• Nenhum resultado encontrado

Zbirka Jugoslovenskih Pravilnika i Standarda Za Gradjevinske Konstrukcije - Geotehnika i Fundiranje Knjiga 6 Dio 1

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "Zbirka Jugoslovenskih Pravilnika i Standarda Za Gradjevinske Konstrukcije - Geotehnika i Fundiranje Knjiga 6 Dio 1"

Copied!
423
0
0

Texto

(1)

25

86.

U slabo propusnom koherentnom tlu mogu se u izracunavanju sleganja zanemariti opterecenja cije je ukupno dejstvo kratko u poredenju sa vremenom konsolidacije, zavisno od osetljivosti konstrukcije na prouzrokovane deformacije tla.

87.

Za odredivanje velicina dozvoljenih racunskih sleganja moraju se uzeti u obzir sledeci faktori:

1) ravnomemost u sastavu tla; 2) raspodela opterecenja na tlo;

3) staticki karakter gradevinskog objekta;

5) vremenski razvoj konsolidacije;

6) krutost i armiranje konstrukcije temelja.

88.

Za odredivanje razlike u sleganju konstrukeije temelja na raznim mestima moraju se uzeti u obzir sledeei faktori:

1)neravnomemost u sastavu tla; 2) neravnomemost opterecenja;

3) krutosti gradevinskog objekta i temelja.

89.

Kod fleksibilnih temeljnih traka i1i temelja samaea staticki odredenih konstrukeija (na tlu bez narocitih heterogenosti u sastavu i na medusobnoj udaljenosti pojedinih temelja vecoj od 7 m) dozvoljavaju se velicine diferencijalnih sleganja, i to: oko 50% apsolutnih racunskih sleganja u nekoherentnom tlu i oko 25% apsolutnih racunskih sleganja u koherentnom tlu.

90.

Ako se dozvoljena apsolutna i relativna racunska sleganja ne dokazuje posebno detaljnom analizom sleganja konstrukcije temelja i gradevinskog objekta, dozvoljavaju se racunska sleganja na nekoherentnom tlu najvise 2,5 em, ana koherentnom tlu najvise 5 em.

7. IZBOR DOZVOLJENOG OPTERECENJA TLA

91.

Kao dozvoljeno opterecenje uzima se manja vrednost od vrednosti koja se dobija na osnovu clana 71. ovog pravilnika.

(2)

I

.

I

ZBIRKA

JUGOSLOVENSKIH

PRAVILNIKA I STANDARDA

ZA

GRAf>EVINSKE KONSTRUKCIJE

1. DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE 2. BETONSKE KONSTRUKCIJE 3. CELICNE KONSTRUKCIJE 4. DRVENE KONSTRUKCIJE 5. ZIDANE KONSTRUKCIJE 6. GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE

i6/1

I FUNDIRANJE

GEOTEHNIKA

(3)

ZBIRKA

JUGOSLOVENSKIH PRA VILNIKA I STANDARDA

ZA GRADEVINSKE KONSTRUKClJE

Knjiga 6 GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE Tom 1 i 2

Urednik

Prof. dr Petar Anaguosti

Izdavac

Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu u saradnji sa

JugosIovenskim drustvom gradevinskih kOllstruktera i Saveznim zavodom za stalldardizaciju

Odgovorni urednik Prof. dr Zivota Perisic Glavni urednik

Prof. dr Aleksandar Pakvor Tehnicki urednik

Dragana Bogavac Korice

Olga Kalember Slog

Biro za AOP, Jelena Dimic Stampa

Zavod za graficku telmiku

Tehnolosko-metalurSkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Beograd, apri11995. godine

Tiraz 400 primeraka TOM 1. ISBN 86-80049-20-4 ISBN 86-80049-29-8 TOM2 ISBN 86-80049-20-4 ISBN 86-80049-30-1

(4)

U okviru Strateskog projekta tehnoloskog razvoja Uvodenje Evrokodova i osvajanje novih metoda projektovanja proizvoda i tehnologija u gradevinskom konstrukterstvu Srbije, koji zajednicki finansiraju Ministarstvo za nauku i tehnologiju i Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne delatnosti i gradevin~rstvo Republike Srbije, Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Jugoslovenskim drustvom gradevinskih konstruktera i Saveznim zavodom za standardizaciju, organizuje u Beogradu, od 14. do 16. juna 1995. godine, Jugoslovensko savetovanje EVROKODOVI I JUGOSLOVENSKO GRADEVINSKO KONSTRUKTERSTVO.

Na Savetovanju, konstrukterima Jugoslavije ce biti prikazani program i sadrZaj svih Evrokodova za konstrukcije za razlicite vrste konstrukcija i materijala, osnovna filozofija i postavke Evrokodova za pojedine oblasti gradevinskog konstrukterstva, novi evropski standardi za materijale, kao i generalne uporedne analize Evrokodova i nasih pravilnika.

Detaljnije ce biti razmatrani Evrokod EC2

-

Proracun betonskih konstrukcija i Evrokod EC3

-

Proracun celicnih' konstrukcija, koji su, zajedno sa Nacionalnim dokumentima za njihovu primenu najznacajnijih zemalja Evrope, u izdanju Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, vec objavljeni na nasemjeziku.

Ocekuje se da ce na Savetovanju biti pozitivno ocenjena orijentacija gradevinskog konstrukterstva Jugoslavije da se u celini, ili najveeim delom, Evrokodovi prihvate kao nasi buduCi standardi. U tom slucaju, ocekuje se i preporuka 0 daljim akcijama, posebno u pogledu inovacije Jugoslovenskih standarda i pripreme nasih Nacionalnih dokumenata za primenu Evrokodova za konstrukcije.

Publikovanje ZBIRKE JUGOSLOVENSKllI PRA VILNIKA I ST ANDARDA ZA GRADEVINSKE KONSTRUKCUE, u izdanju Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Jugoslovenskim drustvom gradevinskih konstruktera i Saveznim zavodom za standardizaciju, po svom znacaju predstavlja ne sarno prvo istovremeno objavljivanje svih Jugoslovenskih pravilnika i standarda iz oblasti gradevinskog konstrukterstva, nego i prvi znacajan korak za pripremu uvodenja Evrokodova u nasoj zemlji.

ZBIRKA JUGOSLOVENSKllI PRA VILNIKA I STANDARD A ZA GRADEVINSKE KONSTRUKCUE, ukupnog obima od preko 5.600 stranica, sastoji se od sest knjiga, odnosno deset tomova:

1 Dejstva na konstrukcije

2 Betonske konstrukcije (2 toma) 3 Celicne konstrukcije (3 toma) 4 Drvene konstrukcije

5 Zidane konstrukcije

(5)

IV

Urednici svih knjiga Zbirke duguju veliku zahvalnost gospodi Kseniji Ivanovic, iz Saveznog zavoda za standardizaciju, na ogromnoj pomoci u kompletiranju i pripremi Zbirke.

Knjiga 6 Geotehnika i fundiranje je sastavljena od standarda, tehnickih normativa i pravilnika koji se odnose na probleme Gradevinske Geotehnike. Svi napred navedeni normativni dokumenti su pripremani, verifikovani i objavljivani u Slu~benom listu SFRJ prema v~ecoj zakonskoj proceduri od strane Saveznog Zavoda za Standardizaciju sve do 1993 godine.

Izbor dokumenata koji su ukljuceni u ovu knjigu izvrsen je tako da se sto vise obuhvati tematika koja se nalazi u Evropskom predstandardu EVROKOD 7 koji je odobren 25.05.1993. od strane Evropskog komiteta za standardizaciju (za zemlje EEZ) a publikovan je u oktobru 1994. godine. Pri tome su uneti ne sarno standardi iz grupe JUS U.B.

Gradevinsko tlo vec i drugi dokumenti (standardi, normativi, pravilnici) koji se odnose na kvalitet prirodnih i preradenih stena i tla u gradevinskim konstrukcijama, odnosno na postupke i procedure prema kojima se ovi materijali ugraduju i kontroliSu u konstrukcijarna koje spadaju u domen Gradevinske geotehnike. Iz tih razloga su uneti i standardi za opis i prikazivanje geoloskih karakteristika terena, kao i normativi za izvrsenje nekih radova u niskogradnji, tunelogradnji i analognim radovima u eksploataciji drugih prirodnih materijala.

Za one radove iz domena Gradevinske geotehnike gde se kao materijali koriste malter, beton, armirani beton, prskani beton, armaturno gvoZde i visokovredni celik a za koje za sada. ne postoje odgovarajuci standardi i drugi tehnicki normativi podrazumeva se koriscenje knjiga ove zbirke u kojima se nalaze standardi i normativi za navedene materijale.

Ured nici Beogard, aprila 1995. godine

(6)

TOMl

PRA VILNICI

Pravilnik 0 saddini dokumentacije koja se odnosi na hidrolo~ke i inzenjersko-geolo~e pod loge

(Sl. list 26/1984) 3

Pravilnik 0 nacinu cuvanja i sredivanja geolo~ke dokumentacije

(Sl. list 26/1984) , .., 6

Pravilnik 0 tehnickim normativima za temeljenje gradevinskih objekata

(Sl. list 15/1990) ,.. ...,. .,... "" 9

Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovima za izvodenje istrazivackih radova pri izgradnji velikih objekata (Ne primenjuje se u SR Srbiji)

(Sl. list 3/1970). ,. "... 44

Pravilnik 0 tehnickim normativima i uslovima za projektovanje i gradenje zeljeznickih tunela

(Sl. list 55/1973)... 47

Pravilnik 0 tehnickim normativima i uslovima za projektovanje i gradenje tunela na putevima

(Sl. list 59/1973) " ... , 64

Pravilnik 0 tehnickim normativima za povr~insku eksploataciju lezi~ta mineralnih sirovina

(Sl. list 4/1986 i 6211987) ,.. 76

Pravilnik 0 tehnickim normativima za povr~insku eksploataciju arhitektonsko-gradevinskoga kamena (ukrasnog kamena). tehnickog kamena. ~ljunka i peska. te za preradu

arhitektonsko -gradevinskog kamena

(Sl. list 11/1986) " 121

STANDARDI

Geoloske oznake i simboli za stenske mase i tla

JUS B.A4.05111966.

