• Nenhum resultado encontrado

The determination of disparity between supply and demand in services market

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2017

Share "The determination of disparity between supply and demand in services market"

Copied!
15
0
0

Texto

(1)

E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

135

Perica Macura *

DETERMINISANJE NESKLADA PONUDE I

TRA@NJE NA TR@I[ TU USLUGA

THE DETERMINATION OF DISPARITY BETWEEN SUPPLY AND DEMAND IN SERVICES MARKET

APSTRAKT: Po{tovanjem principa anali-ti~nosti, sistemati~nosti i sveobuhvatnosti, u radu su dati okviri nesklada izme| u tra`nje i ponude na tr`i{tu usluga. Osnovni uzroci problema nesklada sistemati~no su izlo`eni u pet grupa: (1) Uzroci problema u oblasti informisanosti tra`nje i ponude, (2) Uzroci problema u oblasti paralelnog funkcionisa-nja sivog tr`i{ta, (3) Uzroci problema u oblasti psiholo{kih stanja i precepcija kori-snika, (4) Uzroci problema u oblasti dru-{tveno-ekonomskog stanja, (5) Uzroci u oblasti institucionalnog funkcionisanja. U ovim grupama sadr`ani su uzroci op{teg karaktera i uzroci u pojedinim oblastima ili tokovima. Analiza nesklada je ura| ena pre-ko relevantnih odnosa tra`nje i ponude pre-koji postoje na tr`i{tu usluga i to: (1) Odnos po-nude uslu`nih preduze}a prema odgovara-ju}im oblicima tra`nje (ostala preduze}a, institucije, stanovni{tvo), (2) Odnos ponude institucija prema odgovaraju}im oblicima tra`nje (sva preduze}a, stanovni{tvo), i (3) Odnos nezvani~ne ponude prema odgo-varaju}oj tra`nji (stanovni{tvo). U okviru bazi~nih pretpostavki za rje{avanje nesklada tra`nje i ponude u sektoru usluga, posebno je nagla{en i analiziran kadrovski potenci-jal. Analizirani su elementi i problemi

tr`i-{ta rada, zatim raspolo`ivi kadrovski poten-cijal (kadrovski potenpoten-cijal zaposlenih i ka-drovski potencijal nezaposlenih), te latentni kadrovski potencijal.

KLJU^NE RE^I: tr`i{te, usluga, tra`nja, ponuda, nesklad, kadrovski potencijal

ABSTRACT: Respecting the principles of analytics, systematisation and comprehen-siveness, the paper deals with the frames of disparity between supply and demand in services market. The basic reasons for dis-parity are systematically divided into five groups: (1) reasons for problems in the area of information on supply and demand, (2) reasons for problems in the area of par-allel functioning of the grey market, (3) rea-sons for problems in the area of psychologi-cal conditions and perceptions of consumers, (4) reasons for problems in the area of social and economic situation, (5) reasons in the area of institutional functioning. These groups contain reasons of the general char-acter and reasons in individual areas and flows. The analysis of disparity has been conducted via relevant relations of demand and supply that exist in services market, as follows: (1) the relation of supply of services provided by companies towards adequate

(2)

UVOD

Postojanje nesklada izme| u tra`nje i ponude na bilo kom tr`i{tu uzrokuje odre| ene pote{ko}e u funkcionisanju dru{tveno-ekonomskog sistema. Ove po-te{ko}e se manifestuju na dva nivoa: na makroekonomskom nivou i na mikroe-konomskom nivou.

U makroekonomskomsmislu, ovaj nesklad pogor{ava platno-bilansnu situaci-ju, primorava na uvo| enje restriktivnih mjera ekonomske politike, dovodi do po-reme}aja u privrednoj strukturi (razvijaju se one djelatnosti koje nemaju tr`i{no opravdanje) i dovodi do sli~nih negativnih efekata. U mikroekonomskom smislu, nesklad izme| u ponude i tra`nje dovodi do ote`anog zadovoljavanja potreba, `e-lja i preferencija potro{a~a, kao i do usporavanja dinamike i razvoja potreba. Di-rektna posljedica navedenih poreme}aja jeste neadekvatan razvoj tr`i{ta.

Postojanje nesklada na tr`i{tu usluga predstavlja problem koji u zna~ajnoj mjeri uti~e kako na kvalitet poslovanja preduze}a, tako i na kvalitet `ivota gra| a-na. Iz tog razloga, cilj ovog rada jeste da se daju pregled i analiza uzroka nesklada izme| u tra`nje i ponude u sektoru usluga, te defini{u bazi~ne pretpostavke, od kojih je kadrovski potencijal jedan od zna~ajnijih za njegovo uklanjanje. Pouzda-nost ovog istra`ivanja zasniva se na dosljednom po{tovanju principa: analiti~no-sti, sistemati~nosti i sveobuhvatnosti.

ANALIZA NESKLADA PONUDE I TRA@NJE

UZROCI NESKLADA PONUDE I TRA` NJE USLUGA

Utvr| ivanje uzroka nesklada stvara osnovne pretpostavke za primjenu nau~-nog pristupa, kako njegovom analiziranju, tako i otklanjanju. Na osnovu

rezulta-E

k

o

n

o

m

sk

i

a

n

a

li

b

r

1

6

1

,

a

p

ril

2

0

0

4

.

-

ju

n

2

0

0

4

.

136

forms of demand (other companies, institu-tions, population), (2) the relation of insti-tutions' supply of services toward adequate forms of demand (all companies, popula-tion) and (3) the relation of unofficial sup-ply of services toward adequate demand (population). W ithin basic prerequisites for the solution to disparity of demand and sup-ply in the service sector, we have especially

emphasised and analysed personnel poten-tial. W e have analysed elements and prob-lems of the labour market, available person-nel potential (personperson-nel potential of the employed and the unemployed), as well as latent personnel potential.

