• Nenhum resultado encontrado

PRES-KONFERENCIJA PREMIJERA DODIKA I MINISTRA KASIPOVI]A KOMBI UMJESTO " konferenciji za novinare sa ministrom. se dio novca od prodaje "Telekoma

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "PRES-KONFERENCIJA PREMIJERA DODIKA I MINISTRA KASIPOVI]A KOMBI UMJESTO " konferenciji za novinare sa ministrom. se dio novca od prodaje "Telekoma"

Copied!
54
0
0

Texto

(1)

Broj 11.083, cijena 0,8 KM

Bawa Luka

Godina LXIV

www.glassrpske.com

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa De`urni telefon 212-848



Srijeda, 6. septembar 2006.

^UVENI "Folksvagenov#

auto-mobil "feton#, koji je kupqen pred kraj mandata biv{eg ministra pro-svjete i kulture Gojka Savanovi}a i pla}en 169 hiqada maraka, bi}e za-mijewen za nekoliko kombija, kojima bi bio rije{en problem prevoza u~e-nika u odre|enim seoskim podru~ji-ma u Republici Srpskoj, potvr|eno je iz republi~kog Ministarstva pro-svjete i kulture.

Resorni ministar Anton Kasipo-vi} najavio je da }e ovo ministarstvo ubrzo da dostavi ponude auto-ku}ama,

kako bi se pomenuti automobil zami-jenio za vozila koja bi slu`ila za prevoz u~enika koji pje{a~e deset i vi{e kilometara do {kole.

P r e d s j e d n i k Vlade Republike Srpske Milorad Dodik je na ju~e-ra{woj, zajedni~-koj konferenciji za novinare sa mi-nistrom Kasipo-vi}em, rekao da }e se dio novca od prodaje "Teleko-ma Srpske# izdvo-jiti za opremawe {kola i vrti}a u Republici, odno-sno za nabavku {kolskog namje-{taja, opreme za informati~ke ka-binete i drugog savremenog inven-tara. - Ukoliko po-nude za prodaju "Telekoma# budu ispod 400 miliona evra, republi~ka Vlada }e raspisati ponovo javni poziv

za wegovu prodaju. U sqede}oj kalendar-skoj godini otpo~e}e izgradwa {kola u Palama i Isto~nom Sarajevu. Pro-{irewe Osnovne {kole "Sveti Sava#

u Bawoj Luci je u toku, ~ime }e biti obezbije|eni uslovi za rad u dvije smje-ne, umjesto dosada{we tri - naglasio je premijer Dodik. ¥ @. BA[I]

KOMBI UMJESTO

"

FETONA"

Predsjednik republi~ke Vlade najavio da }e u sqede}oj

kalendarskoj godini otpo~eti izgradwa {kola u Palama i Isto~nom

Sarajevu, i dodao da je u toku pro{irewe Osnovne {kole

"

Sveti

Sava" u Bawoj Luci

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1 I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

PRES-KONFERENCIJA PREMIJERA DODIKA I MINISTRA KASIPOVI]A

IMOVINSKI KARTON

Premijer Dodik se osvrnuo i na nedavno objavqene kartone sa imo-vinskim stawem politi~ara, ista-kav{i da su formulari, koje je tre-balo popuniti, bili neadekvatno sa-~iweni.

- [to se ti~e mog imovinskog stawa, sve ~ime raspola`em dostup-no je javdostup-nosti. Nisam vr{io uvid u bilo ~iji imovinski karton, niti imam pravo na to. Kako moj karton izgleda drugima, to ne znam, pa ne mo-gu ni da komentari{em - dodao je Milorad Dodik.

Komentari{u}i u~e{}e stranaca u sudovima i ostalim institucijama vla-sti u BiH, predsjednik Vlade Republike Srpske rekao je da je neprimjereno da dr`ava, koja gradi svoj integritet i subjektivitet, ima strance za sudije.

- U sudskoj praksi zabiqe`eni su razni slu~ajevi, u kojima su kriminalci, i pored stra{nih zloupotreba koje su po~inili, pu{tani na slobodu i osloba-|ani krivice putem raznih pogodbi i kaucija. To nije primjereno na{oj sudskoj tradiciji - naglasio je Dodik.

Stav Saveza nezavisnih socijaldemokrata, bio je kategori~an Milorad Do-dik, jeste da od 1. januara sqede}e godine u Ustavnom sudu i drugim organima BiH ne treba da sjedi nijedan stranac. Zato je premijer Dodik najavio dono{e-we zakona, u kojem bi prethodno navedeni stav bio jasno preciziran.

- Sigurno je da bi na taj na~in stranci bili ugro`eni, jer za posao koji oba-vqaju dobijaju enormne plate. Ako je BiH me|unarodni pravni subjekt, neka on-da i poka`e svoju sposobnost on-da zaposli doma}i kaon-dar u sudovima i drugim in-stitucijama BiH - istakao je predsjednik republi~ke Vlade.

\

Dodik i Kasipovi}: Rije{ena sudbina preskupo pla}enog automobila

(Snimio M. [UKALO)

EHO SPEKTAKLA BORAC - CRVENA ZVEZDA

Strana 21.

P

P

R

R

I

I

J

J

E

E

S

S

T

T

O

O

N

N

I

I

C

C

A

A

B

B

A

A

L

L

K

K

A

A

N

N

A

A

U ^ETVRTAK U NA[EM LISTU

CENTAR javne bezbjednosti

Ba-wa Luka dostavio je ju~e Tu`ila{tvu BiH izvje{taj protiv 20 pripadni-ka Petog i Sedmog korpusa Armije BiH, koji su osumwi~eni za ratne zlo~ine na podru~ju op{tina Biha}, Krupa, Bosanski Petrovac, Kqu~, Sanski Most, Cazin i dijelu op{ti-ne Dvor na Uni, u Hrvatskoj.

U saop{tewu Centra navodi se da je 13 prijavqenih osumwi~eno po ko-mandnoj odgovornosti, zbog zlo~ina nad ratnim zarobqenicima i civil-nim stanovni{tvom, kao i zbog po-vrede zakona i obi~aja ratovawa. Preostala sedmorica identifiko-vani su kao direktni izvr{ioci zlo-~ina.

U saop{tewu za javnost CJB Ba-wa Luka navedeno je da je ovo "rezul-tat vi{emjese~nog rada na prikupqa-wu dokaza o zlo~inima protiv ~o-vje~nosti i vrijednosti, za{ti}enih me|unarodnim pravom, koje su po~i-nile jedinice iz zone odgovornosti na podru~ju navedenih op{tina#.

"Ti zlo~ini po~iweni su u pe-riodu od oktobra 1994. do decembra 1995. godine u akcijama 'Grme~ 94' i 'Sana 95'. Tada je namjerno uni{te-no vi{e vjerskih objekata, kao i ve-liki broj privatnih ku}a i stanova, ubijeno vi{e od 800 lica, od ~ega preko 350 civila, a protjerano je oko sto hiqada stanovnika tih krajeva#, pi{e u saop{tewu ovog Centra.

U izvje{taju dostavqenom Tu`i-la{tvu BiH prilo`eni su posebni izvje{taji i dokazi, koji potvr|uju

da je u zoni odgovornosti Petog kor-pusa postojalo vi{e logora, u koje su zatvarani, mu~eni i silovani ci-vili i pripadnici Vojske i Mini-starstva unutra{wih poslova Repu-blike Srpske.

Sude}i po pomenutom saop{te-wu, na listi osumwi~enih po komand-noj odgovornosti morali bi se na}i komandant Petog korpusa Armije BiH Atif Dudakovi}, ali i wegovi bliski saradnici iz te formacije, Huska Avdagi} i Mirsad Selimovi}. Poznato je, tako|e, da su se u sa-stavu tog korpusa nalazile i 501, 502, 503, 506, 510, 511, kao i zlogla-sna 505. bu`imska briga-da. Tim jedinicama ko-mandovali su Mirsad Sejdi}, Senad [argano-vi}, Mehmed-Hamdija De-lali}, Nijaz Miqkovi}, Ibrahim Nadarevi}, Amir Avdi}, Hamdija Abdi}, dok su na ~elu zloglasne bu`imske bri-gade u to vrijeme bili Senad Qu{i} i Zijad Nani}. Na tom podru~ju djelovala je i 17. vite-{ka krajivite-{ka brigada, iz sastava Sedmog korpu-sa Armije BiH, koju je vodio Sakib Fori}.

Da li su ova imena na spisku osumwi~enih, od-govor bi trebalo da da Tu`ila{tvo BiH. ¥ V. JAWI] SAD USD 1 1.511035 1.526799 1.540642 V. Britanija GBP 1 2.862684 2.897741 2.923469 [vajcarska CHF 1 1.222664 1.237162 1.248626 Japan JPY 100 1.290716 1.317323 1.343398 Australija AUD 1 1.161070 1.174884 1.188701 Kanada CAD 1 1.354168 1.373283 1.386394 Danska DKK 1 0.258898 0.262179 0.265060 Norve{ka NOK 1 0.237513 0.240510 0.243165 EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 [vedska SEK 1 0.207526 0.209797 0.212572 Hrvatska HRK 100 26.104152 26.599799 27.088211 Srbija i Crna Gora CSD 100 2.272019 2.336714 2.461354

Slovenija SIT 100 0.800014 0.816392 0.832668

Turska TRY 1 1.010004 1.051182 1.094171

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343,

SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize za devizeKupovni

Srednji

za devize za devizeProdajni Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 6.9.2006. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) CJB BAWA LUKA PODNIO IZVJE[TAJ O RATNIM

ZLO^INIMA PRIPADNIKA ARMIJE BiH

Dvadeset osumwi~enih

SUDSKA PRAKSA

B

(2)

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa 1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

srijeda, 6. septembar 2006.

NOVOSTI

2

KUD god se ~ovjek

okrene predizborni plakati i bilbordi. Koji god televizijski kanal da "okrene{#, tu su politi~ari, a pu-ni su ih i novinski stupci. Obe}awa, obe}a-wa i samo obe}aobe}a-wa. Predizborna kampa-wa je u punom jeku, a oni su sada - do re-zultata izbora - glavni.

Idemo redom.

U Republici Srpskoj: Dra-gan ^avi}, Milorad Dodik, Mi-lan Jeli}, Neboj{a Radmanovi}, Mladen Bosi}, Mladen Ivani}, Ranko Baki} (pogotovo on!), Predrag Gugo Lazarevi}, Milan-ko Mihajlica, Zoran Te{ano-vi}...

U Federaciji BiH: Haris Silajxi}, Sulejman Tihi}, Ad-nan Terzi}, Mirnes Ajanovi}, Zlatko Lagumxija, Dragan ^o-vi}, Ivo Miro Jo^o-vi}, Ivo Kom-{i}...

Sve su to kandidati za viso-ke politi~viso-ke funkcije i svako-dnevno smo svjedoci wihovih `e-stoko suprotstavqenih stavova i to sve s ciqem da se nametnu bi-ra~ima i dobiju wihovu naklo-nost.

To je {to se ti~e same poli-tike i wenih mu{kih aktera.

Ruku na srce, svi se ba{ i ne mogu pohvaliti svojim izgledom, skladom odijela i kravata, {ar-mom, pa i qepotom, a o wihovim porukama da i ne govorimo.

I tako Herkules do Herkule-sa, Tarzan do Tarzana, Apolon do Apolona - a nigdje, ba{ nigdje, ni-jedne dame.

Bave li se `ene politikom u Republici Srpskoj?

Po slovu izbornog zakona -bave se, a po politi~kom utica-ju, jasno je iz predizbornih pla-kata i bilborda. One vi{e do|u kao forma i da se popuni broj.

