• Nenhum resultado encontrado

Larousse - Književnost, Enciklopedija Za Mlade

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "Larousse - Književnost, Enciklopedija Za Mlade"

Copied!
98
0
0

Texto

(1)

enciklopedija za mlade

LAROUSSE

(2)

Enciklopedija za mlade

Književnost

S francuskoga prevela

BEATA

VRGOČ

TURKALJ

(3)

o

t

k

r

I

J

t

e

e

n

c

I

Književnost

Otkako je

čovjek naučio

govoriti

,

izmišljao je

čarobne

priče

.

Zatim ih je zapisao, da bi

i

h

sačuvao

,

te

postavio

na

pozor-nicu. Od tada kroz književnost i kazalište sanjamo

,

putujemo

i razmišljamo.

Kako se služiti knjigom

O

vo

j

e

dj

elo

p

o

dij

e

lj

e

n

o

n

a

tri

dijel

a

.

Sva

ki dio ima

sa

dr

ža

j

,

k

o

j

i

n

a

v

o

di p

og

l

av

lj

a

i

d

a

j

e

njih

ov

krata

k

sažeta

k.

V

el

ik

e

fot

o

gr

a

fu

e

pr

e

k

o

d

v

iju

s

rr

a

m

ca

1

z

rnJ

C

nJU

J

U

se s

pog

l

av

ljim

a

.

N

a pos

lj

ed

njim

s

tr

a

ni

ca

m

a

pr

e

d

stav

lj

e

ni

s

u

najtipičnij

i

l

i

k

ovi

i

z

knj

ižev

n

os

ti.

N

a

kr

aj

u j

e

ka

za

lo

ko

j

e

n

a

m

omogućuj

e

br

z

p

ro

n

a

la

za

k

s

tr

a

n

i

ce

n

a

k

o

j

o

j

se

n

a

l

az

i

tr

aže

n i

(4)

I

o

p

e

d

I

J

u

Naslov poglavlja

Uvodni

tekst

Svako poglavlje

obuhvaća

dvije ili više stranica.

Rezimira temu o kojoj se

govori u pog

l

av

lj

u.

Min

i

rje

č

nik

Devetnaesto je stoljeće odule ljeno poviješću. Pisci se vi~e ne zanose antikom. kao prollom St()ljetu, nego njihove zemlje. Romani o ijesnim pustolovinama iz.rai.av.1ju taj novi ukus.

ri

s

ti

č

ki

roman

0Jlr~ri..nJ„ "'''I"'' ,a.,

lfJ1.l"'.IJt'1 ... !l11"J1U,t\"1 f°!'fl l:"il'))l•U.'f'..IJC' J,„,..Jla.,rk"'~OW'f'"'I""'°

••Nr:

J\",,._." .... ''"'

rn-•'IC'.ii.rn'11„.u. .... l \.:-t~lll•~J'""""..,.w 11llt...-„ . . . ~ rr.JdiLy u'1.._.cJ ,i., l•l l hlf1'1"~ 1,., .i 11.-~h W••IOJI \IJCl.1„ ... 'r."f'fll.1,1n1„ ,.. ... UJl"l'n'm"f"lt.I••• '°"""Rllh~~.tl ~' 011„11 ~l,„ Mll'""IMf-„ll \Li."'-Y. ~.,.. ....

„, ...

1u1,., L.~,.. l...o..UPl'•r-LL ""-y.„11_-.n ~u..c.

~ "'~·rr~ r A. . . . I . O '1.~h.1:f '-•14t(I I 110' ""'"'I<" ll'll•J \\ lllfl'l.IJ I\ •111111' I, j'k Uk IU.• lto!.t o..1•l.•~ Jo11.1l..i11\lll •I •)'•1•,;.i•uJ.„i..„111

i.ul111 ~.~.lu I•• lt-)tol '••• \.i ''''11111 f""ll•r, li ou I~ ... im I hiJ.im 111 t... Mo.wn , .• l.-1„ ....

„ ...

uJ.'f'lf"'-"' Jo:aa. ... l .ur.J.: ,...t,.:Jup; aa~---... ~ llilal..t,M,..u\.„Jt•lf'l'lk'luul111~• u\.r„w\,rnl••l..J,.M..-"CUl-.n ... ,;lp /' r-tJ1 ""tMU 1"-MJl'IM ,... fll"Mt•ttn.t "''''-.,. •1lllf•J111ui.nn

~··

·"'· Uli'-'•.IJ'lll '~~,

.

.

...

'"'"h..r·f

..J..,„

Nl'fu -..,r . . . . ..-.Nn'

"'"'.,....,,,.,i...;.

di.t.~Ml···· 1'.h..•-.tL1,..,.,.-uu l!o&llUIJ-l'•"ld1

.„„

J"'ll1lflll,UMUlinum.1tw \1.1111,.,., f'l"''' I~• ""ll1tl0! <J.h-.1M11b11•1011mh •Svi u i«'dnot• . „ L fon1.lN.; "'\?IX"""' ~ ... R.IJ". J'ft'pA..-."'"f'U*ll'lllo-h'OftUft. \a.A,, ,, ... „,4,o ... ~~.„

...

lra\J

l11t1\.Jll

'~'~"'..._.,....,.,„„"""„1„1•~'fl d'\f~w"4. L...,,."ilat.„.„....,„ llo.ieina-"I"

Naslov odlomka

z

a

m

I

a

d

Margine

Panoramska fotogr

a

fija

Ilustrira neku od tema

poglavlja.

Sadržavaju dodatne

informacije o g

l

avnoj temi.

' i~ '!ILW""'U " \JJ ~w

"""

"'

,...,,,..,....

,„„

\

•..

,,_

...

"Ji"""""

1••11• ,., "I"'' 11•1 .r An . .pt.a11.1 1 r .,..

"„

-"""""'"'-'""-"'",..._.

