1
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Pobjeda
Slatka mala
trula torta
Ili:
zašto je hit film „Suicide Squad“ u režiji Dejvida Ajera magnetski
privlačan i simpatičan spolja, a užasno prazan i dosadan iznutra
Strane 4. i 5.
Četvrtak, 11. avgust 2016. • broj 25.
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Četvrtak, 11. avgust 2016. •• broj 25.
broj 25.
broj 25.
Vodič kroz fi lm, TV i muziku
Četvrtak, 11. avgust 2016.
3
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Pobjeda
A cappella
U
Podgorici se uvijek praznovalo kada
su na dnevnom redu planetarni
sport-ski spektakli poput Olimpijsport-skih igara,
evropskih ili svjetskih prvenstava u fudbalu
ili košarci. Televizijski prijemnici na svakom
ćošku, vesela društva (i to ne isključivo
muška), pivo, rakija i navijanje - kad imamo za
koga da navijamo, a kad nemamo, onda
nađe-mo nekoga za koga ćenađe-mo navijati. U Crnoj
Gori se alternativa nacionalnim
reprezentaci-jama brzo i lako nađe.
Ove 2016. godine, Brazil je domaćin 31. ljetnjih
Olimpijskih igara, a sportski centar svijeta
nala-zi se u Riju, gradu sa oko 10 miliona stanovnika
i sa jasnim i prepoznatljivim imidžom na mapi
svjetskih metropola. Džobimova „Girl from
Ipa-nema“, blue bossa jazz standard, predstavlja
Rio u svijetlu u kojem ga prepoznaje čitav
svi-jet. Bossa nova, kao jedan od
najprepoznatljivi-jih južnoameričkih muzičkih žanrova, rođena
je upravo u Riju. Stadion Marakana, Ipanema,
Kopakabana, Korkovado...
I ne samo to: Isus visine 38 metara koji bdije
nad gradom jeste još jedna svjetska turistička
atrakcija. Ne treba zaboraviti ni veliki
karne-val, čiji se počeci vezuju za daleku 1723. i koji
svake godine dovede više miliona turista sa
svih meridijana. Kadrovi sa te fešte bez
izu-zetka pripadaju onoj 18+ grupi, upravo zbog
slobodnog i (pre)liberalnog samba koncepta.
* * *
Međutim, kao svaka metropola, Rio ima
tamniju stranu. Nerijetko ćete u samo
pedese-tak metara vidjeti raskošne vile sa bazenima
i terenima za tenis, ali i „kartonska“ naselja,
favele, u kojima se mnogoljudne porodice
bore za golu egzistenciju. Iako se zvanično
posljednjih godina stopa kriminala značajno
smanjuje, turistima se preporučuje kretanje
u strogo kontrolisanim djelovima grada. Ipak,
ni to nije garancija da ih dobro organizovani
(skoro pa profesionalni) pljačkaši neće orobiti
usred bijela dana, nasred prometne
saobraćaj-nice, upotrebljavajući bez pardona i vatreno
oružje. Napašće čak i autobus pun volontera i
novinara koji prate igre.
Ovih dana čujemo da je taj segment života u
Riju na svojoj koži osjetila i crnogorska
olim-pijska delegacija, vraćajući se s aerodroma ka
olimpijskom selu. Nije bolje prošao ni
portu-Mnogo polemike je prethodnih dana bilo na
temu istorijskog, prvog kosovskog zlata, koje
je osvojila fantastična džudistkinja Majlinda
Keljmendi. Kako živimo u vremenu internet
komunikacije i društvenih mreža, priča o
njenom zlatu je preko noći postala politička.
Očigledno ljudi koji žive na balkanskim
prosto-rima još nijesu spremni da razdvoje bitno od
nebitnog i da čestitaju na velikom sportskom
uspjehu, čiji god bio.
Da nismo mi Balkanci baš najgori od sve đece
potvrđuje primjer holandskog gimnastičara
Jurija van Geldera, koji je nakon odličnog
rezultata koji mu je otvorio vrata finala, odlučio
da proslavi kako dolikuje, uz poneku čašicu.
Očigledno je malo pretjerao, pa je zbog tog
čina suspendovan od holandskog olimpijskog
saveza i time neslavno završio učešće u Riju.
Dok neki sanjaju makar olimpijsko finale, a
neki ga dosanjaju i propiju, ima i onih koji
prave istoriju. Američki plivač Majkl Felps je
20. zlatnom olimpijskom medaljom potvrdio
superiornost u bazenu. Da kvantitet ne
podra-zumijeva kvalitet, potvrđuje nam primjer
Indi-je, sa populacijom od preko milijardu
stanovni-ka i jednovjekovnom participacijom na ljetnjim
Olimpijskim igrama, koja za sve to vrijeme
nema niti jednu medalju sa svih tih takmičenja.
* * *
Crna Gora u prvoj sedmici igara ne briljira.
Rukometašice su daleko ispod očekivanja,
Danka Kovinić je ispala u prvom kolu,
vater-polisti se nekako i drže, kao i jedriličar Dukić.
Ostale čekamo. Ne zaboravimo da je u nekim
sportovima, shodno broju sportista i
uslovi-ma u kojiuslovi-ma treniraju i napreduju u uslovi-matičnoj
zemlji, prosto ispunjenje olimpijske norme već
ogroman uspjeh. Naše je da u sve njih
vjeruje-mo, a njihovo da daju svoj maksimum. Da li će
se naša očekivanja i njihovi dometi negdje
sre-sti, vidjećemo u narednih nekoliko sedmica.
Čekajući i nadajući se nekoj medalji, našim
olimpijcima držimo fige u nastavku
Olimpij-skih igara. Kakvi god bili rezultati na kraju,
ne smijemo zaboraviti da su nas prethodnu
deceniju, mnogi od njih često činili ponosnim,
pa im stoga neke kredite iz bliske prošlosti ne
smijemo zaboravljati. A u sportu, na
Olimpij-skim igrama u dalekom Riju, neka pobjeđuju
najbolji.
Piše:
Vladimir MARAŠ
Mnogo polemike je
prethodnih dana bilo na temu
istorijskog, prvog kosovskog
zlata, koje je osvojila
fantastična džudistkinja
Majlinda Keljmendi. Kako
živimo u vremenu internet
komunikacije i društvenih
mreža, priča o njenom zlatu je
preko noći postala politička.
Očigledno ljudi koji žive na
balkanskim prostorima još
nijesu spremni da razdvoje
bitno od nebitnog i da čestitaju
na velikom sportskom
uspjehu, čiji god bio
Rio, Bog te
(ne) ubio
galski ministar obrazovanja, koga su prije
neko-liko dana lokalni razbojnici presreli i opljačkali na
samom obodu olimpijske zone. Da zaokružimo
istinu do kraja, brzom reakcijom policije,
mini-strove stvari su pronađene i vraćene, a
razbojni-ci uhapšeni. O bezbjednosti sportista i sportskih
delegacija tokom trajanja Olimpijskih igara vodi
računa 85.000 pripadnika vojske i policije -
duplo više nego u Londonu četiri godine ranije.
Četvrtak, 11. avgust 2016.
4
Pobjeda
U FOKUSU
Bez Džokera
u rukavu
Film „Suicide Squad“ je magnetski
šarmantan, ali užasno prazan
K
akvo je epsko djelo
mo-gao da bude film
„Suici-de Squad“! Neodoljiva
Mar-got Robi, u ulozi toksične
barbike, naoružana
huba-bubom, razmazanim
karmi-nom i Elektrinim
komplek-som. Opsesivni istraživač
glume Džared Leto pod
ko-žom negativca u čije je ludilo
zacopana cijela planeta.
Fe-nomenalni sporedni likovi,
od hitmena koji sanja da
udavi Betmena, preko sitnog
džeparoša sa fetišom na roze
jednoroge i razbijača sa
izgledom 50 Cent koji je
mu-tirao u krokodila, do
piroteh-ničara sa jezivom lobanjom
istetoviranom preko lica.
Reditelj Dejvid Ajer imao je
dovoljno materijala da od
DC stripa napravi Bibliju.