Geolo~ke oznake i simboli. Simboli i boje za oznacavanje starosti kartiianih jedinica. : 143 JUS B.A4.05211966.

Geoloske oznake i simboli. Litolo~ke oznake za sedimentne stene. , 146 JUS B.A4.053/1966.

Geolo~ke oznake i simbolL Oznake i simboli za kvartame tvorevine. 148 JUS B.A4.055/1966.

Geolo~ke oznake i simboli. Simb61i, boje i oznake za magmatske stene. "'"'''''''''''''''''''''''''''' 149 JUS B.A4.05611966. . .

Geolo~ke oznake i simboli. Simboli. boje i oznake za metamorfne stene. ." 151

JUS B.A4.058/1966. .

Geolo~ke oznake i simboli. Strukturne oznake. 153

JUS B.A4.080/1966.

Geolo~ke oznake i simboli. Oznake za inzenjerskogeolo~ke, hidrogeolo~ke i

geomorfolo~ke elemente. 161

Cvrste stene JUS B.B7.110/1988.

(7)

VI

JUS B.B7.126/1988.

Mehanika stena. Ispitivanje fizickih i mehanickih svojstava. Metode odre<tivanja

jednoosne pritisne cvrstoce. ""'"''''''''''''''''

""""" ""'" 167

JUS B.B7.127/1988.

Mehanika stena. Ispitivanje fizickih i mehanickih svojstava. Odre<tivanje zatezne cvrstoee indirektnom metodom.

169 JUS B.B7.128/1988.

Mehanika stena. Ispitivanje fizickih i mehanickih svojstava. Metoda odre<tivanja

savojne cvrstoce. """" , ...

"""""" 171 JUS B.B7.130/1988.

Mehanika stena. Ispitivanje fizickih i mehanickih svojstava. Metoda odre<tivanja granicne

smicajne cvrstoce.

'"'''''''''''''''' ''''''

"'''''''' 173

JUS B.B8.012/1987.

Prirodni kamen. Odre<tivanje pritisne cvrstoce.

176 JUS B.B8.017/1987.

Prirodni kamen. Odre<tivanje savojne cvrstoee.

178 JUS B.BO.001/1984.

Prirodni kamen. Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata.

181 "> JUS B.B8.121/1990.

Laboratorijsko odre<tivanje brzine impulsa i ultrazvucnih elasticnih konstanti stena.

"'''''''''''' 188 JUS B.B8.032/1980.

Ispitivanje prirodnog kamena. Odre<tivanje zapreminske mase sa porama i supljinama,

zapreminske mase bez pora i supljina i koeficijenta zapreminske mase i pozornosti. 198 JUS B.B8.001/1982.

Ispitivanje prirodnog kamena. Otpornost na dejstvo rnraza.

201 JUS B.B8.002/1989.

Prirodni kamen. Ispitivanje postojanosti na rnrazu. Indirektna metoda sa rastvorom

natrijum-sulfata. """"

""'" 203

JUS B.B8.010/1980.

Ispitivanje prirodnog kamena. Odredivanje upijanja vode

206 JUS B.B8.0l3

Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti pod uticajelll atlllosferilija. 208

JUS B.B8.015/1984. .

Ispitivanje otpornosti prema habanju brusenjelll :

211 ---:JUS B.B3.010/1989.

Profilisani e1ementi proizvedeni cepanjem kamena. Tehnicki uslovi. 216 JUS B.B2.009/1986.

Prirodni agregat i kamen za proizvodnju agregata za beton. Tehnicki uslovi. 221 JUS B.B3.100/1983.

Kameni agregat. Frakcionisani kameni agregat za beton i asfalt. Osnovni uslovi kvaliteta 229 JUS B.B8.047/1960.

Ispitivanje prirodnog kamena. Definicija oblika i izgleda povrsine zrna agregata (Standard preispitan 1987 godine)

233 JUS B.B8.030

Kameni agregat. Odre<tivanje zapreminske mase u rastresitom i zbijenom stanju. 235 JUS B.B8.044/1982.

Prirodni i drobljeni kameni agregati. Ispitivanje postojanosti prema rnrazu natrijum sulfatolll 237 JUS B.B8.031/1982.

Kameni agregat. Odre<tivanje zapreminske lllase i upijanja vode.

241 JUS B.B8.033/1993.

Odre<tivanje otpornosti protiv drobljenja agregata za beton.

(8)

JUS B.B8.035/1984.

Kameni agregat. Odredivanje vlaznosti. 251

JUS B.B8.036/1982.

Kameni agregat. Odredivanje koli6ne sitnih cestica metodom mokrog sejanja. 253 JUS B.B8.038/1982.

Prirodni i drobljeni kameni agregati. Odredivanje saddaja grudvi gline 256 JUS B.B8.039/1982.

Kameni agregat. Priblizno odredivanje zagadenosti organskim materijama.

Kalorimetrijska metoda. 258

JUS B.B8.040/1982.

Kameni agregat za beton i malter. Ispitivanje agregata zagadenog organ skim materijalima. 260

JUS B.B8.042/1984. .

Kameni agregat. Hemijsko ispitivanje agregata za beton i maltere 262 JUS B.B8.045/1978.

Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata ma§inom

"Los Angeles" ..., : ..,.. ... ..., 267

Gradevinsko tlo

JUS U.B1.001/1990.

Geomehanicka ispitivanja. Op§ta klasifikacija tla. ",,,"""""'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''' 273 JUS U.B 1.002/1992.

Geomehanicka ispitivanja. Klasifikacija tla i mesavine tla i agregata za puteve. 277 JUS U.B1.003/1990.

Geomehanicka ispitivanja. Terenska identifikacija uzoraka tla. " 283 JUS U.B1.010/1979.

Geomehanicka ispitivanja. Uzimanje uzoraka tla. 287

JUS U.B1.012/1979.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje vlawosti uzotara tla (Standard preispitan 1992 godine) ...292 JUS U.B1.013/1992.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama

metodom sa cilindrom poznate zapremine. 294

JUS U.B 1.014/1988.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla bez pora

(Standard preispitan 1992 god ine) 300

JUS U.B1.015/1992.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama

l1).etodomkalibrisanog peska. 308

JUS U.B1.016/1992.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama

metodom pomoeu gumenog balona. , 315

JUS U.B1.017/1992.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama

metodom potapanja uzoraka u vodu. , 321

JUS U.B1.018/1980.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje granulometrijskog sastava (Standard preispitan

1992 godine) 326

JUS U.B1.019/1992.

Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama

(9)

VIII

0

JUS V.B1.020/1980.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje konzistencije tla. Aterbergove gran ice. (Standard

preispitan 1992 godine) 346

JUS tr.B 1.021

Geomehanil:!ka ispitivanja tla. Odre<tivanje grupnog indeksa tla. 356 JUS U.B1.022/1968.

Geomehanil:!ka ispitivanja tla. Odre<tivanje promene zapremine tla (Standard preispitan

1992 godine) 357

JUS U.B1.024/1968.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje sadrtaja sagorljivih i organskih materija tla

(Standard preispitan 1984 godine) 360

JUS U.B 1.026/1968.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje sadrtaja karbonata tla (Standard preispitan

1992 godine) 362

JUS U.B 1.027/1993.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje ukupnog sadrtaja sulfata u tlu. 365 JUS U.B 1.028/1969.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Ispitivanje direktnog smicanja tla. 370 JUS U.B1.029/1970.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Ispitivanje smicanja u triaksijalnom aparatu 375 JUS U.B 1.030

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje pritisne I:!vrstoce tla (Standard preispitan

1992 godine) ,""""""""""""""""',,,,,,,,,,,,, 381

JUS U.B1.031/1989.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje otpora tla metodom statil:!kog penetracionog

S0ndiranja. 383

.) JUS U.B1.032/1969.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje sti§ljivosti tla (Standard preispitan 1992 godine) 385 JUS U.B 1.034/1969.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje koeficijenata vodopropustljivosti (Standard

preispitan 1992 godine) 389

JUS U.B 1.036/1968.

Geomehanicka ispitivanja. Odre<tivanje visine kapilarnog penjanja vode u tlu (Standard

preispitan 1992 godine) 392

JUS U.B1.038/1968.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje optimalnog sadrZaja vode (Standard preispitan

1992 godine ) ... 395

JUS U.Bl.040/1968.

Geomehanicka ispitivanja. Odre<tivanje ekvivalenta peskovitih tla (Standard preispitan

1992 godine) 398

JUS U.B1.042/1969.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje kalifornijskog indeksa nosivosti (Standard

preispitan 1992 godine) 400

JUS U.B1.044/1969.

Geomehanicka ispitivanja. Odre<tivanjeproizvoda koeficijenta kapilarne vodopropustljivosti

i najveeeg kapilarnog penjanja vode u tlu (Standard preispitan 1992 godine) 405 JUS U.B1.046/1968.

Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre<tivanje modula sti§ljivosti metodom kruzne ploce

(Standard preispitan 1992 godine) 409

(10)

JUS U.B1.048/1968.

Geomehanicka ispitivanja. Odre<:1ivanjeoptimalnog saddaja vode cementom

stabilizovanog tla (Standard preispitan 1992 godine) , 413

JUS U.B1.050/1969.

Gebmehanicka ispitivanja. Ispitivanje otpornosti cementom stabilizovanog tla prema

mrazu (Standard preispitan 1992 godine) 415

TOM 2

ST ANDARDI

Geomehanika

-

recnik

JUS U.BO.01O/1987.

Geomehanika. Recnik (Standard preispitan 1992 godine) 421 Os tal 0

JUS U.C7.00l/1989.

Osnove projektovanja gra<:1evinskihkonstrukcija. Pouzdanost. Termini i definicije. 659 JUS U.C7.010/1987.

Osnove projektovanja gra<:1evinskihkonstrukcija. Osnovni principi za proveru

pouzdanosti konstrukcij a 695

JUS ISO 4464/1993.

Tolerancije za gra<:1enje.Odnosi izme<:1urazliCitih tipova odstupanja i tolerancija

kori§cenih za tehnicke uslove (Identican sa ISO 44 64 : 1980 ~U.A9) 720 JUS U.C4.01611981.

