S vama od KRUTAK d.o.o.

(1)

IPA HRVATSKA – SRBIJA 2014. – 2020.

Opdenito o programu:

Europska teritorijalna suradnja odnosi se na drugi cilj kohezijske politike za financijsko razdoblje 2014. - 2020. godine. Cilj kohezijske suradnje odnosi se na osnaživanja postojedih i izgradnju novih partnerstva, nadogradnju postignutih rezultata i daljnje razmjene pozitivnih iskustava između dviju država sudionica programa. Cilj je stvoriti podlogu za razvoj sustavne, koordinirane i strateški usmjerene suradnje između svih administrativnih razina (lokalna, regionalna i državna) i partnera iz susjednih te ostalih regija Europske unije. Ovakav način upravljanja trebao bi pozitivno utjecati na smanjivanje negativnog utjecaja granica na administrativno - teritorijalnoj razini te postidi uspješniju društveno - gospodarsku koheziju.

Prekogranična suradnja spada u jedan od oblika europske teritorijalne suradnje. Glavni cilj suradnje usmjeren je na rješavanje izazova koji su identificirani kao zajednički na području pograničnih regija, poput loše dostupnosti i to prvenstveno u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te prometnoj infrastrukturi. Zatim zbog nedostatka umreženosti lokalnih i regionalnih uprava, niskog stupnja istraživanja i inovacija te neadekvatnom iskorištavanju prirodnih potencijala.

Program prekogranične suradnje predstavlja instrument provedbe Kohezijske politike unutar država članica Europske unije. Temeljem ove politike, Europska unija provodi ujednačen razvoj cijele Unije jačanjem njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kako bi potaknula rast u regijama zemalja Unije i ostalim zemljama sudionicama programa. Ovaj instrument ima za cilj smanjiti postojede nejednakosti između regija Europske unije u pogledu njihovog ekonomskog i društvenog razvoja i održivosti okoliša, pritom uzimajudi u obzir njihove specifične prostorne značajke i mogudnosti.

(2)

Kako bi se ojačala učinkovitost Kohezijske politike Europske unije, pokrenut je ovaj program koji je u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine funkcionirao pod nazivom INTERREG IVC. Međuregionalno financiranje nastavljeno je u razdoblju od 2014. do 2020. godine pod nazivom IPA II Hrvatska - Srbija 2014. - 2020. Programsko područje novog Interreg IPA programa stavlja naglasak na osnaživanja postojedih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene pozitivnih iskustava između dviju država sudionica programa. Novost u odnosu na prethodno programsko razdoblje je to da Republika Hrvatska preuzima dužnost upravljačkog tijela, odnosno ona koordinira proces izrade ključnog programskog dokumenta, a čija je izrada započela uspostavom Radne skupine za programiranje u kolovozu 2013. godine. Sam program suradnje odobren je od strane Europske komisije 24. kolovoza 2015. godine. Upravljačko tijelo Programa je Ured za upravljanje programima suradnje i regionalnog razvoja u sklopu Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Pripremu i provedbu koordinira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU zajedno s Kancelarijom za evropske integracije Vlade Republike Srbije.

INTERREG IPA program prekogranične suradnje predstavlja instrument provedbe Kohezijske politike unutar država članica Europske unije. Temeljem ove politike, Europska unija provodi ujednačen razvoj cijele Europske unije jačanjem njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kako bi potaknula rast u regijama zemalja Unije i ostalim zemljama sudionicama programa. Ovaj instrument ima za cilj smanjiti postojede nejednakosti između regija Europske unije u pogledu njihovog ekonomskog i društvenog razvoja i održivosti okoliša, pritom uzimajudi u obzir njihove specifične prostorne značajke i mogudnosti. U razdoblju od 2014. do 2020. godine, Kohezijska je politika usredotočena na podršku ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. Ova strategija izrađena je s ciljem usmjerenja Europske unije prema pametnom, održivom i uključivom gospodarstvu koje ostvaruje visoku razinu zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. Strategija ima tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

(3)

 Održiv rast – promicanje štedljivog, zelenog i konkurentnog gospodarstva,

 Uključiv rast – njegovanje ekonomije visoke zaposlenosti provođenjem socijalne i teritorijalne kohezije.

Prostorni obuhvat Programskog područja:

Programsko područje pokriva površinu od 25.505 km2 te broji otprilike 2,3 milijuna stanovnika. Državna granica između Hrvatske i Srbije iznosi 261,7 km i obuhvada osam graničnih prijelaza koji su klasificirani za međunarodni promet. Državna granica uglavnom slijedi rijeku Dunav u dužini od 139.9 km. Program suradnje sastoji se od devet NUTS 3 regija:

 Hrvatske županije: Osječko - baranjska, Vukovarsko - srijemska, Požeško - slavonska, Brodsko - posavska;

 Upravni okruzi u Srbiji: Sjeverno - bački, Zapadno – bački, Južno - bački, Sremski Mačvanski.

