• Nenhum resultado encontrado

Articles on elderly in Serbian medical journals

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2017

Share "Articles on elderly in Serbian medical journals"

Copied!
3
0
0

Texto

(1)

тупље о т

те

о

т

о о

у

до ћ

ед

к

оп

Nebojša Despotović, Dragoslav P. Milošević, Predrag Erceg, Mladen Davidović

Kliničko odeqewe gerijatrije, Interna klinika, Kliničko-bolnički centar „Zvezdara”, Beograd, Srbija

UVOD

Sta re we sta nov ni štva je obe lež je svih ze ma qa u sve tu. Pre ma sta ti stiè kim po ka za te qi ma, Re pu-bli ka Sr bi ja se ubra ja u ze mqe u ko ji ma ima naj-vi še sta rih qu di. U po sled wih ne ko li ko de ce-ni ja po ve æa no je in te re so va we za kva li tet ži vo-ta svo-ta rih oso ba. Po treb no je da se raz u me pra vi smi sao po ru ke „Do da ti ži vot go di na ma, a ne go-di ne ži vo tu” (To add li fe to years, not just years to li fe), ko ju je pre ne ko li ko de ce ni ja for mu li sa lo Ge ron to lo ško dru štvo Sje di we nih Ame riè kih Dr ža va. Su šti na je u kva li te tu ži vo ta, od no sno so ci jal noj po li ti ci, po ro diè noj bri zi, du hov nom ži vo tu i zdrav stve noj za šti ti sta rih qu di. Po-li mor bi zam je jed no od obe lež ja zdra vqa sta rih oso ba, bu du æi da se sta re wem po ve æa va broj po-re me æa ja zdra vqa hro niè nog to ka. Pri me na le-ko va le-kod sta rih oso ba ta le-ko ðe ima od re ðe na obe-lež ja. Ne že qe na dej stva su do sta èe sta i neo èe-ki va na, a in ter ak ci ja re al no mo gu æa, s ob zi rom na to da sta re oso be isto vre me no pri me wu ju vi-še vr sta le ko va [1].

Da li su te me o sta ri ma, shod no na ve de nom, za-stu pqe ne u do ma æim me di cin skim èa so pi si ma? Da bi smo od go vo ri li na ovo pi ta we, ve æi na bi po-šla od to ga da su sta ri qu di (od 65 go di na i sta-ri ji) ipak jed na po seb na gru pa qu di ko ja zah te-va ni vi še ni ma we pa žwe ne go ne ka dru ga dob na sku pi na. Da li je to ta ko? Gru bo po re de æi u ko joj me ri su za stu pqe ne te me o sta ri ma i te me o de ci u do ma æim me di cin skim èa so pi si ma, hte li smo da in te re so va we na še struè ne jav no sti i po ten-ci jal nih is tra ži va èa usme ri mo ka pro ble mi ma sta rih oso ba.

CIQ RADA

Ciq rada je bio da se utvr di ima li do voq no te ma o sta ri ma u do ma æim me di cin skim èa so pi si ma.

METODE RADA

Pre tra ži va ne su tri do ma æe ba ze po da ta ka o do-ma æim me di cin skim èa so pi si do-ma – Srp skog ci tat-nog in dek sa [2], èa so pi sa „Srp ski ar hiv za ce lo-kup no le kar stvo” [3] i èa so pi sa „Voj no sa ni tet ski pre gled” [4] za pe riod 2003-2008. go di ne. Pre tra-ži va we je vr še no pre ma kquè nim re èi ma „sta-ri”, „sta rost” i „sta ri je oso be”, ka ko bi se usta-no vio broj te ma o sta ri ma (is tra ži va na gru pa), od no sno pre ma kquè nim re èi ma „de ca”, „deè ji” i „ado le scen ti” za pe di ja trij ske te me (kon trol na gru pa 1). Iz is pi ti va wa su is kqu èe ni ret ki do-ma æi me di cin ski èa so pi si ko ji sa dr že is kqu-èi vo te me po sve æe ne sta rim oso ba ma, kao što je èa so pis „Ge ron to lo gi ja”, gde su u po sled wih pet go di na ob ja vqe na sve ga èe ti ri bro ja ovo ga èa so-pi sa, ko ji ni je pot pu no po sve æen me di cin skim te ma ma. Na ža lost, u na ve de nim ba za ma po da ta ka ne po sto ji èa so pis ko ji se ba vi is kqu èi vo te ma-ma o de ci i ado le scen ti ma-ma.

