enciklopedija za mlade
LAROUSSE
Enciklopedija za mlade
Književnost
S francuskoga prevela
BEATA
VRGOČ
TURKALJ
o
t
k
r
•
I
J
•
t
e
e
n
c
•
I
Književnost
Otkako je
čovjek naučio
govoriti
,
izmišljao je
čarobne
priče
.
Zatim ih je zapisao, da bi
i
h
sačuvao
,
te
postavio
na
pozor-nicu. Od tada kroz književnost i kazalište sanjamo
,
putujemo
i razmišljamo.
Kako se služiti knjigom
O
vo
j
e
dj
elo
p
o
dij
e
lj
e
n
o
n
a
tri
dijel
a
.
Sva
ki dio ima
sa
dr
ža
j
,
k
o
j
i
n
a
v
o
di p
og
l
av
lj
a
i
d
a
j
e
njih
ov
krata
k
sažeta
k.
V
el
ik
e
fot
o
gr
a
fu
e
pr
e
k
o
d
v
iju
s
rr
a
m
ca
1
z
rnJ
C
nJU
J
U
se s
pog
l
av
ljim
a
.
N
a pos
lj
ed
njim
s
tr
a
ni
ca
m
a
pr
e
d
stav
lj
e
ni
s
u
najtipičnij
i
l
i
k
ovi
i
z
knj
ižev
n
os
ti.
N
a
kr
aj
u j
e
ka
za
lo
ko
j
e
n
a
m
omogućuj
e
br
z
p
ro
n
a
la
za
k
s
tr
a
n
i
ce
n
a
k
o
j
o
j
se
n
a
l
az
i
tr
aže
n i
I
o
p
e
d
•
I
J
•
u
Naslov poglavlja
Uvodni
tekst
Svako poglavlje
obuhvaćadvije ili više stranica.
Rezimira temu o kojoj se
govori u pog
l
av
lj
u.
Min
i
rje
č
nik
Devetnaesto je stoljeće odule ljeno poviješću. Pisci se vi~e ne zanose antikom. kao prollom St()ljetu, nego njihove zemlje. Romani o ijesnim pustolovinama iz.rai.av.1ju taj novi ukus.
ri
s
ti
č
ki
roman
0Jlr~ri..nJ„ "'''I"'' ,a.,lfJ1.l"'.IJt'1 ... !l11"J1U,t\"1 f°!'fl l:"il'))l•U.'f'..IJC' J,„,..Jla.,rk"'~OW'f'"'I""'°
••Nr:
J\",,._." .... ''"'
rn-•'IC'.ii.rn'11„.u. .... l \.:-t~lll•~J'""""..,.w 11llt...-„ . . . ~ rr.JdiLy u'1.._.cJ ,i., l•l l hlf1'1"~ 1,., .i 11.-~h W••IOJI \IJCl.1„ ... 'r."f'fll.1,1n1„ ,.. ... UJl"l'n'm"f"lt.I••• '°"""Rllh~~.tl ~' 011„11 ~l,„ Mll'""IMf-„ll \Li."'-Y. ~.,.. ....„, ...
1u1,., L.~,.. l...o..UPl'•r-LL ""-y.„11_-.n ~u..c.„
~ "'~·rr~ r A. . . . I . O '1.~h.1:f '-•14t(I I 110' ""'"'I<" ll'll•J \\ lllfl'l.IJ I\ •111111' I, j'k Uk IU.• lto!.t o..1•l.•~ Jo11.1l..i11\lll •I •)'•1•,;.i•uJ.„i..„111i.ul111 ~.~.lu I•• lt-)tol '••• \.i ''''11111 f""ll•r, li ou I~ ... im I hiJ.im 111 t... Mo.wn , .• l.-1„ ....
„ ...
uJ.'f'lf"'-"' Jo:aa. ... l .ur.J.: ,...t,.:Jup; aa~---... ~ llilal..t,M,..u\.„Jt•lf'l'lk'luul111~• u\.r„w\,rnl••l..J,.M..-"CUl-.n ... ,;lp /' r-tJ1 ""tMU 1"-MJl'IM ,... fll"Mt•ttn.t "''''-.,. •1lllf•J111ui.nn~··
·"'· Uli'-'•.IJ'lll '~~,.
.
...
'"'"h..r·f..J..,„
Nl'fu -..,r . . . . ..-.Nn'"'"'.,....,,,.,i...;.
di.t.~Ml···· 1'.h..•-.tL1,..,.,.-uu l!o&llUIJ-l'•"ld1.„„
J"'ll1lflll,UMUlinum.1tw \1.1111,.,., f'l"''' I~• ""ll1tl0! <J.h-.1M11b11•1011mh •Svi u i«'dnot• . „ L fon1.lN.; "'\?IX"""' ~ ... R.IJ". J'ft'pA..-."'"f'U*ll'lllo-h'OftUft. \a.A,, ,, ... „,4,o ... ~~.„...
lra\Jl11t1\.Jll
'~'~"'..._.,....,.,„„"""„1„1•~'fl d'\f~w"4. L...,,."ilat.„.„....,„ llo.ieina-"I"Naslov odlomka
z
a
m
I
a
d
Margine
Panoramska fotogr
a
fija
Ilustrira neku od tema
poglavlja.