(3)

ta analize mehanizam rje{enja usmjerava se u pravcu otklanjanja osnovnih uzro-ka problema i na taj na~in ima usmjeravaju}i i preventivni uzro-karakter djelovanja. Dobar dio uzroka ima sistemske korijene, tako da ih nije mogu}e otkloniti u kratkom vremenskom periodu, ali se mo`e djelovati u pravcu njihovog ubla`ava-nja i stvaraubla`ava-nja pretpostavki da se u budu}nosti u potpunosti otklone.

Osnovni uzroci problema nesklada mogu se sistemati~no izlo`iti u pet grupa:

uzroci problema u oblasti institucionalnog funkcionisanja uzroci problema u oblasti funkcionisanja sivog tr`i{ta uzroci problema u oblasti informisanosti tra`nje i ponude uzroci problema u oblasti psiholo{kih stanja i percepcija korisnika uzroci problema u oblasti dru{tveno-ekonomskog stanja

U ovim grupama sadr`ani su uzroci op{teg karaktera i uzroci u pojedinim oblastima ili tokovima.

Uzroci problema u oblasti informisanosti tra` nje i ponude

- Lo{a informisanost korisnika o postoje}oj ponudi usluga,

- Nepotpunost javnih i poslovnih izvora informacija po njihovom obimu i kvalitativnom obuhvatu,

- Institucionalna nepovezanost razli~itih javnih i poslovnih izvora ~ime se uslo`njava proces pristupa informacijama,

- Nepostojanje definisanih obaveza tr`i{nih u~esnika prema institucijama u pogledu obavje{tavanja i dostavljanja relevantnih informacija o predu-ze}u i aktivnostima kojima se ono bavi,

- Postojanje gotovo potpune informacione praznine kada se radi o subjek-tima ponude na sivom tr`i{tu,

- Ne postoji permanentna dvosmjerna komunikacija ponude i tra`nje kao preduslov razvoja ponude usluga i potreba za uslugama,

- Ne postoje informacije niti istra`ivanja o tra`nji kako bi se spoznali za-htjevi i o~ekivanja tra`nje, kao i dostignuti stepen razvoja potreba za uslugama,

- Nizak stepen kori{tenja marketing komunikacionog miksa uslu`nih preduze}a prema korisnicima, kao i drugim oblicima javnosti.

Uzroci problema u oblasti paralelnog funkcionisanja sivog tr` i{ta

- Nemogu}nost vlasti da kontroli{e tokove na sivom tr`i{tu,

- Zna~ajno prisustvo sive ekonomije predstavlja generator nelojalne kon-kurencije,

- Sivo tr`i{te s obzirom na svoje karakteristike ne mo`e imati supstitutiv-nu ulogu u odnosu na zvani~no institucionalizovano tr`i{te (kada bi to

E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

(4)

bilo mogu}e jednim dijelom bi se ubla`io nesklad ponude i tra`nje za odre| enim tipovima usluga),

- Postoji ve}a fleksibilnost (elasti~nost) ponude sivog tr`i{ta prema tra`nji u odnosu na zvani~nu ponudu,

- Usluge na sivom tr`i{tu su cjenovno konkurentnije (jeftinije) od legalne ponude usluga,

- Postojanje ''prirodnih'' motiva ponude i tra`nje za ostvarenje transakci-onog odnosa koji u nedovoljnosti institucionalnog okvira ostvaruje kon-takt posredstvom sivog tr`i{ta.

Uzroci problema u oblasti psiholo{kih stanja i percepcija korisnika

- Postoje zna~ajna odstupanja realnog pona{anja i percepcija korisnika u odnosu na definisane modele pona{anja korisnika kao subjekata tra`nje, - Spremenost jednog dijela stanovni{tva na ekonomski neracionalno

po-na{anje odlaskom u okru`enje u potragu za uslugama koje postoje na domicilnom tr`i{tu,

- Uticaj socio-demografske strukture1na objektivnu (racionalnu) percep-ciju koristi i ulaganja,

- Nizak stepen povjerenja u institucije sistema,

- Izra`eno nepovjerenje u javne, poslovne i preferencijske izvore informa-cija,

- Izra`ena psiholo{ka stanja o~ekivanja na visokom nivou prema instituci-jama vlasti i ostalim subjektima ponude,

- Tra`nja preferira li~ne izvore informacija – ~ime se ograni~ava stepen in-formisanosti (upoznatosti) sa ponudom usluga.

Uzroci problema u oblasti dru{tveno ekonomskog stanja

- zanemarivanje koncepta razvoja tr`i{ta u strukturnom razvoju privrede (kao posljedica javlja se strukturna i kvantitativna neuskla| enost uslu-`nog sektora u odnosu na primarni i sekundarni sektor),

- egzistiranje problema mita i korupcije koji naru{ava ugled i povjerenje u institucije sistema,

- visok stepen me| uzavisnosti funkcionisanja preduze}a u primarnom i sekundarnom sektoru prema uslu`nim preduze}ima (istra`ivanje i raz-voj, marketing i menad`ment usluge kanali distribucije, transport, {pe-dicija itd.),

- prisustvo elemenata koji usporavaju razvoj usluga (potreba za usluga-ma) usljed neispunjenih o~ekivanja koja rezultiraju ve}im

nepovjere-E

k

o

n

o

m

sk

i

a

n

a

li

b

r

1

6

1

,

a

p

ril

2

0

0

4

.

-

ju

n

2

0

0

4

.

138

(5)

njem u ponudu – ~ime se posredno uti~e na percepciju umanjenih bu-du}ih o~ekivanja od subjekata ponude,

- postojanje privremenih migracija stanovnika zbog nepostojanja ade-kvatnih usluga na domicilnom podru~ju,

- slaba kupovna mo} ve}ine stanovnika – ~ime se limitira autonomnost u odlu~ivanju o kupovini usluge i odstupa od uobi~ajenog modela pona{a-nja korisnika,

- slab kreditni potencijal banaka i mikrokreditnih institucija,

- slaba razvijenost bankarskih i drugih poslovnih usluga koje su neophod-ne prevashodno preduze}ima kao korisnicima,

- usmjeravanje finansijskih sredstava mikrokreditnih organizacija u trgo-va~ku djelatnost i druge djelatnosti koje nisu uslu`nog tipa.