Ciljevi programskog područja:

Kao opdi cilj programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije izdvaja se jačanje društvenog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja kroz realizaciju zajedničkih projekata i aktivnosti. Sukladnom Programu i području koje on obuhvada izložene su prioritetne osi i specifične ciljeve te su kao viši pojam izdvojeni tematski ciljevi koji de u prekograničnom kontekstu biti potaknuti kroz institucionalnu suradnju:

 Zapošljavanje, mobilnost radne snage, socijalna uključenost,

unaprjeđivanje zdravstvenih i socijalnih usluga;

 Okoliš, prilagođavanje klimatskim promjenama, sprečavanje rizika od prirodnih katastrofa

 Održivi razvoj turizma, očuvanje prirodne i kulturne baštine;

 Održivost transporta i javne infrastrukture;

(4)

 Lokalne i regionalne samouprave, strateško planiranje i administrativni kapaciteti;

 Poticanje konkurentnosti i razvoj malog i srednjeg poduzetništva;

 Poticanje istraživanja, tehnološkog razvoja, inovacija i korištenje ICT tehnologije.

Prioritetne osi i specifični ciljevi programskog područja:

Sukladno tematskim područjima, njihovim specifičnim prostornim značajkama i mogudnostima, ciljevi održivog razvoja trebali bi biti ostvareni kroz četiri prioritetne osi i pet specifičnih ciljeva:

 Prioritetna os 1: Poboljšanje kvalitete javnog zdravstva i socijalnih usluga u programskom području.

Specifični cilj 1.1: Poboljšanje kvaliteta objekata, usluga i znanja u sektoru javnog zdravstva i socijalne zaštite.

 Prioritetna os 2: Zaštita životne sredine i biodiverziteta, unapređenje prevencije rizika i promicanje održivog gospodarenja i energetske efikasnosti kroz korištenje obnovljivih izvora energije.

Specifični cilj 2.1: Provođenje integriranog prekograničnog sustava pradenja postojedih klјučnih rizika i upravljanje istima, kao i zaštita životne sredine i biodiverziteta.

Specifični cilj 2.2: Promoviranje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

 Prioritetna os 3: Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturnog i prirodnog nasljeđa.

Specifični cilj 3.1: Jačanje, širenje i integracija prekogranične turističke ponude i bolje upravljanje resursima kulturnog i prirodnog nasljeđa.

 Prioritetna os 4: Unapređenje konkurentnosti i razvijanje poslovnog okruženja u programskom području.

Specifični cilj 4.1: Unaprjeđenje konkurentnosti programskog područja kroz jačanje suradnje između institucija za pružanje podrške poslovanju,

(5)

klastera, obrazovnih i istraživačkih institucija i poduzetnika sa ciljem da se razviju novi proizvodi/ usluge/ patenti/ zaštitni znakovi u programskom području.

Primjeri aktivnosti koje de se provoditi u okviru specifičnog cilja 1.1:

 Razvoj i provođenje zajedničkih prekograničnih inicijativa, alata, usluga i srodnih pilot projekata s ciljem unapređivanja kvalitete, poboljšanja dostupnosti i učinkovitost zdravstvenih i socijalnih usluga.

 Provedba rješenja pomodu ICT usluga, jačanje zdravstvene zaštite za ugrožene skupine korisnika.

 Provedba razmjene iskustava, širenje pozitivnih iskustava i inovativnih pristupa. Razvoj i provođenje zajedničkih programa cjeloživotnog učenja/usavršavanja s ciljem pružanja stanovnicima programskog područja mogudnost stjecanja kvalifikacije u području zdravstvene i socijalne skrbi.

 Aktivnosti provođenja zaštite okoliša i biološke raznolikosti uz unaprjeđivanje u sektoru upravljanja rizicima.

 Promicanje održive energije i energetske učinkovitosti.

 Razvoj i provođenje zajedničkih planova za zaštitu ugroženih vrsta i revitalizaciju staništa, uključujudi inicijative vezane za UNESCO i NATURU 2000.

 Razvoj i provođenje zajedničkih aktivnosti podizanja svijesti, informativnih kampanja, edukativnih radionica te mjera osposobljavanja.

 Provođenje i razvoj integrirane inicijative upravljanja rizicima (uključujudi ICT alati) i rješavanje postojedih i očekivanih rizika u programskom području (poplave, ispiranje mina rijekom poplava, suša, nezgode onečišdenja).

 Implementacija pilot i demonstracijskih projekata s ciljem prevencije rizika, poboljšanje prognoziranja prirodnih katastrofa, razvijanje baze podataka prirodnih staništa i zaštidenih prirodnih vrijednosti.

(6)

 Razvoj i provedba projekata pomodu inovativne tehnologije u cilju održive energije i energetske učinkovitosti (korištenje poljoprivrednog otpada za proizvodnju energije, ugradnja solarnih kolektora na krovove kuda).

 Razvoj i provođenje aktivnosti s ciljem povedanja energetske

učinkovitosti u javnim ustanovama, korištenje poticaja u cilju poboljšanja planiranja.