Sadržavaju dodatne
informacije o g
l
avnoj temi.
' i~ '!ILW""'U " \JJ ~w
"""
"'
,...,,,..,....
,„„
\
•..
,,_
...
"Ji"""""
1••11• ,., "I"'' 11•1 .r An . .pt.a11.1 1 r .,.."„
-"""""'"'-'""-"'",..._.
~4'11Ur1111lt1J11<1..-.JCblli(,~U • . -( A t l c·~\ 1.tt...tu~ ... r_..• usa1o,kn" A„•1
J"'•••Ji ~ pJ.nr ""'' '""'111111l.u11,.11101l1 r-.>..1U111r,..._"1'• 1\„1„„~1 ,:-,-.1' \i•ltllo; ( 11•1•'. •· ,,..ut.ol.lr.\.lll.IJmuit• t>i hm•r•ld• i Qu.nlmodo L/r n,.d: „ \ li.i l)\11.""...
,,.i.,„....
""""'„.
-..U...Jr.lla ~Mt.l"J' ... „~,.a.Lr,JtnhK ~„...
,,~ •.111.ttt.p.,..._
„l.11.,..~\j„„„„
~l('ttftlNihU H!C :"\'°'"
1'"'"'n tuf't'• 11:".A\a J, Dwwth•I~ 11~t11n.~ \~~ m"l\l.1 1h '""'1lttu1 \ ~nl.11 I 1 u U u. '""'" nk mu• ~ tu l·• '11 f•h·l.at I 1 „1111 Ur-·u11 f'h., ~. '•li•• „~tm M, r" •11inL ..1 1'l1n•lf\l!l:Ic,,.,..,„t"
r ""'L .1J.ilu _ , _ . •Qfi;l]'"1'11"1. l .... n Ulohdit-•""1f1 U i...t.. \ \ ' ' r.-ut11MJU I l..s•f11J•l 1• ' ' I "" "11.1'-"' J\: ~ ~ro1111-t1 J„. ~ lll•Jl.a]'· IJlllfb .„1111;„ 1.11 ... f"•l\Jl..IUrfJ\\Jt„lulJ"'•lot< JOIU ... l•'jl ,,.J..JhiJ.t '\o'ft1 t\t11lr1 ••I 'I"•""~' l..•l)C',,..,„
ll•lict,._ t h.uku~. ' • ..-... 1·!t.~ ... ,'*"'"''"'"""'"'--l"P
~lfJMI htlmO"fnuMllnl~'1DC'~ h.lp}'y111o.~,.~ ..i.u,..-,ruL.a.1 „,~... ...,..
t.a... „.f" •
.ul'hil'onpt Wl'l&olat•lf• l.l •• J • hilt·•r~11ut•"I t""'t.1111> ""''"'" '''~'h l.oluun•h l.1otl.l'<IU "'"'l'h 'l"*-„ .... "'"'"'1"111.111 JUluCl\..I .-..."'-~.... ...
... ..._ ... „
...,.,_„„,...,...
...
--~ •llHl•,...,.0116'. .,...,..c...,,..~w.r111mow..,,„.,i.,.._.,__
... „„„ ...
...
~...
,....~„...
-.-.
...
-....-:• ..._.„„ ...
---
_._.._
...
~·~·, ...
~„...
...~...,.„,_
..,...,,. „,,,,,_"'""
,,_.,._,,,
•
..,,.I
t!f'llNt" ""*U""l'4'UI --~,....
..._
...,.._
...
~··... „ ... ..._ ...
... ,,.,,...-....i_„
Objašnjava
riječikoje su
u tekstu otisnute
podebljanim slovima.
Svaki
odlomak ob
jašnjav
a
osnovni aspekt teme.
L
e
gende uz
fotog
rafije
Da
j
u podatke o ilustraciji.
s
a
Stare književnosti
6
•
Prvi junaci
8
10
Biblija
Atena
i
Rim
1 2
Grčko
i rimsko kazalište
14
•
Srednji vijek
16
Pjesnici
l
jubav
i
18
Pripovijetke
i
priče u
stihovima
20
Kazali.
šte: m
i
rakuli i
misteriji
22
•
Pjesništvo i
priče
Orijenta
2
4
Marco
Polo
26
Veliki klasici
28
•
Rabelais i Ronsard
30
Tiskarstvo
32
•
Talijansko
kazalište
34
•
Shakespeare
36
•
Cervantes
38
•
Corneille i Racine
40
•
Moliere
42
•
Bilo jednom
.„
44
•
Kazalište
XVIII.
stoljeća
46
•
Robinso
n
i Candide
48
•
Enciklopedija
50
--~---V
r
z
Moderna vremena
52
•
Romantizam
54
.
~
.Francuski
romantizam
56
, >:_ ;.·,
•
Društveni roman
Strast za rea
lnim
•
Realizam
•
Avanturistički roman
t
Fantastične priče
i avanture
I
•
Prokleti
pjesnici
•
Moderno
kaza
l
ište
•
Poezija XX.
stoljeća
Nadrea
l
izam
•
Drugačiji romani
•
Pisci
i
rat
.