~4'11Ur1111lt1J11<1..-.JCblli(,~U • . -( A t l c·~\ 1.tt...tu~ ... r_..• usa1o,kn" A„

•1

J"'•••Ji ~ pJ.nr ""'' '""'111111l.u11,.11101l1 r-.>..1U111r,..._"1'• 1\„1„„~1 ,:-,-.1' \i•ltllo; ( 11•1•'. •· ,,..ut.ol.lr.\.lll.IJmuit• t>i hm•r•ld• i Qu.nlmodo L/r n,.d: „ \ li.i l)\11.""

...

,,.i.,„....

""""'„.

-..U...Jr.lla ~Mt.l"J' ... „~,.a.Lr,JtnhK ~„

...

,,~ •.111

.ttt.p.,..._

„l.11.,..~\j„„„

~l('ttftlNihU H!C :"\

'°'"

1'"'"'n tuf't'• 11:".A\a J, Dwwth•I~ 11~t11n.~ \~~ m"l\l.1 1h '""'1lttu1 \ ~nl.11 I 1 u U u. '""'" nk mu• ~ tu l·• '11 f•h·l.at I 1 „1111 Ur-·u11 f'h., ~. '•li•• „~tm M, r" •11inL ..1 1'l1n•lf\l!l:I

c,,.,..,„t"

r ""'L .1J.ilu _ , _ . •Qfi;l]'"1'11"1. l .... n Ulohdit-•""1f1 U i...t.. \ \ ' ' r.-ut11MJU I l..s•f11J•l 1• ' ' I "" "11.1'-"' J\: ~ ~ro1111-t1 J„. ~ lll•Jl.a]'· IJlllfb .„1111;„ 1.11 ... f"•l\Jl..IUrfJ\\Jt„lulJ"'•lot< JOIU ... l•'jl ,,.J..JhiJ.t '\o'ft1 t\t11lr1 ••I 'I"•""~' l..•l)C'

,,..,„

ll•lict,._ t h.uku~. ' • ..-... 1·!t.~ ... ,

'*"'"''"'"""'"'--l"P

~lfJMI htlmO"fnuMllnl~'1DC'~ h.lp}'y111o.~,.~ ..i.u,..-,ruL.a.1 „,~

... ...,..

t.a

... „.f" •

.ul'hil'onpt Wl'l&olat•lf• l.l •• J • hilt·•r~11ut•"I t""'t.1111> ""''"'" '''~'h l.oluun•h l.1otl.l'<IU "'"'l'h 'l"*-„ .... "'"'"'1"111.111 JUluCl\..I .-..."'-~

.... ...

... ..._ ... „

...,.,_„„,...,...

...

--~ •llHl•,...,.0116'. .,...,..c...,,..~w.r111mo

w..,,„.,i.,.._.,__

... „„„ ...

...

~

...

,....~„

...

-.-.

...

-....-:• ..._.„„ ...

---

_._.._

...

~·~·

, ...

~„

...

...~...,.„

,_

..,...,,. „,,,,,_"'""

,,_.,._,,,

..,,.I

t!f'llNt" ""*U""l'4'UI --~,

....

..._

...,.._

...

~··

... „ ... ..._ ...

... ,,.,,...-....i_„

Objašnjava

riječi

koje su

u tekstu otisnute

podebljanim slovima.

Svaki

odlomak ob

jašnjav

a

osnovni aspekt teme.

L

e

gende uz

fotog

rafije

Da

j

u podatke o ilustraciji.

(5)

s

a

Stare književnosti

6

Prvi junaci

8

10

Biblija

Atena

i

Rim

1 2

Grčko

i rimsko kazalište

14

Srednji vijek

16

Pjesnici

l

jubav

i

18

Pripovijetke

i

priče u

stihovima

20

Kazali.

šte: m

i

rakuli i

misteriji

22

Pjesništvo i

priče

Orijenta

2

4

Marco

Polo

26

Veliki klasici

28

Rabelais i Ronsard

30

Tiskarstvo

32

Talijansko

kazalište

34

Shakespeare

36

Cervantes

38

Corneille i Racine

40

Moliere

42

Bilo jednom

.„

44

Kazalište

XVIII.

stoljeća

46

Robinso

n

i Candide

48

Enciklopedija

50

(6)

--~---V

r

z

Moderna vremena

52

Romantizam

54

.

~

.

Francuski

romantizam

56

, >:_ ;.·

,

Društveni roman

Strast za rea

lnim

Realizam

Avanturistički roman

t

Fantastične priče

i avanture

I

Prokleti

pjesnici

Moderno

kaza

l

ište

Poezija XX.

stoljeća

Nadrea

l

izam

Drugačiji romani

Pisci

i

rat

.

D

li

:.:~~

~

1=:1

.

...._

.

(. !::::..:"::!·

~

-

-

~-

-~

.;;~;

58

.

60

62

64

66

68

70

72

74

76

78

a

J

...--

- -

.

-

---:--

---:-"--=.~ „.

Suvremeni

romani

80

Kazalište

XX.

stoljeća

82

Strip, povijest u

slikama

84

Detektivski roman

86

- -

-•

Znanstvena

fantasti

k

a

88

Svjetska književnost

90

Djela

i junaci

92

Kazalo

94

(7)
(8)

V

zevnost1

Prvi junaci

Sinouhe u Egiptu

Gilgameš u Mezopotamiji

Mahabharata

u

lndiji

1

Q •

B

i

bl

i

ja

Atena i Rim

Ilijada

i

Odiseja

14 •

G

ko

i

rim

sko kaza

li

š

t

e

Srednji vijek

Od

Rolandove pjesm

e

do Božanstvene komedije

18 •

Pj

es

nici ljub

a

vi

2 O •

Pr

i

povij

e

tk

e

i

pri

če

u

s

tih

ovi

m

a

2 2 •

Ka

z

ali

š

t

e:

mirakuli i m

is

t

e

riji

Pjesništvo i

priče

Orjenta

Kur'an, sveta knjiga

i

Priče

iz

tisuću

i

jedne

noći

(9)

V

Sto se

čitalo

prije

4000

godina? Prvi tekstovi napisani su

u Egiptu i u Mezopotamiji. To su

dugačke priče

i poeme

koje

pričaju

o stvaranju svijeta i ljudi, o životu bogova i

pothvatima junaka .