Ra di po re ðe wa, kao kon trol na gru pa 2 po slu žio je broj ob ja vqe nih ra do va u po sled wih pet go di-na di-na te mu sta rih, od no sno de ce u re no mi ra nim svet skim èa so pi si ma op šte me di cin skog usme-re wa: New En gland Jo ur nal of Me di ci ne [5], JA MA [6] i The Lan cet [7].

Sta ti stiè ka ob ra da po da ta ka za sno va na je na utvr ði va wu sta ti stiè ki zna èaj ne raz li ke iz-KRATAK SADRŽAJ

Uvod Sta re we sta nov ni štva je obe lež je svih ze ma qa u sve tu. Pre ma sta ti stič kim po ka za te qi ma, Re pu bli ka Sr bi-ja se ubra bi-ja u ze mqe ko je ima ju naj vi še sta rih qu di. Da li su te me o sta ri ma, shod no na ve de nom, za stu pqe ne u do ma-ćim me di cin skim ča so pi si ma?

Ciq ra da Ciq rada je bio da se utvr di ima li do voq no te ma o sta ri ma u do ma ćim me di cin skim ča so pi si ma. Me to de ra da Za stu pqe nost te ma o sta ri ma is pi ti va na je korišćewem pre tra ži va ča do ma ćih i stra nih me di cin-skih ča so pi sa u po sled wih pet go di na po re đe wem za stu pqe no sti te ma o de ci u istim ča so pi si ma za isti pe riod. Re zul ta ti U Srp skom ci tat nom in dek su re gi stro va no je 11 čla na ka na te mu sta rih, a 487 na te mu de ce. U ča so pi su „Srp ski ar hiv za ce lo kup no le kar stvo”sa mo je dan čla nak ob ja vqen je na te mu sta rih, dok je 30 čla na ka ob ja vqe no na te mu de ce. U ča so pi su „Voj no sa ni tet ski pre gled” bi la su dva član ka na te mu sta rih, a 13 na te mu de ce (p<0,001). U po-sled wih pet go di na u ča so pi su New En gland Jo ur nal of Me di ci ne ob ja vqe na su 593 član ka na te mu sta rih, a 759 čla na ka na te mu de ce. U ča so pi su JA MA štam pa na su 63 član ka na te mu sta rih, a 303 čla nka na te mu de ce, dok je u ča so pi su The Lan cet ob ja vqe no je 46 čla na ka na te mu sta rih, a 148 na te mu de ce (p<0,001).

Za kqu čak Te ma o sta ri ma u do ma ćim me di cin skim ča so pi si ma ima ve o ma ma lo. To di rekt no vo di sma we wu za in te-re so va no sti ši ro ke gru pe le ka ra za ovu gru pu bo le sni ka ko jih je sve vi še i uda qa va nas od po sta vqa wa stan dar da u di jag no sti ci i le če wu sta rih oso ba.

Kquč ne re či: sta ri qu di; de ca; za stu pqe nost; ča so pis

Srp Arh Celok Lek. 2009 Sep-Oct;137(9-10):534-536 DOI: 10.2298/SARH0910534D

ОРИГИНАЛНИ РАД / ORIGINAL ARTICLE UDC: 616-053.2:070

(2)

me ðu po sma tra ne gru pe (te me o sta ri ma) i kon trol-ne gru pe (te me o de ci) pri me nom χ2-te sta sa nivoom znaèajnosti od 0,95.

REZULTATI

U Srp skom ci tat nom in dek su na la zi se ukup no 84.256 èla na ka iz raz li èi tih obla sti na u ke. Od 2003. go di-ne do de cem bra 2008. go di di-ne od na ve de nog bro ja èla na-ka sa mo 11 se bavilo sta rim oso ba ma. Za isti pe riod u Srp skom ci tat nom in dek su na la zi se 487 me di cin-skih èlan aka na te mu de ce. U po sma tra nom pe to go di-šwem pe ri o du u èa so pi su „Srp ski ar hiv za ce lo kup-no le kar stvo” ob ja vqen je sa mo je dan èla nak ko ji je za te mu imao sta re bo le sni ke, a 30 èla na ka na te mu de ce. U istom pe ri o du, pre ma pre tra ži va èu èa so pi sa „Voj-no sa ni tet ski pre gled”, ob ja vqe na su sa mo dva èlan ka na te mu sta rih, a 13 na te mu de ce (p<0,001).