Na cijeloj zemaqskoj kugli, jedino po iranskom Ustavu `e-na ne mo`e biti predsjednik dr-`ave!

A u svjetskoj po-litici `ene su igra-le, i jo{ igraju, veo-ma va`nu ulogu, ~ak i kao lideri cijelih naroda.

Pamte se i kao istorijske li~nosti: Indira Gandi, Evita Peron, Golda Meir, Sirimao Bandarana-ike, Benazir Buto ili Margaret Ta~er, koja je zbog svoje odlu~nosti i nepokolebqivih odluka dobila i nadimak "^eli~na ledi#.

I dana{wu svjetsku politi-ku kroje `ene. I to Kondoliza Rajs, Angela Merkel, Julija Ti-mo{enko, Margaret Beket... i jo{ mnoge druge koje, i pored toga {to nose sukwu, donose veoma va-`ne odluke. Vava-`ne ~ak i za cije-lu planetu.

Me|utim, Balkan je ne{to drugo. Na ovom brdovitom i vje-trovitom dijelu Evrope `ena je uvijek imala sporednu ulogu. Kao po nekom nepisanom pravilu "kru`i pri~a# da je `eni mjesto u ku}i pored {poreta i djece i da se boqe snalazi sa kuva~om i me-tlom nego za politi~kom govor-nicom. Te govornice su, ipak, re-zervisane za "ja~i pol#.

Da li je stvarno tako? I tek u cijeloj novijoj isto-riji Balkana, a pogotovo BiH, samo jedna `ena bila je predsjed-nik - Biqana Plav{i}. Ona je svojom odlu~no{}u preokrenula stvarnost Republike Srpske na-boqe, ali je i zbog silnih neprav-di neslavno zavr{ila svoju poli-ti~ku karijeru.

S druge strane, kada je iz sje-ne sje-nezvani~no, ali beskompro-misno, `ena odlu~ivala u poli-tici, (dovoqno se prisjetiti mi-nule srpske pro{losti), visoku cijenu pla}ao je narod. Zbog ra-znih Draga, Mira, Danica...

Koliko je to sve zajedno uti-calo da svi na ovim prostorima zaziru od `ene kao politi~ara, te{ko je re}i. Ali, ~iwenice su neumoqive - `ene su danas poli-ti~ki autsajderi. ¥

DANAS I OVDJE

BAWA LUKA - Zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog

do-ma Parlamentarne skup{tine BiH Nikola [piri} posjetio je ju-~e "Glas Srpske#, gdje se sa direktorom preduze}a Rajkom Radova-novi}em upoznao sa budu}im planovima na{eg lista.

Radovanovi} je, izme|u ostalog, obavijestio [piri}a o naja-vqenim preseqewu redakcije lista u nove prostorije.

[piri} je izrazio punu podr{ku radu "Glasa Srpske#, isti-~u}i da je ovakav list potreban Republici Srpskoj i wenim

gra-|anima. ¥ @. M.

Pi{e @aklina MIJATOVI]

KALINOVIK, FO^A

-Predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi} pozvao je ju~e sve politi~are koji govore o samo-stalnoj Srpskoj da odmah zatra-`e sjednicu Narodne skup{tine i defini{u referendumsko pi-tawe.

- Najlak{e je sada pred izbo-re izbo-re}i idemo u progla{ewe Re-publike Srpske kao samostalne dr`ave, ali treba da imamo u vi-du da li je to mogu}e - rekao je ^a-vi} novinarima prilikom posje-te Kalinoviku, javqa Srna.

- Srpska je u ratu bila samo-stalna, ali nepriznata, a da je danas me|unarodno priznat en-titet u BiH ~iju poziciju bez vo-qe Srba ne mogu promijeniti ni-kakav Tihi}, Silajxi} i sli~ni. Dejtonski sporazum dao je Repu-blici Srpskoj status koji mi ne `elimo da mijewamo, osim ako bude politi~kog nasiqa nad "Dej-tonom# - rekao je ^avi}.

Na pitawe da li rje{ewe sta-tusa Kosmeta mo`e da uti~e na status BiH, ^avi} je rekao da eventualna samostalnost Kosme-ta ne bi bila presedan nego pra-vilo koje bi "zarazom osamosta-qivawa# zahvatilo cijelu Evro-pu. Osvr}u}i se na lokalne pro-bleme, predsjednik ^avi} je na-glasio da za ovu i jo{ sedam do

deset izuzetno nerazvijenih op-{tina treba uraditi poseban program pomo}i, bez kojeg one ne mogu da pre`ive. On je poslije sa-stanka sa rukovodstvom op{tine Kalinovik rekao da Narodna skup{tina, na prijedlog Vlade Srpske, ve} za idu}u godinu tre-ba da sa~ini posetre-ban program razvoja izuzetno nerazvijenih op-{tina. Dodao je da bi taj pro-gram trebalo da sadr`i podsti-caje za razvoj privrede, poreske olak{ice i subvencionisane ka-mate za kredite, a op{tine da stave na raspolagawe svoju in-frastrukturu.

Na~elnik op{tine Kalino-vik Slavko Sladoje izjavio je

po-slije sastanka da, bez obzira na voqu i napo-re, op{tinska admini-stracija ne mo`e da ri-je{i probleme. On je naglasio da je op{tina spremna da potencijal-nim ulaga~ima pru`i sve {to ima na raspo-lagawu, ukqu~uju}i i 146.000 metara kvadrat-nih povr{ine nekada-{weg vojnog komplek-sa komplek-sa objektima i in-frastrukturom. Ocije-niv{i prilikom bo-ravka u Fo~i da je po srpski na-rod u BiH kqu~no to {to je oko najva`nijih stvari postignuto politi~ko jedinstvo, ^avi} je primijetio da je "Republika Srpska, sve do 2004. godine, ima-la milion problema, ugima-lavnom zbog primijewene taktike zava-di pa vladaj#.

Komentari{u}i predstoje}e oktobarske izbore, ^avi} je po-zvao gra|ane da masovno iza|u na birali{ta, jer }e se po izlazno-sti, kako je rekao, vrednovati na-{a zainteresovanost za o~uvawe Republike Srpske.

Predsjednik ^avi} je, upi-tan {ta misli o odgovoru Okru-`nog tu`ila{tva Bawa Luka da nije nadle`no za tu`bu protiv Atifa Dudakovi}a, rekao da je taj predmet upu}en i Tu`ila{tvu i Sudu BiH, koji su apsolutno nadle`ni za taj slu~aj.

- Neophodno je da se ti pred-meti uzmu u prioritet, da se ti qudi li{e slobode, ba{ kao u slu~aju "[korpioni#, a ako se to ne desi, onda }e se Tu`ila{tvu i Sudu BiH dati iskqu~ivo po-liti~ki karakter - rekao je Dra-gan ^avi}. ¥ D. TODOROVI]

PREDSJEDNIK REPUBLIKE DRAGAN ^AVI] POSJETIO KALINOVIK I FO^U

@ENE U POLITICI

BAWA LUKA -

Organiza-cija porodica zarobqenih i po-ginulih boraca i nestalih ci-vila, kao i jo{ pet udru`ewa, dobila je status stalnog posma-tra~a u republi~kom parlamen-tu, a uskoro bi trebalo da bude ozvani~en i wen status organi-zacije od posebnog javnog inte-resa.

Ovo je, poslije ju~era{weg sastanka sa predstavnicima Or-ganizacije porodica zarobqe-nih i poginulih boraca i ne-stalih civila u Bawoj Luci, ka-zao predsjednik Narodne skup-{tine Republike Srpske Igor Radoji~i}, dodaju}i da }e, ova-ko, Organizacija dobiti zna~aj koji zaslu`uje.

- Posla}emo urgenciju Mi-nistarstvu lokalne uprave i sa-mouprave da {to prije zavr{i posao kako bi ova Organizaci-ja mogla da ostvari mogu}nosti koje proizilaze iz ovog statusa - najavio je Radoji~i}.

On i predstavnici Organi-zacije saglasni su u ocjeni da je sporno imenovawe pojedinaca iz federalne Komisije za ne-stale u Kolegijum direktora Instituta za nestala lica BiH, "zbog wihove ratne pro{losti i politi~kog anga`mana#.

Radoji~i} o~ekuje da, nakon izbora, novi saziv Savjeta mi-nistara BiH promijeni potreb-ne akte i tako omogu}i druga-~ija personalna rje{ewa u ovom organu na nivou BiH.

- Iako imamo odre|enih sum-wi u vezi sa radom Komisije za Sarajevo, koja je formirana po-slije niza peripetija, treba da

ulo`imo maksimalne napore da se, napokon, do|e do istine - oci-jenio je Igor Radoji~i}.

Na sastanku je, tako|e, bilo rije~i o te{ko}ama u

ostvariva-wu pojedinih prava porodica po-ginulih i nestalih u oblasti zdravstvene za{tite, prije sve-ga, o tome da se u pojedinim

mje-stima "ne po{tuje jasna direk-tiva nadle`nog fonda, po kojoj je ova kategorija qudi oslobo|e-na pla}awa participacije#. Predsjednik Skup{tine

Orga-nizacije porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila Zdravka Karlica nagla-sila je da weni ~lanovi imaju

primjedbe na predlo`ene izmje-ne izmje-nekih ~lanova Zakona o pra-vima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih, ali i Za-kona o penzijsko-invalidskom

osigurawu. Zbog toga }e, nagla-sila je ona, Organizacija "ak-tivno u~estvovati u proceduri koja treba da uslijedi#. ¥ G. K.

\

Dragan ^avi}: Imamo status

koji ne `elimo da mijewamo

Eventualna samostalnost Kosmeta ne bi bila presedan nego

pravilo koje bi

"

zarazom osamostaqivawa" zahvatilo cijelu

Evropu, ocijenio predsjednik Srpske Dragan ^avi}

DEJTON ^UVA SRPSKU

\

Sastanak: Unapre|ewe saradwe (Snimio M. [UKALO)

\

Radovanovi} i [piri}: Razgovor o budu}im planovima na{eg lista (Snimio M. [UKALO)

PREDSTAVNICI PORODICA ZAROBQENIH I POGINULIH BORACA

I NESTALIH CIVILA KOD IGORA RADOJI^I]A

ORGANIZACIJI POSEBAN STATUS

NIKOLA [PIRI] JU^E POSJETIO

"GLAS SRPSKE"

Potreba Republike i wenih gra|ana

GORIVO u Republici

Srp-skoj od ju~e je jeftinije za pet feninga, potvrdio je za na{ list predsjednik Udru`ewa trgovaca naftom Republike Srpske Vuka-{in Vojinovi}.

Do pojeftiwewa goriva u Re-publici Srpskoj do{lo je zbog pada cijena sirove nafte na svjetskom tr`i{tu.

- Poslije u~estalih posku-pqewa, kona~no dobra vijest za

gra|ane. Prema informacijama kojima raspola`em, ovo je tek po~etak pada cijena goriva, tako da se u narednom periodu mogu o~ekivati nova pojeftiwewa -rekao je Vojinovi}.

Cijena nafte i dizela na ben-zinskim pumpama u Srpskoj kre-}e se oko 1,90 maraka, a u Fede-raciji BiH oko 1,95 maraka po litru.

¥ D. V. M.

UDRU@EWE TRGOVACA NAFTOM REPUBLIKE SRPSKE

Jeftinije gorivo

Svi, a prije svega lokalne zajednice, mora-ju da ulo`e vi{e truda i novca u zbriwavawu i pomagawu mentalno nedovoqno razvijenim licima, poru~io je prilikom ju~era{we posje-te republi~kom Savezu udru`ewa za pomo} mentalno nedovoqno razvijenim licima u Ba-woj Luci predsjednik Narodne skup{tine Ig-or Radoji~i}.