Junaci

M

ožemo

li

zamisl

iti

svijet

bez knjiga,

bez novi

n

a,

bez

og

la

sa,

bez

i

čega

napi

sanoga?

Nemoguće?

Ne.

D

ovoljno je

da

se vratimo

kroz

vrijeme.

Prije

6000 godina

pismo

nij

e

postojalo.

Pri

če

se e

pričale

i prenosile usmeno.

Ni

zakoni,

ni propisi koji

su

govo

rili

o

tome

š.to

je dobro,

a što

nije,

t

akođer

ni

su

bili pisani.

Otkriće

pisma

Revoluc

i

ja

se

dogodila

oko 3000.

pr.

Kr.:

narod

Sumera

u

Mezopotamiji

usvojio je

s

u

s

t

av c

rt

eža, g

r

aviran

ih

na

g

lin

en

im

pločicama,

koji im je

omogućavao

da

računaju

svoje

blago:

glava vola za vo

l

a,

klas

ž

ita

za žetvu

itd.

I

zmislivši

nove

znakove

za zapisivanje

jezičnih

g

l

asova,

a

ne

više stvari,

Sumeri

s

u i

zražava

li

sve

više i više ideja

i

tako je rode

n

o

pismo.

U

Egiptu su se

pojavili hijerog

li

fi

između

3000.

i

250

0.

pr. Kr.

Za

Egipćanc

su

ti lijepi

crteži

bi

l

i

način

k

omunicira

nj

a s

bogovima:

to je bilo

sveto

pi

smo

.

Njihovi tekstovi uklesani

s

u

ili naslikani u

hramovima, u

piramidama,

na

sarkofazima,

a njihove knjige bi

l

e

su

sv

it

c

i

o

d p

apirusa

(listovi

dobiveni

od bi

ijk

c

s obala

Nila).

P

oznata K11J(f!.<1

mrtvih,

iz

XV

st.

pr.

Kr„ bila je

Pi

sar

koji

čuči

(o

ko 24

000. pr. Kr.).

Egipat

ski

pisari

uređuju

r

elig

iozne

tek

s

tov

e.

zajedno s

mumijama u

sarkofazima

i

objašnjavala pokojnicima kako da udu u

kraljevstvo mrtvih.

Egipćani

su

također

pisal

i

mnogobrojne

zbirke

mudrosti,

od

kojih je, bez

sumnje,

najpoznatija

Mudrost

Ptalihotepa.

O

na

sadržava životne savjete

stvarne osobe,

Pt

ah

hot

epa, faraonova

mini

st

r

a oko 2400. pr. Kr.

Sinouheove av

a

nture

Najprivlačniji

je

tekst

staroga

Egipta

jedan

r

oman

:

Roman

o

S

in

ouhću.

Sinou

je bio

stva

rn

a

ličnost,

s

lu

žbenik

na

fa

r

aonovu

dvoru

u

XX

I.

st.

pr.

Kr.

Priča

o

njemu

bi

l

aje

napisana u

ob

l

iku

romana još

za

njegova

života.

J

ednoga

dana

Si

n

ouhć

je

otkr

i

o

zavjeru

protiv princa

nasljednika.

Čuo

je

stvari

koje nikako

nij

e smio

čuti!

Njegov je

život

u

opasnosti

i

on

bježi iz

Egipta

.

prolazi

kroz pustinju

gdje

ga,

već

umirućega

od

žeđ

i

,

prihvate nomadi.

Dol

az

i

u

današnju

Siriju,

živ

i u

gorštačkom

plemenu,

oženi

se

k

ćerkom

poglavice,

p

objeduje

u

(10)

bitkama, postane bogat i

poštovan. No, ža

li

za

»m

j

es

t

o

m

gd

j

e s

r

ce

n

a

l

azi sm

ir

aj«, za svojom

zemljom.

Na kraju se

vraća u

Egipat.

Epopeja prijateljstva

Dva ili

tri

st0ljeća

prije

Sinouhća

li

Mezopotamiji je

jedan genij

a

l

a

n

pjesnik

ispričao

priču

o

čovjeku

koj

i

je takoder postojao, o

Gilgamešu,

kr

alju

iz

grada

Ollroka

li

zemlji Sumer.

Primjer hijeroglifa,

svetoga egipatskoga

pisma

(grobnica

Ramzesa IV.,

Teba).

njezine vel

ik

e z

birk

e

r

el

i

giozne

mudrosti

stvo

r

ene su na

temeljima

hindui

zma,

najraširenije indijske

r

e

li

gije

.

N

ajpoznatiji

je tekst go

l

ema

epopeja

Maliabliarata s oko

200 000

stihova.

Mahabharata

znači

»velika

mudrost Bharata«

.

Prip

ovijeda o

r

atu izmedu

dviju grana

i

ste obite

lji

,

p

ete

r

o

braće

P

a

nd

ava

i

njihovih protivnika

Kaurava, koji s

u

že

lj

e

li

zauzeti njihovo kraljevstvo.

Kineski pismeni ljudi

U Kini je pisanje istinska

umjetnost. i kao

stvaranje

književnih djela i kao

kaligrafiranje kistom i tušem.

Svi pismeni ljudi u Kini, oni

koji su upr

avljali ca

r

stvom,

morali su

savršeno

poznavati

Na početku

poeme

Gilgamcš

je tiranski kralj.