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Klimatski i hidrololli uslovi 736 JUS U.B9.010/1981.

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Merenje dubine smrzavanja (Standard preispitan

1992 godine) 739

JUS U.E1.012

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Osetljivost materijala

-

tla na dejstvo mraza (Standard

preispitan 1992 godine) 747

JUS U.B9.012/1981.

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Procena osetljivosti kolovozne konstrukcije na dejstvo

mraza i tehnicke mere za spreeavanje o§tecenja (Standard preispitan 1992 godine) 749 JUS U.C4.020/1982.

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Intenzitet ki§a 755 JUS U.C4.022/1982.

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Vreme doticanja vode. 757 JUS U.C4.024/1982.

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. KoliCina oticanja vode. 759 JUS U.S4.062/1990.

Tipovi odvodnjavanja kolovoza i pribrefuih strana na putevima 764 JUS U.C4.200/1990.

Projektovanje puteva. Osiguranje donjeg stroja saobracajnica i ukupne stabilnosti

tla i trupa PUla. 806

JUS U.E1.010/1981.

Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Zemljani radovi na izgradnji puteva. Tehnicki uslovi

(11)

x

JUS U.E1.015/1991.

Projektovanje i grartenje puteva i gradskih saobracajnica. Zatrpavanje rovova

za sme1!taj podzemnih instalacija. , 846

JUS U.E8.010/1981.

Projektovanje i grartenje puteva. Nosivost i ravnost na nivou posteljice (Standard

preispitan 1992 godine)... 848

JUS U.E9.020/1966.

Klasicne i savremene pod loge za puteve. Tehnicki uslovi za izradu (tacka 10 stavljena

van snage "S1. list SFRJ" br. 72/88) 853

JUS U.S4.064/1990.

Tipovi osiguranja kosina nasipa, kosin a useka i nozice nasipa. 877 JUS U.F7.01O/1965.

Prirodni kamen. Tehnicki uslovi za oblaganje kamenim plocama. 924 JUS U.C5.020/1980.

Projektovanje nasutih brana i hidrotehnickih nasipa. Tehnicki uslovi. 937 JUS U.C9.01O/1979.

Temelji vertikalnih cilindricnih rezervoara za skladi1!tenje nafte i naftinih derivata. 955 JUS U.J9.00l/1988.

Injektiranje objekata o1!tecenih zemljotresom. Tehnicki uslovi. 966 JUS U.M8.022/1984.

Injektiranje. Ispitivanje pritisne cvrstoce injekcione sme1!e. 978 JUS U.M8.023/1984.

Injektiranje. Ispitivanje izdvajanjavodei promene zapremine injekcione sme1!e 979 JUS U.M8.024/1984.

Injektiranje. Ispitivanje protocnosti injekcione smek

"""""'"'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''' 982

JUS U.M8.025/1984.

(12)
(13)

PRA VILNIK 0 SADRZINI DOKUMENTACIJE

KOJA SE

ODNOSI NA HIDROLOSKE I INZENJERSKO-GEOLOSKE

PODLOGE

1.

Ovim pravilnikom propisuje se saddina dokumentacije koja se odnosi na hidrogeolo~e i infenjersko-geolo~ke podloge za objekte iz clana 4. stav 3. Zakona 0 geolo~kim istrafivanjima ("Slufbeni glasnik Socijalisticke Republike Srbije", br. IOn8, 48n9 i 38n2).

2.

Pri izgraOOji objekata iz clana 1. ovog pravilnika istrafni radovi se moraju izvesti pre pocetka izrade investiciono-tehnicke dokumentacije u cilju obezbedenja hidrogeolo~kih i infenjersko-geolo~kih podloga za projektovanje.

3.

Hidrogeolo~ke i infenjersko-geolo~ke podloge za izgraOOjuvisokih brana i akumulacija pomin~kih voda zapremine vece od milion kubnih metara, Hi cije su brane veee od 15 metara gradevinske visine treba da sadrfe rezultate:

-

uticaja geomorfologije terena na izbor mikrolokacije brane, oOOosno akumulacije,

-

uticaja geoloske grade terena na izgraOOju objekta,

-

seizmicnosti podrucja brane oOOosno akumulacije sa izvrsenim odredivanjem projektnog i maksimalnog zemljotresa na osnovu istrafivanja seizmickog rizika,

-

hidrogeoloskih odlika terena sa posebnim osvrtom na vodopropusnost pod pritiskom, stanje podzemnih voda i njihove agresivnosti na beton i druge materijale,

-

savremenim geodinarnickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgraOOje i kasnije eksploatacije objekta,

-

geomehanickih svojstava terena sa posebnom pafnjom na nosivost, oOOosno dozvoljeno opterecenje i mogucnosti smicanja tela brane,

-

geotehnickih svojstava stenskih masa, oOOosno njihov uticaj na iskop, busenje i razaranje llarocito na mestu na kome ce se fundirati sarna brana i graditi prateci objekti,

-

mog~cnosti snabdevanja lokalnim geoloskim gradevinskim materijalom;

-

potapanje mineralnih sirovina i drugih dobara.

4.

Hidrogeoloske i infenjersko-geoloske podloge za izradu linijskih objekata: auto-puteva, magistrainih puteva i feleznickih pruga treba da sadde rezultate izvrSenih ispitivanja za:

(14)

-

uticaj reljefa na objekat,

-

uticaj geolo~ke grade terena,

-

uticaj hidrogeolo~kih i inzenjersko-geolo~kih svojstava terena,

-

uticaj geodinamickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgradnje i kasnije eksploatacije objekta,

-

geomehanicka i geotehnicka svojstva stenskih masa sa posebnom paZnjom na nosivost, odnosno njihov uticaj na iskop, busenje i razaranje,

-

mogucnost snabdevanja lokalnim gradevinskim materijalom.

S.

Hidrogeoloske i in~enjersko-geoloske podloge za izradu hidroelektrana, termoelektrana i nuklea.mih elektrana treba da sadrze rezultate izvrsenih ispitivanja;

-

uticaja gemorfologije terena na izbor lokacije objekta,

-

uticaja geoloske grade terena na izgradnju objekata,

-

seizmicnosti podrucja objekta sa izvrknim odredivanjem projektnog i maksimalnog zemljotresa na osnovu istraZivanja seizmickog rizika,

-

hidrogeoloskih odlika terena sa posebnim osvrtom na prisustvo i stanje podzemnih voda i njihove agresivnosti na beton i druge gradevinske materijale,

-

savremenih geodinamickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgradnje i kasnije eksploamcije objekta,

- geqmehanickih svojstava terena sa posebnom pafnjom na nosivost, odnosno dozvoljeno opterecenje tla i mogucnosti smicanja na lokacijama izgradnje energana i prateCih objekata,

-

geotehnickih svojstava stenskih masa, odnosno njihov uticaj na tehnologiju iskopa, busenja i razaranja stena na mestu izgradnje energana i prateeih objekata,

-

snabdevanja lokalnim geoloSkim gradevinskim materijalom.

6.

Hidroloske i inzenjersko-geoloske podloge za izgradnju tunela i metroa treba da sadrze rezultate izvdenih ispitivanja:

-

za izbor idejnog pravca;

-

uticaja geoloSke grade terena na izgradnju objekta,

-

hidrogeoloskih odlika terena sa posebnim osvrtom na prisustvo i stanje podzemnih voda, njihovu agresivnost na beton i druge gradevinske materijale, pojavu i vrstu prirodnih gasova i blizinu mineralnih. izvora sa ocekivanim temperaturama radne sredine po trasi

objekta, .

-

savremenih geodinamickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgradnje i kasnije eksploatacije objekta,

-

geotehnickih svojstava terena, naponsko stanje i deformabilnost stenskih masa, njihov uticaj na tehnologiju buSenja, razaranja i iskopa stenskih masa;

-

geomehanickih svojstava stenskih masa terena sa posebnom pamjom na nosivost, sleganje i mogucnost smicanja i

(15)

5

-

mogucnosti snabdevanja lokalnim geoloskim gradevinskim materijalom i resenja odlagalista za iskop.

7.

Hidrogeoloske i inzenjersko-geoloske podloge za izgradnju objekata iz clana 1. ovog pravilnika sadrZe graficke priloge i to:

-

hidrogeolosku kartu terena pogodne razmere,

-

inzenjersko-geolosku kartu terena pogodne razmere,

-

hidrogeoloske i inzenjersko-geoloske uzduzne i poprecne profile kroz radnu sredinu u pogodnoj razmeri,

-

geoloske, hidrogeoloske i inzenjenjersko-geoloske karte i profile istramih objekata i

-

graficki prikaz rezultata izvrsenih ispitivanja i testiranja istramih objekata.

8.

Dokumentacioni materijal hidrogeoloskih i inzenjersko-geoloskih podloga za izgradnju

I objekata iz clana 1. ovog pravilnika sadrzi:

.

-

geodetska (geodinamicka) osmatranja terena, objekata na terenu i geodinamickih pojava,

-

erzultate laboratorijskih ispitivanja geotehnickih svojstava terena na poremecenim i neporemecenim uzorcima,

-

rezultate odredivanja dinamike podzemnih poda (kretanje, izdasnost, izdanskog toka, i odredivanje hidrogeoloskih svojstava terena);

-

rezultata istraZivanja inzenjersko-geoloskih i tehnicki znacajnih svojstava stena (petrograf~ka, fizicka, mehanicka, tehnoloska i dejstva vode, mraza i vatre na stene),

-

tabele, dijagrami i proracuni odredenih svojstava stenskih masa kao radne sredine i

-

atest laboratorijskih ispitivanja.

9.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenom glasniku Socijalisticke Republike Srbije".

Broj 110-2/84

U Beogradu, 8. juna 1984. godine

Republicki komitet za energetiku, industriju i gradevinarstvo Predsednik Komiteta

(16)

GEOLOSKE

DOKUMENT

ACIJE

1.

Ovim pravilnikom reguliSe se nacin cuvanja i sredivanja geolo~ke dokumentacije (u daljem tekstu dokumentacija) koja se odnosi na geolo~ka istrazivanja radi utvrdivanja razvoja, sastava i grade zemljine kore, geoloska istrazivanja energetskih, metalicnih i nemetalnicnih mineralnih sirovina, hidrogeoloska istrafivanja podzemnih voda (pitkih, mineralnih i termillnih) i inzenjersko-geoloska istrazivanja za izgradnju objekata.