Djelo koje može vratiti
vje-ru u posustalu industriju
ekranizacije stripova. Film
koji donosi savršenu
zaba-vu spajanjem nihilizma
„Deadpoola“ i razigrane
anarhije ostvarenja
„Guar-dians of the Galaxy“. I
tač-no je... Ajer jeste pokušao
da postigne sve ovo, ali...
Epski je propao.
Poprostačeni likovi
Protagonisti „Suicide
Squada“ su dovoljno
inspi-rativni da dobiju zasebne
filmove ili mini-serije. U
Ajerovoj viziji, sramotno su
poprostačeni. Njihove
pri-če su upropaštene lošom
montažom, konfuznom
na-racijom i užasnim
scenari-Mala slatka
trula torta
Strip je obećao po
tpunu ludnicu, anar
hiju i
slavljenje pank-r
ok slobode. Mal
u slatku izvrnutu
tortu koju Džok
er, uz histerični smi
jeh, lijepi pravo
u nečije uštogljen
o lice. I fi lm „Sui
cide Squad“ je
u najavi zaista izgl
edao kao kolači
ć, ali njegova
trulež se otkrila po
slije prvog zalog
aja
(FOT
O
:in
d
ie
w
ir
e.
co
m
)
5
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Pobjeda
jom. Svi, bez izuzetka,
izgledaju kao gumene lutke
na naduvavanje, a ne kao
kompleksni likovi čije
toč-kiće ludila pokreću
potpu-no stvarni strahovi, nade i
težnje da ostanu podignute
glave u svijetu koji ih je
od-bacio.
Kapetan Bumerang (onaj
sa jednorogom) i Krok
(mutirani 50 Cent) jedva
progovaraju, a El dijablo i
Dedšot su obojeni
nepod-nošljivim slojevima
pateti-ke - crtanje riječi Goodbye
od vatre i plačkave scene sa
hitmenovom kćerkom
iza-zivaju transfer blama
umje-sto da vežu publiku za
liko-ve. Čarobnica i njen brat,
koji su glavni negativci,
očajno su
jednodimenzi-nalni. Sve vrijeme se čeka
da se pojavi neka ozbiljnija
prijetnja – nemoguće je
po-miriti se sa tim da su oni
vr-hunac opasnosti! A Katana
i duša njenog muža
zaro-bljena u samurajskom
ma-ču... Šalimo li se?
Obećanje ludnice
Još gore: Harli Kvin
(Mar-got Robi) je svedena na
pin-ap djevojku, akterku XXX
filmova i „municiju“ za
ma-sturbaciju širokih narodnih
masa, a mogla je biti fatalna
kao Lolita. Njen odnos sa
Džokerom je najveća
pro-past filma. Scena u kojoj
upadaju u bure puno
hemi-kalija kao da je izrezana iz
nekog Rijaninog spota. Da
ne govorimo o tome koliko
je Džokerov lik nepotreban
u cijeloj priči i kako mali
uticaj ima na užasan zaplet.
Da ne pretjerujemo: reći da
je zaplet filma „Suicide
Squad“ loš znači priznati da
zaplet zaista postoji. Film je
obećao potpunu ludnicu,
anarhiju i slavljenje
pank-rok slobode. Malu slatku
izvrnutu tortu koju Džoker,
uz histeričan smijeh, lijepi
pravo u nečije uštogljeno
lice.
I „Suicide Squad“ u najavi
zaista izgleda kao kolačić,
ali njegova trulež se otkriva
poslije prvog zalogaja.
Za ostvarenje čiji su junaci
oličenje neprilagođenih,
previše je crtao pazeći da
ne pređe linije. Ocjena
„PG-13“, koja garantuje da će
film stići do najšire publike,
nepodnošljivo sijeva iz
sva-kog kadra. Reditelj je
mo-rao da izabere „R“ ili da
po-đe kući – nema nikakvog
smisla praviti film o
Džoke-ru i ekipi koji ne puca od
nasilja, vulgarnosti,
goloti-nje i krvi. Takav je svijet
„Suicide Squada“ i samo
takvom mu se može
vjero-vati. Ipak, kompromisi su
ubili svu žestinu filma.
Umjesto gorčine, fanovima
je serviran razvodnjeni
vi-ski. Junaci filma se jedva
drže na nogama na
sklepa-noj skalameriji od jedva
kontrolisanog haosa. Čak
ni akcione sekvence nisu na
nivou sličnih blokbastera.
Dosadne su i užurbane, kao
i „razgovorljivi“ djelovi
fil-ma, koji izgledaju
požure-no kao da je autorskom
ti-mu za vratom disala grupa
kamataša i prijetila da će u
svakom trenutku ponijeti
kamere sa seta. Ili materijal
za montažu, zbog koje
osta-je gomila nejasnoća i
greša-ka u storitelingu.
Istresanje džepova
Najbolji lik u filmu je
Amanda Voler (Viola
Dej-vis). Čelična dama koja ne
bira sredstva kako bi
zašti-tila interese Amerike
djelu-Bez Džokera
u rukavu
Ime Hita Ledžera sigurno proklinje
pola filmskog svijeta. Glumac je
bacio kletvu na sve naredne Džokere
snagom svoje glume u filmu „The
Dark Knight“ (Kristofer Nolan, 2008).
Ledžer je postao Džoker i stvorio
„iznogudski“ pritisak svojim
kolega-ma: svi su poželjeli da postanu sultani
umjesto sultana.
Naravno, Džared Leto je dovoljno
samouvijeren i talentovan glumac
da padne u ovakvu zamku. Kada je
dobio rolu Džokera u filmu „Suicide
Squad“ odbio je da ponovo pogleda
„The Dark Knight“. Da ne bi
podsvje-sno iskopirao Ledžera, odlučio je da
se pripremi na potpuno drugačiji
način – riješio je da postane Džoker.
Kako je Vil Smit rekao u intervjuu za
Varajeti, tokom višemjesečnog
sni-manja nije uspio da upozna pravog
Leta. Glumac je sve vrijeme bio u
Džokerovom umu. Slušao je gospel,
istraživao meksičke kartele, uranjao u
šamanizam i gledao filmove
Alehan-dra Hodorovskog. Slao je kolegama
sa seta čudnjikave poklone, kao što
su živi pacov, iskorišćeni kondomi i
meci. U javnosti je isprobavao
najgro-zomornije varijante Džokerovog
smi-jeha kako bi onu koja izaziva najviše
neprijatnosti primijenio u filmu.
Uložio je silni trud i - prop’o! Iako
je Leto sjajan glumac, njegova rola
puštena je niz vodu zbog straha od
ocjene „R“. Većina njegovih scena
je potpuno izbačena. U filmu se
pojavljuje svega nekoliko minuta, u
tri-četiri scene, u kojima izgleda kao
karikatura zbog užasnih rediteljskih,
montažerskih i scenarističkih
rješe-nja.
Da je druga ekipa radila sa glumcem,
možda ne bi ličio na Džonija Depa
koji je vidio jednu jedinu sliku
Džoke-ra u životu, napuderisao nos i krenuo
da glumata po setu po principu
kako-mali-Perica-zamišlja-ludaka. Ili
bi makar bio podnošljiviji za
gleda-nje bez blago retardiranih tetovaža
koje mu je reditelj prilijepio ne bi li
učinio da „Džoker izgleda modernije“.
Ovako je Džoker ostao najveća
pre-vara filma „Suicide Squad“ i jedno od
većih razočaranja iz svijeta
stripov-skih ekranizacija – prije i poslije Hita
Ledžera.
je strašnije od svih ostalih
filmskih nakaza (pardon:
iskoristimo filmski
„poli-tički korektan“ izraz
meta-ljudi). Ona kaže: „Moj
po-sao je da tjeram ljude da
rade stvari koje su pogubne
po njih, ako je to u korist
be-zbjednosti SAD“. Kada se
ova rečenica primijeni na
svijet filma, dobijamo
dija-gnozu DC univerzuma.