Bogovi pošalju izvjesnog

Enk

id

oua da prigovori

Gilgame

š

suočen

s Božanskim bikom.

Tisuće

legendi s

kuplj

e

no

je u

toj poemi,

u

kojoj se

stravična

krvoprolića

susreću

s

najvećim

mudro

st

im

a. Ta

k

o

velika

p

oe

m

a

nij

e

dj

e

l

o

Gilgamcšu,

n

o

njih

dv

oj

i

ca

p

os

t

a

nu

n

e

r

azdvojn

i

prijate

lji.

Za vrijeme jednoga

dalekog vojnog pohoda oni

ubiju

H

ouwawalla,

usprkos božjoj za

b

rani,

te se vrate i

n

astave vrijeđa

ti

bogove.

Tada c En

kid

ou razboli i umre. Gilgameš je

očajan,

posvuda

tr

aži

način

da

ga

oživi,

pa ode

čak

i u

kraljevstvo mrtvih.

Vrativši

se

u

svo

j

g

r

ad, Gilgamcš je

s

h

vat

i

o š

t

o je

t

o

čovjek: čovje

k

j

e s

mrtnik

koji

im

a potrebu za

ljub

av

lju.

Od tadaje

Gilgameš bio dobar kralj.

Epopeja o

Gi(~a111eŠll

prv

a je e

p

opeja čovječanstva.

U

njoj je ljubav -

ljubiti drugoga - opisana

kao

najveća

vrijednos

t.

Najveća

poema na svijetu

j

oš dalje o

d M

ezopo

t

amij

e,

u Indiji

,

r

azv

ij

a

l

a se c

i

v

ili

zac

ija

k

o

ja

se zove

indoeuropska, jer je srodna s e

u

rops

k

om.

Sans

krt

,

nj

ezin svet

i

jezik, spada u

i

s

tu

jezičnu

porodicu kao grč

ki i

l

a

tin

ski.

Njezine poeme,

upućene

bogovima,

sa

mo

jednoga a

ut

o

r

a; sas

t

av

lj

a

n

a je tijekom

vremena, možda od

X.

s

t.

pr.

Kr.

I danas je

u

A

z

iji

iznimno popularna.

O

Scena iz Mahabharate, najvažnije indijske

epopeje

najstarija djela

{k

lasik

e)

koje

je tradicija pripisala mudracu

VI.

st. pr. Kr„

Konfuciju (na

slici). Postoji S glavnih

klasika od kojih je

najpoznatiji Yi jing ili Knjiga

promjena, sa 64

apst

raktn

e

sheme, koje su se

upotrebljavale za

prori

canje.

Ostale

s

u zbirke poezije te

povijesni

,

zemljopisni ili

politički dokumenti. Cijela

kineska

književnost razvijal

a

(11)

Biblija, od pergamenta

d

o

In

te

rne

ta

Riječ

"bibl

i

ja" dolazi od

grčke

riječi

'"

biblia"

, š

to znači

"knjige

".

Te su knjige kroz

mnoga r

a

zdoblj

a

uređivali

mnogobrojn

i

auto

r

i

.

Židov

s

k

a

B

i

blij

a

(Star

i

zavjet)

bila j

e

pisana na h

e

bre

j

skom.

Novi zavj

e

t nap

i

sali

s

u

kršćani n

a

grčkom.

Bibl

i

ja j

e

preved

e

na

n

a 1800 jez

i

k

a

i

dijalekata

.

Vrlo stari rukopisi

Biblije na hebrejskom, od

kojih mnogi s

e

žu i u

Il

i. st.

p

r.

Kr.,

pronađeni

su 1947

.

i

par god

i

n

a

pos

l

ije u spi

l

j

i

Qumr

a

n blizu Mrtvoga mora

.

U sredn

j

em vijeku po

r

uke

svete kn

ji

ge prenosili su

bog

a

to iluminirani ru

k

opisi

(

k

a

o i ovdj

e

gore

,

sc

e

na iz

Apoka

l

ipse)

.

Danas Biblija

po

s

to

j

i u raznim oblicima

,

kao kn

j

i

ga

,

strip, videokaseta

i

,

n

a

r

a

vno

,

Internetska

s

tr

a

nica

..

M

ojs

i

je nako

n što j

e izveo židovski narod iz eg

i

patskoga ro

p

stva p

ri

ma od Boga

ploče

s Dese

t

Božjih zapov

i

jed

i.

Biblija

N

astala

prije 2000

.

do 3000. godina

B

i

blija je i dalje najbtanija knjiga

na sv

ij

etu. Ta ve

li

ka

zbi

r

ka

priča o

B

ogu i

pov

i

jest

i

čovječanstva

predstavlja temelj

ž

i

dovske

i

kršćanske

r

e

l

igije, a šire g

l

edano,

i

c

i

jele zapadne civi

li

zacije.

Stv

a

ranje svijeta

»U početku

stvori Bog nebo

i

zem

lj

u .

.

.

Odvoj

i

svjetlost od tame ... Bijaše veče

r

i

jutro, dan prv

i

.« Tako B

i

b

lij

a

p

r

edstavlja

stvaranje svemira

:

četiri s

l

jedeća

dana

B

ogje

odvoj

i

o

rnebo i vode o

d

kopna, postavio je

zvi

j

ezde i nebeska tijela, stvo

r

io biljke, ptice

i ri

be. Šest

i

dan stvorio

je životinje

i od

ma

l

o

zem

l

je stvorio prvoga čovjeka,

Adama,

č

i

je ime znač

i

»~em

l

ja«.

,

Adam i Eva, prvi par

,

u r

ajsk

o

m vrt

u E

den

(slika

L

ucasa Cranacha Sta

r

ijega, XV

I.

st.

).

David

,

jedan od b

e

z

b

roj

biblijsk

ih

juna

k

a

,

koji je

pobijedio d

i

va Go

li

j

a

ta

.