I. CUVANJE GEOLOSKE DOKUMENTACUE

2.

Dokumentacija koja se mora trajno cuvati sadrzanaje u izve~tajima i elaboratima geoloskih istrafivanja i to u:

-

tekstualnom delu,

-

grafickoj dokumentaciji i

-

dokumentacionom materijalu.

Blizi podaci 0 saddaju i nacinu obrade tekstualnog dela, .graficke dokumentacije i dokumentacionog materijala dati su odgovarajuCim uputstvima i pravilnicima koji blize reguli~u materiju za pojedine oblasti geolo~kih istrafivanja.

3.

Dokumentacija se mora cuvati od unistenja u prostorijama obezbedenim od vlage, direktne suncane svetlosti, raznih stetocina, prasine i sa ugradenim alarmnim uredajima za slucaj pofara.

4.

Dokumentacija.se ulaze u registratore i konzervira i tako pripremljena smesta u prostorije odredene za trajno cuvanje.

Dokumentacija koja ima karakter trajne vrednosti moze se i mikrofilmovati, kada se cuva u posebnim prostorijama koje odgovaraju svim uslovima za cuvanje mikrofilmovane dokumentacije.

(17)

7

II. SREDIVANJE DOKUMENTACUE

A) EVIDENCIJA

5.

Svi sastavni delovi dokumentacije zavode se u inventarsku knjigu i unose sledeCi podaci po rubrikama:

-

redni broj,

-

datum prijema,

-

broj primljenih primeraka,

-

ime autora,

-

naziv izvestaja i godina izrade,

-

broj strane i priloga,

-

signatura i - napomena.

B) SIGNIRANJE I KLASIFIKACUA

6.

Na elaboratu geoloskih istrazivanja u jednom uglu beleze se inventami broj a u drugom signatura (oznaka) za smestaj.

Geoloske karte se registruju i nose broj inventarske knjige i karte. Pe~ati za inventami broj i signaturu treba da nose naziv organizacija. Elaborati se klasificiraju po materiji i lokalnostima.

Registratori u kojima je smestena dokumentacija moraju imati sa spoljne strane etiketu sa signaturom.

Geoloske karte se sreduju po abecedi.

Svi delovi dokumentacije terba da imaju svoju legitimaciju u vidu kartona u koju se unose podaci:

-

broj strana,

-

broj nalepljenih priloga (profili, fotokopije i s1.) u samom tekstu i - broj priloga izvan teksta.

V)KARTOTEKA

7.

Pored inventarske knjige za dokumentaciju vodi se i kartoteka po lokalnostima, materiji i autoru.

(18)

8.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenom glasniku Socijalisticke Republike Srbije. "

Broj 110-3/84

U Beogradu, 8. juna 1984. godine

Republicki komitet za energetiku, industriju i gradevinarstvo Predsednik Komiteta,

(19)

PRA VILNIK 0 TEHNICKIM NORMATIVIMA

ZA

TEMELJENJE GRADEVINSKIH

OBJEKA TA

I. OPSTE ODREDBE

1.

Ovim pravilnikom propisuju se tehnicki normativi koji se primenjuju pri projektovanju i izvodenju radova na temeljenju gradevinskih objekata.

2.

Projekti temeljenja gradevinskih objekata moraju da sadrze: podatke 0 rezultatima istraZivanja sastava tla, ispitivanja tla "in situ" i ispitivanja uzoraka tla, proracun dozvoljenog opterecenja tla, proracun sleganja gradevinskog objekta i dimenzionisanja temelja, kao i druge podatke predvidene propisima iz oblasti gradevinarstva.

Projekti iz stava 1. ovog clana sastavni su deo tehnicke dokumentacije gradevinskog objekta, odnosno njegovog dela.

Obim i stepen obrade podataka iz stava 1. ovog clana zavise od znacaja i slozenosti gradevinskog objekta, odnosno njegovog dela i osobina tla.

Ako postoje podaci 0 eventualnoj nestabilnosti terena u prirodnim uslovima, pre pocetka istraZivanja terena za potrebe temeljenja moraju se izvrsiti istrazivanja terena i definisati usloyi stabilnosti.

3.

PostojeCi gradevinski objekt, odnosno njegov deo moze se dogradivati samo ako je projekt iz clana 2. stay 1. ovog pravilnika izraden tako da se temeljenjem na osnovu tog projekta obezbeduje da temelji podnesu dodatna opterecenja kojima se ne ugrozava stabilnost tog objekta, odnosno njegovog dela i susednih objekata.

II. ISPITIVANJE TLA

1. ISPITIV ANJE TLA NA TERENU

4.

Teren se ispituje radi potpune geotehnicke identifikacije i klasifikacije tla na lokaciji objekta, odnosno na delu na kome objekt utice na teren za vreme gradnje i eksploatacije.

(20)

Grada i osobine tla ispituju se inzenjersko-geoloskim kartiranjem terena, istramimjamama, oknima, rovovima, zasecima, jezgrima istraznih busotina, penetracionim sondiranjem, krilnim sondama, presiometrima, probnim opterecenjima, geofizickim metodama, kao i drugim metodama prema odredbama ovog pravilnika.

Istrazivanjima i ispitivanjima iz stava 2. ovog clana ne sme se ugroziti stabilnost gradevinskog objekta, niti izazvati teskoce pri izvodenju radova na temelju objekta, odnosno njegovog dela.

5.

Osobine tla ispituju se na poremecenim i neporemecenim uzorcima u laboratoriji ili opitima na terenu.

6.

Tlo se ispituje pre pocetka izrade tehnicke dokumentacije na osnovu koje se gradi gradevinski objekt, odnosno njegov deo.

Zavisno od nivoa obrade tehnicke dokumentacije (idejni ili glavni projekat) i stepena istrazenosti terena, odreduje se podrucje istrazivanja, kao i obim, vrsta i uslovi izvodenja istraznih radova. Obrazlozenje, odnosno koncepcija istrazivanja, tehnicki uslovi izvodenja istr~nih radova i ispitivanja i nacin obrade i prikazivanja rezultata istrazivanja daju se u projektu istrazivanja.

Projekt istrazivanja terena, kao i sinteza i interpolacija rezultata istrazivanja ne mogu se mehanicki koristiti kao podloga za drugi objekt na istoj lokaciji, niti za istovetan objekt na drugoj lokaciji.

7.

Za izradu idejnog projekta odnosnog objekta, istrazivanjem terena prethodno se definisu: 1) elementi moguCih tehnickih resenja temeljenja, zavisno od kvaliteta i homogenosti tla i velicine i rasporeda opterecenja od predvidenog objekta;

2) radni uslovi pri izradi temelja

3) topografska struktura, tj. reljef, s obzirom na njegovo formiranje;

4) litostratigrafski sastav i sklop, geneza i pripadnost po geoloskim parametrima;

5) prisustvo podzemnih voda, moguci prilivi podzemnih voda u iskope i agresivnost podzemnih voda;

6) opsta i lokalna stabilnost terena;

7) osnovna fizicko-mehanicka svojstva sredina koje sacinjavaju teren.

8.

Radi' utvrdivanja kvaliteta i, posebno, mehanicke heterogenosti tla u osnovi objekta, za izradu idejnog projekta, minimalni obim terenskih istramih radova za povrsinu do 1000 m2 je:

(21)

~I'

lj

;%

11 2) tri terenska istraZna rada do projektovane dubine, sa intervalom ispitivanja po dubini ne veCim od 2 m (staticko, odnosno dinamicko penetraciono sondiranje, presiometarsko ispitivanje, opiti krilne sonde i dr.).

9.

Radi utvrdivanja kvaliteta i mehanicke heterogenosti tla za izradu glavnog projekta, minimalni obim terenskih istraZnih radova Cini broj cvornih mesta pravougaone mreze, Cija duziila strana iznosi 20 do 30 m, racunajuCi i opite izvedene za fazu idejnog projekta. Granicna kontura osnove objekta je spoljna kontura pravougaone mrez.e.

10.

Dubina ispitivanja tla odreduje se prema vrsti i rasporedu slojeva u tlu, nacinu temeljenja, opterecenju tla, veliCini i znacaju gradevinskog objekta, odnosno njegovog dela, osetljivosti objekta, odnosno njegovog dela na sleganje i prema raspolozivim geotehnickim i drugim podacima 0 terenu na kome se vrsi ispitivanje.

11.

AIm su povrsina temelja, specificno optereeenje i osetljivost gradevinskog objekta, odnosno njegovog dela, na neravnomemo sleganje veei iIi ako se deformabilnost povecava iliIi se cvrstoea smanjuje sa poveeanjem dubine, tlo se ispituje sondiranjem na veeim dubinama.

12.

Dubina ispitivanja tla odreduje se, po pravilu, prema obrascu: p.Bo

D= 100

gdeje:

D - dubina ispitivanja izraZena u metrima (m);

p

-

prosecno specificno opterecenje tla i temelja izraZeno u kilonjutnima po kvadratnom

metril (kN/m2);

Bo

-

sirina objekta, odnosno njegovog dela izrazena u metrima, merena pri dnu temelja. Ako je rastojanje "s" temeljnih stopa

izmoou dva susedna zida: s>(B1 + B2), kao i ako su usamljeni zidovi i stubovi (slika 1), dubina ispitivanja tla odreduje se prema obrascima:

1) D

=

2

.

B, ako je specificno opterecenje tla temelja p EO;100 kN/m2

2 p.B 2) D

=

100 ako je specificno opterecenje tla temelja p > 100 kN/m2, gde B oznacava sirinu najsireg temelja, izrazenu u metrima (m).

...

l

~...----

...

-

B,

t i~

i

8,

-,

., Crtez 1.

(22)

13.

Ako je oOOos duzine temelja prema sirini temelja (L:B) manji od 2:1, dubina ispitivanja tla smanjuje se za 20%.

14.

Ako se primenom odredaba cl. 11. do 13. ovog pravilnika dobije dubina ispitivanja tla manja od 6 m, tlo mora da se ispituje na dubini od najmanje 6 m, osim ako se ispitivanjem tla dopre do cvrste stene koja se nalazi na dubini manjoj od 6 m.