Uzroci u oblasti institucionalnog funkcionisanja

- Preklapanje nadle`nosti i funkcija pojedinih institucija zna~ajno ote`ava formulisanje jedinstvenih i sveobuhvatnih rje{enja konkretnih problema koje imaju preduze}a ili krajnji korisnici (potro{a~i) kao u~esnici na tr`i{tu, - Postojanje institucija koje imaju mogu}nost poni{tavanja odluka koju je donijela neka od institucija, bilo da je odluka ekonomskog, pravnog ili nekog drugog karaktera,

- Institucije isklju~ivo ekonomskog karaktera ne ispunjavaju svoju eko-nomsku funkciju na na~in da podstaknu i unaprijede tr`i{nu privrednu aktivnost (neregulisani i spori procesi privatizacije i rekonstrukcije eko-nomskog sistema),

- Institucije pravnog karaktera nisu uskladile zakonodavni okvir sa potre-bama i strukturom svih dru{tveno-ekonomskih u~esnika,

- Institucije koje isklju~ivo obavljaju politi~ku funkciju nisu obezbjedili stabilnost politi~kog okru`enja i stvorili osnovne pretpostavke za funkci-onisanje modela tr`i{ne privrede,

- Institucije u oblasti sveukupnog dru{tveno-ekonomskog razvoja nemaju formulisano jedinstveno strategijsko opredjeljenje i jasan pravac razvoja dru{tvene i privredne strukture (nema koordinacije aktivnosti institucija i u~esnika u razvoju cjelokupnog dru{tveno-ekonomskog prostora), - Nedovoljna anga`ovanost institucija u edukativnim i stimulativnim

ak-tivnostima koje ~ine osnovne faktore razvoja uslu`nog sektora (tehnolo-{ke inovacije, primjena modernog menad`menta i marketinga, oblici i strategije poslovanja kao {to su fran{izing, lizing i diverzifikacija), - Visok stepen deklarativnih prava na javne, zdravstvene, obrazovne i sl.

usluge – ~ime se podsti~u visoka o~ekivanja,

E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

(6)

- Nemogu}nost institucija da ispune svoju socijalnu funkciju – odnosno da pru`i zakonom zagarantovane usluge svim stanovnicima koji imaju prava na te usluge,

- Nizak stepen realnih mogu}nosti institucija sistema da ispuni o~ekivanja korisnika u pogledu javnih, zdravstvenih, socijalnih i drugih usluga, - Slo`enost administrativnih mehanizama koji pru`aju odgovaraju}e

usluge i realizuju prava na usluge – ~ime se ograni~ava pristup i kori{te-nje javnih usluga,

- Spore i neefikasne inicijalne javne usluge registracije preduze}a ili djelat-nosti (takvo stanje podsti~e poslovanje na sivom tr`i{tu i sputava razvoj i {irenje zvani~ne ponude usluga),

- Postojanje ne ba{ jasno definisanog pravnog okvira za funkcionisanje mikrokreditnih organizacija.

ODNOSI U NESKLADU PONUDE I TRA@NJE

Cjelokupno tr`i{te usluga predstavlja jedan sistem koji ~ine elementi i veze koje postoje izme| u njih. Elemente takvog sistema ~ine ponuda i tra`nja. Kao podsisteme ovoga sistema imamo sistem ponude koji ~ine subjekti ponude, i si-stem tra`nje koji ~ine subjekti tra`nje. Veze koje postoje izme| u sisi-stema ponude i sistema tra`nje su zapravo kvantitativni i kvalitativni odnosi ponude i tra`nje. U odnosu dva sistema postoji nesklad koji se ispoljava na agregatnom nivou ponu-de usluga i tra`nje za uslugama. Postojanje nesklada na tr`i{tu usluga predstavlja zna~ajan faktor entropije cjelokupnog ekonomskog sistema. Posmatraju}i poje-dina~ne veze izme| u elemenata jednog i drugog sistema (subjekata ponude i su-bjekata tra`nje za uslugama) mogu se uo~iti njihovi pojedina~ni neskladi, koji re-zultiraju agregiranim neskladom ponude i tra`nje. Relevantni odnosi ponude i tra`nje koji postoje na tr`i{tu usluga su sljede}i:

1. Odnos ponude uslu` nih preduze}a prema odgovaraju}im oblicima tra` nje

a) Odnos uslu`na preduze}a – ostala preduze}a b) Odnos uslu`na preduze}a – institucije

c) Odnos uslu`na preduze}a – stanovni{tvo (krajnji korisnici)

2. Odnos ponude institucija prema odgovaraju}im oblicima tra` nje

d) Odnos ponude institucija – sva preduze}a e) Odnos ponude institucija – stanovni{tvo

3. Odnos nezvani~ne ponude prema odgovaraju}oj tra` nji

f) Odnos nezvani~ne ponude – stanovni{tvo

E

k

o

n

o

m

sk

i

a

n

a

li

b

r

1

6

1

,

a

p

ril

2

0

0

4

.

-

ju

n

2

0

0

4

.

(7)

ODNOS PONUDE USLU@NIH PREDUZE] A PREMA ODGOVARAJU] IM OBLICIMA TRA@NJE

Odnos uslu`na preduze}a – ostala preduze}a

Osnovne dimenzije nesklada koje se javljaju u odnosu ponude uslu`nih preduze}a prema ostalim preduze}ima manifestuju se kroz strukturnu neprila-go| enost postoje}e ponude zahtjevima tra`nje, kao i nemo} u pogledu kvantita-tivnog podmirenja postoje}e tra`nje za uslugama i nedovoljnog u~e{}a preduze-}a koja pru`aju poslovne usluge. Ponuda uglavnom nije u mogu}nosti da odgo-vori na zahtjeve plate`no sposobne tra`nje za uslugama u prera| iva~koj industri-ji, poljoprivredi, ugostiteljstvu i finansijskom posredovanju. Uobi~ajeno je da je ne{to bolja situacija u oblastima gra| evinarstva, saobra}aja, skladi{tenja i veza. U uslugama trgova~kog tipa situacija je potpuno suprotna. Primjetno je da postoje-}a ponuda kvantitativno podmiruje ve}i dio tra`nje, me| utim, kvalitet, kao i po-slovna efikasnost trgova~kih preduze}a su nezadovoljavaju}i, prije svega zbog neadekvatne poslovne koncepcije i inertnosti u razvoju prodajnih i postprodaj-nih usluga. Proces razvoja prodajnog osoblja je prili~no spor, jer se uglavnom za-po{ljavaju radnici sa ni`im kvalifikacijama i neadekvatnim kvalifikacionim pro-filima.