Filmadžije danas serviraju
filmove koji prazne
džepo-ve publike u korist
holivud-ske mašinerije. Polažu sve u
efekte i velike glumce, a
za-boravljaju da ima nečega i u
montaži, scenariju,
fotogra-fiji i muzici koja ne
manipu-liše kao soundtrack ovog
filma (Motorhead, The
Queen, The Rolling Stones,
Eminem, čak i Eta Džejms!),
koji je loš odgovor na sjajno
korišćenje muzike
osamde-setih u ostvarenju
„Guardi-ans of the Galaxy“.
Dijabolo u filmu kaže: „Ja
sam čovjek, a ne oružje“.
Druže, reci ti to glavešinama
filmskih studija. Za njih je
film očigledno samo posao i
ništa više. Zbog takve
samo-dovoljnosti i nemara,
filmo-vi „Batman Vs Superman“ i
„Suicide Squad“ su iskustva
koja su najviše razočarala
ove filmske godine. Ako se
nastavi ovako, DC
univer-zum neće servirati ništa
bo-lje ni u najavbo-ljenim
nastav-cima „Wonder Woman“ i
„Justice League“. Šteta je
što nisu svjesni koliko je
stripovska publika željna
dobrih priča. Da jesu,
odra-dili bi ozbiljan fejslifting.
Marija IVANOVIĆ
(FOT
O
:in
d
ie
w
ir
e.
co
m
)
Četvrtak, 11. avgust 2016.
6
Pobjeda
Zerkalo
Piše:
Marija Ivanović
Film „The Neon Demon“ u režiji Nikolasa V. Refna
D
a je Sigmund Frojd
po-gledao film „The Neon
Demon“, sklupčao bi se na
bioskopskom sjedištu,
za-plakao i tražio da mu
dove-du mamicu. Nikolas
Vin-ding Refn je opet to uradio!
Snimio je zadivljujući film
koji može svariti samo
ša-čica ljubitelja sedme
um-jetnosti. Opet je izvikan u
Kanu, opet je podijelio
svjetske kritičare i stavljen
na ignore od publike, opet
je odbio da bude
prostitut-ka Holivuda, opet je
napra-vio omaž filmskim
velika-nima, opet je stvorio djelo
puno emotivnog nasilja
či-ja penetraciči-ja boli više
ne-go ubod noža...
„The Neon Demon“ je film
koji ćete uzeti ili ostaviti, sa
svim njegovim manama.
Refn je odlučio da proda
bol spakovan u kutiju sa
grimizno-crvenom
mašni-com i nije vam ostavio
dru-gačiji izbor!
Boja mesa
Prvi kadar odmah uranja
publiku u robusno crvenu
- boju mesa, krvi, seksa,
bi-jesa, razjarenih zvijeri...
Nepomična djevojka leži
na divanu dok se krv sliva
niz njenu ruku. Dok
razmi-šljamo je li mrtva, Refn nas
je već nasilno uvukao u
svi-jet u kojem je ljepota
poče-tak užasa. A onda, dok se
kamera polako udaljava,
vođena kjubrikovski
preci-znom rukom Nataše Brajer,
a napetost pojačava jeziva
kompozicija Klifa
Marti-neza, vidimo da je pred
na-ma model koji pozira
foto-grafu. I to je samo prva od
vizuelnih „varki“ koje nam
je skuvao Refn.
U Refnovoj viziji,
losanđe-leski svijet mode nalik je
mesari. Fotografi kruže
oko modela kao predatori
oko ranjenih životinja i
po-smataju ih kao janjetinu
koju treba izrezati. Kad se
neonski reflektori ugase i
šefovi napuste snimanje,
modeli se transformišu u
hijene. Predatorke.
Plastič-ne lutke mrtvih pogleda
koje kruže oko nove
kolegi-nice Džesi (El Fening) kao
zmije spremne za napad.
Sve je na njima vještačko,
od trepavica i nosa, preko
grudi, do robotskih
pokre-ta tijela. Izgledaju kao
ljud-ske fasade vanzemaljskih
bića koja svakog trena
mo-gu izbaciti pipke ispod
pla-ve kose, bijelog tena i
lede-nog osmijeha.
Kobni ritam
Naspram njih stoji
prirod-na, nježna i preplašena
Džesi. Alisa u Zemlji čuda,
šumska nimfa, zbunjena
Doroti, naivna Lolita
ne-svjesna dubine svoje
ljepo-te... Ne shvata da njen
uspjeh na modnoj pisti
ograničava njihov rok
tra-janja. Modeli su kvarna
po-trošna roba poslije 21.
godi-ne, ako, kao Dorijan Grej,
nemaju sliku na tavanu da
stari umjesto njih ili
do-voljno novca za
„prepara-te“ kao što je loj od beba
foka. Jedini način da
preži-ve je da eliminišu Džesi.
Refna često kritikuju zbog
toga što su njegovi filmovi
kao skupi magazini – imaju
mnogo strana sa
reklama-ma, a malo sadržaja.
Vizu-elno guta priču, a stil
nadja-čava suštinu zbog njegove
potrebe da dobije status
„auteur“. I tačno je: njegovi
filmovi imaju momente
ka-da priča sklizne u grotesku
ili dobije previše usporen
ritam, koji je ujedno
najve-ća mana i vrlina ovog
redi-telja – kada funkcioniše,
teleportuje u drugu
di-menziju, a kada ne klikne,
uranja u dosadu.
U „The Neon
Dia-mond“
pretjeru-je u momentu
kada
mod-nom
kreato-ru zacakle
oči od sreće
kada
upozna-je Džesi. Ili
ka-da u usporenom
ritmu prikazuje
crveno-plavu sekvencu
njenog preobražaja iz
nevi-ne djevojke u fatalnu ženu
svjesnu svoje ljepote (jasna
je simbolika Narcisa i
ogle-dala, ali nema dovoljno
sna-žan efekat). Ali, Refn uvijek
Režija:
Nikolas
Vinding Refn.
Uloge:
El Fening, Jena
Maloun, Abi Li, Bela
Hitkout, Kristina
Hendriks, Kianu
Rivs
ta... Zbog toga je kraj
ogre-zao u nekrofiliji i
kanibaliz-mu savršeno logičan.
Između grimiznog početka
i jezive završnice je gomila
simbola i znakova pokraj
puta koji upućuju na
tra-gičnu završnicu.
Još kad se na svu Refnovu
originalnost dodaju svi
sil-ni tragovi drugih filmskih
velikana... Jezivost filma
„Suspiria“ Darija Arđenta,
cerebalnost „The
Addiciti-on“ Abela Ferare, erotika i
ljepota Bunjuelovog „Belle
de Jour“ i „Repulsion“
Po-lanskog, tragičnost „Black
Swan“ Aronofskog, boje
„Blue Velvet“ Dejvida
Lin-ča, napetost „The Shining“
i „Eyes Wide Shut“ Stenlija
Kjubrika... I ona jedna
na-drealna scena sa pumom,
koja kao da je izašla iz filma
Refnovog mentora,
Ale-handra Hodorovskog...
„The Neon Demon“ je, kao
njegova junakinja,
dija-mant u moru stakla.
Jed-nog dana će biti klasik,
svi-djelo vam se to ili ne.
Ocjena: 8,9 / 10
uspije da se maestralno
vra-ti u sjedlo. Tako je za jasnu
sliku o nimfinom
preobra-žaju bio dovoljan jedan
tre-nutak kada se Džesi prvi
put nasmijala kao svi ostali.
Prva pukotina pojavila se na
slici savršene ljepote.
Logičan kraj
Uz fenomenalnu muziku,
uznemirujući ritam i
per-fektno kadriranje, „The
Neon Demon“ je vođen bez
prevelikih grešaka u
ko-racima od početka
do kraja.
Koš-mar u kojem
Džesi sanja
da joj guraju
nož u usta
(falusoidni
simbol
ko-jem bi se
pora-d o v a o č i k a
Frojd sa početka
priče), pa model koji sa
očajničkim izrazom
Golu-ma ispija Džesinu krv, pa
nekrofilsko-lezbijski
mo-menat u mrtvačnici
ispre-pletan s kadrovima jedre i
rumene Džesi pune
živo-GRIMIZNO EMOTIVNO NASILJE:
Kadar iz filma „The Neon Demon“
Ljepota je
početak užasa
Prvi kadar odmah uranja
publiku u robusno crvenu
- boju mesa, krvi, seksa,
bijesa, razjarenih zvijeri...