15.

Dubina ispitivanja tla racuna se od dna temelja gradevinskog objekta nanize.

16.

Ispitivanje tla iskopavanjem vrsi se istramim jamama, istraznim oknima, istraznim rovovima i istraznim zasecima. Taj postupak ispitivanja primenjuje se za ispitivanje tla za pozajmista materijala, kao i za plitko fundirane objekte privremenog karaktera koji imaju sarno prizemnu etazu, povrsine osnove manje od 100 m2 (laksi gradevinski objekti).

17. .

U horizontalnom smeru tlo se ispituje istraZnim rovovima ili istraZnim zasecima.

18.

Ako se tlo ispituje iskopavanjem, bocne strane iskopa moraJu se obezbediti od odronjavanja.

19.

Ako se tlo ispituje busenjem, mora se busiti na veCim dubinama ili ispod nivoa podzemnih voda.

Precnik busotine zavisi od vrste ispitivanja i velicine aparata za ispitivanje neporemecenih uzoraka u laboratoriji, a moze biti veci od 89 mm za glavne i dopunske bosotine, oOOosno veCi od 46 mm za prethodne busotine.

Busotine se stabilizuju zacevljivanjem, busackom isplakom ili vodom. Pri izboru nacina stabilizacije busotina, preOOost ima nacin koji, zavisno od vrste tla i stanja podzemnih voda, prouzrokuje najmanji poremecaj zidova i OOabusotine.

20.

Busenje iz clana 19. ovog pravilnika moze biti udarno ili rotaciono.

Izbor nacina busenja zavisi od: vrste, velicine i osetljivosti gradevinskog objekta, precnika i dubine busotine, materijala u kome se vrsi busenje i primenljivosti jeOOog od ovih nacina busenja, potrebe tacnog odredivanja promene pojedinih vrsta tla i nivoa podzemnih voda i potrebe vadenja neporemecenih uzoraka, oOOosno izvrsavanja standarOOog penetracionog i presiometarskog ispitivanja ili ispitivanja sa krilnom sondom.

Udarno busenje se primenjuje sarno ako se ne vade uzorci tla i moze se koristiti za pomocne svrhe pri geotehnickim ispitivanjima.

(23)

13

21.

Radi utvrdivanja deformabilnosti tla u prirodnim uslovima, ispitivanje tla presiometrom vrsi se u istrawim busotinama precnika koji odgovara precniku presiometarske sonde.

22.

Tlo se ispituje penetracionim sondiranjem radi utvrdivanja njegove mehanicke heterogenosti, ako se iz tla koje se ispituje ne mogu vaditi neporemeceni uzorci ili ako kval~tet uzoraka nije dovoljno pouzdan za ocenu zbijenosti i konzistentnosti tla.

23.

Tlo se ispituje penetracionim sondiranjem na jedan od sledecih nacina: 1) statickim penetracionim sondiranjem;

2) dinamickim penetracionim sondiranjem; 3) standardnim penetracionim sondiranjem;

4) drugim priznatim metodama penetracionog sondiranja.

24.

Krilnom sondom ispituje se meki glinoviti materijal, indeksa konzistencije Ie E;;0,25,

iz koga vadenje neporemecenih uzoraka tla nije pouzdano ili moguce.

25.

Pri kartiranju se pregledaju i uocavaju svojstva tla u prirodnim zasecima, zidovima istraz.nih jama, oknima ili rovovima i materijala koji se dobija iz sondawih busotina. Uocena svojstva tla registruju se u izvestaju koji se vodi za svaki istrawi rad.

26.

Geofizicke metode ispitivanja tla mogu se primeniti za ispitivanje velikih povrsina ili dugih poteza.

Geofizicke metode ispitivanja tla obuhvataju merenja: elektricnog otpora (geoelektricna merenja), brzine sirenja elasticnih talasa (seizmicka i mikroseizmicka merenja), apsorpcije neutronskih cestica (merenje gustoce i zasicenosti slojeva tla) i druga merenja tla zavisno od konkretnog slucaja.

2. UTVRDIV ANJE NIVOA I ISPITIV ANJE PODZEMNIH VODA

27.

U toku busenja, odnosno pri sondaznim iskopima mora se utvrditi ustaljeni nivo podzemnih voda.

Nivo podzemnih voda pravilno se meri i osmatra posebno ugradenim piezometrom.

Piezometar se ugraduje zavisno od hidrogeoloske grade tla, uz pazljivo izolovanje uticaja susednih slojeva tla.

(24)

28.

Podaci 0 maksimalnom nivou podzemne vode, za predmetnu lokaciju, pribavljaju se od organizacije nadlezne za vodoprivredu.

29.

Uzorak podzemne vode uzima se sa jednog ili vise mesta iz dela tla koji se ispituje, prema odgovarajuCim jugoslovenskim standardima.

Uzorci podzemne vode uzimaju se za odredivanje agresivnosti na materijale temeljnih konstrukcija.

3. PRIKAZIV ANJE REZUL TA T A TERENSKIH SONDIRANJA

I ISPITIV ANJA TLA

30.

Rezultati terenskih sondiranja i ispitivanja tla unose se u izvestaj terenskog ispitivanja, koji sadrzi sledece podatke:

1) naziv i polofuj gradevinskih objekata; 2) svrhu sondiranja;

3) naziv, odnosno ime narucioca i ime nadzomog organa; 4) naziv izvodaca i ime odgovomog rukovodioca radova; 5) datum sondiranja;

6) vrstu i oznaku sonde;

7) situacioni i visinski polofuj sonde; 8) vrstu i oznaku naprave za sondiranje; 9) predvidenu dubinu sondiranja; 10) dubinu izvrsenog sondiranja; 11) metod rada;

12) vr~tu zacevljenja; 13) vrstu pribora i alata; 14) precnik busotine;

15) procent izvadenog jezgra;

16) nacin vadenja neporemecenih uzoraka; 17) fiajanje rada;

18) opis vr~menskih prilika.

Na osnovu izvestaja terenskog ispitivanja izraduju se geoloski i geotehnicki profili istraZnih busotina, odnosno profili sa rezultatima terenskih opita.

(25)

15

4. UZIMANJE UZORAKA TLA ZA ISPITIV ANJE U LADORA TORIJI

31-Za ispitivanje uzoraka tla u laboratoriji radi upoznavanja karakteristika temeljnog tla mora se izvaditi propisan, odnosno potreban broj neporemecenih uzoraka.

32.

Neporemeceni uzorci tla moraju se vaditi, pakovati i otpremati tako da prostoma raspodela cestica i prirodna sadrzina vlage ostanu nepromenjeni.

Neporemeceni uzorci uzimaju se iz svake vrste tla, a iz debljih slojeva, po potrebi, uzima se vise uzoraka.

Precnik neporemecenog uzorka koji se uzima zavisi od velicine laboratorijskih aparata, s tim sto ne moze biti manji od 46 mm. Visina uzorka ne moze biti manja od 180 mm.

33.

Ako nije moguce uzeti potpuno neporemecen uzorak, uzece se poremeceni uzorak iz koga se moze pouzdano utvrditi prirodna vlaznost tla.

Poremeceni uzorci uzimaju se iz svake vrste tla, u koliCinama koje su potrebne za predvidena laboratorijska ispitivanja.

34.

Uzorci se moraju pazljivo pakovati u odgovarajuce sanduke, oznacavati i najpodesnijim prevoznim sredstvima otpremati najkracim putem u geomehanicku laboratoriju.

5. ISPITIV ANJE UZORAKA TLA U LADORA TORIJI

35.

Obim ispitivanja uzoraka tla u laboratoriji zavisi od: velicine, trajnosti i karaktera gradevinskog objekta, oblika osnove temelja, staticnog sistema i osetljivosti na sleganje, predvidenog nacina temeljenja, veliCine i karaktera opterecenosti na temelje, brzine gradenja i nacina izvodenja radova, vrste i sastava tla, homogenosti i heterogenosti tla, geoloskih uslova i hidrogeoloskih prilika u tlu, geotehnickih karakteristika pojedinih slojeva tla i poznatih podataka 0 temeljenju i sleganju susednih objekata.

36.

U laboratoriji se ogledima odreduju osobine poremecenih i neporemecenih uzoraka tla, i to: sadrzina vode, zapreminska masa tla, zbijenost tla, granulometrijski sastav tla, granice plasticnosti tla, stisljivost sa sprecenim bocnim sirenjem, otpomost prema smicanju (ogledom direktnog smicanja, ogledom triaksijalne kompresije, ogledom jednoaksijalne kompresije sa slobodnim bocnim sirenjem), sadrzina organskih materija, sadrzina karbonata i sadrzina rastvorljivih soli, kao i druge osobine predvidene propisima za laboratorijska ispitivanja uzoraka tla.

37.

.

Rezultati ispitivanja uzoraka tla u laboratoriji prikazuju se na nacin propisan u projektu tih ispitivanja.

(26)

III. KLASIFlKACUA I IDENTIFIKACUA TLA

38.

-Prema vrstama tla, prirodni materijali svrstavaju se u sledece osnovne grupe:

1) stena

-

monolitna (sa pukotinama, zdrobljena) ili trosna Gace zdrobljena, zahvacena procesom raspadanja);

2) nevezani (nekoherentni) materijali

-

drobina ili obluci (precnika veceg od 60 mm), sljunak krupni (precnika od 60 mm do 20 mm), sljunak srednji (precnika od 20 mm do 6 mm), sljunak sitni (precnika od 6 mm do 2 mm), pesak krupni (precnika od 2 mm do 0,6 mm), pesak srednji (precnika od 0,6 mm do 0,2 mm) i pesak sitni (precnika od 0,2 mm od 0,06 mm);

3) vezani (koherentni) materijali

-

prah krupni (precnika od 0,06 mm do 0,02 mm), prah srednji (precnika od 0,02 mm do 0,006 mm), prah sitni (precnika od 0,006 mm do 0,002 mm), glina (precnika manjeg od 0,002 mm), organska glina sa primesom organskih supstancija (precnika manjeg od 0,002 mm) i treset.