Sedm

i

dan,

zadovoijan svoj

i

m

d

j

elom, Bog

se

odma

r

ao

.

.

.

Evo u neko

li

ko

poetsk

i

h

redova sažetka

ve

l

ikoga

misterija

postanka

sv

i

jeta i

čovječanstva: postoj

i

jedan

B

og,

jedinstven i

svemoguć,

koj

i

r

i

j

ečju i dahom

može čovjeku

poda

r

iti

ž

i

vot i

koji je s

jedn

i

m

narodom, Hebrej

ima

,

stvorio sveti

savez.

Sveta knjiga

U

poče

t

ku

je

Bi

b

li

ja bi

l

a opsežna zb

i

rka

p

ri

ča i pjesama koje su se

pr

enos

il

e

kroz naraš

t

aje svećen

i

ka

i vje

rni

ka

u P

alestin

i

tijekom I. tisućljeća pr

.

Kr

. Najsta

rij

e

poeme, c

r

kvene pjesme,

potječ

u

možda iz IX.

ili

X.

st.

pr.

Kr

.

,

a

najnovije su knjige iz I. st.

pr

.

Kr.

Taj prvi

dio Biblije kršćani nazivaju Stari zavjet,

koj

i

p

r

eds

t

avlja temelje ž

i

dovske re

li

gije

.

Pet prvih knjiga

B

ib

l

ije, u što ulazi

i priča

o stvaranju,

pov

i

jest patr

i

jarha,

(12)

M

ojsijeva

knjiga

i

sv

i

crhe

ni i

građa

nski

zakoni

I

Icbrejac

a,

sačinjavaj

u

Torah

(»zakon«

n

a

h

e

br

e

j

sko

m

)

.

U

Bibliji

nalazimo

proroča

nstva

proroka

,

k

o

j

a

sta

ln

o

podsjećaju

kr

aljeve

i narod da

moraju biti vje

rni B

og

u.

Novi

i

zavjet

Poslije, kad

j

e

P

a1cs

tin

a pod

rim

sko

m

vlašću, pojavlj

uj

e se novi prorok

im

e

n

o

m

l

s

u

s. Njegove propovijedi

(njegove

rij

eči)

toliko s

u

sme

t

a

le

v

la

s

tim

a da

j

e osuden

n

a

smr

t t

e

je podnio

muku

križa.

Nj

egovi

vjernici

u njemu

v

id

e Sina Božjega.

Priča o

n

jemu

ispričana

je na četiri

različita

n

ačina

u

evanđeljima,

k

oja, s

Po

s

ljednja

večera

okuplja

Isus

a i

njegovih dvanaest apostola

p

rij

e

nego

što

će

biti

odveden u smrt.

os

talim t

ekstovi

ma

za

kršćane,

predstavljaju

dru

g

i dio Biblij

e,

Novi

zavje

t

.

Jedna knjiga za cijeli Zapad

Kršćanstvo

se š

iri

sv

ij

eto

m

od

I. stoljeća.

Zato

Biblij

a prožima zapad

nu

c

i

v

ili

zac

iju.

To

znač

i

d

a

i

o

ni koji ni

s

u

vje

rni

c

i

u Bibliji

rnogu

naći

n

e

k

e os

n

ov

n

e

putokaze, osob

it

o

u

računanju

vre

m

ena:

zapadn

ja

c

i

računaju

vrijeme prema

rođenju

I

s

u

sa

Kri

s

t

a

.

Postoji

per

i

od

»

prij

i

period »

n

a

kon

«.

Dru

g

i

primjer:

zaš

t

o

tj

e

dan im

a se

d

am

dan

a? J

e

rj

e

B

og

u

tr

eba

l

o sedam da

n

a

d

a stvori svije

t.

Eto kako

biblij

s

k

a v

r

e

m

ena daju ritam

n

aše

m

svakod

n

ev

n

om ž

i

vot

u

.

O

Lijepe

priče ...

Stoljećima

je

Biblija

bila

glavni izvor inspiracije

europskim i

američkim

umjetnicima i piscima.

To je

jedna

od

najvećih

knjiga

čovječanstva.

Ona

se

sastoj

1

i

od

tekstova svih

vrsta

-povijesne

priče,

pripovijetke

,

mudre izreke

,

poeme

-

koji

su

puni

čudesnih

likova

(Abra

ham

, koji je bio

sp

r

eman žrtvovati svoga s

in

a

lzaka

zb

og

vjernosti Bogu;

Mojsije,

koji

je od Boga

p

ri

mio

ploče

s

Deset Božjih

zapovijedi

;

David

koji je

pobijedio

diva Gol

ij

ata itd.).

Bib

l

ija

priča neobične

događaje (događaj

s arkom

u

koju

je

Noa

skupio

životinje za vrijeme potopa

(na

slici iznad) ili

priča

o kuli

babilonskoj), a

svi

ti

događaji označili

su

maštu

i

pamćenje

svih, vjern

ik

a i

nevjernika.

(13)

Ilijada i Odiseja Grka Homera i Eneida Latina Virgilija

inspirirale su mnogobrojne pisce i umjetnike. No,

grčka

i

rimska antika stvorila je i filozofiju, povijest,

politički

govo

1

r i kazalište.

Rim

I

G

r

c

i

s

u v

o

ljeli

pri

č

ati

lij

e

p

e

pri

če,

njihovi

s

u

g

ov

o

ri bili

lijepo

s

ro

če

ni.

U

ku

ć

ama

v

nih

oso

b

a

il

i

na ja

v

nim mj

es

tim

a

pj

es

ni

c

i

,

k

o

j

e

zo

ve

mo

aedi,

r

ec

itir

a

li

s

u

s

v

o

j

e

tih

ove.