Od ukup nog bro ja èla na ka ob ja vqe nih na te mu sta-rih u do ma æim me di cin skim èa so pi si ma, sa mo je je dan ob ja vqen u us ko spe ci ja li zo va nom èa so pi su („Kar di o-lo gi ja”), dok su osta li ob ja vqe ni u me di cin skim èa-so pi si ma op šteg ti pa. Naj ve æi deo ob ja vqe nih ra do-va na te mu sta rih qu di od no si se na pri mar nu zdrav-stve nu za šti tu.

U pe ri o du 2003-2008. go di ne u ame riè kom me di cin-skom èa so pi su New En gland Jo ur nal of Me di ci ne (pre tra ga ra ðe na u od no su na celokupni tekst) ob ja vqe na su 593 èlan ka na te mu sta rih, a 759 èla na ka na te mu de ce. U èa so pi su JA MA (pre tra ži va we pre ma na slo vu) štam-pa na su 63 èlan ka na te mu sta rih oso ba, a 303 èla nka na te mu de ce. U en gle skom me di cin skom èa so pi su The Lan cet (pre tra ži va we pre ma na slo vu) ob ja vqe no je 46 èla na ka na te mu sta rih, a 148 na te mu de ce (p<0,001).

DISKUSIJA

Broj èla na ka ob ja vqe nih na te mu sta rih u do ma æim me-di cin skim èa so pi si ma je ve o ma ma li (sve ga 11 za po-sled wih pet go di na). Za što? Ako je pri hva tqi va tvrd-wa da se di jag no stiè ki i te ra pij ski pri stup kod sta-rih oso ba ne raz li ku je mno go od osta le gru pe od ra slih bo le sni ka, lo giè no je pret po sta vi ti da naj ve æi broj stu di ja za pra vo veæ ukqu èu je sta re oso be.

Ne ko li ko je raz lo ga zbog èe ga bi stu di ja s te ma ma o sta ri ma tre ba lo da bu de vi še. Kao pr vo, vi še od po-lo vi ne svih po se ta le ka ri ma od no se se na sta ra li-ca; po tro šwa le ko va je naj ve æa me ðu ovom po pu la ci-jom; sta re bo le sni ke, po red ko mor bi di te ta, od li ku-je i pri me na kom bi na ci ku-je le ko va; gru bo se sma tra da, ako ne ki lek po ka že si gur nost pri me ne u ovoj sta ro-snoj gru pi, ne æe po ka za ti zna èaj ni je ne že qe ne efek-te ni u dru gim sta ro snim gru pa ma. Kao dru go, me to-do lo gi ja iz vo ðe wa stu di ja o sta ri ma, po red osnov nih po stu la ta etiè no sti kao i za dru ge sta ro sne gru pe, u ve æoj me ri se mo že za sni va ti na ci qe vi ma is ho da, kao što su smrt nost (ukup na i spe ci fiè ne eti o lo-gi je) ili broj ho spi ta li za ci ja (iz is pi ti va nog

raz-lo ga ili iz ne kog dru gog). I kao tre æe, pi ta we ži vot-ne gra ni ce od ka da se pa ci jent mo že sma tra ti sta rim je pro men qi va ka te go ri ja kad je reè o èlan ci ma. Dok je ra ni je bi la pri hva tqi va gra ni ca od 60 go di na, pa èak i 55 (i da nas Bri tan sko dru štvo kar di o lo ga sma-tra pri hva tqi vim da se bo le sni ci ma mla ðim od 55 go di na kao pr vi an ti hi per ten ziv ni lek pre po ru èi ACE-in hi bi tor, a bo le sni ci ma sta ri jim od 55 go di-na an ta go nist kal ci ju ma ili di u re tik), da di-nas je uobi-èa je na „kwi ška” gra ni ca od 65 go di na, dok je mno go èla na ka sa sta ro snom gru pom is pi ta ni ka sta rih 75 go di na i vi še, od no sno 70 go di na i vi še ako je reè o me to da ma hi rur škog le èe wa.