Ovi materijali sastoje se, po pravilu, od mesavine osnovnih grupa navedenih u stavu 1. ovog clana.

39.

Nevezani materijali u pojedinim osnovnim grupama iz clana 38. ovog pravilnika razvrstavaju se, prema granulometrijskom sastavu, u dobra granulisane (ako su u materijalu zastupljena zma svih velicina) i jednolicne (ako je razlika izmedu precnika najveceg i najmanjeg zma mala).

Vezani materijali, prema plasticnosti, razvrstavaju se u materijale male, srednje i visoke plasticnosti.

40.

Osnovne grope materijala i njihove smese oznacavaju se simbolima, i to:

1) nevezani materijali

-

drobina i obluci (nema simbola); sljunak dobra granulisan

-

GW, sljunak slabo granulisan

-

GP, sljunak jednolican

-

GU, sljunak sa peskovito-glinovitim

vezivom - GC, sljunak slabo granulisan sa veCim sadrfajem praha ili gline

-

GM, pesak dobra granulisan

-

SW, pesak slabo granulisan

-

SP, pesak jednolican

-

SU, pesak sa glinovitim vezivom

-

SC, pesak slabo granulisan sa prekomernom kolicinom praha ili gline -GM;

2) vezani materijali

-

prah male plasticnosti

-

ML, prasinasta glina male plasticnosti

-

CL, organski prah i glina male plasticnosti

-

CL, prah srednje plasticnosti

-

MI, glina srednje plasticnosti

-

CI, organska glina srednje plasticnosti

-

01, prah visoke plasticnosti

-

MH,

glina visoke plasticnosti

-

CH, organska glina visoke plasticnosti

-

OH, treset

- Pt.

Smese vise grupa materijala nazivaju se imenom grope koja je u smesi najvise zastupljena. Materijali na granici izmedu dye grope oznacavaju se simbolom tih grupa (npr. CLlCI).

41.

Nevezani materijali, prema vlainosti, razvrstavaju se u: suve, malo vlafue i zasicene vodom.

(27)

17 Nevezani materijali, prema porozitetu, razvrstavaju se u: vrlo zbijene, zbijene, srednje zbijene i rastresite.

42.

Vezani materijali, prema vlamosti i konzistenciji, razvrstavaju se u tvrde, polutvrde, tesko gnjecive, lako gnjecive i zitke.

Vezani rnaterijali, prema koefieijentu pora, razvrstavaju se u: vrlo malo porozne, malo porozne, srednje porozne, jace porozne i vrlo porozne.

IV. POSMATRANJE SLEGANJA GRADEVINSKIH OBJEKATA

43.

Sleganja gradevinskih objekata, kao i objekata osetIjivih na difereneijalna sleganja, obavezno se registruju sistematski u toku gradenja i za vreme postojanja i eksploataeije objekta, na nacin kojim se omogucava da se sagleda konsolidaeija tla pod opterecenjem. Za objekte sa vecim specificnim opterecerijem tIa istovremeno se posmatraju i registruju i sleganja susednih objekata i samog tla, horizontalno pomeranje temelja i tla, zaokretanje temelja i druge deforrnacije.

44.

Sleganje gradevinskih objekata posmatra se narocito: u toku gradenja

-

pri svakom karakteristicnom povecanju opterecenja posle dovrsenja svakog ili svakog drugog sprata zgrade, pri gradenju novih susednih objekata, posle jace oseilaeije nivoa podzemnih voda, posle vanrednih prirodnih Hi vestackih uticaja (usled zemljotresa, eksplozije, pobijanja sipova i promene vlamosti tIa u temeljima), pri nadzidivanju zgrada, kao i u drugim slicnim slucajevima.

45.

Sleganje se mora posrnatrati kod gradevinskih objekata za koje je proracunato sleganje veee ad 5 em i kod gradevinskih objekata stalnog karaktera, temeljenih na poboljsanom tIu.

46.

Posmatranje sleganja gradevinskih objekata mora se predvideti i obraditi u glavnom projektu gradevinskog objekta.

V. 8ILE KOJE DELUJU NA TEMELJE (OPTERECENJA)

1. OPSTE ODREDBE

47.

SHe koje deluju na temelje razvrstavaju se u glavna, dopunska i posebna opterecenja, prema propisima za proracunavanje gradevinskog objekta.

(28)

U glavna opterecenja spadaju: sopstvena masa objekta, korisno opterecenje, hidrostaticki pritisak i uzgon, hidrodinamicki pritisak i pomi natpritisak, aktivni pritisak tla, kao i otpor tla (pasivni pritisak).

U dopunska opterecenja spadaju: kapilami pritisak, pritisak od zaledivanja i uticaji koji se izuzetno javljaju.

2. GLA VNA OPTERECENJA

48.

Stalne sile koje poticu od sopstvene mase gradevinskog objekta i tla dobijaju se iz podataka 0 zapreminskim masama i zapreminama pojedinih elemenata konstrukcije objekta. One deluju vertikalno prema dole i moraju se uzeti u obzir pri samim proracunima temeljenja konstrukcije.

49.

Sile od korisnog opterecenja gradevinskog objekta odreduju se prema odgovarajuCim propisima, kao i prema pribavljenim odacima za predvideni objekt. Korisno opterecenje moze delovati trajno, povremeno i trenutno, a mora se uzeti u obzir pri proracunu dejstva korisnog opterecenja.

50.

Hidrostaticki pritisak i uzgon javljaju se u porama tla zasicenog vodom i dejstvuju na sve strane podjednako, a upravno na povr~inu koja ne propu~ta vodu. Hidrostaticki pritisak mora se uzeti u obzir u sklopu glavnih opterecenja ako se temelj gradevinskog objekta nalazi ispod nivoa podzemne vode.

51. .

Hidrodinamicki pritisak javlja se u porama tla pri kretanju podzemne vode i srazmeran je hidraulickom gradijentu toka podzemne vode u posmatranoj tacki tla.

Hidrodinamicki pritisak dejstvuje na cestice tla kao sile mase u pravcu kretanja podzemne vode.

52.

Pomi natpritisak javlja se u porama tla ispunjenim vodom i ima hidrostaticki karakter. U vodom zasicenom tIu pomi natpritisak se sastoji od hidrostaticke komponente odredene u clanu 50. ovog pravilnika i od natpritiska koji se javlja u deformabilnom tlu kao posledica promene naponskog stanja u tIu.

U nezasicenom tlu natpritisak vazduha u porama moze se razlikovati od natpritiska vode. Pri stalnom opterecenju tIa pomi natpritisak opada s vremenom usled istiskivanja vode iz pora tla. Pomi natpritisakjavlja se prvenstveno u tlu male vodopropustljivosti.

53.

Velicina, pravac dejstva i raspodela aktivnog pritiska odreduju se po priznatim teoretskim ili empirijskim metodama, pri cemu se uzimaju u obzir i kinematski uslovi.

(29)

19

54.

Velicina pritiska tla u stanju mirovanja odreduju se po priznatim teoretskim Hi empirijskim metodama.

55.

Velicina, pravac dejstva i raspodela pasivnog otpora tla odreduju se po priznatim teoretskim Hi empirijskim metodama, pri cemu se uzima u obzir najnepovoljniji oblik kliznih povrsina u skladu sa mogucnoscu pomeranja konstrukcije Hi temelja.

3. DOPUNSKA OPTERECENJA

56.

Sile dopunskih opterecenja uzimaju se pri proracunu i dimenzionisanju temelja prema odgovarajuCim propisima za predvidene objekte.

Ako je velicina dopunskog opterecenja priblima velicini korisnog opterecenja Hi sopstvenoj masi, dopunsko opterecenje mora se uneti u racun u svim fazama analize tem~ljenja.

57.

Kapilarni pritisak javlja se u porama tla zasicenog vodom koje se nalazi iznad nivoa podzemne vode i dejstvuje kao sila. VeliCina kapilarnog pritiska zavisi od relativne vlage vazduha i visine kapilarnog penjanja vode u tlu, a odreduje se merenjima i ispitivanjima.

58.

Pritisak od zaledivanja javlja se u tlu pri temperaturi ispod ooc ako su pore potpuno Hi delimicno ispunjene vodom. Velicina pritiska od zaledivanja zavisi od stepena zaledenosti i odreduje se merenjima i ispitivanjima.

59.

Puzanje tla nastaje usled viskoznih deformacija u glinovitom tlu. Puzanje tla izaziva relaksacija napona pri stalnoj deformaciji i lagana deformacija opterecenih zma tla pri stalnom opterecenju. Sile od dejstva puzanja tla odreduju se ako mogu uticati na konstrukciju gradevinskog objekta i temelja.

60.

Bubrenje je povecanje zapremine tla usled povecanja saddine vode u tlu Hi rasterecenja tla ijavlja se sarno na glinenom tlu.

SHe bubrenja mogu izazvati povecani pritisak na temelje konstrukcije ako su deformacije temelja sprecene.

61.

Velicina i pravac dejstva seizmickih i dinamickih sila zavise od uticaja koji ih izazivaju. SHe seizmickog i dinamickog dejstva uzimaju se u proracun prema propisima za proracunavanje konstrukcija. Velicina i pravac dejstva seizmickog i dinamickog uticaja odreduju se prema propisima za opterecenje konstrukcija, kao i na osnovu raspolozivih podataka merenja i izvrsenih ispitivanja ili drugih podataka.

(30)

Dinamieki uticaji nastaju us led naglih promena opterecenja od periodienih ili neperiodienih udarnih sila, eksplozija i vibracija mase koje se prenose na temelj i tlo.

4. POSEBNA OPTERECENJA

62.

Lueno dejstvo u tlu nastaje u posebnim slueajevima deformacije tla, kao posledica smieucih napona na granicama mase tla koja se nalazi u stanju graniene ravnoteze. Lueno dejstvo utiee na raspodelu i velieinu pritiska na granienim povrsinama mase tla.

Lueno dejstvo uzima se u obzir ako u kombinaciji sa drugim silama daje nepovoljnije opterecenje.

5. DOZVOLJENA OPTERECENJA

63.

Dozvoljeno opterecenje tla odreduje se prema kriterijumu loma tla, kao i prema dozvoljenom sleganju gradevinskog objekta.