- Problema je mnogo. U zakonima se goto-vo nigdje ne gogoto-vori o ovim licima, za wih ne-ma dovoqno prava, postoji nejednaka praksa u zdravstvenom osigurawu, nejednaki kriteri-jumi u raspodjeli sredstava, pogotovo od

ono-ga {to dolazi od iono-gara na sre}u. Na ovom sa-stanku sa predsjednikom Saveza dogovorili smo se o zajedni~kom nastupu prema Fondu zdravstvenog osigurawa, ministarstvima zdra-vqa, prosvjete i uprave i lokalne samouprave kako bi ovi problemi bili rije{eni - rekao je Radoji~i}.

- Na dobrom smo putu da neke stvari ra{-~istimo, prije svega, kada je u pitawu zakon-ska regulativa i finansirawe - naveo je pred-sjednik Saveza Nenad ]elovi} navode}i da u Srpskoj ima oko ~etiri hiqade mentalno ne-dovoqno razvijenih lica. ¥ R. [.

I PREDSJEDNIK I STRANA^KI PRVAK

Na novinarsko pitawe kakvog je karaktera wegova posjeta op{tinama Kalinovik, Fo~a i Novo Gora`de, Dragan ^avi} je odgovorio da je u Kalinoviku bio kao predsjednik Republike Srpske, dok je u Fo~i wegova posjeta strana~ke prirode.

- U Fo~i, to sam davno rekao, dok sam ja predsjednik Re-publike, ne}u posjetiti na~elnika op{tine zato {to taj ~ov-jek zagovara ukidawe entiteta, {to je, u stvari, poruka da se ukine Republika Srpska - rekao je ^avi} ju~e u Fo~i.

Tokom boravka u Fo~i Dragan ^avi} se sastao i razgovarao sa ~lanovima Op{tinskog odbora SDS-a Fo~a.

NEODGOVORNE IZJAVE

Velike sile su Dejtonskim sporazumom garantovale postojawe Republike Srpske i zato su nekakve nebu-loze Harisa Silajxi}a i Sulejmana Tihi}a o wenom ukidawu samo pucawe u prazno, izjavio je ju~e u Fo~i predsjednik ^avi}.

- Ta pjesma bo{wa~kih jastrebova treba da radikalizuje Bo{wake, da im stvori iluziju o unitarnoj dr`avi BiH, koja bi, prije svega, bila nesre}a za Bo{wake - rekao je ^avi}.

(3)

srijeda, 6. septembar 2006.

NOVOSTI

3

JU^ERA[WE AKTIVNOSTI PREDSJEDNIKA VLADE SRPSKE I REPUBLI^KIH MINISTARA

BAWA LUKA -

Bawolu~-koj Klinici za dje~ije bole-sti ju~e su humanitarna orga-nizacija "^ajld advokasi in-terne{enel# i "Lajons klub# iz Londona poklonili dva no-va savremena inkubatora, koji }e biti smje{teni na Neona-talno odjeqewe ove klinike. Vrijednost ovog poklona je, prema rije~ima na~elnika Klinike za dje~ije bolesti dr Jelice Samarxi}-Predojevi}, oko 70.000 evra.

Ju~era{woj primopredaji inkubatora, pored

predstavni-ka donatora, na~elnipredstavni-ka klini-ke i osobqa, prisustvovao je i ministar zdravqa i socijalne za{tite Ranko [krbi}, kao i vr{ilac du`nosti generalnog direktora Klini~kog centra Milan Skrobi} i wegov zamje-nik Brano Topi}.

- Nadam se da }e ovi apara-ti biapara-ti pomo} u radu i da }e bi-ti dugo kori{}eni. Za {est mjeseci sti}i }e jo{ ovoliko

opreme - kazao je predstavnik u BiH "^ajld advokasi inter-ne{enela# i predstavnik "La-jonsa# Armin Alagi}.

- Klinika za dje~ije bole-sti unutar Klini~kog centra Bawa Luka najve}a je na pod-ru~ju Srpske, a druga po veli-~ini u BiH. Nadamo se da }e-mo postati veliki centar i u Evropi - istakla je dr Samar-xi}-Predojevi}.

Ministar [krbi} je kazao da }e ova oprema, kao i ona ko-ja bi trebalo da bude obezbi-je|ena, doprinijeti razvoju

pe-dijatrijske slu`be najvi{ih standarda. Prema wegovim ri-je~ima, jo{ neke organizacije su veoma zainteresovane da u oblasti neonatologije postave najvi{e standarde kako bi u Klini~kom centru bio osno-van centar koji bi bio jedan od vode}ih institucija u ovoj oblasti u sjeverozapadnoj Bo-sni i regionu.

¥ R. [KONDRI]

BAWOLU^KA KLINIKA ZA DJE^IJE BOLESTI

Dva inkubatora na poklon

BAWA LUKA - Vlada

Repu-blike Srpske istraja}e u rea-lizaciji projekta razvoja Jaho-rine kako bi ova planina posta-la ne samo regionalna, ve} i evropska i svjetska destinacija zimskog i qetnog turizma.

Ovo je re~eno poslije ju~e-ra{wih razgovora predsjednika Vlade Republike Srpske Milo-rada Dodika sa biv{im jugoslo-venskim skija{kim asom Boja-nom Kri`ajem.

Dodik i Kri`aj razgovarali su o budu}em razvoju Jahorine kao jednog od najatraktivnijih i najja~ih turisti~kih centara u BiH i Jugoisto~noj Evropi.

U razgovorima je u~estvo-vao i republi~ki ministar tr-govine i turizma Predrag Glu-havi}, koji je poslije sastanka r e k a o d a s u i z v r { i o c i o v o g projekta premijera Dodika in-formisali dokle se stiglo sa wegovom realizacijom,

proble-mima koji ga prate i narednim aktivnostima.

- Vlada }e istrajati u rea-lizaciji ovog projekta kako bi J a h o r i n a p o s t a l a s a v r e m e n svjetski turisti~ko-sportski centar. To je ne samo od

lokal-nog, ve} i od republi~kog in-teresa. Probleme na koje nai-lazimo sigurno }emo prevazi-}i, jer prirodne prednosti Ja-horine moraju da se iskoriste - rekao je ministar Gluhako-vi}.

On je dodao da je, pored in-frastrukture, Jahorini potre-ban i jedan privredni aero-drom, kao alternativno rje{e-we sarajevskom, koji je zimi ~e-sto zatvoren zbog magle.

Bojan Kri`aj je izrazio za-dovoqstvo {to je ~lan radne grupe koja brine o perspekti-vi Jahorine i {to je sa svojim partnerima neposredno ukqu-~en u taj projekat.

- Drago mi je da razvoj Jaho-rine ide u smjeru kako smo to i predvidjeli. Ova planina zaslu-`uje da bude ne samo sportska, ne-go i turisti~ka destinacija i svjetski centar na ovom podru~-ju. U~ini}emo sve da ona to i po-stane - rekao je Kri`aj.

Po ugovoru koji je potpisan u maju ove godine Hipo Alpe-Adria-konsalting je nosilac pro-jekta master plana Jahorine. Me-naxer konsaltinga za BiH Alek-sandar Petri~ rekao je da se pred-nosti Jahorine moraju iskori-stiti i iznio o~ekivawe da }e ona biti spremna za kandidaturu za naredne zimske olimpijske

igre. ¥ G. DAKI]

PREMIJER SRPSKE UGOSTIO BIV[EG SKIJA[KOG ASA BOJANA KRI@AJA

JAHORINA EVROPSKI DRAGUQ

\

Za savremeniju intenzivnu wegu: Vrijednost donacije 70 hiqada evra(Snimio R. [IBAREVI])

Planina Jahorina zaslu`uje da bude ne samo sportska, nego

i turisti~ka destinacija i svjetski centar na ovom podru~ju.

U~ini}emo sve da ona to i postane, rekao je Kri`aj

\

Dodik i Kri`aj: Razgovor o budu}em razvoju "olimpijske qepotice" (Snimio M. [UKALO)

MRKOWI] GRAD -

Op{ti-na Mrkowi} Grad raspola`e zOp{ti-na- zna-~ajnim privrednim potencijalom, naro~ito u oblasti proizvodwe elektri~ne energije i izgradwe hidroenergetskih objekata.

Ovo je ju~e konstatovano po-slije razgovora rukovodstva op-{tine sa ministrom privrede,

energetike i razvoja Republike Srpske Milanom Jeli}em, koji je boravio u radnoj posjeti mrko-wi}koj op{tini.

Na~elnik op{tine Zoran Te-geltija upoznao je ministra Jeli-}a sa tim da veliki problem pred-stavqa to {to jo{ nisu privati-zovane Fabrika vijaka i Drvna industrija "Mawa~a#.

- Na{a je {ansa razvoj malih preduze}a i privatnog biznisa, za {ta u op{tini Mrkowi} Grad postoje svi uslovi - ocijenio je ministar Jeli}.

On je nakon razgovora sa di-rektorom HE "Bo~ac# Nedeqkom Kesi}em rekao novinarima da me-naxment ovog preduze}a biqe`i pozitivne rezultate u posqed-we dvije godine.

- Posebno smo razgovarali o hidropotencijalu na ovim pro-storima koji treba da

iskoristimo u {to ve}em kapacitetu -naglasio je ministar Jeli}.

On je naveo da }e u Evropi ta potra`wa biti ve}a za 60 odsto i istakao da je to {ansa ovog kraja i Republike Srpske da se spremno ukqu~i u poboq{awe privrednog ambijenta.

Jeli} je obe}ao da }e Vla-da Srpske u~initi sve Vla-da ova op{tina dobije lokacije za iz-gradwu mini-hidrocentrala i pru`iti pomo} u wihovoj iz-gradwi.

¥ S. DAKI]

MINISTRI MILAN JELI] I NEBOJ[A RADMANOVI] U MRKOWI] GRADU I [IPOVU

\

Ministar Jeli} sa doma}inima u Mrkowi} Gradu: Obavezno ubrzati privatizaciju

BAWA LUKA - Policija

}e sveobuhvatnim mjerama una-prijediti svoj rad u oblasti bezbjednosti saobra}aja, a na terenu ve} sprovodi sve trebne aktivnosti povodom po-~etka nove {kolske godine.

Ovo je izjavio ministar unutra{wih poslova Republi-ke SrpsRepubli-ke Stanislav ^a|o na ju~era{woj konferenciji u Ba-woj Luci govore}i o poslovi-ma saobra}ajne policije, kao i sprovo|ewu novog Zakona o bezbjednosti saobra}aja.

- Odlu~ni smo da maksimal-no uredimo i defini{emo ovu oblast kako bi bila u funkci-ji svih gra|ana. Poseban pri-oritet je rje{avawe korupci-je kao korupci-jednog od problema u ovom poslu - rekao je ^a|o.

On je objelodanio da su u proteklom periodu utvr|ene nepravilnosti u radu pojedi-nih radnika Ministarstva.

- Zbog prekora~ewa ovla-{}ewa pokrenut je postupak protiv 12 policajaca od kojih

su ~etiri slu~aja zavr{ena i izre~ene su kazne, dok su osta-li u toku. Te aktivnosti }e se nastaviti, ali je potrebna i sa-radwa gra|ana - izjavio je ^a-|o podsje}aju}i da je i davawe mita krivi~no djelo.