D
li
:.:~~
~
1=:1
.
...._
„
.
(. !::::..:"::!·~
-
-
~-
-~
.;;~;
58
.
60
62
64
66
68
70
72
74
76
78
•
a
J
...--
- -
.-
---:--
---:-"--=.~ „.•
Suvremeni
romani
80
•
Kazalište
XX.
stoljeća
82
Strip, povijest u
slikama
84
•
Detektivski roman
86
- -
-•
Znanstvena
fantasti
k
a
88
•
Svjetska književnost
90
•
Djela
i junaci
92
•
Kazalo
94
V
•
zevnost1
Prvi junaci
Sinouhe u Egiptu
Gilgameš u Mezopotamiji
Mahabharata
u
lndiji
1
Q •
B
i
bl
i
ja
Atena i Rim
Ilijada
i
Odiseja
14 •
G
rč
ko
i
rim
sko kaza
li
š
t
e
Srednji vijek
Od
Rolandove pjesm
e
do Božanstvene komedije
18 •
Pj
es
nici ljub
a
vi
2 O •
Pr
i
povij
e
tk
e
i
pri
če
u
s
tih
ovi
m
a
2 2 •
Ka
z
ali
š
t
e:
mirakuli i m
is
t
e
riji
Pjesništvo i
priče
Orjenta
Kur'an, sveta knjiga
i
Pričeiz
tisućui
jedne
noćiV
Sto se
čitalo
prije
4000
godina? Prvi tekstovi napisani su
u Egiptu i u Mezopotamiji. To su
dugačke priče
i poeme
koje
pričaju
o stvaranju svijeta i ljudi, o životu bogova i
pothvatima junaka .
•
•
Junaci
M
ožemo
li
zamisl
iti
svijet
bez knjiga,
bez novi
n
a,
bez
og
la
sa,
bez
i
čega
napi
sanoga?
Nemoguće?
Ne.
D
ovoljno je
da
se vratimo
kroz
vrijeme.
Prije
6000 godina
pismo
nij
e
postojalo.
Pri
če
se e
pričale
i prenosile usmeno.
Ni
zakoni,
ni propisi koji
su
govo
rili
o
tome
š.to
je dobro,
a što
nije,
t
akođer
ni
su
bili pisani.
Otkriće
pisma
Revoluc
i
ja
se
dogodila
oko 3000.
pr.
Kr.:
narod
Sumera
u
Mezopotamiji
usvojio je
s
u
s
t
av c
rt
eža, g
r
aviran
ih
na
g
lin
en
im
pločicama,
koji im je
omogućavao
da
računaju
svoje
blago:
glava vola za vo
l
a,
klas
ž
ita
za žetvu
itd.
I
zmislivši
nove
znakove
za zapisivanje
jezičnih
g
l
asova,
a
ne
više stvari,
Sumeri
s
u i
zražava
li
sve
više i više ideja
i
tako je rode
n
o
pismo.
U
Egiptu su se
pojavili hijerog
li
fi
između
3000.
i
250
0.
pr. Kr.
Za
Egipćanc
su
ti lijepi
crteži
bi
l
i
način
k
omunicira
nj
a s
bogovima:
to je bilo
sveto
pi
smo
.
Njihovi tekstovi uklesani
s
u
ili naslikani u
hramovima, u
piramidama,
na
sarkofazima,
a njihove knjige bi
l
e
su
sv
it
c
i
o
d p
apirusa
(listovi
dobiveni
od bi
ijk
c
s obala
Nila).
P
oznata K11J(f!.<1
mrtvih,
iz
XV
st.
pr.
Kr„ bila je
Pi
sar
koji
čuči(o
ko 24
000. pr. Kr.).
Egipat
ski
pisari
uređuju
r
elig
iozne
tek
s
tov
e.
zajedno s
mumijama u
sarkofazima
i
objašnjavala pokojnicima kako da udu u
kraljevstvo mrtvih.
Egipćani
su
također
pisal
i
mnogobrojne
zbirke
mudrosti,
od
kojih je, bez
sumnje,
najpoznatija
Mudrost
Ptalihotepa.
O
na
sadržava životne savjete
stvarne osobe,
Pt
ah
hot
epa, faraonova
mini
st
r
a oko 2400. pr. Kr.
Sinouheove av
a
nture
Najprivlačniji
je
tekst
staroga
Egipta
jedan
r
oman
:
Roman
o
S
in
ouhću.
Sinou
hć
je bio
stva
rn
a
ličnost,
s
lu
žbenik
na
fa
r
aonovu
dvoru
u
XX
I.
st.
pr.
Kr.
Priča
o
njemu
bi
l
aje
napisana u
ob
l
iku
romana još
za
njegova
života.
J
ednoga
dana
Si
n
ouhć
je
otkr
i
o
zavjeru
protiv princa
nasljednika.
Čuo
je
stvari
koje nikako
nij
e smio
čuti!
Njegov je
život
u
opasnosti
i
on
bježi iz
Egipta
.
prolazi
kroz pustinju
gdje
ga,
već
umirućega
od
žeđ
i
,
prihvate nomadi.