Dok razmišljamo kako
smo dopustili da nam se
Refn poigra s glavama,
reditelj nas je već nasilno
uvukao u modni svijet
koji je nalik mesari , iz
kojeg nema povratka
(FOT
O
: i
n
d
iw
ir
e.
co
m
)
7
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Pobjeda
KRATKI REZOVI
Up for Love
Nerve
Nakon niza
spo-rednih uloga u
posljednjih nekoliko
godina,
harizmatič-ni oskarovac Žan
Dižarden vratio se
na filmsko platno
u tipičnom
francu-skom romkomu „Up
for Love“. Nakon
što slučajno
upo-znaje Dajen, koju
igra Virdžin Efira,
Aleksandru postaje
jasno da je nakon
dugog traganja
pronašao pravu. Ali,
pred njima je jedna
velika prepreka – on
je dva puta niži od
svoje izabranice.
Dižarden se možda
čini kao dobar izbor
za ovu ulogu, ali
jako neprirodno
vizuelno
smanjiva-nje smanjiva-njegovog tijela
digitalnim efektima
Simpatični danski
reditelj Tomas
Vin-terberg je ove
godi-ne odlučio da skregodi-ne
sa svojih uobičajenih
apokaliptičnih tema
i posveti se ljudskoj
prirodi. Drama „The
Commune“ je priča
o dvoje freških
brač-nih drugova čiji se
problemi
umnoža-vaju poslije
naslje-đivanja velike
rezi-dencije. Dok jedno
planira da zaradi na
njoj, drugo želi da
napravi društveni
eksperiment i primi
potpune neznance
da tu žive.
Hipster-ski projekat polako
počinje da propada
i bračni problemi
izlaze na površinu.
Simpatična ideja
mogla je imati bolju
egzekuciju. Ovako
ostaje štivo za neku
od večeri kad ste
neodlučni šta biste
gledali.
Ljubitelji džez
muzike ujedinite
se! Nakon Majlsa
Dejvisa, vrijeme je
za ostvarenje o još
jednom muzičkom
velikanu.
Kanad-ski filmKanad-ski reditelj
Robert Budro
pripremio je
polu-fiktivnu priču „Born
to Be Blue“ o
čuve-nom džez muzičaru
Čet Bejkeru, kojeg
igra Itan Houk.
Rad-nja se odvija
sre-dinom šezdesetih
godina. Prati
Bejke-rovu borbu,
povra-tak na džez scenu
i romantičnu vezu
sa glumicom, koju
igra Karmen Ejogo.
Lagani scenario i
pitka priča legli su
Itanu Houku, tako
da su rediteljski
nedostaci u drugim
aspektima manje
vidljivi.
L. MurseLjević
Mlada glumica Ema
Roberts je pronašla
najbolji način da
se malo ozbiljnije
predstavi filmskoj
industriji u
tinejdžer-skom trileru „Nerve“
koji donosi priču o
ne tako mladalačkim
pravilima igre. Film
nosi naziv po
istoi-menoj igrici u kojoj
se srednjoškolci
nadmeću u
raznora-znim banalnim i jako
opasnim
disciplina-ma, dok se njihovo
takmičenje prenosi
uživo. Simpatična
ideja je žrtva prazne
egzekucije, lošeg
scenarija i još
konfu-znije režije. Sa druge
strane, s obzirom
na moderni trend
koji je donijela igrica
„Pokemon Go“, ovaj
film nije mogao biti
prikazan u boljem
trenutku.
2/5
3/5
2/5
3/5
Born to Be Blue
The Commune
je sigurno jedno od
najgorih rješenja
viđenih na velikom
platnu u posljednjih
nekoliko godina. Zar
je bio toliki problem
naći nižeg glumca?
Četvrtak, 11. avgust 2016.
8
Pobjeda
Mr. Robot
Sezona šesta, epizoda četvrta
Sezona druga, epizoda peta
serije
FOT
O
: v
ar
ie
ty
.c
o
m
Suits
Cijena lojalnosti
N
e bili nikad advokati
sa Menhetna toliko
moćni kao Harvi Spekter!
U njegovom svijetu,
mo-guće je srediti dil sa
uprav-nikom zatvora, trovanje
zatvorenika i njegovo
,,iz-vlačenje“ na slobodu na
nekoliko sati – i to uz jedan
šarmantni mačo-osmijeh.
Harvi je uspio da izvede
Majka Rosa iz zatvora i
,,lansira“ ga pravo u krevet
vjerenice Rejčel u četvrtoj
epizodi šeste sezone.
Razlog? Majka treba
ubi-jediti da izda cimera iz
će-lije ili postane doušnik
tu-žilaštva.
Majk je pred moralnom
dilemom – jedina osoba
koja mu je do sada čuvala
leđa iza rešetaka je robijaš,
koji djeluje nevinije od
bi-lo kojeg junaka serije
,,Su-its“ na slobodi.
Sada je interesantno
po-smatrati kako su se
zami-jenile uloge Harvija i
Maj-ka. Nakon nekoliko sezona
u kojima je igrao strogo po
pravilima, Harvi je
spre-man da zbog prijatelja
po-bijedi sistem. Pa i da
za-mahne pesnicom put
bijesnog državnog tužioca
Kejhila... Takvi teatralni
momenti u finišu
dina-mične, odlične epizode
ipak nijesu bili potrebni.
Jasno je ko je ponovo
de-monstrirao moć i
snala-žljivost...
Možda su sposobni da
sa-vršeno izigraju sistem, ali
Kadar iz četvrte epizode
Majk je pred moralnom dilemom.
Zatvorenik kojeg mora da izda je jedina
osoba koja mu je do sada čuvala leđa
iza rešetaka. Pritom, robijaš djeluje
nevinije nego svi njegovi prijatelji
advokati koji su na slobodi
Jedan košmarni susret kineskog ministra i detektivke
FBI u sobi punoj časovnika podsjetio je fanove zašto
toliko vole uznemirujući svijet „Mr. Robota“
E
liot (Remi Malik) jeste
najveći čudak u serijalu
„Mr. Robot“, ali za njim
mnogo ne kaskaju ni
spo-redni likovi. Njegovo ludilo
je eksplicitno, a njihovo se
servira na kašičicu. Svako od
njih nosi u sebi klicu
čudaš-tva koja naglo proklija kad
za to dođe vrijeme. Ipak,
tvorci serijala su u prve
četi-ri epizode druge sezone sve
snage usmjerili na Eliotove
psihičke lomove, zbog čega
su fanovi pomalo zaboravili
na neobičnosti ostalih
pro-tagonista serijala.
Peta epizoda je ispravila
ovu grešku i vratila serijal
na pravu putanju. Donijela
je poveću nevolju u maloj
Kini i efektno podsjetila
gledaoce zašto toliko vole
„Mr. Robota“.
Sjaj žena
Eliot je bio važan igrač u
petoj epizodi, ali ostao je u
sjenci uvjerljivih
spored-nih likova. Ženske snage
zablistale su u punom sjaju.
Od Darlin i Angele nije se ni
očekivalo manje, ali
istin-ska zvijezda epizode bila je
druga žena zbog koje je
se-rijal snažno zamirisao na
horor. U drugoj sezoni,
uveden je lik detektivke
FBI, Dom Dipjero (Grejs
Gamer). Prvih nekoliko
epizoda utrošeno je na
nje-no njuškanje oko
haker-skog pokreta F. Society. O
detektivki se nije znalo
ni-šta, niti je gledaoce
pretje-rano interesovalo šta se
događa u njenoj glavi.
Po-slije pete epizode, stanje se
radikalno promijenilo.
Jedno putovanje u Kinu
bi-lo je dovoljno da izmijeni
sliku o njenom karakteru.