Ka kva je si tu a ci ja u stra noj me di cin skoj li te ra tu-ri? Po red od re ðe nog bro ja me di cin skih èa so pi sa po-sve æe nih is kqu èi vo te ma ma o sta ri ma, ne ma li je broj ugled nih me di cin skih èa so pi sa op šte me di cin skog ti pa gde se re dov no ob ja vqu ju èlan ci po sve æe ni sta-rim oso ba ma. U èu ve nom me di cin skom èa so pi su New En gland Jo ur nal of Me di ci ne ob ja vqen je ve o ma va žan rad o le èe wu hi per ten zi je kod bo le sni ka sta ri jih od 80 go di na, ko ji je po svom kva li te tu sva ka ko mo gao da se ob ja vi u bi lo ko jem od po zna tih kar di o lo ških èa so-pi sa. S dru ge stra ne, i u svet skim raz me ra ma kva li-tet ne ve li ke stu di je o sta ri ma su ve o ma ret ke, što se sma tra ne do stat kom sa vre me nih kli niè kih is tra ži-va wa. Re zul tat je ne do sta tak od go ži-va ra ju æih pre po ru-ka za le èe we oso ba sta ri je ži vot ne do bi; ta ko u pre-po ru ka ma Ame riè kog kar di o lo škog dru štva za le èe-we ar te rij ske hi per ten zi je po sto ji sa mo krat ko po-gla vqe o le èe wu sta rih bo le sni ka s ar te rij skom hi-per ten zi jom, dok se u pre po ru ka ma Ame riè kog kar di-o ldi-o škdi-og dru štva reè el derly ni ne po mi we!

Predlog mera

Pred la že se ne ko li ko me ra ra di po ve æa wa bro ja ob-ja vqe nih ra do va na te mu sta rih. Pr vo, is tra ži va wa tre ba usme ri ti pre ma sta rim li ci ma, gde bi is pi ti-va nu gru pu èi ni le osobe sta ri je od 65 go di na, a kon-trol nu is pi ta ni ci mla ði od 65 go di na. Dru go, po seb-no se mo gu is ta æi raz li ke u di jag seb-no sti ci ili le èe wu sta ri jih bo le sni ka pre ma oni ma mla ðim od 65 go di na u od no su na: uèe sta lost re dov nih pre gle da ra di ot kri-va wa ra ka (pri mar na zdrav stve na za šti ta), kon tro lu ga stro in te sti nal nih kom pli ka ci ja kod uèe sta le pri-me ne ne ste ro id nih an ti re u ma ti ka [8], le èe we bo le sti šti ta ste žle zde (u se kun dar noj zdrav stve noj za šti-ti) [9] ili po seb nost re va sku la ri za ci je mi o kar da (u ter ci jar noj zdrav stve noj za šti ti) [10-13].

ZAKQUČAK

Te ma o sta ri ma u do ma æim me di cin skim èa so pi si ma ima ve o ma ma lo. To di rekt no vo di sma we wu za in te re-so va no sti ši ro ke gru pe le ka ra za ove bo le sni ke, ko-jih je sve vi še, i uda qa va nas od po sta vqa wa stan dar-da u di jag no sti ci i le èe wu sta rih oso ba.

(3)

Nebojša DESPOTOVIĆ

Kliničko odeljenje gerijatrije, Interna klinika, Kliničko-bolnički centar „Zvezdara”, Preševska 31, 11000 Beograd, Srbija

Tel.: +381 (0)11 3810 712; Email: ndsp@beotel.net

LITERATURA

1. Lapčević M, Žigić D, Ivanković D. Gerijatrija u radu porodičnog lekara. Beograd: Sekcija opšte medicine SLD, Katedra opšte medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu; 2001. 2. Srpski citatni index. Available at: http://scindeks.nb.rs/.

3. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. Available at: http://srpskiarhiv. sld.org.yu/KljucnaRec.Lista.aspx.

4. Vojnosanitetski pregled. Available at: http://www.vma.mod.gov. rs/vsp/.

5. New England Journal of Medicine. Available at: http://content. nejm.org/.

6. JAMA. Available at: http://jama.ama-assn.org/.

7. The Lancet. Available at: http://www.thelancet.com/journals/ lancet/issue/current.

8. Davidovic M, Svorcan P, Milanovic P, Antovic A, Milosevic D. Specifics of Helicobacter pylori infection/NSAID effects in the elderly. Rom J Gastroenetrol. 2005; 14(3):253-8.