Lirski

pj

es

ni

c

i

pj

ev

anj

e

m

s

u

i

z

r

a

va

li

svo

j

e

os

j

eća

j

e

ili

s

u

s

l

av

ili

važne

d

oga

d

a

j

c,

pr

a

t

e

ći

se

n

a

liri.

Na

tr

jc

m

ov

im

a

s

u r

azgova

r

a

li filozofi. N

a

p

o

liti

č

kim

s

kupo

v

im

a,

na

s

ud

ov

im

a gra

d

a

ni

s

u

se

k

a

tkad

žes

t

o

ko sukoblj

av

ali

,

ali

s

am

o

rij

ima.

Ilijad

a

i Odiseja

N

e z

n

a

m

o

tk

o

j

e

b

i

o

H

o

m

e

r

:

pr

e

m

a

pr

e

d

a

ji

, s

lij

e

pi pj

es

nik

,

G

rk i

z

Male Azije,

k

o

ji j

e

pun

o

Odisej,

j

un

a

k

Odiseje,

vraća

se svojo

j

ženi

P

e

n

elopi

.

put

ovao

. Nj

egova

dj

e

la

b

ez s

umnj

e

j

e

n

a

pi

sa

lo vi

še

pj

es

nika,

kojima n

e z

n

a

m

o

im

e

n

a.

Ilijada,

n

a

pi

s

an

a o

k

o

8

00.

pr.

Kr.

,

u

1

5

000

s

tih

ova

E

24 pj

eva

nj

a

pri

ča

o

grč

k

o

j

o

p

sa

di Troj

e

i

o

p

o

bj

e

di

njih

ova

jun

aka, s

tra

s

n

oga

i

bij

es

n

oga

Ahil

eja,

pr

o

ti

v

cr

o

j

a

n k

oga

jun

a

ka

H

e

kt

o

ra

.

Odiseja,

n

a

pi

sa

na

o

k

o

700

.

pr.

Kr„

u

1

2 0

00 s

tih

ova

i

24 pj

e

v

a

nj

a

pri

ča

o

dru

go

m

g

r

č

k

o

m

h

e

roju

,

Odi

se

ju

,

nak

o

n troj

a

n

s

k

oga

r

a

t

a

. D

ese

t

go

dina

o

n

lut

a

morim

a,

i

z ava

ntur

e

u

ava

nturu

,

pr

aće

n

mržnjom b

oga

P

ose

jd

o

n

a.

Za

h

va

ljuju

ć

i

svo

j

o

j luk

a

v

os

ti

,

p

o

bj

uj

e

KikJ

o

p

a, s

tr

n

oga

di

va

k

o

ji im

a

je

dn

o o

k

o nas

r

ed

če

l

a

i k

oj

i

ga je za

r

ob

i

o.

U

s

pij

e

p

o

b

jeći

Ki

r

ki

,

ča

robni

c

i

k

o

j

a

ljud

e

pr

etva

r

a

u

sv

inj

e

. N

a

jlj

e

p

š

i

d

i

o

m

d

a

j

e o

n

a

j u

k

o

j

e

m

,

d

a

i n

a

j

e

d

a

n

o

t

o

k n

a

k

o

n brod

o

lom

a,

Odi

se

j

s

lu

ša

acda

koji u

svo

j

o

j pj

es

mi

pri

č

a

o

nj

e

mu i

o o

p

sa

di

Troj

e

... O

d

i

sej se

n

apos

lj

e

tku

v

r

aća

n

a svo

j

o

t

o

k

,

It

a

ku

,

g

dj

e ga

čeka

s

trplji

va

P

e

nel

o

p

a

.

Herodot,

prvi

povj

es

n

iča

r

U V

s

t

.

pr. Kr.

G

rk

i

z

M

a

l

e

A

z

ij

e

I

Icr

o

d

o

t

(o

k

o

4

84

. pr. Kr.

- o

k

o

4

20. p

r.

Kr

.)

kr

e

nu

o je

n

a p

ut

ova

n

ja.

P

osje

ti

o

je

mn

oge

kr

a

j

eve,

n

e samo

u

Grč

k

oj,

nego

i

u

Eg

iptu

,

P

e

r

z

ij

sko

m

Carstvu,

S

kicu

, ze

mlji

s »ba

rb

a

r

s

k

o

m

«

r

e

p

utacijo

m

n

a sjeve

ru

C

rn

oga

m

o

r

a.

U

A

c

e

ni

se

I Icr

o

d

o

t

s

prij

a

t

e

lji

o sa Sofo

kl

o

m

,

p

oz

n

at

im

a

ut

o

r

o

m tr

age

dij

a (v

i

d

i

s

tr

.

1

4

i

1

5),

i u

v

idi

o važnost o

n

oga š

t

o

At

c

n

a do

n

os

i

sv

ij

e

tu: n

in

upr

av

l

janja,

d

e

m

o

kr

ac

iju

, kao

i

l

je

p

otu

n

j

ih

ovih spomen

i

ka i

n

j

ih

ove

(14)

Da bi pobjegao od

S

i

r

e

n

a,

čiji p

j

e

v

privlači

mornare pr

ema s

t

ijen

a

ma,

t

e o

n

i

d

o

ž

ive br

od

ol

o

m, O

d

isej se zav

e

zao za jarabol svoga broda

.

za

m

lj

a

d

a je

troj

a

n

s

ki jun

a

k

En

e

j

a

p

o

bj

egavš

i n

a

k

o

n

uni

š

t

e

nj

a

Tr

o

j

e,

d

ošao

u

I

t

a

liju

,

t

a

m

o os

n

ovao

kr

a

lj

evstvo o

d k

ojega je

p

os

l

i

j

e

n

as

t

ao

Rim

.