Dipjero je sa kolegama iz
FBI organizovala susret sa
kineskim ministrom koji
treba da im pruži pomoć u
borbi protiv „hakerskog
te-rorizma“. Uglađeni
mini-star sa osmijehom od uha
do uha je ni manje ni više
nego vođa organizacije
Dark Army. Ali, to znaju
sa-mo gledaoci. Dipjero nije
svjesna da se upetljava u
paukovu mrežu. U
razgo-voru sa jednom
kolegini-com, koja se žali na noćne
more, Dipjero govori kako
nikada nije sanjala, jer je
snovi ne interesuju.
Ironič-no, stvarnost joj je priredila
prizore satkane od
najgo-reg sna. Njen susret sa
mi-nistrom u sobi punoj
ča-sovnika, koji služe da ga
SERIJAL
U PUNOM
SJAJU:
Kadrovi iz pete
epizode
9
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Pobjeda
Outcast
Sezona prva, epizoda deveta
Đavolji asistent
Vjerni čitaoci Kirkmanovog stripa
su sa oduševljenjem čekali trenutak
kada će biti zaposjednuta jedna od
glavnih junakinja. Deveta epizoda
uslišila je njihovu molitvu – đavo je
dobio advokata poslije kojeg ništa
više neće biti isto
I
ako su kreatori
serija-la „Outcast“ do sada
uglavnom pratili
događa-nja iz stripa Roberta
Kir-kmana, deveta epizoda
„Close to Home“ ostavila
je bez teksta čak i
najvjer-nije fanove. Napokon se
pojavio onaj specifični
efekat šoka na koji su
navikli gledaoci koji prate
Kirkmanov rad. Nakon
devete epizode, više ništa
neće biti isto. Bilo je i
kraj-nje vrijeme!
Epizoda počinje sporo i
konfuzno. Dok Kajl
pola-ko shvata dubinu
pro-blema grada u Zapadnoj
Virdžiniji, Megan počinje
da se ponaša čudno.
To na početku pripisuje
bolesti, a nakon incidenta
u školi, vrlo brzo shvata
da je trudna. Njen suprug
Mark se mnogo ne
uzbu-đuje, ali ona sluti da nešto
u njoj ovog puta ne štima.
Ključna scena
Vjerni čitaoci
Kirkmano-vog stripa su sa
odušev-ljenjem čekali trenutak
kada će Megan biti
zapo-sjednuta. To je jedan
od ključnih momenata
u stripu, pa je bilo jako
zanimljivo vidjeti kako će
kreatori vizualizovati
cije-li proces. Sve pohvale idu
glumici Vren Šmit koja
je postepeno pojačavala
ulogu Megan otkako je
počela prva sezona.
Zahvaljujući njenoj glumi,
ključna scena kada
shvata-mo da je pod deshvata-monskim
uticajem stigla je baš kada
treba. Međutim, šokantno je
ono što slijedi: Megan lomi
Markovu glavu o ogledalo
i, bez obzira na molbe da
mu pomogne, demon u njoj
uživa u njegovom gušenju
u krvi.
Sa druge strane, velečasni
Anderson nailazi na muke
po ko zna koji put. Sidni
se pojavljuje na sastanku
crkvenog savjeta samo da
bi ga maltretirao. Anderson
ga udara i još jednom
doka-zuje svoju nemoć. Sidnijeva
klasična zamka je uspjela i
sada dileme nema –
Ander-sona više niko ne shvata
ozbiljno.
Srećom po velečasnog,
Kajl ga ipak nije zaboravio.
Poslije mnogo obrta u ovoj
sezoni, Anderson je
napo-kon shvatio da ne može
bez njega. Međutim, Kajl ne
može da ga spasi od
reše-taka. Nakon što Sidni prijavi
velečasnog, šerifu Gilsu ne
ostaje ništa drugo nego da
uhapsi svog najboljeg
prijatelja.
Dok Anderson muči
muke oko Sidnija, Kajl
se trudi da dovede svoju
porodicu u red. Nakon
što pronalazi suprugu
u bolnici, počinje da
preispituje svoj odnos sa
njom.
Niz problema
Dok ga Alison moli da
se postara za njihovu
ćerku, jer ona to više nije
u stanju da učini, Kajl
shvata da se problemi
samo nižu i da će teško
izaći na kraj sa njima.
Kako će se Kajl ponašati
u novoj konfuznoj
oko-lini i da li će zajedno sa
Andersonom uspjeti da
spasi Megan, ostaje da
vidimo u finalu. Ostalo
je vrlo malo vremena za
neke važnije zaključke,
a to ne pristoji jednom
Kirkmanu koji, kao i Sidni
u „Outcastu“, često pušta
fanove da naslućuju i
priželjkuju finale koje se
rijetko desi.
L. M.
UVJERLJIVA GLUMA:
Vren Šmit u ulozi Megan
FOT
O
: n
er
d
is
t.c
o
m
advokati sa Menhetna
de-finitivno ne znaju kako da
rješavaju dileme srca. Na
primjer, Luis Lit nema
petlje da pozove
šarman-tnu arhitekticu na
sasta-nak. Zato neće oklijevati
ni na tren da joj ponudi
unosan i potpuno
iracio-nalan posao na privatnom
posjedu.
Sa druge strane, Džesika
Pirson na poziv na
sasta-nak odgovara
kontranapa-dom i prijetnjom da će
srušiti cijelu kompaniju!
Čisto da se zna da su
finan-sijski brokeri inferiorni u
odnosu na advokate,
ma-kar u svijetu ovog serijala.
Epilog je ,,brak“ dvije
fir-me, a možda je ipak već u
narednoj epizodi vidimo
na romantičnoj večeri.
Točkovi narativa se kreću
ubrzano, pa je šteta što
ni-jesu malo nepredvidljiviji.
Majkovo trovanje bi bilo
mnogo efektnije da nije od
starta jasno da je Harvi
upetljao prste...
S druge strane, fanovi
mo-gu da odahnu: gledanost je
skočila na blizu dva
milio-na u Americi prošle
sed-mice, pa je seriji
zagaran-tovana sedma, vjerovatno
i osma sezona. To je
sa-svim dovoljno
manevar-skog prostora - za ,,Suits“
dugoročno, ali i
kratkoroč-no za Majka Rosa u
zatvo-ru i cijelu firmu ,,Pirson,
Spektor, Lit“.
S. S.
pored nje. Gledaoci znaju
da ministar pripada kvir
svijetu, pa se kikoću kada
detektivki pokazuje haljine
i govori da pripadaju
njego-voj sestri. Dipjero shvata da
ona ne postoji, ali prihvata
igru i u polupijanom stanju
otkriva dio intime. I to tek
toliko da se gledaoci
„pri-me“ na formiranje novog
čudnog odnosa u serijalu i
požele još.
Podizanje žmaraca
Nedugo potom, „još“ stiže u
super-mega pakovanju.
De-tektivka upada u pucnjavu
sa predstavnicima
organi-zacije Dark Army. Ovo je
bila još jedna od košmarnih
scena koja je pokazala
fano-vima da serija ne mora da
pripada žanru horora da bi
podigla žmarce. Kadrovi
pucačine snimani su
fektno, iz detektivkine
per-spektive, tako da publika ne
može da zna do kraja šta se
događa u prostoriji.
Poslije podizanja
adrenali-na, kamera se vratila na
Eli-ota. Mali od kompjutera je
konačno prelomio da se
vrati tamo gdje mu je
mje-sto, ali nije očekivao
od-mazdu zbog hakovanja FBI
i otkrivanja Rejovih
poslo-va još neko vrijeme. Ali,
ča-sovnici u Eliotovoj glavi
odavno ne otkucavaju u
ri-tmu stvarnog svijeta. Kako
će se izvući iz kovčega koji
je samom sebi istesao,
vi-djećemo u narednoj
epizo-di.
M. I.
svakodnevno podsjećaju
na smrtnost, izgledao je
je-zivo, kao isječen iz
košma-ra.
Dok razgovaraju o naizgled
trivijalnim stvarima,
mini-star i detektivka priređuju
jednu od najjezivijih scena
od kada se prikazuje „Mr.