9. Milošević DP, Djurica S, Davidović M, Stević R, Rajić M, Marković N. Supklinički i manifestni hipotireoidizam kao posledica autoimune bolesti štitaste žlezde. Srp Arh Celok Lek. 2005; 133(Suppl 1):34-9. 10. Erceg P, Davidović M, Vasiljević Z, Mitrović PM, Vukčević V, Milošević

DP, et al. Prognostički značaj rane postinfarktne angine pektoris kod bolesnika starije životne dobi. Srp Arh Celok Lek. 2005; 133(5-6):233-6.

11. Vasiljević Z, Stojanović B, Kocev N, Stefanović B, Mrdović I, Ostojić M, et al. Hospital mortality trend analysis of patients with ST elevation myocardial infarction in the Belgrade area coronary care units. Srp Arh Celok Lek. 2008; 136(Suppl 2):84-96.

12. Vasiljević Z, Mickovski-Katalina N, Panić G, Krotin M, Putinković B, Miljus D, et al. Clinical characteristics, management and mortality in patients with acute coronary syndrome from 2002 to 2005: report from the National Registry of Acute Coronary Syndrome in Serbia. Srp Arh Celok Lek. 2007; 135(11-12):645-54.

13. Dobrić M, Ostojić M, Nedeljković M, Vukcević V, Stanković G, Stojković S, et al. Treatment of acute ST elevation myocardial infarction with primary percutaneous coronary intervention in Department of Cardiology, Clinical Centre of Serbia, Belgrade: movement and treatment of patients from the onset of chest pain till the attempt of reopening the infarct-related artery. Srp Arh Celok Lek. 2007; 135(9-10):521-31.

SUMMARY

Introduction Population aging is a feature of all countries in

the world. According to statistics, the Republic of Serbia is one of the countries with the majority of the elderly. Taking this in-to account, are articles on the elderly well represented in do-mestic medical journals?

Objective The aim of the paper was to determine whether

there was a sufficient number of articles on the elderly in do-mestic medical journals.

Methods The articles on the elderly were searched using

search engines in domestic and foreign medical journals for the last 5 years compared with the number of articles on chil-dren in the same publications for the same period.

Results In the Serbian Citation Index, 11 articles on the

top-ic of the elderly, and 487 on children were registered. In Srpski

arhiv za celokupno lekarstvo, there was registered only one arti-cle on the topic of the elderly, and 30 on children. In Vojnosan-itetski pregled,2 articles on the elderly and 13 on children were registered (p<0001). For the last five years, in the New England Journal of Medicine, there were 593 articles on the elderly and 759 articles on children; in the JAMA, there were 63 articles on the elderly and 303 articles on children; and in The Lancet, in the last five years, 46 articles on the elderly and 148 articles on children were published.

Conclusion The themes of the elderly were rarely

represent-ed in Serbian mrepresent-edical journals. This has rrepresent-educrepresent-ed the interest of physicians in medical problems of this growing population of patients and further sent them away from making standards in the diagnosis and treatment of the elderly.

Key words: elderly; children; representation; journal

Articles on Elderly in Serbian Medical Journals

Nebojša Despotović, Dragoslav P. Milošević, Predrag Erceg, Mladen Davidović

Geriatrics Department, Clinical Hospital Centre “Zvezdara”, Belgrade, Serbia

Referências

Documentos relacionados

Comparison of coronary stenting versus conventional balloon angioplasty on five-year mortality in patients with acute myocardial infarction undergoing primary percutaneous

Early vs late administration of glycoprotein IIb/IIIa inhibitors in primary percutaneous coronary intervention of acute ST-segment elevation myocardial infarction: a

A Trial of Routine Aspiration Thrombectomy With Percutaneous Coronary Intervention (PCI) Versus PCI Alone in Patients With ST-Segment Elevation Myocardial Infarction

This mathematical expression allows the sustainability quantification of an energy process conversion, in this case, the electricity production through photovoltaic cells.. This

Com o objetivo de favorecer o desenvolvimento dos participantes para agir profissional e academicamente, ao mesmo tempo que pudessem ampliar o conhecimento de si, na

Association of Monocyte Count on Admission with the Angiographic Thrombus Burden in Patients with ST‑Segment Elevation Myocardial Infarction Undergoing Primary Percutaneous

Effects of microvascular dysfunction on myocardial fractional flow reserve after percutaneous coronary intervention in patients with acute myocardial infarction. Catheter

primary percutaneous coronary intervention from December 2013 until December 2016 in a ST-elevation myocardial infarction reference hospital of a metropolitan region in