Dol
az
i
u
današnju
Siriju,
živ
i u
gorštačkom
plemenu,
oženi
se
k
ćerkom
poglavice,
p
objeduje
u
bitkama, postane bogat i
poštovan. No, ža
li
za
»m
j
es
t
o
m
gd
j
e s
r
ce
n
a
l
azi sm
ir
aj«, za svojom
zemljom.
Na kraju se
vraća u
Egipat.
Epopeja prijateljstva
Dva ili
tri
st0ljeća
prije
Sinouhća
liMezopotamiji je
jedan genij
a
l
a
n
pjesnik
ispričao
priču
o
čovjeku
koj
i
je takoder postojao, o
Gilgamešu,
kr
alju
iz
grada
Ollroka
lizemlji Sumer.
Primjer hijeroglifa,
svetoga egipatskoga
pisma
(grobnica
Ramzesa IV.,
Teba).
njezine vel
ik
e z
birk
e
r
el
i
giozne
mudrosti
stvo
r
ene su na
temeljima
hindui
zma,
najraširenije indijske
r
e
li
gije
.
N
ajpoznatiji
je tekst go
l
ema
epopeja
Maliabliarata s oko
200 000
stihova.
Mahabharata
znači
»velika
mudrost Bharata«
.
Prip
ovijeda o
r
atu izmedu
dviju grana
i
ste obite
lji
,
p
ete
r
o
braće
P
a
nd
ava
i
njihovih protivnika
Kaurava, koji s
u
že
lj
e
li
zauzeti njihovo kraljevstvo.
Kineski pismeni ljudi
U Kini je pisanje istinska
umjetnost. i kao
stvaranje
književnih djela i kao
kaligrafiranje kistom i tušem.
Svi pismeni ljudi u Kini, oni
koji su upr
avljali ca
r
stvom,
morali su
savršeno
poznavati
Na početku
poeme
Gilgamcš
je tiranski kralj.
Bogovi pošalju izvjesnog
Enk
id
oua da prigovori
Gilgame
š
suočens Božanskim bikom.
Tisuće
legendi s
kuplj
e
no
je u
toj poemi,
u
kojoj se
stravična
krvoprolića
susreću
s
najvećim
mudro
st
im
a. Ta
k
o
velika
p
oe
m
a
nij
e
dj
e
l
o
Gilgamcšu,
n
o
njih
dv
oj
i
ca
p
os
t
a
nu
n
e
r
azdvojn
i
prijate
lji.
Za vrijeme jednoga
dalekog vojnog pohoda oni
ubiju
H
ouwawalla,
usprkos božjoj za
b
rani,
te se vrate i
n
astave vrijeđa
ti
bogove.
Tada c En
kid
ou razboli i umre. Gilgameš je
očajan,
posvuda
tr
aži
način
da
ga
oživi,
pa ode
čak
i u
kraljevstvo mrtvih.
Vrativši
se
u
svo
j
g
r
ad, Gilgamcš je
s
h
vat
i
o š
t
o je
t
o
čovjek: čovje
k
j
e s
mrtnik
koji
im
a potrebu za
ljub
av
lju.
Od tadaje
Gilgameš bio dobar kralj.
Epopeja o
Gi(~a111eŠll
prv
a je e
p
opeja čovječanstva.
U
njoj je ljubav -
ljubiti drugoga - opisana
kao
najveća
vrijednos
t.
Najveća
poema na svijetu
j
oš dalje o
d M
ezopo
t
amij
e,
u Indiji
,
r
azv
ij
a
l
a se c
i
v
ili
zac
ija
k
o
ja
se zove
indoeuropska, jer je srodna s e
u
rops
k
om.
Sans
krt
,
nj
ezin svet
i
jezik, spada u
i
s
tu
jezičnu
porodicu kao grč
ki i
l
a
tin
ski.
Njezine poeme,
upućene
bogovima,
sa
mo
jednoga a
ut
o
r
a; sas
t
av
lj
a
n
a je tijekom
vremena, možda od
X.
s
t.
pr.
Kr.
I danas je
u
A
z
iji
iznimno popularna.
O
Scena iz Mahabharate, najvažnije indijske
epopeje
najstarija djela
{k
lasik
e)
koje
je tradicija pripisala mudracu
VI.
st. pr. Kr„
Konfuciju (na
slici). Postoji S glavnih
klasika od kojih je
najpoznatiji Yi jing ili Knjiga
promjena, sa 64
apst
raktn
e
sheme, koje su se
upotrebljavale za
prori
canje.
Ostale
s
u zbirke poezije te
povijesni
,
zemljopisni ili
politički dokumenti. Cijelakineska
književnost razvijal
a
Biblija, od pergamenta
d
o
In
te
rne
ta
Riječ
"bibl
i
ja" dolazi od
grčkeriječi
'"
biblia"
, š
to znači
"knjige
".
Te su knjige kroz
mnoga r
a
zdoblj
a
uređivalimnogobrojn
i
auto
r
i
.
Židov
s
k
a
B
i
blij
a
(Star
i
zavjet)
bila j
e
pisana na h
e
bre
j
skom.
