kao prakso . U ok iru et ografskog istraži a ja, uspoređuje iskust o čeka ja kod d iju post-ratnih generacija: starije generacije
koja je sudjelovala u izgradnji Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata te generacije mladih u
su re e oj Bos i i Her ego i i koja je s jedočila društ e oj de asta iji uzroko a oj rato
1990-ih godi a. Istraži a je pokazuje da postoje različita iskust a čeka ja koja su društ e o i
historijski uvjeto a a. “tarija ge era ija, ođe a idealo zajed ičkog do ra, po agala je u
7
je iskust o čeka ja prošlo ezapaže o. )a razliku od je, da aš ji ladi e aju iz jesnu uduć ost, ego sa o ez ađe ili esigur o ada je koje je us jere o a daleku uduć ost. O ak o iskust o čeka ja po eza o je sa sa i praktič i djelo a je : rezultira osjećaje »suspenzije i lagodnosti«, odnosno idejom da je bilo kakav »djelatni kapacitet« ogra iče . Dakle, ez o zira a či je i u da se radi o pripad i i a iste »kulture i geografske
lokacije« radi se o ljudima koji se »ipak alaze a različiti jesti a«.
“a slič e dis ipli ar e pozi ije u radu »Relik ije uduće prošlosti: praz i dom penzionera u Bihaću« autori e Azra Hro adžić i Lejla Ča kić, u a tropološko ključu, polazeći od ko epta »et ografije praz i e«, pro le atiziraju sadaš jost Bos e i Her ego i e u ko tekstu »d ostruke tra zi ije« koja je uključi ala raspad so ijalističkog sustava i rat. Prazna građe i a djelo ič o izgrađe og Do a pe zio era u Bihaću si olizira »tra zi iju« – stanje zapušte osti i apušta ja rige o ljudi a. “o ijalistička prošlost, koja je uključi ala parti ipati ost u izgrad ji društ a te zajed ičku brigu o umirovljenim radnicima, nestala je u tra zi iji, a sadaš jost figurira kao »praz a drža a ez susta a« i »poredak kojeg e a« te je o ilježe a aso o korup ijo i i stitu io aliza ijo et o a io al og poretka a štetu građa a. A alizirajući sta je, autori e pokazuju da tra zi iju e tre a sh aćati kao li ear u progresiju, ego kao ko pleks i spiral i pro es koji je i ao de astirajući uči ak a »ži uću real ost« građa a.
Irfa Hošić u radu »I dustrijska zo a Bihać: dizajnerska produkcija u bihaćki poduzeći a u re e u so ijaliz a« te atizira dizaj ersku produk iju i apira dizaj erske prakse u ok iru
dva ekonomsko-politička susta a –so ijaliz a i kapitaliz a. Ko parati o a alizo ističe
različitosti produk ije u o a d a susta a, o također aglaša a tradi iju i ko ti uitet u dizaj erski praksa a a području Bihaća, pokuša ajući adići jaz iz eđu so ijalističke prošlosti i kapitalističke sadaš josti. Uspješ e t or i e, poput Ko iteksa, Polietilenke,
Bratstva, Šipada Bi e i Gorenja Bire, posjedovale su sektore koji su brinuli o pitanjima
8
okviru dizajn razvija fragmentarno i individualizirano, prije svega kao dio marketinga, te je
pozi io ira u ko tekst tržiš og atje a ja. Autor ističe isoku razi u dizaj erske produkcije u prošlo , so ijalističko susta u, te je u až ost za razu ije a je dizaj erskih praksi u sadaš josti.