Nasuprot tako struktuiranoj ponudi, tra`nja je uglavnom koncentrisana na usluge koje mogu da unaprijede poslovanje u oblastima marketinga, menad`-menta, finansija i drugih poslovnih funkcija. Pored toga, intezitet tra`nje usmje-ren je na pronalazak i anga`ovanje kadrova koji bi pomogli u prevazila`enju brojnih problema sa kojima se podjednako susre}u dr`avna i privatna preduze}a. Iz toga proisti~e da ponuda ne prati strukturno prilago| avanje i ne koristi tr`i{no usmjeravaju}e varijable i indikatore da bi se prilagodila tra`nji za uslugama.

Odnos uslu`na preduze}a – institucije

Tra`nju institucija ve}im dijelom ~ine razli~ite vrste intelektualnih (profesio-nalnih) usluga i jednim, ne{to manjim dijelom svakodnevne usluge snabdijeva-nja, popravke i odr`avasnabdijeva-nja, kao i usluge investicione i infrastrukturne izgradnje.

Slo`enost odre| enih problema koje treba da rije{e zvani~ne institucije za-htjeva visoku profesionalnost kao i nau~ni pristup u njihovom rije{avanju. An-ga`ovanje instituta, istra`iva~kih timova ili agencija je neizbje`no da bi se utvrdi-li, izmjeriutvrdi-li, analizirali i rje{ili problemi. I pored prisustva ovih subjekata, ponuda profesionalnih poslovnih usluga je ipak nedovoljna i preuska da bi se zadovoljila postoje}a tra`nja institucija. Neke me| unarodne organizacije zapo{ljavaju do-ma}e osoblje koje posjeduje tra`ene profesionalne vje{tine i znanja, ~ime se

uma-E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

(8)

njuje potencijalna mogu}nost da pojedinci kao preduzetnici osnivaju vlastita preduze}a i agencije za pru`anje profesionalnih poslovnih usluga.

U segmentu svakodnevnih usluga kao {to su usluge snabdijevanja, popravke i odr`avanja kao i usluga investicione i infrastrukturne izgradnje, uglavnom nema ve}ih problema u smislu kvantitativnog i kvalitativnog nesklada. Me| utim, ako bi se vr{ili ve}i infrastrukturni zahvati (kao npr. izgradnja ili rekonstrukcija mo-stova, du`e dionice magistralnih ili autoputeva i sl.) tada bi se pojavili sli~ni pro-blemi nesklada koji postoje u drugim segmentima uslu`nog sektora.

Odnos uslu`no preduze}e – stanovni{tvo (krajnji korisnici)

Postoje}e stanje se mo`e manifestovati kroz vrlo razli~ite odnose ponude i tra`nje po pojedinim tipovima i vrstama usluga. Npr. u strukturi li~nih tj. svako-dnevnih usluga uglavnom postoji odre| ena uniformnost ponude. Ve}ina predu-ze}a koja pru`aju takve usluge nemaju diferencirane dimenzije osnovne usluge koju pru`aju. Na taj na~in nema zna~ajnog impulsa u stvaranju novih oblika ili dodatnih (prate}ih ili vezanih) usluga. Iz toga se mo`e zaklju~iti da ni konkuren-cija u ovom segmentu ponude usluga nema takav karakter koji bi podstakao su-bjekte na kvantitativni i kvalitataivni razvoj ponude. Nesklad zapravo postoji u samoj dimenziji ponude, tj. njenoj lo{oj strukturi sa aspekta institucionalne le-galnosti. Ponuda zvani~nih uslu`nih preduze}a posustaje u odnosu na ponudu sivog tr`i{ta. Takav odnos uti~e na pove}anje nesklada izme| u kvantiteta ponude i kvaliteta koji o~ekuje tra`nja. Problem kvantitativnog nesklada strukture ponu-de dodatno uslo`njava postojanje kvalitativnog nesklada ponuponu-de i tra`nje. Jed-nostavno re~eno, nesklad postoji izme| u zahtjeva tra`nje i mogu}nosti zvani~ne ponude. Mogu}nosti ponude zna~ajno su ograni~ene nizom problema, posebno pritiskom nelojalne konkurencije sivog tr`i{ta. Uo~eno je da tra`nja raste svako-dnevno zbog demografskih, sociolo{kih, kulturolo{kih i drugih faktora. Zbog to-ga je onemogu}eno automatsko uravnote`enje odnosa ponude i tra`nje2, iako postoje tr`i{ni mehanizmi koji vr{e uravnote`enje.

ODNOS PONUDE INSTITUCIJA PREMA ODGOVARAJU] IM OBLICIMA TRA@NJE

Odnos ponude institucija – sva preduze}a

Okosnicu ponude usluga institucija ~ine javne, odnosno administrativno-pravne usluge. Pored ovih usluga, javljaju se i usluge finansijsko-kreditnog, sa-vjetodavnog, usmjeravaju}eg i regulativno-normativnog karaktera. To bi bili

ne-E

k

o

n

o

m

sk

i

a

n

a

li

b

r

1

6

1

,

a

p

ril

2

0

0

4

.

-

ju

n

2

0

0

4

.