Novi zavj
e
t nap
i
sali
s
u
kršćani na
grčkom.Bibl
i
ja j
e
preved
e
na
n
a 1800 jez
i
k
a
i
dijalekata
.
Vrlo stari rukopisi
Biblije na hebrejskom, od
kojih mnogi s
e
žu i u
Il
i. st.
p
r.
Kr.,
pronađenisu 1947
.
i
par god
i
n
a
pos
l
ije u spi
l
j
i
Qumr
a
n blizu Mrtvoga mora
.
U sredn
j
em vijeku po
r
uke
svete kn
ji
ge prenosili su
bog
a
to iluminirani ru
k
opisi
(
k
a
o i ovdj
e
gore
,
sc
e
na iz
Apoka
l
ipse)
.
Danas Biblija
po
s
to
j
i u raznim oblicima
,
kao kn
j
i
ga
,
strip, videokaseta
i
,
n
a
r
a
vno
,
Internetska
s
tr
a
nica
..
„M
ojs
i
je nako
n što j
e izveo židovski narod iz eg
i
patskoga ro
p
stva p
ri
ma od Boga
pločes Dese
t
Božjih zapov
i
jed
i.
Biblija
N
astala
prije 2000
.
do 3000. godina
B
i
blija je i dalje najbtanija knjiga
na sv
ij
etu. Ta ve
li
ka
zbi
r
ka
priča o
B
ogu i
pov
i
jest
i
čovječanstva
predstavlja temelj
ž
i
dovske
i
kršćanske
r
e
l
igije, a šire g
l
edano,
i
c
i
jele zapadne civi
li
zacije.
Stv
a
ranje svijeta
»U početku
stvori Bog nebo
i
zem
lj
u .
.
.
Odvoj
i
svjetlost od tame ... Bijaše veče
r
i
jutro, dan prv
i
.« Tako B
i
b
lij
a
p
r
edstavlja
stvaranje svemira
:
četiri s
l
jedeća
dana
B
ogje
odvoj
i
o
rnebo i vode o
d
kopna, postavio je
zvi
j
ezde i nebeska tijela, stvo
r
io biljke, ptice
i ri
be. Šest
i
dan stvorio
je životinje
i od
ma
l
o
zem
l
je stvorio prvoga čovjeka,
Adama,
č
i
je ime znač
i
»~em
l
ja«.
,
Adam i Eva, prvi par
,
u r
ajsk
o
m vrt
u E
den
(slika
L
ucasa Cranacha Sta
r
ijega, XV
I.
st.
).
David
,
jedan od b
e
z
b
roj
biblijsk
ih
juna
k
a
,
koji je
pobijedio d
i
va Go
li
j
a
ta
.
Sedm
i
dan,
zadovoijan svoj
i
m
d
j
elom, Bog
se
odma
r
ao
.
.
.
Evo u neko
li
ko
poetsk
i
h
redova sažetka
ve
l
ikoga
misterija
postanka
sv
i
jeta i
čovječanstva: postoj
i
jedan
B
og,
jedinstven i
svemoguć,
koj
i
r
i
j
ečju i dahom
može čovjeku
poda
r
iti
ž
i
vot i
koji je s
jedn
i
m
narodom, Hebrej
ima
,
stvorio sveti
savez.
Sveta knjiga
U
poče
t
ku
je
Bi
b
li
ja bi
l
a opsežna zb
i
rka
p
ri
ča i pjesama koje su se
pr
enos
il
e
kroz naraš
t
aje svećen
i
ka
i vje
rni
ka
u P
alestin
i
tijekom I. tisućljeća pr
.
Kr
. Najsta
rij
e
poeme, c
r
kvene pjesme,
potječ
u
možda iz IX.
ili
X.
st.
pr.
Kr
.
,
a
najnovije su knjige iz I. st.
pr
.
Kr.
Taj prvi
dio Biblije kršćani nazivaju Stari zavjet,
koj
i
p
r
eds
t
avlja temelje ž
i
dovske re
li
gije
.
Pet prvih knjiga
B
ib
l
ije, u što ulazi
i priča
o stvaranju,
pov
i
jest patr
i
jarha,
M
ojsijeva
knjiga
i
sv
i
crhe
ni i
građa
nski
zakoni
I
Icbrejac
a,
sačinjavaj
u
Torah
(»zakon«
n
a
h
e
br
e
j
sko
m
)
.
U
Bibliji
nalazimo
proroča
nstva
proroka
,
k
o
j
a
sta
ln
o
podsjećaju
kr
aljeve
i narod da
moraju biti vje
rni B
og
u.
Novi
i
zavjet
Poslije, kad
j
e
P
a1cs
tin
a pod
rim
sko
m
vlašću, pojavlj
uj
e se novi prorok
im
e
n
o
m
l
s
u
s. Njegove propovijedi
(njegove
rij
eči)
toliko s
u
sme
t
a
le
v
la
s
tim
a da
j
e osuden
n
a
smr
t t
e
je podnio
muku
križa.
Nj
egovi
vjernici
u njemu
v
id
e Sina Božjega.