Naposljetku, Hajrudi Hro adžić, u čla ku »Pri jer i dustrijske proiz od je u so ijaliz u:
nacrt studije slučaja t or i e Ko iteks Bihać “FR Jugosla ija, “R Bos a i Her ego i a «,
fokusira se na nastanak, razvoj i nestanak industrijskih kapaciteta u SFR Jugoslaviji u
razdo lju od kas ih pedesetih do pro je a de edesetih godi a . stoljeća, te ih s ješta u širi društ e i, politički i eko o ski kontekst. Konkretno, autor analizira tvornicu tekstila Ko iteks iz Bihaća jer je upra o tekstil a i dustrija ila pokretačka s aga eko o skog raz oja i oder iza ije ihaćke regije. Ko iteks a alizira pr e st e o u jego oj
afirmativnoj fazi u 1980-i godi a a, kada je io a rhu u poslo a ja, uspješ o ga
po ezujući s isoki stup je raz oja rad ičkih pra a i so ijal e zaštite, koji je karakterizirao so ijalističku Jugosla iju. De edesete godi e oz ačuju početak propada ja jer se u to rije e
imovi a Ko iteksa koja je, usprkos ratu, ila ugla o oču a a i proiz od o upotre lji a
rasproda ala pod etiketo »starog željeza«. Koristeći pri jer Ko iteksa, autor ističe da se » olja uduć ost o og prostora eć dogodila u jego oj eto oko ča oj prošlosti« te da je so ijalistički susta , ez o zira a iz poteškoća, ipak udio olje pote ijale za realiza iju pra ed ijeg društ a. U akade sko s islu, autor aglaša a až ost a alizira ja političko -eko o skog asljeđa “o ijalističke federati e repu likeJugosla ije, koje je u istraži a ji a
raspada Jugoslavije marginalizirano u odnosu na identitetsko-et opolitička pita ja.
* * *
Kako simpozij Histo ija sadaš josti: so ijaliza i kapitaliza a p i je u Bihaća, kao prvi
taka skup održa u Bihaću, tako i ovaj temat, koji donosi izbor radova nastalih na temelju
izlaganja sa simpozija te iz ještaj s projekta Retrografija dizajna, proizvod su sinergije pripad ika lađe ge era ije z a st e ika i i telektuala a koji su rođe je , ži lje je ili
9
kao te u ili polje istraži a ja ego i za perspekti e opsta ka i raz oja Bihaća kao grada, društ e e sredi e i zajed i e. U to s islu, o i su, us jera ajući se u elikoj jeri na ko kret e pri jere, ske irali i so dirali tre ut u situa iju u Bihaću i oko Bihaća, sa z ačaj i uklo o u historijska istraži a ja i uduć os e projek ije a fo u kritičko -e a ipatorskih t-eorija i politika. Pos-e o až i s atra o to što s-e i istraži ački fokus i
ladajući arati o Bihaću a ti e i o Bos i i Her ego i i astojao po ak uti s o og » ako rata« a za e are o » ako so ijaliz a«, te što se ihaćko po ogo če u spe ifič o »jučer, da as, sutra« istraži alo u ko tekstu glo al og kapitaliz a, ekspli irajući či je i u da poslijerat i i postso ijalistički euspjeh Bihaća i Bos e i Her ego i e ije sa o st ar lokal e esposo osti ili lokal og e taliteta, ego se tiče i ara i eoli eral og kapitaliz a i
dijalektike njegovog razvoja, pogoto o a »periferiji«.
Vrijed ost si pozija i te ata očita a se a d ije, eđuso o po eza e razi e. Lokal o: isleći i djelujući građa i Bihaća kao »grada-slučaja« mogu se ogledati u ovim ogledima te ih koristiti u re ko struira ju prošlosti, sadaš josti i uduć osti s oga grada, od os o s oje
socio-političke zajed i e. Glo al o: »post-so ijalističkih«, »post-ratnih«, »post-industrijskih«
i slič ih »post-gradova«kao što je Bihać i a dilje regije, Europe i s ijeta, ali isu s i i ali sreću da ih određe a »kritič a i kritička asa« du i ski a alizira kao što se to o dje či i, tako da se a ede i rado i ogu iskoristiti kao studije slučaja case-studies , koje su šire primjenjive. Ukratko, sudionici simpozija i projekta, odnosno autori tekstova, bili su
fokusira i a lokal o, i ajući, ko sta t o, u idu glo al o. Što iše, jiho z a st e i i akti istički i teres za o o glo al o o ogućio i je da se o o lokal o , za koje su eza i ži oto i/ili rado , pos ete a taka ači da jiho i zaključ i s ikro-razine postanu
relevantni i izvan okvira jednog grada, zemlje i regije – upravo na makro-razini.