Robot“. Nemoguće je
pro-valiti da li će pasti jedno
drugom u čudni,
neprirod-ni zagrljaj ili se poubijati
kada Dipjero shvati ko stoji
FOT
O
: i
n
d
ie
w
ir
e.
co
m
Četvrtak, 11. avgust 2016.
10
Pobjeda
FESTIVALI
Hrvatska alt-pop senzacija Sara Renar
o novom albumu i nastupu u Nikšiću
Lake fest
K
ada je gorka,
namršte-na, cinično nasmijana i
sa psovkom na usnama, ili
mazna i ranjiva (posebno
tada!), Zagrepčanka Sara
Renar sposobna je da sa
bi-ne izbi-nese i podari publici
posebnu žestinu. I to
najče-šće sama. Iza nje je pet
go-dina karijere, objavljen
al-bum i tri singla, osvojen
Porin i već zaslužena
repu-tacija avangarde na sceni.
Njen manevarski prostor je
naizgled kontradiktoran i
veoma bogat pravac
ekspe-rimentalnog alt-popa.
Epi-teti i odrednice je ne
intere-suju: Renar bi samo da piše,
stvara, preda se publici i
otkriva sebe. To će domaća
publika imati priliku da
vi-di i čuje u nedjelju, 14.
avgu-sta, kada Renar nastupa na
ovogodišnjem Lejk festu.
Tim povodom, alt-pop
sen-zacija govori za Objektiv o
repertoaru za publiku kraj
Krupačkog jezera, novom
albumu, omiljenim
pjesni-cima, balkanskoj sceni...
OBJEKTIV:
Publika je
na-vikla da Vas sluša u
razli-čitim formama svirke
po-sljednjih godina.
Nastupate solo, u pratnji
klavijaturiste ili sa cijelim
nijih pjesnika mnogo mi se
svidjela poezija Zvonka
Karanovića i Delimira
Re-šickog.
OBJEKTIV:
Album se
ku-va duže vrijeme, a dugo ste
oblikovali i singl ,,Dani bez
sjena“, objavljen ovog
lje-ta. Koliko ste daleko od
za-okruživanja materijala?
RENAR:
Nadam se da će
al-bum biti gotov vrlo brzo,
štoviše, zadala sam si rok
da izlazi u oktobru, tako da
nema odmora ovog ljeta.
Stalno nastupanje je sjajna
stvar, ali usporava studijski
proces, pogotovo ako imate
na umu da, zbog
ograniče-nih sredstava, veći dio
or-ganizacije, produkcije,
di-zajna i popratnih poslova
radim sama.
OBJEKTIV:
Pjesma
,,Da-ni bez sjena“ je socijalno
angažovana. Hoće li
druš-tvena realnost biti
domi-nantna tema albuma?
RENAR:
Središnji motivi
albuma su smrt, tišina i
sa-moća. Neke se pjesme
ap-solutno dotiču i
društve-nog angažmana. Na
primjer, „Tišina“, u kojoj
pjevam: „sva ova buka je
laž / sav ovaj nered je laž“.
Ipak, socijalni angažman
nigdje nije toliko
eksplici-tan kao u „Danima bez
sje-na“. Gledajući unatrag,
gubitak u obitelji mi je
podsvjesno dosta utjecao
na recentni rad.
OBJEKTIV:
Osvojen
Po-rin je korak koji Vas je
pri-bližio mejnstrim publici.
Da li je to poželjan put?
RENAR:
Mislim da u
ova-ko parceliziranoj regiji
ne-ma smisla govoriti o
ika-kvoj medijskoj ekskluzivi.
Naprosto je to zakon malih
brojeva. Mi nemamo
pan-dan nekom zapadnom
„al-ternativnom“ medijskom
prostoru, tako da mi jedino
preostaje da komuniciram
svoju glazbu raspoloživim
kanalima. Naravno, u
gra-nicama dobrog ukusa.
OBJEKTIV:
Gdje vidite
se-be za pet ili deset godina?
RENAR:
Moj je životni
plan raditi, stvarati dalje i
gurati vlastite granice.
Stal-no se otvaraju neka Stal-nova
vrata, tko zna što
buduć-nost nosi. S. STAMENIĆ
bendom...Kakvu svirku da
očekujemo na Lejk festu?
RENAR:
Kombinaciju
sta-rog materijala i novih
neo-bjavljenih pjesama.
Nastu-pamo klavijaturist Zdeslav
Klarić i ja.
OBJEKTIV:
Vaša pjesma
,,Notturno“ bila je prava
poslastica za ljubitelje
Ti-na Ujevića, koji je svoje
predratne zbirke
objavlji-vao upravo u Nikšiću.
Ko-je još pKo-jesnike volite?
RENAR:
Drago mi je to
čuti! ,,Notturno“ je postao
nezaobilazan dio setliste,
pa će sigurno biti izveden i
u Nikšiću. Od klasika su mi
jako dragi Ujević i
Sla-mnig, a od nešto
suvreme-U ovako parcelisanom
regionu nema smisla
govoriti o medijskoj
ekskluzivi. Nemamo
pandan zapadnom
„alternativnom“
medijskom prostoru,
tako da mi jedino
preostaje da
komuniciram
svoju muziku
raspoloživim
kanalima.
Naravno, u
granicama
dobrog ukusa
– rekla
je Renar
Ovdje važi zakon
malih brojeva
OBJEKTIV:
Osjećate li se komotnije na
bini pred publikom, ili u studiju, ili pred
bjelinom papira/word dokumenta na
koji treba da „padnu“ stihovi?
RENAR:
Najljepše je na bini, iako je
neprocjenjiv i taj osjećaj kada se završi
ideja za pjesmu. Svaki nastup je vrijedno
iskustvo i mislim da je nužno proći taj
terenski rad za trajnije rezultate. Inače,
posljednji album nisam pisala na
kom-pjuteru, nego rukom i na pisaćoj mašini.
Manje je distrakcija.
Stihovi sa pisaće mašine
Renar i klavijaturista
Zdeslav Klarić
FOT
O
: y
o
u
tu
b
e.
co
m
Sara Renar
FOT
O
: 2
4
sa
ta
.r
s
11
Četvrtak, 11. avgust 2016.
Pobjeda
FESTIVALI
Kralj Čačka najavljuje prvi veliki koncert
pred crnogorskom publikom
Bedem fest
N
en
ad M
ar
ić (
FO
TO
: b
lic
.r
s)
P
ostoji određena
fiziono-mija ljudi koji izgledaju
kao da su sa druge planete.
Takvi su Tom Vejts, Džim
Džarmuš, Dejvid Linč,
Til-da Svinton, Nik Kejv, Dejvid
Bouvi... Oni nisu braća i
se-stre po krvi, ali jesu po
nači-nu na koji postoje na našem
svijetu i mijenjaju nas
svo-jim stvaralaštvom.
Njiho-vom društvu, bez ikakvog
pretjerivanja, pripada i
Ne-nad Marić, srpski muzičar
poznatiji pod imenom Kralj
Čačka. To su vrlo dobro
osjetili svi koji su imali
prili-ku da oslušnu strune
njego-ve gitare, iz koje, želio ili ne,
proviruje niz autora koji su
ga oblikovali kao ličnost, od
Vejtsa, preko Leonarda
Ko-ena i Boba Dilana, do
Šaba-na Bajramovića i Zvonka
Bogdana.
Domaća publika je mogla
da čuje Kralja samo po
svir-kama u regionu. Nastupao
je samo jednom u
Podgori-ci, pa ni sam ne zna šta
mo-že da očekuje od
crnogor-ske publike na nikšićkom
Bedem festu, na kojem će
nastupiti 25. avgusta.
Vje-rovatno će biti iznenađen
brojem grla iz kojih će se
oriti njegova pjesma „Deda
Mraz je švorc“. U
iščekiva-nju jedne od svirki koje
naj-više obećavaju ovog ljeta,
Marić govori za Objektiv o
nastupu, stvaranju, etiketi
„srpski Tom Vejts“...
OBJEKTIV:
Nastup na
Be-dem festu biće Vaša prva
velika svirka u Crnoj Gori.
Kakva su očekivanja?