Priča o
n
jemu
ispričana
je na četiri
različita
n
ačina
u
evanđeljima,
k
oja, s
Po
s
ljednja
večeraokuplja
Isus
a i
njegovih dvanaest apostola
p
rij
e
nego
što
ćebiti
odveden u smrt.
os
talim t
ekstovi
ma
za
kršćane,
predstavljaju
dru
g
i dio Biblij
e,
Novi
zavje
t
.
Jedna knjiga za cijeli Zapad
Kršćanstvo
se š
iri
sv
ij
eto
m
od
I. stoljeća.
Zato
Biblij
a prožima zapad
nu
c
i
v
ili
zac
iju.
To
znač
i
d
a
i
o
ni koji ni
s
u
vje
rni
c
i
u Bibliji
rnogu
naći
n
e
k
e os
n
ov
n
e
putokaze, osob
it
o
u
računanju
vre
m
ena:
zapadn
ja
c
i
računaju
vrijeme prema
rođenju
I
s
u
sa
Kri
s
t
a
.
Postoji
per
i
od
»
prij
e«
i
period »
n
a
kon
«.
Dru
g
i
primjer:
zaš
t
o
tj
e
dan im
a se
d
am
dan
a? J
e
rj
e
B
og
u
tr
eba
l
o sedam da
n
a
d
a stvori svije
t.
Eto kako
biblij
s
k
a v
r
e
m
ena daju ritam
n
aše
m
svakod
n
ev
n
om ž
i
vot
u
.
O
Lijepe
priče ...Stoljećima
je
Biblija
bila
glavni izvor inspiracije
europskim i
američkimumjetnicima i piscima.
To je
jedna
od
najvećihknjiga
čovječanstva.
Ona
se
sastoj
1
i
od
tekstova svih
vrsta
-povijesne
priče,pripovijetke
,
mudre izreke
,
poeme
-
koji
su
puni
čudesnihlikova
(Abra
ham
, koji je bio
sp
r
eman žrtvovati svoga s
in
a
lzaka
zb
og
vjernosti Bogu;
Mojsije,
koji
je od Boga
p
ri
mio
pločes
Deset Božjih
zapovijedi
;
David
koji je
pobijedio
diva Gol
ij
ata itd.).
Bib
l
ija
priča neobičnedogađaje (događaj
s arkom
u
koju
je
Noa
skupio
životinje za vrijeme potopa
(na
slici iznad) ili
pričao kuli
babilonskoj), a
svi
ti
događaji označili
su
maštu
i
pamćenje
svih, vjern
ik
a i
nevjernika.
Ilijada i Odiseja Grka Homera i Eneida Latina Virgilija
inspirirale su mnogobrojne pisce i umjetnike. No,
grčka
i
rimska antika stvorila je i filozofiju, povijest,
politički
govo
1r i kazalište.
•
Rim
I
G
r
c
i
s
u v
o
ljeli
pri
č
ati
lij
e
p
e
pri
če,
njihovi
s
u
g
ov
o
ri bili
lijepo
s
ro
če
ni.
U
ku
ć
ama
v
až
nih
oso
b
a
il
i
na ja
v
nim mj
es
tim
a
pj
es
ni
c
i
,
k
o
j
e
zo
ve
mo
aedi,
r
ec
itir
a
li
s
u
s
v
o
j
e
tih
ove.
Lirski
pj
es
ni
c
i
pj
ev
anj
e
m
s
u
i
z
r
až
a
va
li
svo
j
e
os
j
eća
j
e
ili
s
u
s
l
av
ili
važne
d
oga
d
a
j
c,
pr
a
t
e
ći
se
n
a
liri.
Na
tr
jc
m
ov
im
a
s
u r
azgova
r
a
li filozofi. N
a
p
o
liti
č
kim
s
kupo
v
im
a,
na
s
ud
ov
im
a gra
d
a
ni
s
u
se
k
a
tkad
žes
t
o
ko sukoblj
av
ali
,
ali
s
am
o
rij
eč
ima.
Ilijad
a
i Odiseja
N
e z
n
a
m
o
tk
o
j
e
b
i
o
H
o
m
e
r
:
pr
e
m
a
pr
e
d
a
ji
, s
lij
e
pi pj
es
nik
,
G
rk i
z
Male Azije,
k
o
ji j
e
pun
o
Odisej,
j
un
a
k
Odiseje,
vraćase svojo
j
ženi
P
e
n
elopi
.
put
ovao
. Nj
egova
dj
e
la
b
ez s
umnj
e
j
e
n
a
pi
sa
lo vi
še
pj
es
nika,
kojima n
e z
n
a
m
o
im
e
n
a.
Ilijada,
n
a
pi
s
an
a o
k
o
8
00.
pr.
Kr.
,
u
1
5
000
s
tih
ova
E
24 pj
eva
nj
a
pri
ča
o
grč
k
o
j
o
p
sa
di Troj
e
i
o
p
o
bj
e
di
njih
ova
jun
aka, s
tra
s
n
oga
i
bij
es
n
oga
Ahil
eja,
pr
o
ti
v
cr
o
j
a
n k
oga
jun
a
ka
H
e
kt
o
ra
.
Odiseja,
n
a
pi
sa
na
o
k
o
700
.
pr.