142

(9)

ki osnovni elementi ponude usluga preduze}ima kao korisnicima. Me| utim, ko-ri{tenje usluga institucija uglavnom je ograni~eno na inicijalne usluge registracije preduze}a. Neke od institucija koje obavljaju isklju~ivo ekonomsku funkciju nu-de usluge savjetodavnog, finansijsko-kreditnog ili sli~nog tipa. U trenutnim uslovima u kojima posluju preduze}a uo~eno je da ona ograni~eno koriste uslu-ge koje su im na raspolaganju. Razlog je u tome {to im ne odgovara struktura po-nude usluga, kao ni na~ini i kvalitet pru`enih usluga. Takvim pona{anjem insti-tucija generi{e se nesklad partnerskih odnosa preduze}a i instiinsti-tucija, jer prvi kontakt ponude i tra`nje ostavlja negativne utiske na tra`nju, koji se nepovoljno odra`avaju na nastavak saradnje i neku budu}u razmjenu usluga. Preduze}a uglavnom koriste usluge koje su im neophodne i koje su manje-vi{e definisane zakonima. Zakonima su obuhva}ene sljede}e oblasti: osnivanje preduze}a, defi-nisanje vlasni{tva kao i dozvoljene forme vlasni{tva, poreske obaveze, finansijsko poslovanje, spoljnotrgovinsko poslovanje, ra~unovodstveno upravljanje. Ovdje bi mogli re}i da postoje neuskla| eni odnosi izme| u preduze}a i institucija jed-nim dijelom i usljed nedostatka povjerenja.

Odnos ponude institucija – stanovni{tvo

U zavisnosti od starosne dobi, zanimanja, obrazovanja stanovni{tva, itd. ja-vljaju se brojni oblici potreba za uslugama institucija. Veliki dio stanovni{tva ~i-ne izdr`avana, socijalno ugro`ena lica, penzio~i-neri i ~i-nezaposleni. Navede~i-ne kate-gorije ostvaruju prava na kori{tenje javnih, zdravstvenih, socijalnih i drugih usluga.

Ponudu usluga posmatrano sa aspekta {irine i dubine asortimana ~ine usluge naslije| ene iz prethodnog perioda (sistema). Postoje}i segmenti tra`nje za uslu-gama su prili~no diferencirani i u velikoj mjeri o~ekuju od institucija da rije{e njihove svakodnevne probleme. Me| utim, struktura ponude, uglavnom, nije ta-kva da mo`e diferencirati ta-kvantitet i ta-kvalitet usluga prema svakom ciljnom seg-mentu korisnika. Upravo zbog toga se javlja strukturni nesklad ponude i tra`nje za uslugama institucija. Ovaj nesklad (relativno homogena ponuda nasuprot di-ferenciranoj tra`nji) dovodi do kvantitativnog nesklada po pojedinim tipovima javnih usluga. Usljed toga prisutan je izuzetno veliki pritisak tra`nje na pojedine tipove usluga, dok istovremeno u drugim segmentima postoji izuzetno mala tra-`nja nasuprot postoje}im dimenzijama ponude. Zaklju~ak je da nije ispunjen osnovni princip skladnog razvoja, to jest da rast i strukturu tra`nje mora da prati rast i strukturno prilago| avanje ponude.

E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

(10)

ODNOS NEZVANI^NE PONUDE PREMA ODGOVARAJU] OJ TRA@NJI

Odnos nezvani~ne ponude – stanovni{tvo

Iako nezvani~ni oblik ponude nema svoju pravno formalnu relevantnost, ipak bi bilo pogre{no zanemariti ih kao zna~ajan faktor ponude. Osnovni pro-blem jeste funkcionisanje ovog dijela ponude i to ne samo njihova formalna ne-legitimnost ve} i principi i poslovna filozofija koju koriste. Ponuda je prije svega veoma nestalna i u pogledu kvantiteta i kvaliteta, jer nema konzistentnosti u pru-`anju usluga. Takav odnos prema korisnicima zapravo predstavlja kratkoro~nu prodajnu orijentaciju, kao i orijentaciju na pribavljanje koristi, a ne na dugoro~-nom konceptu pru`anja koristi potro{a~u (marketing koncept). Razmjere ne-sklada koji se manifestuje u odnosu nezvani~ne ponude prema odgovaraju}im oblicima tra`nje jasne su kada vidimo da jedini ciljni segment tra`nje ~ine sta-novnici. Ukoliko ponuda nije u stanju da pokriva tra`nju institucija i tra`nju preduze}a apsolutno nema osnove za njen razvoj. Upravo u odnosu prema sta-novnicima kao korisnicima dominiraju jednostavne, jeftine i usluge nezadovo-ljavaju}eg kvaliteta. Time se jedino mo`e re}i da u nekim najnu`nijim oblicima tra`nje ukoliko ona ne postoji na zvani~nom tr`i{tu, nezvani~na ponuda ima svoju funkciju. Kao zaklju~ak mo`emo re}i da kvantitativne dimenzije nezvani~-ne ponude imaju preusko ciljno tr`i{te kao i da kvalitativno takva ponuda nezvani~-ne mo`e da podmiri tra`nju sa aspekta zadovoljnog korisnika usluge. Ukoliko kori-snici usluga nemaju taj elemenat zadovoljstva pru`enom uslugom nema ni du-goro~ne lojalnosti. Takvim stanjem stvara se mogu}nost i {ansa za preusmjerava-nje tra`preusmjerava-nje na legalnu ponudu, naravno pod uslovom da se i postoje}a zvani~na ponuda prilagodi zahtjevima tra`nje.

ANALIZA POTENCIJALA

Geografski polo`aj, istorijsko i kulturno naslje| e regiona te dostignuti nivo civilizacijskog razvoja u najve}oj mjeri odre| uju potencijale. Svi potencijali ne-maju isti obim i raspolo`ivost, neki su ve}i a neki manji, jedni se mogu lak{e is-koristiti kao osnova za razvoj a drugi opet, te`e. Generalno posmatrano, potenci-jali su: prirodna bogatstva, kadrovski potencijal, turisti~ki potencijal, ekolo{ki potencijal, saobra}ajni potencijal, itd.