Bu

d

u

ć

n

os

t

Rim

a

u

kaza

l

a

se

E

n

cj

i k

ad

mu

j

e

m

aj

k

a, bož

i

ca Vene

r

a,

vra

til

a p

r

ek

r

asan štit

n

a

k

oje

m

s

u

b

il

i

pri

k

a

za

ni

g

l

av

n

i

doga

d

aj

i

r

im

ske pov

ij

es

t

i

Osvajanj

e

T

r

oje:

unut

ar

ogromn

a

konja koji

će ući

u

grad skrili su

se

mnogobrojni

grčki vo

jni

c

i

(s

lika iz XVII.

st.).

k

o

ji

će

se tek dogoditi.

D

ru

gaje vel

ik

a

k

nj

i

ga Povijest

R

i

m

a,

a

n

apisao j

u

je

Ti

c

L

ivije

(59.

pr

.

Kr

. -

1

7.

p

r

.

Kr

.).

Z

a

p

inj

e

s

l

ege

n

da

rnim

os

nutk

o

m

Rim

a,

sjeća

se

čas

nih

ljudi

o

n

oga v

r

e

m

e

na

,

pri

ča

o

b

o

r

b

i k

o

d K

a

rc

age

(n

a

p

o

dru

čj

u

d

a

n

nj

eg

a

Tun

isa), s

p

oz

nat

o

m

e

pi

zo

d

o

m

č

ud

o

m

«.

Pr

e

m

a sv

im tim

za

p

aža

njim

a

H

e

ro

do

t

je

n

a

pi

sao

dj

e

l

o,

k

o

j

e o

n

n

az

i

va

P

ovijest,

tj

.

»

I

s

tr

i

va

nj

e«,

i d

ao ga

At

e

njanim

a

n

a

č

it

a

nj

e

.

Bi

o je

t

o o

pi

s

cje

l

o

kupn

oga

d

o

t

a

d p

oz

n

a

t

oga svije

t

a

i p

rva

p

ov

ij

es

n

a

kn

j

i

ga.

Povijest i legenda Rima

Ka

d

j

e

u

I.

st.

pr

.

Kr

.

s ca

r

e

m

Au

gus

t

om

R

i

m u

šao

u r

az

d

o

blj

e

s

l

ave

i mira

,

p

os

t

alo je važno

d

a

se o

pi

še s

ud

b

in

a toga g

r

a

d

a,

k

o

ji

j

e

u

se

d

a

m

s

t

o

lj

eća

p

os

ta

o

v

l

a

d

a

rom m

e

dit

cra

n

s

k

oga sv

ij

e

ta.

Tada

s

u napi

sa

n

e

d

v

ij

e

ve

lik

e

knji

ge

.

J

e

dn

a

j

e o

d

njih E11

e

id

a,

p

oe

m

a, v

eliki

e

p

k

o

ji

z

a

R

imlj

a

n

e

pr

e

d

s

t

av

lj

a

o

n

o š

t

o

H

o

m

e

r

ovo

dj

e

l

o

pr

e

d

s

t

av

lj

a za

Grk

e

. Aut

o

r

E11

e

id

e

Ve

r

g

il

ije (o

k

o 70. p

r

.

Kr

.

-

o

k

o

1

9. p

r

.

Kr

.)

u kojoj je

Ha

ni b

a

l

,

vo

đ

a

K

a

rta

ža

n

a, p

r

ešao

Alp

e sa svo

j

o

m

vo

j

s

k

o

m i

sa svoj

im

s

l

o

n

ov

ima

.

Knji

ga zav

r

šava s

r

az

d

o

blj

e

m u k

oje

m

ž

i

v

i n

jez

in

a

ut

o

r

,

XIX.

s

t

.

pr

.

Kr

.

O

Kako bi

umakao

Kikl

op

u

,

Odis

ej

se

sk

rio

is

pod trbuh

a

j

ed

noga

ovna

.

D

o

b

r

o

mi

sliti i dob

r

o

govori

t

i

U

antičkoj Grčkoj rođena

je

fi

l

ozofija

,

n

a grčkom

"

ljubav

prema mudrosti

"

.

Filozofi

su

nastojali r

az

umj

e

ti i

z

n

ati

kako dobro djelov

a

ti. Otac j

e

fi

l

ozofije Sokr

at,

koji je živio

u Ateni u

V.

s

t

.

pr. Kr

.

Nastojao

j

e

pobuditi

razmi

š

lj

anja

pitanj

ima

i

ironijom

.

Nj

egov je

savjet:

"

Spoznaj

samoga sebe

."

Nij

e

ništa

nap

isao, a

li

je

njegov

učenik

Plat

on pisao

ono

š

to j

e

on govorio

u

svo

jim mnogobrojnim

Dijalozima.

Antika

je također

stvo

rila

umjetnost govorenja

:

or

a

tori

,

tj. govornici

(

kao

ovaj rimski

govornik

n

a

slici

iznad

)

skupili bi

s

vo

je

argumente i

rječito

pr

e

dstav

lj

al

i

svoje

staja

li

šte

.

Demosten

u

Aten

i

i Ciceron

u

Rimu mnogob

r

ojnim

su

govor

i

ma

i

nterv

e

nirali u

politiku

svoje

ze

mlj

e.

(15)

M

ask

i

ra

ni g

lumci

U anti

ci

s

u

samo

muškarci

mogli

biti

glumci. Nikad

ih

na sceni nije

bilo više od

trojice

.

Li

ce

glumca

bilo

je

pokriv

e

no

oslikanom

ma

s

kom

, a ši

rom

otvorena

usta

t

e

maske

davala

su

duboku

jeku

glasu

.

Glumčeva

je si

lueta gol

e

ma

:

kao

š

to

je prikazano

na

gornjoj

slici

grčkoga

slikara

i

z IV

.

st.

pr.

Kr„

glumac je na

sceni

obučen

u

š

iroku

ha

ljin

u

.

Hoda u cipelama

s

izrazito vi

s

okim potplatima

,

koje

se

zovu koturni.