Kr„
u
1
2 0
00 s
tih
ova
i
24 pj
e
v
a
nj
a
pri
ča
o
dru
go
m
g
r
č
k
o
m
h
e
roju
,
Odi
se
ju
,
nak
o
n troj
a
n
s
k
oga
r
a
t
a
. D
ese
t
go
dina
o
n
lut
a
morim
a,
i
z ava
ntur
e
u
ava
nturu
,
pr
aće
n
mržnjom b
oga
P
ose
jd
o
n
a.
Za
h
va
ljuju
ć
i
svo
j
o
j luk
a
v
os
ti
,
p
o
bj
eđ
uj
e
KikJ
o
p
a, s
tr
aš
n
oga
di
va
k
o
ji im
a
je
dn
o o
k
o nas
r
ed
če
l
a
i k
oj
i
ga je za
r
ob
i
o.
U
s
pij
e
p
o
b
jeći
Ki
r
ki
,
ča
robni
c
i
k
o
j
a
ljud
e
pr
etva
r
a
u
sv
inj
e
. N
a
jlj
e
p
š
i
d
i
o
m
ož
d
a
j
e o
n
a
j u
k
o
j
e
m
,
d
oš
a
vš
i n
a
j
e
d
a
n
o
t
o
k n
a
k
o
n brod
o
lom
a,
Odi
se
j
s
lu
ša
acda
koji u
svo
j
o
j pj
es
mi
pri
č
a
o
nj
e
mu i
o o
p
sa
di
Troj
e
... O
d
i
sej se
n
apos
lj
e
tku
v
r
aća
n
a svo
j
o
t
o
k
,
It
a
ku
,
g
dj
e ga
čeka
s
trplji
va
P
e
nel
o
p
a
.
Herodot,
prvi
povj
es
n
iča
r
U V
s
t
.
pr. Kr.
G
rk
i
z
M
a
l
e
A
z
ij
e
I
Icr
o
d
o
t
(o
k
o
4
84
. pr. Kr.
- o
k
o
4
20. p
r.
Kr
.)
kr
e
nu
o je
n
a p
ut
ova
n
ja.
P
osje
ti
o
je
mn
oge
kr
a
j
eve,
n
e samo
u
Grč
k
oj,
nego
i
u
Eg
iptu
,
P
e
r
z
ij
sko
m
Carstvu,
S
kicu
, ze
mlji
s »ba
rb
a
r
s
k
o
m
«
r
e
p
utacijo
m
n
a sjeve
ru
C
rn
oga
m
o
r
a.
U
A
c
e
ni
se
I Icr
o
d
o
t
s
prij
a
t
e
lji
o sa Sofo
kl
o
m
,
p
oz
n
at
im
a
ut
o
r
o
m tr
age
dij
a (v
i
d
i
s
tr
.
1
4
i
1
5),
i u
v
idi
o važnost o
n
oga š
t
o
At
c
n
a do
n
os
i
sv
ij
e
tu: n
ač
in
upr
av
l
janja,
d
e
m
o
kr
ac
iju
, kao
i
l
je
p
otu
n
j
ih
ovih spomen
i
ka i
n
j
ih
ove
Da bi pobjegao od
S
i
r
e
n
a,
čiji pj
e
v
privlačimornare pr
ema s
t
ijen
a
ma,
t
e o
n
i
d
o
ž
ive br
od
ol
o
m, O
d
isej se zav
e
zao za jarabol svoga broda
.
za
m
iš
lj
a
d
a je
troj
a
n
s
ki jun
a
k
En
e
j
a
p
o
bj
egavš
i n
a
k
o
n
uni
š
t
e
nj
a
Tr
o
j
e,
d
ošao
u
I
t
a
liju
,
t
a
m
o os
n
ovao
kr
a
lj
evstvo o
d k
ojega je
p
os
l
i
j
e
n
as
t
ao
Rim
.
Bu
d
u
ć
n
os
t
Rim
a
u
kaza
l
a
se
E
n
cj
i k
ad
mu
j
e
m
aj
k
a, bož
i
ca Vene
r
a,
vra
til
a p
r
ek
r
asan štit
n
a
k
oje
m
s
u
b
il
i
pri
k
a
za
ni
g
l
av
n
i
doga
d
aj
i
r
im
ske pov
ij
es
t
i
Osvajanj
e
T
r
oje:
unut
ar
ogromn
a
konja koji
će ućiu
grad skrili su
se
mnogobrojni
grčki vojni
c
i
(s
lika iz XVII.
st.).
k
o
ji
će
se tek dogoditi.
D
ru
gaje vel
ik
a
k
nj
i
ga Povijest
R
i
m
a,
a
n
apisao j
u
je
Ti
c
L
ivije
(59.
pr
.
Kr
. -
1
7.
p
r
.
Kr
.).
Z
a
p
oč
inj
e
s
l
ege
n
da
rnim
os
nutk
o
m
Rim
a,
sjeća
se
čas
nih
ljudi
o
n
oga v
r
e
m
e
na
,
pri
ča
o
b
o
r
b
i k
o
d K
a
rc
age
(n
a
p
o
dru
čj
u
d
a
n
aš
nj
eg
a
Tun
isa), s
p
oz
nat
o
m
e
pi
zo
d
o
m
č
ud
o
m
«.