Na~elnik Uprave polici-je Nijaz Smajlovi} polici-je rekao da je kao i ranije, sa po~etkom {kolske godine krenula i ak-cija policije "Za{titimo na-{u djecu#, koja podrazumijeva rad sa djecom i nastavnicima u {kolama.

Nedavno imenovani na~el-nik Odjeqewa za bezbjednost saobra}aja u Ministarstvu @elimir [krbi} najavio je boqu opremqenost saobra}aj-ne policije, ali i poja~anu kon-trolu rada na terenu. [krbi} je naveo da su prekr{ajni nalo-zi, {to je novost u novom Za-konu, pristigli u Ministar-stvo, a koriste se za lak{e pre-kr{aje koji su ranije pla}ani na licu mjesta.

¥ V. JAWI]

MINISTAR ^A\O O BEZBJEDNOSTI U SAOBRA]AJU

Policija pazi {kolarce

GRANTOVIMA PROTIV NERAZVIJENOSTI

[IPOVO - Vlada Srpske obezbijedi}e kroz grantove vi{e para za pomo} nerazvijenim i izrazito nerazvijenim op{tinama, potvrdio je ju~e u [ipovu republi~ki ministar lokalne uprave i samouprave Neboj{a Radmanovi}.

Ministra Radmanovi}a na~elnik op{tine Milorad ]irko upoznao je sa funkcionisawem op{tinske uprave. Bilo je rije~i i o obnovi 400 izgorjelih i poru{enih ku}a u proteklom ratu, ko-je jo{ nisu obnovqene.

- Trenutno je te{ko rije{iti ovaj problem, ali se u narednom periodu wegovom rje{avawu mora posvetiti vi{e pa`we. Ubudu-}e Ubudu-}emo finansirawem nekih projekata vi{e pomagati nerazvi-jenim i izrazito nerazvinerazvi-jenim op{tinama. Sve to tra`i vi{e sa-radwe i koordinacije izme|u lokalne uprave i republi~kih in-stitucija - naglasio je ministar Radmanovi} i upozorio da urba-nisti~ki plan op{tine jo{ ne postoji, a nije izvr{eno ni avio-snimawe, {to, po wegovim rije~ima, treba hitno uraditi.

BR^KO, BIJEQINA -

Mi-nistar rada i bora~ko-invalid-ske za{tite Republike Srpbora~ko-invalid-ske Bo{ko Tomi} i gradona~elnik distrikta Mirsad \apo posti-gli su ju~e u Br~kom dogovor o zajedni~kom finansirawu i iz-gradwi ku}e sa {est stanova u nasequ Grbavica za stambeno zbriwavawe porodica poginulih boraca i invalida od prve do ~e-tvrte kategorije.

Prema rije~ima ministra Tomi}a, za ove namjene Vlada Srpske izdvojila je 54 hiqade maraka. Zemqi{nu parcelu, struju, vodu, kanalizaciju i svu potrebnu dokumentaciju obezbi-jedi}e Vlada distrikta. Kom-pletna izgradwa objekta ko{ta-}e oko 120 hiqada maraka.

Prilikom boravka u bawi Dvorovi kod Bijeqine, ministar Tomi} je posjetio grupu od 70 ratnih vojnih invalida koji se nalaze na desetodnevnoj rehabi-litaciji u ovoj ustanovi.

- Republi~ka Vlada je za hi-qadu ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte kategorije obez-bijedila desetodnevno bawsko lije~ewe i oporavak. Na osnovu javnog poziva izabrane su bawe Dvorovi i Tesli} - podsjetio je ministar Tomi}.

On je ovom prilikom upoznao invalide i sa najzna~ajnijim od-redbama novog Nacrta zakona o pravima boraca koji je usvojila Vlada Srpske.

¥ M. \UR\EVI] V. JEFTI]

MINISTAR TOMI] BORAVIO U BR^KOM I BIJEQINI

Novi stanovi za invalide

Hidropotencijal razvojna {ansa

(4)

srijeda, 6. septembar 2006.

IZBORI

4

PREDSJEDNIK Saveza

ne-zavisnih socijaldemokrata Mi-lorad Dodik preksino} je upri-li~io sve~anu ve~eru u bawo-lu~koj Ugostiteqskoj, {koli na kojoj je predstavio prediz-bornu kampawu SNSD-a i pla-nove za budu}nost.

On je istakao da su ~lano-vi Saveza neza~lano-visnih

socijal-demokrata uradili mnogo, ali je jo{ zna~ajnije ono {to ni-je ura|eno, a {to }e oni poku-{ati da promijene i narodu vrate osmijehe i osje}aj da se u Republici Srpskoj mo`e `i-vjeti i napredovati.

- Moramo raditi tako da se vrate istinske vrijednosti me|u qude, da se po{tuje vri-jedan u~enik, dobar kolega i po{ten kom{ija, a prije sve-ga da treba pomo}i onima ko-ji su u nevoqi - rekao je Dodik. On je napomenuo da je "Ba-wa Luka prije dolaska grado-na~elnika Dragoquba Davido-vi}a izgledala sasvim

druga-~ije, nije bilo grijawa, re-dovnog vodosnabdijevawa, ra-svjete#.

- Mnogo je ura|eno u gradu, ali to je samo po~etak. Ovaj grad je ponos svih koji u wemu `ive. Uskoro }emo imati Klini~ki centar na kome }e nam mnogi za-vidjeti, a za wegovu obnovu i ure|ewe izdvoji}emo 80 milio-na maraka - istakao je Dodik.

Osim toga, najavio je da }e bawolu~ki aerodrom uskoro za-dovoqiti sve evropske standar-de sa bar dva nova aviona.

Idu}e godine }emo raspo-lagati sa dodatnih milijardu maraka, kazao je Dodik, jer }e-mo prodati mnoga preduze}a, kao {to su "Telekom Srpske# i Rafinerija nafte Brod.

- Ve}i dio tog novca ulo-`i}emo u otvarawe novih rad-nih mjesta i zapo{qavawe, a

ostatak u obnovu {kola, vrti-}a i domova zdravqa. Znamo da je to veliki posao, za koji

je potrebno mnogo vremena, o d r i c a w a i t r u d a . A l i , m i imamo potrebne kadrove i od-govorne qude, koji su sposob-ni da sve ovo sprovedu u dje-lo - naglasio je Midje-lorad Do-dik.

Znamo da mnogi vjeruju u nas, kazao je on i dodao da se nada da }e glasa~i iza}i na izbore i podr`ati ih.

Pred svim qudima je od-lu~uju}i korak, smatra Milo-rad Dodik i u {ali dodaje da mladi vaqda ne}e prespava-ti, a da starima ne}e biti te-{ko stajati u redu.

¥ S. DU[ANI]

KANDIDAT Partije

de-mokratskog progresa za posla-nika u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Aleksandra Radumilo ima samo 22 godine. Apsolvent je na Ekonomskom fakultetu u Br~kom, smjer po-slovne informatike i student prodekan na ovoj visoko{kol-skoj ustanovi.

?

Koji su osnovni program-ski ciqevi va{e partije?

- Na{i osnovni program-ski ciqevi su vi{e posla,

sta-bilno selo, efikasno zdrav-stvo, sigurnost za penzionere i Evropa kao ku}a budu}nosti. Evidentno je da PDP ima ja-snu viziju daqeg razvoja dru-{tva, {to daje sigurnost gra-|anima.

?

Po ~emu se razlikujete odostalih politi~kih parti-ja i {ta nudite bira~ima?

- Za razliku od drugih ko-ji mlade qude uvr{tavaju u li-ste kako bi po{tovali predvi-|enu formu, PDP daje istin-sku {ansu mladim qudima. I sama predstavqam primjer, zar ne? Pored toga, PDP se izdvo-jio i po tome {to, uprkos po-liti~kim pritiscima, i daqe spremno brani interese Repu-blike Srpske, stavqaju}i ih ispred strana~kih. Prednost PDP-a je i u tome {to i daqe okupqamo najsposobnije, naj-odlu~nije i najstru~nije ka-drove, iza kojih stoje vidqivi rezultati.

?

Veliki broj mladih qudipolitiku do`ivqava kao ne{to prqavo i nemoralno. Da li su u pravu i {ta im po-ru~ujete?

- Iz iskustva znam da mno-gi mladi qudi nisu uop{te za-interesovani za politi~ka de-{avawa, pa ~ak ni u svojoj ze-mqi. Na politi~koj sceni po-stoje qudi koji svojim

postup-cima politiku ~ine upravo ta-kvom, nemoralnom. Aktivno bavqewe politikom je izuzet-no te`ak zadatak. Mladi qu-di su u politici rijet-kost. Wihova pa`wa usmjere-na je usmjere-na {kolovawe, potragu za poslom, osnivawe porodi-ce... Ako mladi qudi stvarno `ele da naprave promjenu, to sigurno ne}e posti}i pasiv-nim posmatrawem sistema sa strane.

?

[ta konkretno va{a stran-ka nudi mladim qudima?

- PDP je politi~ka parti-ja koparti-ja ima najmla|eg poslani-ka, najmla|eg odbornika i naj-mla|eg ministra u Republici Srpskoj. To pokazuje koliko su mladi qudi visoko rangira-ni u na{oj partiji. Tokom ove godine PDP je inicirao for-mirawe Ministarstva za po-rodicu, omladinu i sport. Bu-xetom je predvi|eno vi{e od dva miliona maraka koji su na raspolagawu Ministarstvu, a time i mladim qudima.

?

Fakultetska diploma, rad-no iskustvo od dvije-tri go-dine i politi~ka podobnost predstavqaju osnovne uslove prilikom zapo{qavawa. Ka-da }e se to promijeniti?

- Realno bi bilo napravi-ti promjenu sistema, kako bi student tokom {kolovawa imao mogu}nost da se, uz pre-davawa, paralelno usavr{ava i u praksi. Da bi se u tome uspjelo, potrebna je ~vrsta ve-za izme|u poslodavaca i fa-kulteta, kao onih koji zapo-{qavaju i onih koji stvaraju stru~wake. Kao pozitivan pri-mjer mo`e se navesti program volonterskog sta`irawa, o ko-me mladi malo znaju. Mini-starstvo za porodicu, omladi-nu i sport pru`a podr{ku ka-drovima sa vi{om i visokom stru~nom spremom, koji se kroz program zapo{qavaju odmah po zavr{etku {kolovawa, pri ~e-mu Ministarstvo snosi tro-{kove osigurawa i ispla}uje odre|eni nov~ani iznos u vi-du toplog obroka. Po isteku samo jedne godine, u~esnik ovog programa sti~e pravo da pola`e stru~ni ispit, tako da kod zapo{qavawa ne mo`e vi-{e biti uslovqen radnim is-kustvom. Zapo{qavawe je sa-mo jedan od problema mladog ~ovjeka. Nadam se da }e mladi shvatiti da na{e probleme mo-`emo rije{iti samo mi.

¥ M. \UR\EVI] ALEKSANDRA RADUMILO, PARTIJA

DEMOKRATSKOG PROGRESA

Evropa na{a ku}a

MLADI I POLITIKA

ZAHUKTAVA SE PREDIZBORNA KAMPAWA SNSD-a

BAWA LUKA ZA PONOS

Bawa Luka je prije dolaska gradona~elnika Dragoquba

Davidovi}a izgledala sasvim druga~ije, nije bilo grijawa,

redovnog vodosnabdijevawa, rasvjete,

rekao Milorad Dodik

\

Sve~ana ve~era SNSD-a u Bawoj Luci: Mnogo ura|eno (Snimio M. ZUBOVI])

REFORMA policije danas

je jedno od najva`nijih poli-ti~kih pitawa. Zbog toga je gru-pa poslanika zatra`ila vanred-no zasjedawe Narodne skup{ti-ne Republike Srpske, kako bi se razmotrilo ovo i druga bitna pitawa za Republiku Srpsku.