Kor

se

sastoji od

petnaestak

muškaraca smještenih

u

prostoru odvojenom

od

prostora

glumaca.

Njegova j

e

uloga

da

poveže

gledatelje

i

glum

ce,

komentirajući

radnju

.

Kor pjeva

i

pomiče

se

po

sce

n

i

u

nekoj

vrsti

ritmičkoga

ple

sa.

Maske koje predstavljaju grimasu,

plač

ili ruganje

sastavni

su dijelovi antičkoga

teatra (mozaik iz Soussa,

Tunis}.

Grčko

rimsko kazalište

Ka

zalište je

rođeno

u

Grčkoj

s

ce

r

emonijama

u

čast

bogova

(molitve,

pjesme i plesovi),

k

o

j

e su ož

i

v

lj

avalc velike

teme iz

m

itologije.

U Areni

su se

dva puta

god

i

šnje održavale velike

pr

oslave,

Dionizijc. Bile

su

posvećene Dionizu, bogu

vina i

pijanstva.

Tri

dana

bila su

rezervirana

za kazalište.

Mnoštvo

se

skup

ljal

o

na

sjeda

lim

a

na

otvo

r

e

n

om od

ju

tr

a do mraka

da bi prisustvovalo

natjecanjima

tragedija

ili

komedija

.

Antičke

tragedije ravnale

s

u

se

po

strogima zakon

im

a:

upadi

kora

,

najčešće

pjevani

ili

plcsani, izmjenjivali

su se s

epizodama

koje

su

i

g

r

a

li

glumci.

Muzikaje

imala

važno

mjesto u

odv

ij

a

nju

predstave.

Nagrade

su do

dj

eij

i

vane

najboljim

autorima.

E

hil

(525.

pr.

Kr

. -

456.

pr.

Kr.),

otac t

r

agedije,

birao

je svoje

tenie među

najmračnijim grčkim

legendama.

Takvaje i

t

r

agedija

Orest,

o

povijesti Atrida,

ob

i

teiji

kra

lj

a Agamcmnona, koja pod prokletstvom

bogova doživi

s

udbinu

prepunu zločina.

Sofoklo i

tragičan

Edipov život

Sofoklov

(496.

pr.

Kr.

-

405.

pr.

Kr.

)

Kralj

Edip

n

eka

je

vrsta

prvoga detekt

i

vskoga

djela.

N

a

kr

aj

u

tragedije

o

tkri

va

m

o

da

je

i

s

tr

it

elj

u

isto

vrijeme

i ubojica.

D

a

bi

pobijedili

ep

id

emij

u ku

ge

u

T

ebi,

bogovi

tr

aže

da kralj Edip

otkrije

tko

je

ubio

staroga

kralja Laja.

Edip

ne zna da je

o

n

nađeno

dij

ete,

koje je prihvatio

kralj K

o

rinta.

Nj

egovi su ga

roditelji n

apus

tili

č

im

se

rodio,

jer

im

je proročanstvo

reklo da će

on

ubi

t

i

svoga oca

i

ože

niti

se svojom

majkom.

Odrastavši, Edip je čuo

isto proročanstvo.

N

e

znajući tko

su

mu

pr

av

i r

o

dit

e

iji,

odlučio

je

oti

ći

i

z

K

orinta

u T

eb

u da

onemogući

to

n

es

r

et

no

proroča

n

stv

o

.

Put

om

je

sreo

n

ezna

n

ca

i boreći

se s

n

jim,

ubi

o ga.

Zatim je odgovorio na

zago

n

etk

u

sfi

n

ge,

č

ud

ovišta

k

oje je terorizi

r

a

lo T

ebu.

Tako

je

os

l

obodio grad, osvojio

kraljevstvo i

oženio se

kraljicom

J

okas

tom, ud

ov

i

com

kra

lj

a

Laja.

N

o,

istraga koju

vod

i

Edip

pokaza

l

a

mu

je pravu

i

s

tinu

.

Čovjek

kojega je ubio

bio

je

L

aj,

njegov pravi

otac.

Kraljica

J

okas

t

a,

dakle,

bila

je

nj

egova

majka.

Proročanstvo

se

ispunilo

...

J

okasta se

objes

il

a.

Edip sije

i

skopao

oči

i

tako

s

lij

ep

krenuo na

put.

Vodila

gaje

njegova

ses

tra

Antigona.

Taj

fatalni

slije

d

događaja

jest

sudbina

,

pokretač

tragedije.

Edip

je

junak

k

oj

i

želi

i

s

tinu.

Uni

št

i

o je

misterij

i

enigme,

no

1

s

tma

gaje

os

lijepila.

Maskirani

rimski

glumac

.

Referências

Documentos relacionados

No experimento em que todas as faces foram oferecidas concomitantemente ao inseto (com chance de escolha), a face abaxial voltada para baixo e fi xada no topo da caixa foi a

Não deve ser classificado como tóxico para órgãos-alvo específicos (exposição repetida). Não deve ser classificado como apresentando perigo

este artigo teve por objectivo analisar a contribuição do paraquato no contexto geral das intoxicações agudas no nosso país, no período de 2004 a 2006, com base em casos e óbitos

Como para essas famílias não há momentos específicos para estarem presentes na escola dos filhos e também não pensam que precisam esperar a reunião de pais e

Entre os diversos pontos desenvolvidos por Morris e seus seguidores, três deles são cruciais para o design posterior: a postura ética em relação ao processo de produção,

São apresentados e discutidos exemplos de acidentes que ocorreram na cidade de Ouro Preto, devido ao uso e a ocupação inadequada do meio físico em encostas, comprovando a

O segundo é o artigo de Silva e Andrade (sem data) que trata “da relação entre carona como uma medida de gerenciamento da demanda de mobilidade urbana e

O presente estudo com o objetivo de analisar as possibilidades de utilização do Jogo Soma Zero pelos professores de matemática para o ensino de adição e subtração com números