64.

Dozvoljeno opterecenje pravougaonog temelja u osnovi raeuna se za lorn tla po sledecem obrascu:

Pa~

~

= ~B'NySiy+ (Cm + qtgCPm)NcScdcic +q gdeje

Q ukupno vertikalno dozvoljeno opterecenje temelja;

A'

-

korisna povrsina temelja, tj. deo ukupne povrsine osnove teme Ija koji je rezultantnom silom centrieno opterecen: A'=B'L' (crtez 2)

B i L

-

sirina i duzina ukupne povrsine temelja A;

y

-

efektivna zapreminska masa tla ispod nivoa temeljnog dna, tj. zapreminska masa smanjena za velieinu uzgona, ako postoji; Q

-

najmanje efektivno opterecenje u nivou temeljnog dna pokraj temelja (crtez 2); CPm

-

dozvoljeni mobilisani ugao otpornosti na smicanje, koji se izraeunava na sledeCi naein:

1

B

.1

.

l Crtez 2. D II

lllUl

':T

8

1

. I

(31)

. t """- ""' ''''''

.

'-

'"

..

i'- i'-

O'

'-

~'" If

~.

",

'

"

..

... 7JJ

"

,. '~'

"

~:\

"""' !/J "-...

,;

'"

\ l'... ""'" \'

"

"""

...

\

"

... '\

"

~.

'.

.\

i'\..'

"

"0

'

'"

"

L2(j

'

'"

.. :

"

...

.'

... ..., ""

~"-.... ., :--- ..fQ: """' ... I -21

tg<Pm =

~

gde je <P ugao otpornosti za smicanje a F <p <P

odgovarajuCi faktor sigurnosti. N.y i Ne - faktori nosivosti

za centralno i vertikalno opterecen beskrajni pojas (L~

00 B = B' = konst.), koji zavise od veliCine dozvoljenog

mobilisanog ugla otpornosti na smicanje (<Pm)'a dati su u dijagram na crtezu 3;

cm

-

dozvoljena mobilis ana kohezija, odredena jeOOaCinom:

Cm = C/Fe gde je C kohezija (cvrstoca na smicanje kod

nultog normalnog napona), a Fe odgovarajuci faktor

sigurnosti;

Sy i se

-

faktori oblika, zavisno od odnosa B'IL' (sirine prema duzini temelja), a odreduju se prema obrascima:

Sy

=

1

-

0,40 B'IL'

Se

=

1 + 0,20 B'IL' Crte~ 3

de

-

faktor dubine, koji zavisi od oOOosa D/B' (dubina prema sirini OOa temelja za plitke temelje (D«B) izracunava se po sledecem obrascu:

de

=

1 + 0,35

.

D/B' iyi ic

-

faktori nagiba sile, zavisno od ugla <Pmi od odnosa:

H 500 300 200 100I 50 ::JQ 20 1000 . :z: 10

u

z;. 5

t~

1 O' I .

. 't,.

A/cm + Vtg<pm

gde su H i V horizontalna, oOOosno vertikalna komponenta rezultante sile koja dejstvuje na 000 temelja (faktori iy i ie dati su na dijagramima na crtezima 4 i 5). Ovaj obrazac se ne moze primeniti za duboka temeljenja (D>B').

.LO

a.a

0..

0., u.

...

r:

..

0.0 0.2:. 0." o.s. o.a . . H . c;., Ytll~ Crtez 4. ~

'-1 0.2 0.0 .' 0.0"0.2" 04 0.6. 0., I . ... '.. .' H "Cm.. Ytll1'm Crtez 5. \0 '0.' 0.' 0.1. 1.0 LC

(32)

22

65.

Ako temeljno dno nije pravougaonog oblika, primenjuje se obrazae iz clana 68. ovog pravilnika za pravougaonu efektivnu povrsinu u koju se transformise stvarna povrsina pod sledeCim uslovima:

1) efektivna povdina se obrazuje kao radijalno simetricna povrsina tako da je rezultanta u tezistu te radijalne simetricne povrsine;

2) efektivna povrsina se pretvara u pravougaonik sa istim tezistem, sa istim glavnim osama inereije, sa jednakom povrsinom (BL) i sa priblizno jednakim odnosom duzine prema sirini (L:B).

66.

Faktori sigumosti odreduju se prema funkcionalnosti i statickom karakteru gradevinskog objekta, opsegu izvedenih istramih radova i ravnomemosti Hi neravnomemosti sastava tla u intervalima za F = 1,2 do 1,8 (prosecno 1,5) i za Fe = 2,00 do 3,00 (prosecno 2,5). Sile

opterecenja mnoze se faktorima sigumosti prema odgovarajuCim propisima.

67.

Granicna nosivost posle dovrsene konsolidacije, ako je tlo koherentno, dobija se po obraseu iz clana 64. ovog pravilnika sa vrednostima em i <Pmkoje odgovraju efektivnim naponima. Ako se stepen konsolidacije ne racuna posebno, granicna nosivost u pocetnoj fazi konsolidaeije racuna se sa vrednostima e i <P(sa redukcijom na em i <Pm>koje se dobijaju triaksijalnim ogledima nedreniranih uzoraka zavisno od ukupnih napona.

68.

Ako je temeljno tlo u dubinama do 2 B heterogenog sastava, pri proracunu dozvoljenog opterecenja po obraseu iz clana 64. ovog pravilnika, uzimaju se karakteristike <P,odnosno C najnepovoljnijeg sloja Hi se posebnom analizom stabilnosti dokazuje usvojeno dozvoljeno opterecenje.

69.

Za povecanje dozvoljenog opterecenja koherentnog tla pod novim opterecenjem, uzimanjem u obzir i delimicne konsolidaeije, analizira se stabilnost temelja s obzirom na efektivna naprezanja u pojedinacnim fazama gradenja Hi se na drugi odgovarajuCi nacin dokazuju usvojene vrednosti.

Povecanje dozvoljenog opterecenja u pogledu povoljnog utieaja susednih temelja i ploce dokazuje se posebnim racunom.

70.

Dozvoljeno opterecenje u pogledu opasnosti od loma tla odredeno prema clanu 64. ovog pravilnika moze se prokontrolisati i na osnovu drugih savremenih naucno usvojenih obrazaea i racunskih metoda.

71.

Vrednosti dozvoljenog opterecenja u pogledu opasnosti od loma tla, propisane u c1. 64. i 70. ovog pravilnika, uporeduju se sa vrednostima dozvoljenog opterecenja tla prema sleganju gradevinskog objekta, popisanim u c1. 77. i 90. ovog pravilnika.

(33)

23

72.

Vrednosti dozvoljenih opterecenja tla koje se proracunavaju iz obrasca iz clana 64. ovog pravilnika vaZe sarno ako se pri statickom proracunu uzimaju u obzir glavna i dopunska optetecenja.

Ako se uzimaju u obzir samo glavna opterecenja, dobijene vrednosti smanjuju se za 20%. Ako se, pored glavnih i dopunskih opterecenja, uzimaju u obzir i posebna opterecenja, dobijene vrednosti za sumamo dejstvo opterecenja mogu se povecati za 20% pod uslovom da su uzeti koeficijenti sigumosti Fcp;) 1,5 ili Fe;) 2,5.

73.

Ako rezultanta pritiska u dnu temelja izlazi iz jezgra preseka, a naponi u dnu temelja ispunjavaju uslove iz obrasca iz clan 64. ovog pravilnika za korisnu povrsinu temelja A, mora se dokazati da se opterecenje moze preneti na tlo bez deformacija koje mogu ugroziti staticku sigumost ili funkcionalnost gradevinskog objekta. Prilikom direktnog temeljenja, ekscentricitet (udaljenost rezultante od tezista) ne sme, po pravilu, biti veCi od 3/10 sirine temelja merene u pravcu ekscentriciteta.

74.

Ako se uzimaju uobzir samo glavna opterecenja, rezultanta pritiska ne sme izlaziti iz jezgra preseka.

75.

Kad se teziste gradevinskog objekta nalazi visoko iznad kote temelja (rezervoari za vodu, dimnjaci), rezultanta sila ne sme biti van jezgra preseka ni ako se pored glavnih opterecenja uzimaju i dopunska optereeenja.

76.

.

Ekcentricitet rezultante na mestu kontakta sa tlom za objekte iz clana 75. ovog pravilnika ne sme biti veCi od 1/18 sirine temelja merene u pravcu ekscentriciteta ako je glavno dozvoljeno opterecenje, uzimajuci u obzir kriterijum sleganja, manje od 200 kN/m2 i ne sme biti veci od 1/12 sirine temelja ako je glavno dozvoljeno opterecenje vece od 200 kNI m2 Hijednako 200 kN/m2.

6. DOZVOLJENO OPTERECENJE TLA U POGLEDU DOZVOLJENOG SLEGANJA GRADEVINSKOG OBJEKTA

77.

Sleganje tla pod uticajem opterecenja odreduje se prema nacinu prenosenja opterecenja u du, sastavu slojeva i njihovim geotehnickim karakteristikama, kao i prema statickom i funkcionalnom karakteru gradevinskog objekta.

78.

Ukupna sleganja racunaju se po metodama koje se izvode po klasicnoj teoriji elasticnosti (za

v-

Poasonov koeficijent jednak 0,50 ili manji od 0,50) ili po modifikovanim teorijama elasticnosti pri kojima se uzima u obzir linearno povecanje modula deformacije sa dubinom Hi elasticna anizotropnost poluprostora.

(34)

79.

Ako se zaizracunavanje ukupnog sleganja primenjuju metodi, obrasci i dijagrami koji se

zasnivaju na integraciji deformacije od koncentrisane sile, u racun se unose deformacijski

moduli koji odgovaraju intergranularnim naponima,aodreduju se na osnovu triaksijalnih

konsolidacionih ogleda ili rezultata probnih opterecenja.

Deformacijski moduli mogu se oceniti iz modula stisljivoti odredenih iz edometarskih ogleda prema jednacini:

(

2v2

)

E

=

1

-1 - v My odnosno za v= 0,3:E = 0,75 My.

80.