Ovakav stav ju~e je na kon-ferenciji za novinare DEPOS-a u Bijeqini sDEPOS-aop{tio kDEPOS-andidDEPOS-at za srpskog ~lana Predsjedni-{tva BiH Ne|o \uri}.

Kandidat DEPOS-a za pre-dsjednika Republike Srpske

Pero Bukejlovi} rekao je da je "na sceni labava koalicija iz-me|u SDS-a i SNSD-a#.

DEPOS je preksino} u Gra-di{ci predstavio kandidate za predstoje}e izbore sa podru~-ja ove op{tine.

Kandidati za poslanike u Narodnoj skup{tini Republi-ke SrpsRepubli-ke su Radivoje O`ego-vi} i Mirko DespotoO`ego-vi}, a za Parlamentarnu skup{tinu BiH Mirjana Goli}, Slavko @upqa-nin i Slavko Latin~i}.

¥ V. Je. - B. V.

BIJEQINA - Predstoje}i

izbori treba da donesu pozitiv-ne premjepozitiv-ne u svim oblastima `ivota, prije svega u ekonomiji, izjavio je na ju~era{woj konfe-renciji za novinare u Bijeqini kandidat Demokratskog narod-nog saveza za Narodnu skup{ti-nu Republike Srpske u izbornoj jedinici pet Mom~ilo Vla~i}. On je ukazao na nedopusti-vo lo{e stawe u svim oblasti-ma `ivota na podru~ju op{ti-ne [ekovi}i.

- Posebno je lo{e stawe u privredi. Sva preduze}a u

[e-kovi}ima su zatvorena ili su u ste~aju, a qudi su nezaposleni. Najgore je {to lokalne vlasti ne ~ine ni{ta da to promijene - rekao je Vla~i} i dodao da je, na`alost, stawe sli~no i u dru-gim op{tinama u isto~nom di-jelu Republike Srpske.

- Kompletan isto~ni dio Srpske je zapostavqen. Kao narodni poslanik zalaga}u se da se stawe izmijeni i da ima-mo ravnomjeran razvoj cijele Republike Srpske - naveo je Vla~i}.

¥ V. Je.

ZAHTJEV DEPOS-a

Vanredno o policiji

DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ

Vrijeme promjena

CENTAR

Bawu Luku }e od idu}e go-dine krasiti Administrativ-ni centar Vlade Republike Srpske, kazao je Milorad Do-dik, koji }e biti izgra|en po-red Fabrike duvana u Bawoj Luci.

- To }e biti zgrada koja }e slu`iti gradu i wegovom na-rodu. Tamo se ministri, Vla-da i slu`benici ne}e ba{ka-riti, ve} }emo biti tu da iza-|emo qudima u susret i po-mognemo im kada god ne{to zatrebaju - rekao je Dodik.

KLUB poslanika Srpske

demokratske stranke u Pred-stavni~kom domu Parlamen-ta BiH podr`ao je Zakon o staroj deviznoj {tedwi, jer se taj problem mora po~eti r j e { a v a t i , p o r u ~ i o j e j u ~ e p o s l a n i k i n o s i l a c l i s t e SDS-a za Predstavni~ki dom Parlamenta BiH u izbornoj

jedinici jedan Mom~ilo No-vakovi}.

- Svjesni smo da se problem starih deviznih {tedi{a ne mo`e rije{iti za pet godina, ali je predlo`enih 13 bilo pre-vi{e. Problem je {to niko iz Savjeta ministara ili repu-bli~ke i federalne vlade, iz-me|u dva ~itawa ovog zakona, nije razgovarao sa predstavni-cima {tedi{a, kako bi se na-{lo realno rje{ewe, koje bi bilo prihvatqivo za sve - rekao je Novakovi}.

Kandidat SDS-a za poslani-ka u Narodnoj skup{tini u iz-bornoj jedinici dva i predsjed-nik Omladine SDS-a Branislav [kobo naglasio je da fudbal-ska utakmica izme|u bawolu~-kog "Borca# i beogradske "Cr-vene zvezde# predstavqa najgru-bqu zloupotrebu sporta u poli-ti~ke svrhe.

- Pozdravqamo dolazak "Cr-vene zvezde# i predstavnika vla-sti iz Srbije na "Bor~evu# pro-slavu, ali ~iwenica je da je taj do-ga|aj iskoristio SNSD za izbor-nu kampawu - rekao je [kobo.

Srpska demokratska stranka imala je presudnu ulogu u stvara-wu Republike Srpske.

Iz po{tovawa prema svima koji su dali svoje `ivote za Srp-sku i cijene}i interese srpskog naroda, SDS }e u~initi sve da bi sa~uvao Srpsku - rekao je na ju~era{woj konferenciji za no-vinare u Prijedoru nosilac li-ste ove stranke za Narodnu skup-{tinu u izbornoj jedinici jedan Borislav Boji}. On je dodao da je dono{ewe pa ukidawe Uredbe o porezima nedosqednost u radu Vlade i bojazan da bi ovakav po-stupak mogao da umawi izborne rezultate. SDS }e se, po wego-vim rije~ima, zalagati za

dono-{ewe i sprovo|ewe zakona o pro-pisima koji su u interesu naro-da i Republike Srpske.

¥ P. [PADI]

D. MOMI]

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA

STARA [TEDWA, NOVA BRIGA

Svjesni smo da se problem starih deviznih {tedi{a

ne mo`e rije{iti za pet godina, ali je predlo`enih

13 bilo previ{e, smatra Mom~ilo Novakovi}

\

Mom~ilo Novakovi}: Zakon sve rje{ava

\

Borislav Boji}: Sa~uva}emo Srpsku

TUZLA - Kantonalni

od-bor Saveza nezavisnih soci-jaldemokrata Tuzla poru~io je da je vrijeme da se u BiH po~-ne razmi{qati o ekonomiji i otvarawu novih radnih mjesta, jer }e se jedino na taj na~in

o t v o r i t i v r a t a B r i s e l a i Evrope.

U saop{tewu Kantonalnog odbora SNSD-a navodi se da su za proteklih {est mjeseci, od kada je izabrana Vlada Repu-blike Srpske sa Miloradom

Do-dikom na ~elu, cijene akcija ba-naka i preduze}a na Bawalu~koj berzi porasle u prosjeku ~ak za 50 odsto.

- Taj podatak na najboqi na-~in pokazuje koliki je talas op-timizma zahvatio Republiku

Srpsku. Taj talas Savez neza-visnih socijaldemokrata `eli da prenese na cijelu BiH, a sa-mim tim i na Tuzlanski kanton - navodi se u saop{tewu, u ko-jem se gra|ani BiH pozivaju da na predstoje}im izborima gla-saju za Savez nezavisnih soci-jaldemokrata.

¥ G. M. NEZAVISNI SOCIJALDEMOKRATI TUZLE

(5)

srijeda, 6. septembar 2006.

IZBORI

5

KOTOR VARO[ - Visoki

funkcioneri Saveza nezavisnih socijaldemokrata nastavqaju predizbornu kampawu kao {to su i po~eli, putuju}i autobusom i bez velikih mitinga i okupqa-wa pred gra|anima. Tako je bilo i sino} u Kotor Varo{u. gdje je u Domu kulture predsjednik stranke Milorad Dodik nekoli-ko stotina okupqenih pristali-ca pozvao da svoj glas daju za sve kandidate SNSD-a ili ni za jed-nog. Dodik im je poru~io da Re-publika Srpska treba da ima tim jer bez toga nema ni pobjede.

- Treba nam tim koji }e igra-ti za Republiku Srpsku. Pojedi-na~no ne mo`emo posti}i puno.

Do sada smo stalno igrali pred na{im golom, a ako budemo ima-li jaku ekipu, pre}i }emo na dru-gu stranu terena - kazao je Dodik. On je podsjetio da je Republi-ka SrpsRepubli-ka bila na stranputici, naglasiv{i da danas nije tako, {to ve} svi jasno i vide.

- Republi~ke vlasti se bore za interese Srpske, {to se najbo-qe vidi iz borbe za opstanak we-ne policije. Borimo se i za usp-jeh lokalnih zajednica i upravo zato smo mijewali rukovodstvo koje je bilo na ~elu "[uma Srp-ske# Kotor Varo{ - rekao je Do-dik i ponovio da o~ekuje da }e Srpska naredne godine imati vi-{e od milijardu dolara, od ~ega }e Vlada, na ~ijem }e on ~elu

bi-ti, 500 milio-na potro{iti na stimulaci-ju privrednog razvoja i zapo-{qavawe. N o s i l a c liste u izbor-noj jedinici dva za Narod-nu skup{tiNarod-nu Republike Sr-pske Igor Ra-doji~i} kazao je da je SNSD jedina poli-ti~ka partija koja od 1996. godine svake godine ima ve-}i broj glasa-~a. Parlament Srpske, preci-zirao je Radoji-~i}, za {est mje-seci donio je 69

zakona, koji predstavqaju po~e-tak krupnih reformi u Republi-ci Srpskoj, ali da bi sve to mo-glo i da se sprovede, Srpskoj tre-ba jak parlament i jaka vlada.

- Zato vas pozivamo da glasa-te za kandidaglasa-te SNSD-a, da bismo ostvarili na{e velike planove za {kole, zdravstvo...

Kandidat za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} istakao je da je u Srp-skoj nastao pokret za novi `ivot i da je to SNSD. Prema wegovim rije~ima, ova stranka bi}e sve to dok ne porazi sve snage koje su Srpsku dovele pred kolaps.

- U posqedwih {est mjeseci u Srpskoj je vru}e svim na{im

protivnicima, ali i kriminalci-ma, jer SNSD je upravo pokrenuo borbu protiv kriminala i korup-cije - kazao je Radmanovi}.

Govore}i o onome {ta }e ra-diti kada bude izabran za pred-sjednika Republike Srpske, Mi-lan Jeli} je naglasio:

- Ako budem izabran, uradi}u sve da ukinem retrogradne zakone koji ko~e razvoj privrede, a time zaustavqaju i otvarawe novih rad-nih mjesta. Samo kroz rad i obez-bje|ewe uslova da gra|ani `ive od svog rada Srpska ima budu}nost -poru~io je kandidat za predsjedni-ka Republike Srpske Milan Jeli}. Kandidat za poslanika u Predstavni~kom domu

Parlamen-ta BiH Nikola [piri} nagla-sio je da je Vlada Milorada Do-dika za {est mjeseci u~inila da Srpska postane boqi dio BiH. Tako }e biti i daqe, dodao je on, ako gra|ani obave svoju du`nost, iza|u na izbore i glasaju za SNSD. Dodik, Radoji~i}, [pi-ri}, Jeli} i Radmanovi} pozvali su gra|ane Kotor Varo{a da na izborima zaokru`e ime wihovog sugra|anina Nedeqka Kne`evi-}a, koji je kandidat za poslanika Narodne skup{tine Republike Srpske.

Poslije Kotor Varo{a, naj-u`e rukovodstvo SNSD-a obrati-lo se i ^elin~anima.

¥ M. XEPINA

PRIJEDOR -

Potpredsjed-nik Socijalisti~ke partije Mile Muti} rekao je ju~e na konferenciji za novinare u Prijedoru da, kada je rije~ o izbornim obe}awima brojnih politi~ara, mo`emo o~ekivati da }e ovog mjeseca na na{im prostorima biti iskorijewen kriminal i korupcija.