Svi ovi potencijali nemaju isti zna~aj za rje{avanje problema nesklada izme| u ponude i tra`nje na tr`i{tu usluga. Efikasnim kori{tenjem pojedinih potencijala mogu}e je neposredno uticati na smanjenje nesklada, dok je kod drugih

potenci-E

k

o

n

o

m

sk

i

a

n

a

li

b

r

1

6

1

,

a

p

ril

2

0

0

4

.

-

ju

n

2

0

0

4

.

(11)

jala ta veza ne{to indirektnija. Sa druge strane, ne smije se zanemariti ni vremen-ski aspekt rje{avanja problema nesklada. Neki uzroci ovog problema mogu se ot-kloniti u kratkom roku kori{tenjem postoje}ih raspolo`ivih resursa, dok se drugi uzroci, opet, ili ne mogu otkloniti trenutno raspolo`ivim resursima ili se ne mo-gu otkloniti u kratkom roku. U svakom slu~aju, vremenski aspekt uti~e na zna~aj i relevantnost pojedinih potencijala u rje{avanju problema nesklada. Iz prethod-no re~eprethod-nog proizilazi da u okviru svakog potencijala razlikujemo raspolo`ivi po-tencijal i latentni popo-tencijal. Raspolo`ivi potencijalje onaj potencijal ili dio poten-cijala koji je odmah upotrebljiv, odnosno, mogu}e ga je u kratkom roku anga`o-vati za rje{avanje problema nesklada. Latentni potencijalje onaj potencijal ili dio potencijala koji nije odmah upotrebljiv, odnosno, nije ga mogu}e u kratkom ro-ku anga`ovati za rje{avanje problema nesklada. Da bi ovaj potencijal postao upo-trebljiv potrebna su izvjesna ulaganja ili je potrebno stvoriti neophodne predu-slove za njegovo kori{tenje nakon ~ega on prelazi u raspolo`ivi potencijal.

KADROVSKI POTENCIJAL - BAZI^NA PRETPOSTAVKA ZA OTKLANJANJE NESKLADA PONUDE I TRA@NJE

Polaze}i od definicije usluge kao i njenih osobina, lako je zaklju~iti da je klju~ni faktor u procesu pru`anja usluga – ~ovjek. Ve}ina uslu`nih djelatnosti spada u radno intenzivne djelatnosti3, {to zna~i da sam kvalitet usluge u najve}oj mjeri, a kod profesionalnih usluga isklju~ivo, zavisi od kvalifikovanosti, znanja i vje{tine ljudi koji te usluge pru`aju. Razumljivo je stoga za{to kadrovski potenci-jal ima najva`niju ulogu u procesu otklanjanja nesklada na tr`i{tu usluga. Anali-zom je ukazano na postojanje potreba za kvalitetnim uslugama kod korisnika usluga. Percepciju kvaliteta usluge korisnik upravo temelji na stru~nosti njenog pru`anja. Da bi se jaz izme| u ponude i tra`nje popunio, neophodno je adekvat-no iskoristiti raspolo`ivi kadrovski potencijal u smislu unapre| enja sposobadekvat-nosti sada{njih kadrova i stvaranja (obrazovanja) nedostaju}ih kadrova. Zna~aj upra-vljanja kadrovskim potencijalom u procesu otklanjanja nesklada mo`e se sagle-dati i iz drugog ugla. Nemogu}e je efikasno iskoristiti bilo koji drugi potencijal (prirodni, saobra}ajni, itd.) bez kvalifikovanih kadrova koji raspola`u odgovara-ju}im znanjem.

Polaze}i od ve} pomenutog vremenskog aspekta, u okviru ukupnog kadrov-skog potencijala razlikujemo raspolo`ivi i latentni kadrovski potencijal. Raspolo-`ivi kadrovski potencijal~ine ve} od{kolovani kadrovi. Tu razlikujemo potencijal zaposlenih i potencijal nezaposlenih. Svaki od ova dva potencijala ima svoje

spe-E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

145

(12)

cifi~nosti iz kojih proizilaze mogu}nosti njihovog kori{tenja za otklanjanje ne-sklada. Latentni kadrovski potencijal~ine svi oni koji se ili ve} nalaze ili tek treba da pro| u kroz proces obrazovanja. Sprega ovog potencijala sa obrazovnim insti-tucijama koje se prilago| avaju potrebama tr`i{ta treba da dovede do stvaranja trenutno nedostaju}ih kadrovskih profila. Ti kadrovi ustvari treba da budu nosi-oci ponude onih usluga koje se u ovom momentu ne pru`aju.

Cilj analize kadrovskog potencijala jeste utvr| ivanja obima i raspolo`ivosti kadrova. Ovi parametri treba da poslu`e kao osnova za definisanje mogu}nosti kori{tenja ovog potencijala za prevazila`enje problema nesklada.

TR@I[ TE RADA

Model tr`i{ta rada, kao i svakog drugog tr`i{ta, ~ine subjekti, institucije i si-stem (pravni okvir). Subjektiovog tr`i{ta su kadrovi i preduze}a. Institucijena ovom tr`i{tu mo`emo podijeliti u sljede}e grupe:

- institucije koje defini{u pravni okvir za funkcionisanje ovog tr`i{ta (or-gani vlasti)

- institucije koje obrazuju kadrove ({kole, fakultet i druge obrazovne usta-nove)

- institucije koje vr{e posredni~ku ulogu izme| u subjekata (biro za zapo-{ljavanje, agencije za zapozapo-{ljavanje, itd.)