MARIĆ:
Nastupao sam
jednom u Podgorici. Svirao
sam sam, na gitari, u
orga-nizaciji Pesničenja, večeri
poezije i bilo je uzbudljivo.
Nastup na Bedem festu
bi-će prvi sa bendom. Nemam
očekivanja. Ne znam
koli-ko je koli-kod vas slušano to što
radim.
OBJEKTIV:
Prepoznatlji-vi ste po kamernim
nastu-pima. Mislite li da šira
pu-blika na neki način ubija
muziku i da je ljepše
ogoli-ti se sa instrumentom na
maloj sceni?
MARIĆ:
Drugačije se svira
i misli u festivalskom
ambi-jentu nego na kamernoj
sceni gde često bude više
tišine i šanse za više
muzi-ke. Lično mi više prijaju
ta-kvi kamerni, pozorišni
am-bijenti, mada i festivalski
prostor zna da bude
uz-budljiv.
OBJEKTIV:
Svirate pod
imenom Kralj Čačka još
od 2000, ali Vaše ime je
postalo prepoznatljivo
tek posljednje dvije
godi-ne. Ostavljate utisak
ne-koga ko ima veliki talenat,
ali mu se ne žuri. Mogu li
autori na Balkanu da
priu-šte sebi takav „komfor“ u
eri self marketinga i
stal-nog došminkavanja
muzi-ke?
MARIĆ:
Pošto ne postoji
normalna infrastuktura i
pristojan red na sceni,
auto-ri su pauto-rinuđeni da se
snala-ze kako ko zna, ume i može,
u skladu sa mogućnostima.
Sa strane gledano, to može
da izgleda konformistički,
ali uopšte nije tako. Često je
čak I suprotno, a to je
para-doks posebne vrste... Meni
je lično važniji proces
stva-ranja i muzika koju radim,
tako da ne ostane puno
vre-mena za marketing. Ako
ima potrebe za tim što
ra-dim, to će doći do ljudi na
ovaj ili onaj način. Muzika
je stvar potrebe, a ne
name-tanja.
OBJEKTIV:
Čim se
zavr-tio singl „Moj avatar“
pri-kačena Vam je etiketa
„srpskog Toma Vejtsa“.
Ljudi sa našeg prostora
odmah žure da nešto
uka-lupe, naročito kada je
ori-ginalno i odbija da se
svr-sta. Mislite li da će Vam to
smetati ako ikada
promi-jenite zvuk, a onda krenu
reakcije: Šta je ovo, gdje
nestade naš Vejts?
MARIĆ:
Stvaralaštvo
To-ma Vejtsa je uticalo na
mu-ziku koju pravim. Na tome
samo mogu da mu budem
zahvalan, kao i drugim
au-torima koje sam slušao,
slu-šam, od kojih sam učio,
ko-je na muzički način
ponekad i citiram, hteo to
ili ne. To su prosto uticaji.
Što se tiče promene stila i
pravca, o tome ne
razmi-šljam. To je stvar procesa,
potrebe, trenutka,
neizve-snosti, promene
percepci-je, kreativnog procesa...
OBJEKTIV:
Po Vašim
in-tervjuima je jasno –
uop-šte ne volite da
objašnja-vate i definišete svoju
muziku. I zaista djelujete
kao neko ko je
„provod-nik“ u eliotovskom smislu
– pjesnik koji upija svijet i
vraće ga nazad svijetu
kroz muziku. Boli li Vas
toliko stapanje sa jadima
ovog našeg svijeta?
MARIĆ:
Hvala na tome.
Ne znam koliko sam
pe-snik. Samo pokušavam da
na taj način komuniciram
sa svetom i neizbežno,
hteo-ne hteo, kačim sve što
se svetu dešava. Jadi sveta
su neizbežni, šta god radili.
OBJEKTIV:
„Raskrinka-li“ ste Deda Mraza i
poi-grali se sa pjesmom
Jova-na Jovanovića Zmaja „Al
je lep ovaj svet“. U Vašem
„ogledalu“, djetinji motivi
dobijaju mračno naličje.
Najnevinije gubi nevinost
i raskrinkavaju se laži
ko-je ljudi biraju kako bi
izdr-žali neizdrživo. Je li
muzi-ka ta Vaša „laž“?
MARIĆ:
Da, ali i potreba da
se skine nekakav teret sa
leđa. Tako da ne bih rekao
,,laž“, mada nije isključeno.
Muzika više služi kao
sred-stvo, nekad i kao lek da se
olakša pritisak i oslobodi
energija...
OBJEKTIV:
Kada biste
sve ostavili, zaglavili na
pustom ostrvu i morali da
izaberete samo jednog
autora za slušanje, koga
biste izabrali?
MARIĆ: Gitara bi mi bila
sasvim dovoljna.
M. IVANOVIĆ
Muzika
je stvar
potrebe,
a ne
nametanja
Ne postoji normalna
infrastuktura i
pristojan red na
muzičkoj sceni.
Autori su prinuđeni
da se snalaze. To
može da izgleda
konformistički, ali
nije. Meni je važnije
stvaranje, tako da
ne ostaje vremena
za marketing. Ako
ima potrebe za tim
što radim, stići će do
ljudi na neki način
– rekao je Nenad
Marić, poznatiji kao
Kralj Čačka
Četvrtak, 11. avgust 2016.
12
Pobjeda
petak
07:30 Glas Amerike 08:00 Film 10:00 Pet do pet, r. 11:00 Ljetnji retrovizor, r.12:00 Vijesti Radio Atlasa
12:02 Film
14:00 Vijesti Radio Atlasa
14:02 Film
16:00 Vijesti Radio Atlasa
16:02 Ljetnji retrovizor 16:55 Pet do pet 18:00 Forum 18:30 Klub A, r. 19:00 A lista 19:30 DV: Euromaks, r.
19:59 Vijesti Radio Atlasa
20:00 Ljetnji retrovizor 21:00 Klub A 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 Pet do pet, r. 01:00 Ljetnji retrovizor 02:00 Klub A, r. 02:30 Repriza programa 07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:05 Meteo
10:30 Život teče dalje, r.
11:25 Bez granica, r. 12:00 Vijesti 12:05 Meteo 12:45 Hotel Vavilon, r. 14:00 Vijesti 14:05 Meteo 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Tajne, r. 15:10 Boje ljeta 15:30 Poaro, r. 16:30 Vijesti 16:50 Meteo 16:55 Perspektiva, serija 17:20 Tajne, serija 18:30 Vijesti 19:05 Meteo
19:10 Život teče dalje, serija
20:00 Poaro, serija
21:00 Buka, talk show
22:00 Vijesti 22:15 Meteo 22:15 Sport 22:30 Bez granica, r. 23:00 Perspektiva, r. 23:30 Poaro, r. 00:30 Boje ljeta, r. 01:00 Hotel Vavilon, r. 02:00 Sport 06:00 Dogovor, film 07:25 Grozomora, film
09:05 Noć u muzeju, film
10:55 Najbolja šansa, film
12:40 Baš sam kul, film
14:10 Ovako je sa 40, film 16:20 Rodencia i princezin zub, film 17:45 Filmovi i zvijezde, serija 18:15 Grozomora, film 20:00 Nepovezano, film
21:55 Kobna noć, serija
22:55 Pokreni se, film
01:10 Piramida, film
02:40 Vukodlaci, film
04:05 Nepovezano, r.
06:38 TV kalendar
06:55 Dobro jutro, Hrvatska
07:00 Vijesti
09:18 Gorski liječnik, serija
09:56 Sto mjesta koje treba vidjeti, r. 10:53 Morž, r. 11:45 TV kalendar 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:25 Talijanska mlada, telenovela 13:13 Dr. Oz 14:00 Mekleodove kćeri, serija 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena, r. 15:10 Dokumentarna serija
15:50 Kuda idu divlje svinje, s.