- Bi}e ovo i mjesec burnog razvoja i blagostawa, a

posli-je izbora presta}e politi~ka iluzija o boqem `ivotu naro-da - kazao je Muti}.

On je pozvao gra|ane da ne nasjedaju na la`na obe}awa i da dobro razmisle kome }e da-ti svoj glas.

- Socijalisti~ka partija gra|anima mo`e obe}ati samo pravdu i posao, a druga nereal-na obe}awa ne `elimo da daje-mo - kazao je Muti}. ¥ P. [. SOCIJALISTI^KA PARTIJA

Mjesec obe}awa i iluzija

BAWA LUKA - ^lanovi

Socijalisti~ke partije potpi-sali su u Bawoj Luci i drugim gradovima Republike Srpske peticiju Foruma roditeqa ko-jom se tra`i obavezno i bes-platno sredwe obrazovawe u Re-publici Srpskoj.

Nosilac liste SP za Na-rodnu skup{tinu Srpske iz iz-borne jedinice dva Radenko Ko-mqenovi} istakao je ovom pri-likom da bi sredwe obrazova-we moralo da postane obavezno

i besplatno za sve, jer je dr`a-vi prijeko potrebna generaci-ja obrazovanih qudi, eksperata u svojim oblastima.

U saop{tewu SP isti~e se da je problem obrazovawa kva-litetnog kadra izra`en i u vi-sokom {kolstvu, te osu|uje "ni-cawe kojekakvih visoko{kol-skih ustanova u kojima se za vr-lo kratko vrijeme i po sumwi-vim kriterijumima ocjewiva-wa dobijaju diplome visoke stru~ne spreme#. ¥ Lk. R.

Obavezno, ali besplatno

BAWA LUKA - Nova snaga

Srpske izrazila je ju~e ozbiqnu zabrinutost zbog stawa u viso-kom obrazovawu. Ova stranka smatra da su republi~ke institu-cije potpuno izgubile odgovor-nost u ovoj oblasti.

- Nova snaga Srpske di`e glas protiv haosa, a ne protiv privat-nih fakulteta, koji treba da bu-du konkurencija dr`avnim fakul-tetima, ali moraju da ispuwavaju zakonom predvi|ene uslove - navo-di Nova snaga Srpske. ¥ G. M. NOVA SNAGA SRPSKE

Ni{ta mimo zakona

BAWA LUKA - Nosilac

liste Srpske radikalne stranke "Dr Vojislav [e{eq# za Par-lamentarnu skup{tinu BiH u izbornoj jedinici jedan Radojka Bori} rekla je ju~e u Bawoj Lu-ci da predstavniLu-ci ove stranke nikada nisu i ne}e dati svoj glas protiv Republike Srpske i

srp-skog naroda, a glasa}e za sve za-kone koji su korisni za sva tri naroda u BiH.

- Oktobarski izbori pred-stavqaju pravi referendum, na kojima srpski radikali o~eku-ju najmawe 30 odsto podr{ke- na-glasila je Radojka Bori}.

¥ Lk. R. SRPSKA RADIKALNA STRANKA

"DR VOJISLAV [E[EQ"

U korist Srpske

\

Dobrodo{lica: Milorad Dodik i Milan Jeli} sa ~lanovima

SNSD-a (Snimio M. [UKALO)

JAVNA TRIBINA SNSD-a U KOTOR VARO[U

BIRAJTE POBJEDNI^KI TIM

Treba nam tim koji }e igrati za Srpsku. Pojedina~no

ne mo`emo posti}i puno. Do sada smo stalno igrali pred

na{im golom, a ako budemo imali jaku ekipu, pre}i }emo

na drugu stranu terena, kazao, slikovito, Milorad Dodik

SRBIJA

Milorad Dodik je na sku-pu u Kotor Varo{u rekao da je predlo`io predsjedniku i pre-mijeru Srbije, Borisu Tadi-}u i Vojislavu Ko{tunici, da u Ustav Srbije uvrste odred-bu na osnovu koje bi gra|ani Republike Srpske mogli da glasaju na izborima u Srbiji.

(6)

srijeda, 6. septembar 2006.

EKONOMIJA

6

SRBAC - Vi{e~lana

dele-gacija [umarske asocijacije Ma|arske, koju je predvodio po-znati privrednik i {umarski stru~wak Ferenc Gredeqi pro-tekla dva dana boravila je u Re-publici Srpskoj.

U okviru ove posjete gene-ralni direktor Javnog predu-ze}a "[ume Republike Srpske# Ne|o Ili} sa saradnicima i dekan bawolu~kog [umarskog fakulteta profesor dr Zoran Maunaga razgovarali su u Srp-cu sa predstavnicima ma|arske delegacije.

[umari Srpske i Ma|arske razmijenili su iskustva iz ove oblasti i na~inili prvi korak ka ozbiqnijoj me|usobnoj sa-radwi sa osnovnim ciqem, a to je prilago|avawe evropskim

standardima eksploata-cije, wegovawa i za{ti-te {uma.

- Poslije odre|enih kadrovskih promjena i pospremawa u vlastitoj ku}i ovaj sastanak pred-stavqa prvi korak "[u-ma Srpske# ka izlasku iz na{ih okvira. Na{ ciq je da koriste}i na-u~na dostignu}a i isku-stva koja se danas pri-mjewuju u Evropi do pu-nog izra`aja do|e na{ prirodni resurs - kazao je Ne|o Ili}.

On je naglasio "[u-me Srpske# prvo `ele da za{tite, pa tek onda da iskoriste drvnu masa kao glavni proizvod, {to do

sada nije bio slu~aj. Nakon razgovora u Srpcu gosti iz M a | a r s k e p r i s u s t v o v a l i s u prezentaciji na~ina gazdova-wa {umama kitgazdova-wastog hrasta na podru~ju [umskog gazdin-stva "Srbac# o ~emu je govorio

tehni~ki direktor Radenko Toma{.

[umari iz Ma|arske bili su i gosti [umarskog fakulte-ta u Bawoj Luci, gdje su se upo-znali sa proizvodwom sjemena hrasta kitwaka, a posjetili su

i [umsko gazdinstvo u ^elin-cu. Saradwa {umara Srpske i Ma|arske na me|udr`avnom ni-vou bi}e iskori{}ena i za ne-ke zajedni~ne-ke projekte u ovoj oblasti privre|ivawa.

¥ S. KESER

[umari Srpske i Ma|arske razmijenili iskustva

i napravili prvi korak ka ozbiqnijoj me|usobnoj saradwi.

Ciq saradwe prilago|avawe evropskim standardima

eksploatacije, wegovawa i za{tite {uma

Srbac: Ma|ari prenijeli evropska iskustva

SARADWA UDRU@EWA [UMARA REPUBLIKE SRPSKE I MA\ARSKE

\

Ne|o Ili}: [ume treba za{tititi, pa onda iskoristiti

KOTOR VARO[ - U

dvade-setak pilana, koliko ih danas ima na podru~ju op{tine Ko-tor Varo{, zaposleno je vi{e od 500 radnika.

Drvoprera|iva~ke kapaci-tete, koji predstavqaju va`an dio privrede ove op{tine, oblovinom najve}im dijelom snabdijeva kotorvaro{ko [um-sko gazdinstvo "Vrbawa#.

- U isporuci oblovine pri-oritet dajemo pilanama koje rade na podru~ju na{e op{tine -isti~e direktor [umskog ga-zdinstva "Vrbawa# Slobodan Juri}.

Zahvaquju}i pouzdanom snabdijevawu kvalitetnom oblovinom koja nakon rezawa lako pronalazi kupce drvopre-ra|iva~i su u mogu}nosti obez-bijediti sve vi{e sredstava za modernizaciju pilana.

Vlasnik preduze}a "E.F.M# Mujko Zuhri} iz [ipraga, ko-ji se bavi preradom drveta 20 godina, na vrijeme uskladio je svoje poslovawe sa "Pravilni-kom o radu pilana# i me|u pr-vima odlu~io da izgradi savre-men pogon za obradu drveta.

Kupio je pet i po dunuma ze-mqi{ta u selu Zabr|u, kraj ma-gistralnog puta Kotor Varo{

- Bawa Luka i nakon pribavqawa potreb-ne dokumentacije ot-po~eo radove.

U objekat, nabav-ku opreme za pilanu, izgradwu puta i dovo-|ewe struje Mujko je ulo`io oko 180 hiqa-da maraka.

U novoj hali po-vr{ine 360 kvadrat-nih metara planira dnevno da preradi tridesetak kubika ~a-movine. Uz pomo} Fo-nda za razvoj Republi-ke SrpsRepubli-ke, u ovom po-gonu, posao bi treba-lo dobiti i desetak novih radnika.

- Zahvalan sam op-{tinskom rukovodstvu, a naro~ito na~elniku op{tine Radenku ^upi-}u {to su mi pomogli kako bih na vrijeme dobio neo-phodnu dokumentaciju - ka`e

Mujko i dodaje da je zadovoqan dosada{wom saradwom sa [um-skim gazdinstvom "Vrbawa#,

ko-je mu redovno isporu~uko-je po-trebne koli~ine oblovine.

¥ D. KEREZOVI]

RAZVOJ DRVOPRERA\IVA^KE INDUSTRIJE U KOTOR VARO[U

PILANE RE@U I ULA@U

Vlasnik preduze}a

"

E.F.M" Mujko Zuhri} iz [ipraga

u Zabr|u izgradio savremenu pilanu. U novom pogonu

povr{ine 360 kvadratnih metara dnevno }e se

prera|ivati tridesetak kubika ~amovine

\

Pogoni u Zabr|u: Investicija vrijedna 180 hiqada maraka

BAWALU^KA BERZA

BAWA LUKA - Tokom

ju~e-aa{weg trgovawa na Bawalu~koj berzi ostvaren je promet od 1.351.830 maraka, kroz 857 tran-sakcija.

Sva tri indeksa koja se ra-~unaju na Bawalu~koj berzi za-biqe`ila su nove rekordne vri-jednosti. Vrijednost berzanskog indeksa pove}ala se za 0,33 od-sto na 2.005,30 poena, indeks fon-dova ve}i je za 0,87 odsto i vri-jednost mu je 3.305,50 poena, dok je vrijednost indeksa preduze}a iz sistema "Elektroprivrede# porasla za 2,67 odsto i dan je za-vr{ila na 2.518,89 poena.

Najve}i promet ostvaren je sa akcijama "Telekoma Srpske#, u vrijednosti od 360.261 maraka, po prosje~noj cijeni od 2,39 mar-ke, {to je za 1,36 odsto ni`a pro-sje~na cijena u odnosu na trgo-vawe u ponedjeqak.

Akcije "Rafinerije uqa Modri~a# dostigle su svoju no-vu rekordnu prosje~nu cijenu od 0,556 maraka, uz rast od 9,72 od-sto i ostvareni promet od 28.236 maraka.

Na berzanskoj kotaciji, seg-ment fondovi, akcije devet fon-dova su ostvarile rast prosje~-ne cijeprosje~-ne, od ~ega su najve}i rast, od 6,27 odsto, imale akcije PIF-a "BPIF-alkPIF-an Investment Fond# AD Bawa Luka i wima se trgo-valo po rekordnoj prosje~noj jeni od 7,80 marke, dok su pad ci-jene zabiqe`ile akcije ~etiri fonda.

Rast cijena akcija na slo-bodnom berzanskom tr`i{tu za-biqe`ile su akcije 25 emitena-ta, a najve}i rast, od 134,84 od-sto, imale su akcije preduze}a "Promtes# AD Tesli} sa koji-ma se trgovalo po rekordnoj ci-jeni od 0,364 marke.