Pr
e
m
a sv
im tim
za
p
aža
njim
a
H
e
ro
do
t
je
n
a
pi
sao
dj
e
l
o,
k
o
j
e o
n
n
az
i
va
P
ovijest,
tj
.
»
I
s
tr
až
i
va
nj
e«,
i d
ao ga
At
e
njanim
a
n
a
č
it
a
nj
e
.
Bi
o je
t
o o
pi
s
cje
l
o
kupn
oga
d
o
t
a
d p
oz
n
a
t
oga svije
t
a
i p
rva
p
ov
ij
es
n
a
kn
j
i
ga.
Povijest i legenda Rima
Ka
d
j
e
u
I.
st.
pr
.
Kr
.
s ca
r
e
m
Au
gus
t
om
R
i
m u
šao
u r
az
d
o
blj
e
s
l
ave
i mira
,
p
os
t
alo je važno
d
a
se o
pi
še s
ud
b
in
a toga g
r
a
d
a,
k
o
ji
j
e
u
se
d
a
m
s
t
o
lj
eća
p
os
ta
o
v
l
a
d
a
rom m
e
dit
cra
n
s
k
oga sv
ij
e
ta.
Tada
s
u napi
sa
n
e
d
v
ij
e
ve
lik
e
knji
ge
.
J
e
dn
a
j
e o
d
njih E11
e
id
a,
p
oe
m
a, v
eliki
e
p
k
o
ji
z
a
R
imlj
a
n
e
pr
e
d
s
t
av
lj
a
o
n
o š
t
o
H
o
m
e
r
ovo
dj
e
l
o
pr
e
d
s
t
av
lj
a za
Grk
e
. Aut
o
r
E11
e
id
e
Ve
r
g
il
ije (o
k
o 70. p
r
.
Kr
.
-
o
k
o
1
9. p
r
.
Kr
.)
u kojoj je
Ha
ni b
a
l
,
vo
đ
a
K
a
rta
ža
n
a, p
r
ešao
Alp
e sa svo
j
o
m
vo
j
s
k
o
m i
sa svoj
im
s
l
o
n
ov
ima
.
Knji
ga zav
r
šava s
r
az
d
o
blj
e
m u k
oje
m
ž
i
v
i n
jez
in
a
ut
o
r
,
XIX.
s
t
.
pr
.
Kr
.
O
Kako bi
umakao
Kikl
op
u
,
Odis
ej
se
sk
rio
is
pod trbuh
a
j
ed
noga
ovna
.
D
o
b
r
o
mi
sliti i dob
r
o
govori
t
i
U
antičkoj Grčkoj rođenaje
fi
l
ozofija
,
n
a grčkom
"
ljubav
prema mudrosti
"
.
Filozofi
su
nastojali r
az
umj
e
ti i
z
n
ati
kako dobro djelov
a
ti. Otac j
e
fi
l
ozofije Sokr
at,
koji je živio
u Ateni u
V.
s
t
.
pr. Kr
.
Nastojao
j
e
pobuditi
razmi
š
lj
anja
pitanj
ima
i
ironijom
.
Nj
egov je
savjet:
"
Spoznaj
samoga sebe
."
Nij
e
ništa
nap
isao, a
li
je
njegov
učenikPlat
on pisao
ono
š
to j
e
on govorio
u
svo
jim mnogobrojnim
Dijalozima.
Antika
je također
stvo
rila
umjetnost govorenja
:
„
or
a
tori
,
tj. govornici
(
kao
ovaj rimski
govornik
n
a
slici
iznad
)
skupili bi
s
vo
je
argumente i
rječitopr
e
dstav
lj
al
i
svoje
staja
li
šte
.
Demosten
u
Aten
i
i Ciceron
u
Rimu mnogob
r
ojnim
su
govor
i
ma
i
nterv
e
nirali u
politiku
svoje
ze
mlj
e.
M
ask
i
ra
ni g
lumci
U anti
ci
s
u
samo
muškarci
mogli
biti
glumci. Nikad
ih
na sceni nije
bilo više od
trojice
.
Li
ce
glumca
bilo
je
pokriv
e
no
oslikanom
ma
s
kom
, a ši
rom
otvorena
usta
t
e
maske
davala
su
duboku
jeku
glasu
.
Glumčeva
je si
lueta gol
e
ma
:
kao
š
to
je prikazano
na
gornjoj
slici
grčkogaslikara
i
z IV
.
st.
pr.
Kr„
glumac je na
sceni
obučenu
š
iroku
ha
ljin
u
.
Hoda u cipelama
s
izrazito vi
s
okim potplatima
,
koje
se
zovu koturni.
Kor
se
sastoji od
petnaestak
muškaraca smještenih
u
prostoru odvojenom
od
prostora
glumaca.
Njegova j
e
uloga
da
poveže
gledatelje
i
glum
ce,
komentirajućiradnju
.
Kor pjeva
i
pomičese
po
sce
n
i
u
nekoj
vrsti
ritmičkoga