17:00 Vijesti
17:15 TV kalendar
17:32 Hrvatska uživo
18:14 HAK - promet info
18:15 Odmori se, zaslužio si, serija
19:00 Dnevnik 2
19:57 Vrijeme
20:03 Kulturni Kolodvor
20:35 Vatrena lisica, film
23:00 Dnevnik 3 23:15 Vijesti iz kulture 23:35 Kuća od karata, r. 06:00 Juhuhu 09:32 Juhuhu junior 09:45 H2O, serija
10:10 Svaki dan dobar dan
10:40 Fil Spenser, dok. serija
11:25 Kapri, r.
12:20 Od Ognjene zemlje do Tijuane, dok. serija
13:25 OI Rio: Plivanje 13:25 OI Rio: Plivanje, snimka 15:15 OI Rio: Vaterpolo (M): Hrvatska - Italija, prijenos 16:20 OI Rio: Atletika - kvalifikacije, snimka 17:00 OI Rio: Tenis (m) - polufinale, snimka 1. meča 20:00 OI Rio: Odbojka (ž): SAD - Italija, prijenos
21:40 OI Rio: Skokovi u vodu - daska 3m (ž), prijenos
22:10 OI Rio: Cropacabana, emisija
23:10 OI Rio: Skokovi u vodu - daska 3m (ž), prijenos
23:30 OI Rio: Tenis - parovi (m), prijenos finala
01:00 OI Rio: Košarka (m): SAD - Srbija, 2. poluvrijeme
08:00 Loi 2016-odbojka: Brazil - Sad, snimak
09:30 Loi 2016-košarka: Litvanija - Argentina, snimak 11:20 Loi 2016-košarka: Brazil - Hrvatska, r. 13:10 Loi 2016 14:00 Loi 2016-streljaštvo, puška, prenos 14:50 Loi 2016-atletika: kvalifikacije i finala, prenos 16:00 Loi 2016-streljaštvo, finala, uključenje u prenos 16:35 Loi 2016-vaterpolo: Sad - Crna Gora, prenos
18:00 Loi 2016-golf, prenos
18:40 Loi 2016-rukomet(ž): Rumunija - Španija, prenos
21:00 Loi 2016-fudbal(ž): četvrtfinale, prenos
23:00 Loi 2016-džudo, finale, snimak
00:00 Loi 2016-odbojka(ž): Sad - Italija, snimak
01:30 Loi 2016-atletika, kvalifikacije, uključ. u prenos
06:00 Budilnik
06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata
11:05 Alternativa 11:05 Naučno-obrazovni program 12:00 Vijesti 12:40 Alternativa 13:06 Meridijani, r. 13:30 SAT TV 14:00 Vijesti 14:05 Alternativa 14:05 Regionalna mreža 14:55 Alternativa 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 16:00 OI Rio, studio
16:30 OI Rio, vaterpolo: SAD – Crna Gora 18:10 Budva na pjenu od mora, serija 19:10 Ukusi jutra 19:30 Dnevnik 2 20:00 Obrazovna emisija 20:30 Upoznajmo ambasadore 21:00 OI Rio, studio 21:30 OI Rio: rukomet(ž): Crna Gora - Norveška
23:00 Dnevnik 23:30 Regionalna mreža 23:55 Budva na pjenu od mora, r. 06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 09:05 Lisice, serija
10:05 Put za Ejvonli, serija
10:55 Moj heroj 11:25 Protezanje 11:30 Od zlata jabuka 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 Vreme 12:30 Kulturni dnevnik, r.
12:45 Kraljica Izabela, serija
14:05 TV zabavnik 14:20 Loi 2016-odbojka(ž): Srbija - Kina 16:15 Olimpijsko popodne 17:05 Loi 2016-košarka(ž): Srbija - Kina 19:00 Slagalica 19:22 Vreme 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 20:15 Stižu dolari,tv serija(12) 16/50,r+epp 21:10 Napuštena, film 22:40 Dnevnik 22:55 Kulturni dnevnik 23:05 Uvrnuti, serija 23:50 Loi 2016-košarka:sad-srbija 01:45 Vesti 06:45 Dosije Iks 07:30 Da Vinčijevi demoni 08:30 Laži me 09:20 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 10:05 Nečujno 10:55 Nečujno 11:45 Do posljednjeg čovjeka 12:10 Do posljednjeg čovjeka 12:35 Agenti Šild-a 13:30 Agent Karter 14:25 Simpsonovi 14:55 Simpsonovi 15:20 Suvišni izveštaj 16:15 Dosije Iks 17:05 Dosije Iks 18:00 Laži me 19:00 Simpsonovi 19:30 Simpsonovi 20:00 Do posljednjeg čovjeka 20:30 Do posljednjeg čovjeka 21:00 Agenti Šild-a 22:00 Prikriveni tigar, skriveni zmaj 23:50 Izgnanik
RTCG 1
RTS 1
PINK M
HBO
ATLAS
HRT 1
VIJESTI
HRT 2
RTCG 2
RTS 2
TV PRVA
FOX
PRVA TV
21:15
Četiri generacije Fazlinovića
zbijene su u malom stanu u
Sara-jevu. Najstariji Izet, kojeg glumi
neponovljivi Mustafa Nadarević,
non-stop upada u urnebesne
zgode i nezgode koje o jadu
zabavljaju njegovog sina Faruka,
unuka Damira i praunuka Džema.
zabavljaju njegovog sina Faruka,
unuka Damira i praunuka Džema.
Četiri generacije Fazlinovića
zbijene su u malom stanu u
Sara-jevu. Najstariji Izet, kojeg glumi
neponovljivi Mustafa Nadarević,
non-stop upada u urnebesne
zgode i nezgode koje o jadu
zabavljaju njegovog sina Faruka,
unuka Damira i praunuka Džema.
Četiri generacije Fazlinovića
zabavljaju njegovog sina Faruka,
unuka Damira i praunuka Džema.
SERIJA
Lud, zbunjen,
normalan
06:20 Tenkai vitezovi, r.
06:40 Dvije djevojke bez love, r.
07:00 Ekskluziv
07:15 Nikita, r.
08:00 Zvala se Feriha, r.
09:00 Patrolne šape, serija
09:25 Tenkai vitezovi, serija
09:45 Brusko, r.
10:50 Ispod soli, film
13:00 Praktična žena
14:00 150 minuta
16:00 Brusko, serija
16:30 Gilmorove, serija
17:15 Južnjačko srce, serija
18:05 Ekskluziv
18:30 Dvije djevojke bez love, serija
19:00 Vijesti Prve
19:30 Zvala se Feriha, serija
20:20 Folk
21:15 Lud, zbunjen, normalan, serija
22:00 Krevet od ruža, film
23:35 Noćni žurnal
00:15 Nikita, r.
06:45 Siti kids
07:00 Dobro jutro
09:03 Pet minuta kuvajte sa Džajom 10:25 Siti kids 11:03 Premijera 11:20 Premijer, serija 12:03 Sportisimo 12:10 Siti M 12:25 Seks i grad 13:03 Sve za ljubav, r. 15:30 Opasna ljubav 16:44 Siti M
17:06 Pet minuta kuvajte sa Džajom
17:13 Kafanica blizu SIS-a
18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:35 Sportisimo 19:06 Elif, serija 20:03 Bahar, serija 21:15 Zehra, serija 22:03 Opasna ljubav
23:03 Seks i grad, serija
00:03 Seks i grad 01:00 Sportisimo 07:00 Glas Amerike 07:30 Koncert 08:00 BBC 08:30 Meridijani 09:00 Vijek pisaca, r. 10:00 Dječje jutro, r. 10:25 OI Rio 2016, pregled dana, snimak 11:25 OI Rio 2016, plivanje snimak
13:25 OI Rio 2016, njava dan (studio) 13:30 OI Rio 2016, veslanje 15:30 OI Rio 2016, vaterpolo: Hrvatska - Italija 16:00 OI Rio 2016, studio 16:30 OI Rio 2016, vaterpolo: SAD - Crna Gora
18:00 OI Rio 2016, tenis, uključenje 21:00 OI Rio 2016, studio 21:30 OI Rio 2016, rukomet (ž): Crna Gora - Norveška 23:00 OI Rio 2016, pregled dana 23:55 OI Rio 2016-košarka(m): SAD - Srbija 01:15 OI Rio 2016, atletika (kombinovano sa košarkom)