Me|u prvih deset akcija ko-jima se najvi{e trgovalo na Ba-walu~koj berzi, pet su bile ak-cije preduze}a iz sistema "Elek-troprivrede Srpske#. Pored "Rudnika i Termoelektrane Gac-ko# me|u najprometovanijim ak-cijama su bile akcije "Elektro-krajine# AD Bawa Luka koje ko-je su ostvarile promet od 113.978

maraka. ¥ Q. ^.

Akcije

"

Telekoma" najtra`enije

BAWA LUKA - Promet na

svim segmentima tr`i{ta Ba-walu~ke berze, tokom avgusta, bio je 37,38 miliona marka, {to je za 95 odsto vi{e u odnosu na prethodni mjesec.

Redovni promet, izuzimaju-}i blok poslove i prijavqiva-we poslova po osnovu preuzima-wa dr`avnog kapitala, bio je 34 miliona maraka ili 90,9 odsto od ukupnog prometa.

Najve}i promet od 6.751.100 maraka, na redovnom trgovawu, ostvaren je sa akcijama "Teleko-ma Srpske# AD Bawa Luka.

Slijede akcije Rudnika i termoelektrane Gacko sa pro-metom od 2.731.195 maraka i ak-cije "Jedinstva# AD Gradi{ka sa 2.161.017 maraka.

Tokom avgusta prijavqena su dva blok posla ukupne vri-jednosti 3,3 miliona maraka {to ~ini 8,8 odsto ukupnog prometa i ~etiri posla po osnovu

preu-zimawa akcionarskih dru{ta-va u vrijednosti od 66 hiqade ma-raka, odnosno 0,17 odsto ukup-nog prometa.

Indeksi su tokom pro{log mjeseca zabiqe`ili rekordne vrijednosti, Berzanski indeks porastao je za 34,29 odsto, In-deks fondova 17,46 odsto, dok je indeks preduze}a iz sastava "Elektroprivrede# - ERS10 do-bio na vrijednosti 30,08 odsto. Brokerske ku}e sa najve}im prometom u ukupnom prometu, ukqu~uju}i blok poslove i pri-javqivawe poslova po osnovu preuzimawa su: "Nova banka# sa 21,88 odsto, "Hipo broker# 17,11 odsto i "NLB Razvojna banka# sa u~e{}em od 15,29 odsto.

Tr`i{na kapitalizacija Bawalu~ke berze u avgustu 2006. godine dostigla je 4,8 milijar-de maraka, {to je za 20 odsto vi-{e nego na kraju prethodnog

mje-seca. ¥ Q. ^.

STATISTI^KI PODACI ZA AVGUST

Udvostru~en promet

ZVORNIK - Akcionarsko

dru{tvo "Vezionica#, u kome je otvoren ste~aj, podijelilo je 200 hiqada maraka, dobijenih prodajom konfekcijskih i ma-{ina za vez, povjeriocima pred-uze}a.

Tako je na vi{e od 500 rad-nika raspore|eno 70.317 mara-ka, dok je ostalim povjerioci-ma podijeqeno 129.683 povjerioci-marke.

Prema informaciji iz ovog preduze}a, radnici od wega jo{ potra`uju 721.394 marke, dok je dug prema ostalim povjerioci-ma 1.326 617 povjerioci-maraka.

Podsje}amo da je do sada od imovine ovog preduze}a proda-ta zgrada "magacina mokre do-rade# koju je kupac, odnosno kompanija "Intereks#, sru{i-la i na wenom mjestu izgradi-la prodajni objekat i parking. Pored ranije prodatih de-set ma{ina za vez koje su poje-dina~no pla}ene po 14.150 evra, prodato je jo{ pet ma{ina - tri po cijeni od 14.150, a dvije za 15.500 evra. Uz wih je prodato i ne{to sitne opreme. Nova prodaja nekretnina

"Vezioni-ce# koja }e se obaviti putem usmenog javnog nadmetawa za-kazana je za 15. septembar ove godine.

U okviru ove prodaje, po ci-jeni od 525 hiqada maraka, bi-}e ponu|en objekat "Restora-na# sa zemqi{tem, zatim obje-kat "Dorade# tako|e sa zemqi-{tem po cijeni od 490 hiqada maraka i "Upravna zgrada# sa prodavnicom i portirnicom po cijeni od 650 hiqada maraka.

Prodaja }e, po ogla{enim cijenama, biti otvorena do ko-na~ne prodaje, a za 2. oktobar ove godine zakazana je prodaja jo{ tri objekta - "Vezionica 1#, "Vezionica 2# i "Vezioni-ca 3# sa prate}im zemqi{tem po cijenama od 391.794, 699.555 i 304.405 hiqada maraka.

Pored objekata, 15. septem-bra putem usmenog javnog nad-metawa prodava}e se i fabri~-ka i oprema u restoranu.

Oprema }e prvo biti ponu-|ena u paketu, a u slu~aju da se ne proda, bi}e organizovana wena pojedina~na prodaja.

¥ S. S.

POVJERIOCIMA ZVORNI^KOG PREDUZE]A "VEZIONICA" ISPLA]ENO 200 HIQADA MARAKA

Prodali ma{ine,

namirili dugove

UDRU@EWE metalne i elektroindustrije, dostavilo je u okviru akcije "giqotina pro-pisa# Savjetu za regulatornu re-formu, primjedbe na 80 inspek-cijskih mjera iz oblasti tehni~-kih inspekcija.

Prijedlozi pomenutog Udru-`ewa, upu}eni Savjetu, bi}e raz-matrani na sqede}em zasjedawu koje bi se prema najavama treba-lo odr`ati 15. septembra ove go-dine.

Podsje}amo da je su{tina "giqotine#, da se svi postoje}i propisi identifikuju, te da na snazi ostanu samo oni koji su neophodni.

- U oblasti rudarstva, naf-te i za{tinaf-te na radu i danas se primjewuju tehni~ki inspekcij-ski propisi koji su va`ili u biv{oj Jugoslaviji. Mnogo in-spekcijskih nadle`nosti se po-dudara pa je zbog toga neophod-no urediti i uskladiti inspek-ciji nadzor kako u ovoj oblasti tako i u drugim - rekao je sekre-tar Udru`ewa metalne i elek-troindustrije Pero \ori}.

Prema wegovim rije~ima, do-datni problemi koji kompliku-ju rad mnogim privrednicima

ogledaju se u ~iwenici da poje-dini inspektori ne uva`avaju nova tehnolo{ka dostignu}a u rudarstvu, metalnoj i elektroin-dustriji.

Primjera radi, ka`e \ori}, neki inspektori tra`e da ci-sterne u pogonima budu razmak-nute na odre|enu udaqenost, ia-ko su one danas prilago|ene skla-di{tewu u raznim uslovima.

- Osim zavo|ewa reda u obla-sti inspekcijskih kontrola, od ukidawa i pojednostavqewa me-talcima je ciq da obezbijede usa-gla{avawe va`e}ih inspekcij-skih propisa u Srpskoj sa va`e-}im u Evropskoj uniji - nagla-sio je Pero \ori}.

On je istakao da }e od for-mirawa zajedni~kog registra in-spekcijskih mjera privrednici na jednom mjestu mo}i informi-sati o va`e}im inspekcijskim mjerama i propisima u privred-nom sistemu Srpske.

Pero \ori} smatra da }e re-formom regulative "giqotina propisa# biti smawen broj nepo-trebnih inspekcijskih mjera kao i da }e se eliminisati prepli-tawa nadle`nosti inspekcijskih

slu`bi. ¥ D. P.

PRIMJEDBE UDRU@EWA METALNE I ELEKTROINDUSTRIJE

Sporno 80 inspekcijskih mjera

Za{tita na radu

PEKING - Kina namjerava da potro{i gotovo 60 milijardi

dolara u sqede}ih pet godina kako bi smawila broj `rtava u rudnicima ugqa i drugim opasnim radnim mestima, navode dr`av-ni mediji, a prenosi Beta.

Planom vlade broj smrtnih slu~ajeva u industriji na 100.000 radnika trebao bi da se smawi sa 3,58 na 2,8 odsto do 2010. godi-ne, prenosi zvani~na agencija "Hsinhua# i dodaje da je to "prvi opse`ni plan za{tite na radu takve vrste#.

Kineski rudnici ugqa va`e za najopasnije u svijetu. U wima

godi{we strada vi{e od 5.000 rudara. ¥

POSLOVNI SVIJET

NAPRAVQEN PRVI KORAK

NAPRAVQEN PRVI KORAK

NAPRAVQEN PRVI KORAK

NAPRAVQEN PRVI KORAK

NAPRAVQEN PRVI KORAK

NAPRAVQEN PRVI KORAK

NAPRAVQEN PRVI KORAK

NAPRAVQEN PRVI KORAK

(7)

srijeda, 6. septembar 2006.

DRU[TVO

7

VI[EGRAD - U krugu

Drv-ne industrije "Varda# ju~e je odr`an sindikalni zbor "Vud industris Varda#, ameri~kog biznismena Haim Klajna, na ko-jem je predsjednik Sindikata i ~lan odbora povjerilaca u Skup{tini povjerilaca "Var-de# u ste~aju, Nenad Mirkovi} radnike informisao o proble-mima firme, koja ne radi od ja-nuara ove godine, otkad su na ulici.

- Od aprila 2004. do janua-ra 2006. godine, nas 130 biv{ih radnika Drvne industrije

"Varda# u ste~aju bilo je rad-no anga`ovarad-no u rad- novoformi-ranoj "Vardi# ameri~kog bi-znismena Haim Klajna, koga smo svi do~ekali kao spasio-ca. Ali, ubrzo se pokazalo da on to u stvari nije i da je obi~-ni prevarant - naglasio je Mir-kovi}.

Mirkovi} je prisutne rad-nike upoznao o sastanku koji su 2. avgusta odr`ali u Ame-ri~koj ambasadi u Sarajevu sa predstavnicima ameri~kog pravosu|a i sindikata, kada su dobili obavje{tewe da Haim Klajn ima registrovanu fir-mu u Wu Xersiju, na ~ijem ra-~unu je svega 510 dolara.

- Provjereni su svi wegovi ra~uni u nekoliko zemaqa za-padnog Balkana i utvr|eno da na wima nema ni feninga, a istovremeno je u na{oj "Vardi# ostavio dug od oko 500.000 ma-raka, ne ra~unaju}i {est neis-pla}enih plata radnicima, za-tim ra~une za struju, telefone i drvenu gra|u - podsjetio je Mirkovi}.

On je rekao da je o ovoj pro-blematici razgovarano i 31.

av-gusta u op{tini Vi{egrad, te da je vi{egradska op{tina, zbog nevra}ene pozajmice od 112.000 maraka, dobila spor protiv Ha-im Klajna kod Osnovnog suda Sokolac, ali je pitawe kako i od koga }e to naplatiti.

- O~igledno da smo preva-reni, jer niti smo na birou

nezaposlenih, niti na poslu, ve} na ulici, bez ikakve per-spektive za bilo kakav rad u ovoj firmi, koju smo godina-ma podizali. ^ak su nam i

rad-ni~ke kwi`ice zakqu~ane u Klajnovoj "Vardi#, a on se ne pojavquje. Negdje je u Ameri-ci ili u Izraelu - kazao je Mirkovi}.

Sindikalnom zboru prisu-stvovala je i predsjednik Sin-dikata op{tine Vi{egrad Qu-binka Kne`evi}, koja je

nagla-sila da je od samog po~etka upo-zoravala na ovakav vid anga`o-vawa neprovjerenih i sumwi-vih "svjetskih biznismena#.