Sleganje vodom zasicenog tla usled deformacija pri nepromenjenoj zapremini racuna se prema resenjima koja se dobijaju integracijom deformacija po Busineskovim jednacinama za p6luprostor sa

v

= 0,50.Deformacijski moduli, kojima se racunaju sleganja, odreduju se iz nedreniranih triaksijalnih ogleda za stanja ukupnih napona koja priblifuo odgovaraju naponima u tlu.

81.

Ako se za izracunavanje ukupnog sleganja primenjuju metodi, obrasci i dijagrami za vertikalna naprezanja koja su dobijena integracijom napona za koncentrisanu silu, u racun se unose, za odgovarajuce intervale napona, specificne deformacije koje pokazuju edometarski ogledi ili moduli stisljivosti My koji se iz njih izvode.

82.

Kod normalnog, neprekonsolidovanog, zasicenog koherentnog materijala srednje plasticnosti ili kruto plasticnog materijala, kao i kod zasicenog zbijenog peska i sljunka racunaju se sarno deformacije usled smanjenja pora ispunjenih vodom.

83.

Pri racunanju sleganja, reverzibilne deformacije u podrucju napona koji su postojali u tlu pre pocetka iskopa odvajaju se od deformacija u podrucju dodatnih napona od opterecenja gradevinskog objekta.

84.

Deformacijski moduli, odnosno moduli stiSljivosti su kod normalno konsolidovanih naslaga u podrucju reverzibilnih napona bitno povoljniji i razlikuju se od modula prilikom prvog opterecenja iz clana 81. ovog pravilnika.

85.

Ekscentricitet opterecenja u izracunavanju sleganja uzima se do dubine koja je jednaka dimenziji temelja u pravcu ekscentriciteta. U veCim dubinama, sleganja se mogu racunati kao za ravnomernu podelu pritiska na osnovu temelja.

(35)

26

8. PROBNO OPTERECENJE 92.

Probno opterecenje moze se primeniti za odredivanje dozvoljenog opterecenja tla tako sto se iz krive ukupnog sleganja, kao funkcije opterecenja, odrede moduli deformacije opterecenog tla i karakteristike smicanja aktivizirane u fazi loma. Dobijene vrednosti se unose u racun dozvoljenog opterecenja, s obzirom na dozvoljeno sleganje prema odredbama c1. 77. do 90. ovog pravilnika, kao i u racun dozvoljenog opterecenja s obzirom na opasnost od loma prema odredbama cl. 63. do 76. ovog pravilnika.

93.

Ako se probno opterecenje vrsi na kvadratnim plocama straniea B ili kruznim plocama precnika D i ako je najmanje do dubine 1,5 B, onosno 1,5 D tlo istog sastava, moduli deformaeije E za pojedinacne stepene opterecenja Llpi odgovarajuCih sleganja Llpodreduju se prema obraseima: B D E

=

0,82 Ll X-' odnosno E

=

0,71 Llp

X-p p p

Probnim opterecenjem tla preko ploca ispituje se samo deformabilnost sloja debljine 1,5 B (1,5 D).

94.

Probno opterecenje vrsi se, po pravilu, za odredivanje stisljivosti i otpornosti na smicanje samo na nekoherentnom (pescanom ili sljunkovitom) tlu cija je propustljivost dovoljna da se mogu i za vreme probnog opterecenja i za vreme gradenja u eelini razviti naponi u tlu kao efektivna naprezanja. Na koherentnom tlu probnim naprezanjem mogu se dobiti podaci 0 moCi nosenja, s obzirom na opasnost od loma tla u uslovima stabilnosti temelja neposredno posle dogradnje, sarno ako su opterecenja kratkotrajna, odnosno ako stepen konsolidaeije ispod podne ploce na dubini od oko 0,5 B odgovara stepenu konsolidacije ispod temelja u fazi dogradivanja. Podaci 0 stisljivosti kohretnog tla dobijaju se pomocu probnog opterecenja dovoljno dugotrajnog da se razvije konsolidacija. Izuzetno, probno opterecenje moze se vrsiti i na koherentnom tlu kad je to odredeno projektom.

95.

Probna opterecenja vrse se preko kvadratne Hi krume povrsine cije su straniee, odnosno precnik 40 em ili vece, a izuzetno vece od 1.000 em.

9. HORIZONTALNO OPTERECENJE

96.

,

Odnos H prema V izmedu tangencijalnog i normalnog opterecenja u stopi plitkih temelja ne sme biti veCi od

tgS . H tgS ptJ.v"p

(36)

/)

-

ugao trenja izmedu temelja i tla, F

-

koeficijent sigurnosti.

Minimalne vrednosti za F su:

F - >.od 1,5 (1.8) za sljunkovito i pescano tlo;

F

- >

od 2 (2,5) za glinovito tlo.

Navedene vrednosti vafe za ukupno dejstvo svih sila, ukljucujuCi i zemljotres, a vrednosti u zgradama

-

samo za dejstvo glavnih opterecenja.

Pri odredivanju ugla /) uzima se u obzir hrapavost kontaktne betonske povrsine. Ako je visina talasa neravne povrsine veca od dvostrukog precnika najveceg zrna tla, za /) se moze usvojiti ugao unutrasnjeg trenja tla.

97.

Ako je gradevinski objekt staticki ili funkcionalno osetljiv na horizontalna pomeranja, izracunace se ili ce se proceniti i tangencijalno pomeranje usled deformacije tla ispod temelja i usled tangencijalnih pomeranja na kontaktnoj povrsini.

10. DUBOKI TEMELJI

98.

Pod dubokim temeljima podrazumevaju se temelji kod kojih je odnos izmedu dubine i sirine temelja veCiod 4.

D - >4B

Na duboke temelje se ne primenjuju odredbe clana 76. ovog pravilnika 0 ekscentricnim opterecenjima, kao ni odredbe clana 96. ovog pravilnika ako se posebnim racunom dokaze prenos naprezanja u tlo, uz deformacije koje ne ugrozavaju gradevinski objekt.

99.

lzracunavanje deformacije po clanu 98. ovog pravilnika zasniva se na podeli kontaktnih naprezanja izmedu temelja i tla koja odgovaraju medusobnim odnosima njihovih deformacija, uzimajuCi u obzir vremenski razvoj tih deformacija i puzanje, odnosno sekundarnu konsolidaciju tla.

100.

Zemljani pritisak (pasivni otpor) moze se uzeti u obzir za prenos horizontalnih opterecenja sarno ako se trenje moze mobilisati duz potencijalnih kliznih povrsina u skladu sa dozvoljenim pomeranjima temelja, oOOosno zidova zagata. Konsolidacione deformacije tla. izazvane povecanjem zemljanog pritiska. moraju biti u skladu sa moguCim i dozvoljenim pomeranjima temelja zagata.

101.

Ako se ne izvodi poseban detaljni racun, zemljani pritisak kod plitkih i dubokih temelja moZe se koristiti samo u visini aktivnog pritiska racunatog za 0,75 tg <p,gde je <pugao otpornosti tla na smicanje.

(37)

28

102.

Hoeno trenje kod dubokih temelja uzima se sarno ako su tangencijalni vertikalni boeni pokreti dovoljni da ga mobilisu. Pri proraeunu sleganja objekta uzima se u obzir i prenos tih sila trenja u tlo.

103.

U raeun optereeenja temelja unose se eventualno i sile negativnog trenja ako ih moze izazvati optereeenje okolnim objektima ili sarno tlo koje je jos u fazi konsolidacije.

11. DINAMICKO OPTERECENJE TEMELJA

104.

Ako dinamieko spoljasnje optereeenje dejstvuje direktno na temelje, moe nosenja i sleganje temelja raeuna se za sile koje se dobijaju umnozavanjem statiekih sila koeficijentom:

1

(l

=

[1-( :Jf -4( tJ2

(:J2

gde je:

v-

frekvencija spoljasnjeg dinamiekog optereeenja;

ve

-

sopstvena frekvencija objekta i tla koje je u vecoj meri zahvaeeno dejstvom dinamiekog opterecenja;

~-

koeficijent prigusivanja.

105.

Ako se dinarnieko optereeenje prenosi se temelje indirektnim putem, treba razmotriti oscilaciju cele konstrukcije.

106.

Temelji gradevinskih objekata u trusnim podruejima dimenzionisu se prema odgov~ajuCim propisima.

VI. TEMELJENJE

1. PLITKO TEMELJENJE 107.

Najmanja dubina temelja odreduje se zavisno od vrste i osobina tla, klimatskih uslova i vrste gradevinskog objekta. Ako temelj ne mora da bude dubok, najmanja dubina odreduje se prema smrzavanju, isusivanju, opasnosti od ispiranja tla i drugim slienim uslovima. Za najrnanju dubinu temelja, odredenu na naein iz stava 1. ovog elana, moraju biti ispunjeni uslovi 0 dozvoljenom optereeenju (e1. 63. do 76).

Referências

Documentos relacionados

Individualne karakteristike koje se mogu smatrati protektivnim faktorima za pojavu poremećaja ponašanja su unutrašnji lokus kontrole, sklonost ka internalizaciji, viši

Zbog mogu ć nosti obilnog krva- renja u toku rada koriš ć en je aparat za intraoperativno spa- savanje krvi, Cell Saver , Sequestra 1 000, Medtronic, USA, a za kontrolu krvarenja

Um professor de biologia discute e apresenta uma proposta de atividade sobre o documentário Paraíso Hormonal, que mostra como os hormônios controlam funções do corpo relacionadas ao

CLÁUSULA 9ª - Considerando que o presente instrumento é firmado antecipadamente em relação ao início da prestação dos serviços, que se dará em 22/02/2016,

 A coinfecção não interferiu na carga viral do HIV, carga proviral do HTLV-1, contagem de células T CD4+, ou maior ocorrência de doenças oportunistas quando comparado

Estima-se que 20 – 30 milhões de pessoas no mundo estão infectados pelo HTLV-1, sendo as principais áreas endêmicas a África Central, América do Sul (Brasil, Peru,

presença não detectada de Mg metálico indica que o todo o agente redutor foi consumido e que o uso dessa pressão não foi suficiente para reduzir todo o óxido, havendo

Encontramos a solução do modelo procurado utilizando o Maple, ou seja, os descritores matemáticos indicados anteriormente fornecem uma estimativa física inicial do