Sistemtr`i{ta rada predstavlja pravni okvir (zakoni i uredbe) kojim se defini-{u odnosi izme| u subjekata, odnosi izme| u institucija, te odnosi izme| u subje-kata i institucija. Najva`niji procesi na ovom tr`i{tu su: proces obrazovanja ka-drova, proces zapo{ljavanja kadrova. U velikom broju slu~ajeva stanje na tr`i{tu rada upu}uje na zaklju~ak da institucije ne vr{e svoju ulogu adekvatno {to ima za posljedicu da se ni jedan od pomenutih procesa ne odvija onako kako bi trebalo. Obrazovanje kadrova nije uskla| eno sa potrebama tr`i{ta, odnosno, nema efika-sne povratne sprege izme| u obrazovnih institucija sa jedne strane, te posredni~-kih institucija i preduze}a sa druge strane. Funkcionisanje povratne sprege treba-lo bi da ima za posljedicu prilago| avanje obrazovnih institucija potrebama pri-vrede i obrazovanje onih kadrova za ~ijim znanjima postoji tra`nja. Zapo{ljava-nje kadrova se tako| e ne vr{i adekvatno na {ta ukazuje veliki broj nezaposlenih. Drugi argument u prilog ovoj tvrdnji jeste ~injenica da mnogi zaposleni rade na radnim mjestima, odnosno, pru`aju usluge za koje nemaju potrebne kvalifikaci-je. Jedna od posljedica nefunkcionisanja sistema zapo{ljavanja jeste i pojava mita i korupcije pri procesu zapo{ljavanja. Nezaposleni kadrovi izbjegavaju posredni-ke u procesu zapo{ljavanja4i oslanjaju se na poznanstva i veze u preduze}ima.

E

k

o

n

o

m

sk

i

a

n

a

li

b

r

1

6

1

,

a

p

ril

2

0

0

4

.

-

ju

n

2

0

0

4

.

146

(13)

Kori{tenje poznanstava i veza prilikom zapo{ljavanja dodatno pogor{ava situaci-ju u preduze}ima jer se ne po{tuje princip ''pravi ~ovjek na pravo mjesto''. Umje-sto da se zapo{ljavaju kadrovi koji su stvarno potrebni preduze}u posao uglav-nom dobijaju rodbina i prijatelji ~ime se dodatno naru{ava kvalifikaciona struk-tura preduze}a, stvara se vi{ak zaposlenih uz smanjenje kvaliteta pru`anja usluge. Kao {to se vidi, vaninstitucionalna rje{enja i paralelno funkcionisanje ''sive eko-nomije'' predstavljaju karakteristike i ovog tr`i{ta.

Ovu situaciju ~ine jo{ slo`enijom dva posebna faktora: 1) nepovoljna kvalifikaciona struktura nezaposlenih

2) decenijama ukorijenjeno shvatanje da je dru{tvo du`no da se brine o za-poslenju svakog pojedinca.5

RASPOLO@IVI KADROVSKI POTENCIJAL

Kao {to je ve} re~eno, raspolo`ivi kadrovski potencijal sastoji se iz dva dijela: kadrovski potencijal zaposlenih i kadrovski potencijal nezaposlenih

Kadrovski potencijal zaposlenihproizilazi iz ~injenice da se radi o kadrovi-ma koji ikadrovi-maju iskustvo u pru`anju usluga ali koji uglavnom nekadrovi-maju mogu}nosti ili motiva da svoje djelovanje podignu na vi{i nivo. Dodatni problem pri iskori-{tavanju ovog potencijala jeste op{teprisutna pojava zapo{ljavanja kadrova na radna mjesta za koja nemaju odgovaraju}e kvalifikacije.

Mogu}nosti za pobolj{anje kvaliteta usluga zavise uglavnom od sposobnosti uslu`nog preduze}a ili samostalnog pru`aoca usluge da investira u sredstva, objekte ili edukaciju zaposlenih kadrova. Kako je trenutna situacija u privredi, uglavnom veoma te{ka, preduze}a se rijetko odlu~uju na investicije u cilju podi-zanja kvaliteta usluga. U onim uslu`nim djelatnostima u kojima je prisutna ve}a konkurencija, situacija je ne{to bolja ali daleko od `eljene. Jedna od najva`nijih mogu}nosti za podizanje kvaliteta postoje}ih usluga i uvo| enje novih usluga sa zaposlenim kadrovima jeste njihova edukacija i prekvalifikacija. Ova mogu}nost ima svoje opravdanje u ~injenici da ne zahtijeva tako velika ulaganja kao npr. ulaganje u izgradnju objekata ili kupovinu nove opreme a direktno uti~e na po-bolj{anje percepcije kvaliteta usluge kod korisnika.

Motiv za pobolj{anje kvaliteta usluga zavisi od visine nov~ane naknade koju po osnovu pru`anja usluga dobijaju zaposleni kadrovi (situacija je po prirodi stvari dosta bolja u profesionalnim uslu`nim djelatnostima).

Zapo{ljavanje kadrova odre| enih kvalifikacija na radno mjesto koje zahtijeva druge kvalifikacije predstavlja izra`enu pojavu na mnogim tr`i{tima. Trgovina je

E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

147

(14)

opet tipi~an primjer o ~emu je ve} bilo rije~i. Posljedice ovakve kadrovske politi-ke su sljede}e:

- preduze}a na ovaj na~in sni`avaju tro{kove radne snage ali na u{trb kva-liteta usluga,

- sredstva potro{ena na obrazovanje odre| enih kadrovskih profila prak-ti~no su ba~ena. Takvi kadrovi ne rade na radnim mjestima za koja su kvalifikovani i ne primjenjuju znanja koja su obrazovanjem sticali, - kadrovi koji imaju potrebne kvalifikacije ne mogu da na| u posao u

svo-joj struci {to vremenom dovodi do smanjenja njihovih sposobnosti za pru`anje usluga.

Na bazi prethodnog vidi se da iskori{tenje potencijala zaposlenih zavisi od sljede}ih faktora:

- stvaranja mogu}nosti za pobolj{anje kvaliteta postoje}ih i uvo| enje no-vih usluga,

- podizanja motivacije zaposlenih,

- dosljedne primjene principa ''pravi ~ovjek na pravom mjestu''.