- Na`alost, sva na{a upo-zorewa su shva}ena neozbiqno. Tako smo, sa zaka{wewem od dvije godine, kona~no do{li do prave istine da su radnici "Varde#, lokalna uprava, ~ak i resorna ministarstva, bu-kvalno prevareni od strane Ha-im Klajna, koji je ovdje doveden kao spasilac propale drvne in-dustrije - naglasila je Kne`e-vi}eva.

Ona je podsjetila da je Kla-jn nedostupan, ali da }e Sindi-kat protiv wega podnijeti kri-vi~nu prijavu. Istovremeno, podsjetila je na veliki pro-blem, jer radnicima koji su ra-dili u "Klajnovoj Vardi# niko ne}e da zakqu~i radni~ke kwi-`ice, kako bi makar mogli pre-}i na biro nezaposlenih.

- Najvjerovatnije }emo, u sa-radwi sa ameri~kim sindika-tom, Haim Klajna putem medi-ja proglasiti prevarantskim biznismenom - najavila je Kne-`evi}eva.

Ona isti~e da iz ovog slu-~aja svi treba da izvuku odgo-varaju}e pouke kako ne bi ola-ko, bez provjera i bez odgova-raju}ih garancija ulazili u sumwive poslovne aran`mane.

¥ S. HELETA

SINDIKALNI ZBOR U VI[EGRADSKOJ

"

VARDI"

HAIM KLAJN PREVARANT

Radnici

"

Varde", lokalna uprava, ~ak i resorna

ministarstva, bukvalno prevareni od strane ameri~kog

biznismena, koji je slovio kao spasilac propale drvne

industrije

NOVI KUPCI

Kako je ju~e re~eno, na-rednih dana se o~ekuje dolazak novog ste~ajnog upravnika Ra-domira Joki}a. On je, pak, na-javio dolazak potencijalnih kupaca "Varde# iz Turske i Izraela.

Veliko je pitawe koliko }e i od te prodaje imati vaj-de 130 prevarenih radnika i wihovih biv{ih kolega koji su se preselili na biro neza-poslenih jo{ 2004. godine.

GLAMO^

[ansa za

razvoj

GLAMO^ - U okviru Programa

za humani povratak II, koji provo-di Ministarstvo za obrazovawe Stokholma, glavnog grada [vedske, u Glamo~u je otvoren Centar za lo-kalni razvoj.

Ovo je sedmi ovakav centar do sada otvoren u BiH. Pored Bawe Luke, Tesli}a, Srebrenice, Gora-`da, Jajca i Ilija{a, Glamo~ se pri-dru`io spisku op{tina koje imaju {ansu da se planski razvijaju uz me-|unarodnu pomo}. U planu je jo{ otvarawe Centra za lokalni raz-voj u Mostaru.

- Centre uglavnom otvaramo u op{tinama koje imaju potencijal za razvoj, ali iz odre|enih razloga ostaju nerazvijene. Takav je slu~aj i sa op{tinom Glamo~ - rekla je ru-kovodilac projekta Emina Krzo-vi}.

Zadatak Centra za lokalni raz-voj je, prije svega, pomo} lokalnom stanovni{tvu u pru`awu informa-cija, a zatim i u stvarawu pojedina~-nih industrijskih projekata.

Centar je zami{qen kao svoje-vrstan servis, gdje }e gra|ani mo}i da se informi{u o mnogim stvari-ma - od rada de`urnih slu`bi pa sve do mogu}nosti privrednih ulagawa. U Centru za lokalni razvoj u Glamo~u zaposlena su za sada dva radnika, koji su primqeni sa Zavo-da za zapo{qavawe.

Ovaj projekat finansijski podr-`ava Evropska unija, preko Fonda za izbjeglice i grada Stokholma, a u wegovom finansirawu u~estvuje i op{tina Glamo~. ¥ R. M.

Nenad Mirkovi}: ^ak su nam i radni~ke kwi`ice zakqu~ane

BAWA LUKA - Vojni

penzioneri u Republici Srp-skoj i daqe }e insistirati da se sastanu sa premijerom Mi-loradom Dodikom, jer je to jedini na~in da se rije{e wi-hovi stambeni problemi na-stali odbijawem Federacii-je BiH da im vrati wihovu prijeratnu imovinu.

Ovo je osnovni zakqu~ak sa sastanka predstavnika Udru`ewa vojnih penzione-ra Republike Srpske sa sa-vjetnikom premijera Slav-kom @mari}em, predstavni-kom Ministarsta za izbje-glice i raseqena lica Bo-rom Bojani}em i Bora~ke or-ganizacije Predragom Kne-`evi}em.

Predsjednik Udru`ewa vojnih penzionera, pukovnik u penziji Jovan Vukobrad re-kao nam je da su se sagovor-nici usaglasili da je ovaj go-ru}i problem jedino mogu}e

rije{iti na najvi{em nivou vlasti i samo uz wenu pomo}, jer sve {to su biv{e starje-{ine Jugoslovenske narodne armije godinama preduzima-li dalo je slabe rezultate.

Vukobrad podsje}a da Fe-deracija BiH nije vratila oko 250 najelitnijih stano-va u kojima `ive visoki voj-ni i politi~ki zvavoj-ni~voj-nici ovog entiteta i BiH.

- Vlada treba da se anga-`uje da se ukinu sporne od-redbe koje nas diskrimini{u u odnosu na ostale gra|ane BiH. Ako to Federacija BiH ve} ne}e da u~ini, zamoli}e-mo premijera da o ovom pro-blemu razgovara sa visokim predstavnikom, koji bi mo-gao da ispravi nepravdu - ka-zao je Vukobrad, dodaju}i da je to lako u~initi na osno-vu Evropske konvencije o qudskim pravima.

Vukobrad podsje}a da su

se tri visoka predstavnika oglu{ila na pet dopisa voj-nih penzionera, ne odgovo-riv{i ni na jedan.

Prema wegovim rije~i-ma, biv{e starje{ine JNA imaju stambene probleme i u drugim biv{im jugosloven-skim republikama, ali ovaj u Federaciji, s obzirom na to da je mimo svih zakonskih normi, mogao bi da se kona~-no privede kraju. ¥ M. X.

BIV[E STARJE[INE O IMOVINI U FEDERACIJI BiH

BAWA LUKA - [umama i

{um-skim zemqi{tem u vlasni{tvu Re-publike Srpske ubudu}e }e upra-vqati i gazdovati republi~ko Mi-nistarstvo poqoprivrede, {umar-stva i vodoprivrede. Ovo je su{ti-na izmjesu{ti-na i dopusu{ti-na Zakosu{ti-na o {uma-ma, koje su po hitnom postupku usvo-jene na posqedwoj sjednici Narod-ne skup{tiNarod-ne Republike Srpske.

Govore}i o potrebama za dono-{ewe ovog Zakona, ministar poqo-privrede, {umarstva i vodoprivre-de Slaven Peki} je rekao da su one proistekle iz potrebe efikasni-jeg upravqawa {umama i {umskim zemqi{tem, ekonomi~nijeg poslo-vawa Javnog preduze}a {umarstva "[ume Republike Srpske# i super-vizije u upravqawu {umama.

- Kada je u pitawu kori{}ewe, eksploatacija, za{tita i odr`ava-we {uma, izvje{tavaodr`ava-we i druga pi-tawa, izmjenama i dopunama Zako-na obezbijedi}e se da "[ume Repu-blike Srpske# gazduju u skladu sa najboqom me|unarodno priznatom

praksom - rekao je ministar Pe-ki}.

Poslanik Saveza nezavisnih so-cijaldemokrata Krstan Simi} je ocijenio da je u dosada{woj

prak-si bilo dosta zloupotreba i krimi-nala u upravqawu {umama i da }e izmjene Zakona sigurno doprinije-ti boqoj za{doprinije-tidoprinije-ti ovog prirodnog bogatstva.

Tomislav Savki} iz Srpske de-mokratske stranke izrazio je boja-zan da }e formirawem Ministar-stva poqoprivrede i {umarMinistar-stva BiH, [ume Republike Srpske pre-}i u vlasni{tvo BiH.

- [ume i {umsko zemqi{te su u vlasni{tvu Republike Srpske i nema bojazni da }e one pre}i u vla-sni{tvo BiH - odgovorio mu je Kr-stan Simi}.

Usvojenim izmjenama i dopuna-ma Zakona o {udopuna-madopuna-ma Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodo-privrede prenije}e pravo kori{}e-wa i eksploatacije dr`avnih {uma i {umskog zemqi{ta, ukqu~uju}i i obavezu odr`avawa, na "[ume Re-publike Srpske#, koje }e se organi-zovati kao akcionarsko dru{tvo.

Prenos prava i obaveza bi}e regulisan posebnim ugovorom.

Republi~ka Vlada }e kroz dje-latnost Ministarstva poqoprivre-de, {umarstva i vodoprivrede kon-trolisati ostvarivawe op{teg in-teresa u {umarstvu i ugovora sa JP[ "[ume Republike Srpske# a.d. Sokolac.

Bi}e to, re~eno je, zna~ajan ko-rak na planu za{tite {umskih bo-gatstva Republike Srpske.

¥ G. D.

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O [UMAMA

Tra`e pomo} premijera

505. BU@IMSKA

P u k o v n i k u p e n z i j i M i l o r a d D r a g i } r e k a o nam je da u wegovom stanu u Biha}u, koji uporno go-dinama bezuspje{no poku-{ava da vrati, `ivi biv-{i komandant 505. bu`im-ske brigade, pukovnik Se-ad Jusi}. U sastavu te bri-gade bila je zloglasna je-dinica "Hamze#, ~iji su p r i p a d n i c i p o ~ i n i l i brojne ratne zlo~ine.

Efikasnije upravqawe

KONTINUITET

Peki} je naglasio da se iz-mjenama Zakona razdvaja gazdo-vawe i upravqawe {umama od wihovog kori{}ewa, ~ime }e se, kako je rekao, obezbijediti kon-tinuitet u upravqawu {umama i pove}ati efikasnost u tom procesu.

Referências

Documentos relacionados

da SulAmérica com preenchimento de próprio punho, assinado pelo segurado titular e pela Empresa ou escritura declaratória de união estável lavrada em Tabelionato; ou arquivo

© Airbus Helicopters trAining services Aeroport international Marseille provence - 13725 Marignane cedex - France - 2014 - All rights reserved, Airbus Helicopters’ logo and the

Quanto ao município de Aracaju, a Prefeitura Municipal, através da Coordenação de Geoprocessamento com recursos provenientes do PNAFM – Programa Nacional de Apoio Fiscal

objetivo avaliar a contaminação fúngica do suco da cana-de-açúcar comercializado em lanchonetes localizadas em Teresina, capital do estado do Piauí, bem como testar

No presente ano, a AIDGLOBAL organizou dois workshops, nos dias 22 e 29 de feverei- ro, subordinados ao tema “Educar para o Desenvolvimen- to através do Património

Descrever condenações judiciais, administrativas ou arbitrais, transitadas em julgado, prolatadas nos últimos 5 (cinco) anos em processos que não estejam sob sigilo, em

Municipal de Controle Interno - Desenvolvimento de Sistemas A respeito de bancos de dados, julgue o item a seguir. Nos bancos de dados construídos sob a concepção do

Quando se deseja caracterizar analitica- mente os pontos de uma reta no espa¸co, tem-se duas op¸c˜oes: ou as equa¸c˜oes param´etricas daquela reta ou o sistema de duas equa¸c˜oes