 Akcije jačanja, raznolikosti i bolje integracije sadržaja u turističku ponudu, brendiranje i promocija turističkih niša (lov, promatranje životinja, kulturni turizam, eko-turizam, sport i ciklo-turizam, vinske staze i autohtona jela, seoski turizam, nautički turizam, vjerski turizam..).

 Diverzifikacija prekogranične ponude, usluga i kapaciteta, standardizacija smještaja, zajedničko kartiranje turističke ponude, unaprjeđivanje destinacijskog menadžmenta.

 Unaprjeđenje rekreacijske i male turističke infrastrukture, prostorno „uljepšavanje“ (staze za brzo hodanje, biciklističke staze, opremanje centara za posjetitelje, informacijske točke, umrežavanje turizma).

 Priprema i razvoj turističke strategije i akcijskih planova, provođenje obuke i aktivnosti za razvijanje turističkih kapaciteta, uključujudi ispostavu klastera.

 Omogudavanje zajedničke kulturne suradnje između umjetničkih i kulturnih organizacija.

 Provođenje programa izobrazbe u sustavu osiguranja kvalitete i različitih vrsta standardizacije.

 Razvoj programa obuke koji su usmjereni na poboljšanje znanja i vještina u sektoru poduzetništva, primjenom inovacija i novih tehnologija u industriji, uključujudi prekograničnu razmjenu, suradnju i prijenos znanja.

(7)

 Jačanje kapaciteta institucija za podršku poslovanju, kako bi se poboljšala konkurentnost programskog područja kroz razvoj e-poslovanja.

 Uspostava i podrška postojedim i potencijalnim poslovnim vezama unutar sektorskih mreža i unaprjeđivanje organizacije u razvoju novih proizvoda/ usluga/ patenata.

 Uspostavljanje razvojnih agencija, tehnoloških centara, korištenje ICT infrastrukture kako bi se nadogradile postojede i razvile nove usluge, procesi i prototipovi.

 Prekogranični razvoj, prilagodba i razmjena najboljih praksi u primjeni ICT infrastrukture, novih tehnologija, proizvoda i usluga kojima se izravno postižu pozitivni rezultati.

Glavne ciljne skupine i vrste korisnika:

 Nacionalna, regionalna i lokalna tijela javne vlasti odgovorna za poticanje svih oblika inovacija (uključujudi tehnološke, organizacijske i socijalne inovacije);

 Javni, privatni i civilni sektor poput: poduzeda, organizacije koje se bave javnim zdravstvom i socijalnim uslugama;

 Regionalne razvojne agencije,

 Regionalne energetske agencije,

 Agencije u području transporta i mobilnosti;

 Sveučilišta, istraživački instituti i zavodi za visoko obrazovanje, obrazovne ustanove, osnovne i srednje škole;

 Poduzetničkih inkubatora i inovacijski centri;

 Subjekti poslovne podrške i organizacije koje predstavljaju mala i srednja poduzeda i poslovnu zajednicu;

 Javne ustanove za upravljanje zaštidenim dijelovima prirode i Javne ustanove u kulturi;

 Nevladine neprofitne organizacije;

 Ostali dionici zaduženi za razvoj regionalne inovacijske infrastrukture i kapaciteta.

(8)

Proračun programa:

Ukupni programski proračun ovisan je o alokaciji financijskih sredstava na razini

Europske unije namijenjenih Europskoj teritorijalnoj suradnji. Za

sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine za Europsku teritorijalnu suradnju i program Hrvatska - Srbija namijenjeno je 40.344.930 eura, od kojih 34.293.188 eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Alokacijom financijskih sredstava procijenjen je broj potencijalnih projekata i potencijalna prosječna veličina projekta za svaku prioritetnu os.

Tablica 1: Ukupna financijska raspodjela iz EFRR i nacionalnog sufinanciranja

Prioritetna os Fond Potpora Unije

(€) Državna potpora (€) Ukupno financiranje (€) Stopa sufinanciranja Prioritetna os 1 EFRR 5,143,980 907,762 6,051,742 84,99% Prioritetna os 2 EFRR 12,002,616 2,118,109 14,120,725 84,99% Prioritetna os 3 EFRR 7,544,500 1,331,383 8,875,883 84,99% Prioritetna os 4 EFRR 6,172,774 1,089,314 7,262,088 84,99% Tehnička pomod 3,429,318 605,174 4,034,492 84,99% Ukupno 34,293,188 6,051,742 40,344,930 84,99%

Izvor: Interreg IPA CBC Programme Croatia-Serbia 2014.-2020.

Provođenje programa:

 Upravljačko tijelo (Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske);

 Tijelo za ovjeravanje (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU);

 Tijelo nadležno za reviziju (Agencija za reviziju sustava u Europi);

 Nacionalna tijela;

 Tijelo odgovorno za ocjenu učinkovitosti;

 Tijelo za ocjenu kvalitete i usklađenost provedbe svih radnji Programa

 Zajedničko tajništvo;

 Zajednički nadzorni odbor. Zemlje sudionici programa:

IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska - Srbija 2014. - 2020. obuhvada programsko područje koje je obuhvadeno s devet NUTS III regija.