Kadrovski potencijal nezaposlenihproizilazi iz ~injenice da se ovdje radi o kadrovima koji imaju potrebne kvalifikacije za pru`anje odre| enih usluga ali ne-maju mogu}nosti da na| u posao. Kod iskori{tenja ovog tipa kadrovskog poten-cijala javljaju se dva problema. Prvi problem predstavlja ~injenica da jedan dio nezaposlenih kadrova nema nikakvog radnog iskustva u pru`anju usluga za koje imaju kvalifikacije. Tu uglavnom spadaju mladi koji su relativno skoro zavr{ili obrazovanje. Drugi problem je prisutan kod onih kadrova koji su se ranije bavili pru`anjem usluga ali to ve} du`e vrijeme ne rade. Usljed toga do{lo je do opada-nja njihovih sposobnosti (znaopada-nja i vje{tina) za pru`anje tih usluga.

Iskori{tavanje ovog potencijala upu}uje na nu`nost podsticanja razvoja rad-no-intenzivnih uslu`nih djelatnosti te omogu}avanje edukacije i prekvalifikacije nezaposlenih kadrova za vr{enje onih usluga koje nedostaju, odnosno, usluga za kojima postoji tra`nja.

LATENTNI KADROVSKI POTENCIJAL

Latentni kadrovski potencijal ~ini onaj dio populacije koji jo{ nije stekao neophodne kvalifikacije za pru`anje usluga. Tu spadaju svi oni koji jo{ nisu u{li u proces obrazovanja i oni koji se nalaze u samom procesu. Ovaj potencijal spada u grupu potencijala koji nisu raspolo`ivi u kratkom roku. On }e postati raspolo`iv tek nakon zavr{etka procesa obrazovanja. Drugim rije~ima, ovaj potencijal pred-stavlja osnovu dugoro~nijih planova za otklanjanje nesklada tra`nje i ponude u sektoru usluga. Njegova snaga i zna~aj po~ivaju na ~injenici da se radi o dijelu

E

k

o

n

o

m

sk

i

a

n

a

li

b

r

1

6

1

,

a

p

ril

2

0

0

4

.

-

ju

n

2

0

0

4

.

(15)

populacije koji tek treba da stekne potrebna znanja i kvalifikacije za pru`anje od-re| enih usluga. Kvalitet tih znanja kao i njihova upotrebljivost nakon zavr{enog {kolovanja zavisi}e od sposobnosti obrazovnih institucija da se prilagode potre-bama tr`i{ta kao i od odlu~nosti i sposobnosti organa vlasti da stvore odgovara-ju}i pravni okvir i da u praksi sprovedu reformu {kolstva.

E

co

n

o

m

ic

A

n

n

a

ls

n

o

1

6

1

,

A

p

ril

2

0

0

4

J

u

n

e

2

0

0

4

149 LITERATURA

1. A}imovi}, S., SERVIS POTRO[ A^ A, Eko-nomski fakultet, Beograd, 2003.

2. Berry, L. L., Parasurman, A., MARKE-TING SERVICES – COMPEMARKE-TING THRO-UGH QUALITY, The Free Pres, 1992. god. 3. Vavra, G.T., AFTER-MARKETING: HOW TO KEEP CUSTOMERS FOR LIFE THROUGH RELATIONSHIP MARKE-TING, Irwin Professional Pub., 1993. 4. Vra~ar, D., STRATEGIJE TR@I[ NOG

KOMUNICIRANjA, Privredne vesti “Eu-ropublic”, Beograd, 1997. god.

5. Grupa autora (redaktor: Milisavljevi}, M.,), MARKETING USLU@NIH DELAT-NOSTI, Ekonomski fakultet, Beograd, 1991. god.

6. Galoga` a, M., PRINCIPI MARKETINGA, knjiga 1 i 2, Copyright by Milan Galogaza, Novi Sad, 1998. god.

7. Hani},H., ISTRA@IVANjE MARKETIN-GA I MARKETING INFORMACIONI SI-STEM, ^ igoja {tampa, Beograd, 2001. god. 8. Joji}, R., MIKROEKONOMIJA, Institut za

ekonomska istra`ivanja, Pri{tina, 1998. 9. Kotler, Ph., UPRAVLjANjE

MARKETIN-GOM, Informator, Zagreb, 1999. god. 10. Ljubojevi}, ^, MARKETING USLUGA,

Stylos, Novi Sad, 2002. god.

11. Rakita, B., ME\ UNARODNI MARKE-TING, Ekonomski fakultat, Beograd, 2003. god.

12. Rice, Ch., RAZUMEVANjE POTRO[ A-^ A, PS Grme~, Privredni pregled, Beo-grad, 2001.

Referências

Documentos relacionados

The fact that in many studies, the microbiota of individuals with polyps was found to be significantly different to that of controls suggests a possible role

Dalje smo pretpostavili da u pogledu preferencije strategije uravnotežavanja kognitivne disonance postoje zna č ajne grupne razlike izme đ u onih religioznih ispitanika koji

Najzna č aj- nija akademija u srednjoj Evropi osnovana je u Šemnicu sredinom XVIII veka.. Osnivanjem modernih obrazov- nih institucija i spletom istorijskih okolnosti Rudarsko-

Analiziraju}i signifikantnost razlika inficiranih goveda po sezo- nama ustanovljena je vrlo zna~ajna razlika (p<0,01) izme|u letnjeg (7,23) i zimskog (4,74) perioda..

Ispitanici koji imaju više od 3 godine i manje od 10 go- dina radnog staža, odnosno koji su na vrhuncu svoje karijere, a koji imaju izme đ u 30 i 50 godina starosti, u celini

Rezultati testiranja ponavljane primene magnezijuma u modelu for- siranog plivanja, nakon ~etvorodnevnog tretmana, nisu pokazali statisti~ki zna~ajnu razliku izme|u tretiranih grupa

Postignuti rezultati stepena recirkulacije i vrednosti krvnog protoka kroz AVF koji je odre đ en dopler metodom, u našoj studiji, nisu bili statisti č ki zna č ajni izme đ u

A prescrição por enfermeiros e farmacêuticos com níveis variados de formação (pré-graduada, específica e pós-graduada) esteve também associada a outcomes globalmente