• Nenhum resultado encontrado

Magga vaggo

No documento Dhammapada (páginas 176-183)

NAJBOLJI JE OSMOSTRUKI PUT

273. Među putevima, najbolji je osmostruki, među istinama, četiri plemenite,

među stanjima uma, najbolje je odsustvo strasti, među ljudima, oni što do uvida stigoše.

274. Ovo je put; do pročišćenja uma drugoga nema; njime se zaputite i zavaraćete Māru.

275. Idući tim putem, na kraj patnje stići ćete.

Uvideo sam kako strelu iščupati i tome sam vas podučio. 276. Svoj napor uložiti morate, Budni tek pravac pokazuju. Ko putem ovim sabran ide, od okova Mārinih oslobođen biva. 273. Maggānaṭṭhaṅgiko seṭṭho, saććānaṃ ćaturo padā,

virāgo seṭṭho dhammānaṃ, dvipadānañća ćakkhumā. 274. Eseva maggo natthañño, dassanassa visuddhiyā, etañhi tumhe paṭipađđatha, mārassetaṃ pamohanaṃ. 275. Etañhi tumhe paṭipannā, dukkhassantaṃ karissatha, akkhāto vo mayā maggo, aññāya sallakantanaṃ. 276. Tumhehi kiććamātappaṃ, akkhātāro tathāgatā, paṭipannā pamokkhanti, đhāyino mārabandhanā. Komentar

Kada se Buda posle lutanja jednom vratio u manastir u Sāvatthiju, za­ teče neke monahe kako raspravljaju o različitim putevima asketskog života. Onda im reče da su svi ti putevi nebitni za njihovo oslobađanje i gornjim stihovima ih posavetovao da slede Plemeniti osmostruki put.

175

SVA STANJA SU PROLAZNA

277. “Sve uslovljeno je prolazno.“ Kad mudrošću ovo uvidimo, od patnje se okrećemo: to je put ka pročišćenju.

277. Sabbe saṅkhārā aniććāti, yadā paññāya passati, atha nibbindati dukkhe, esa maggo visuddhiyā. Komentar

Jednom je grupa monaha dobila objekat meditacije od Bude i otišla u šumu da vežba. Međutim, slabo su napredovali. Zato su se vratili Budi i zatražili od njega neki drugi objekat. Buda je znao da su zbog svojih prošlih dela ovi monasi spremni da uoče prolaznost svih stvari. Onda im je rekao ove stihove i savetovao da meditiraju o njihovom značenju.

SVA STANJA SU BOLNA

278. “Sve uslovljeno je nezadovoljavajuće.“ Kad mudrošću ovo uvidimo, od patnje se okrećemo: to je put ka pročišćenju.

278. Sabbe saṅkhārā dukkhāti, yadā paññāya passati, atha nibbindati dukkhe, esa maggo visuddhiyā. Komentar

Jednom je grupa monaha dobila objekat meditacije od Bude i otišla u šumu da vežba. Međutim, slabo su napredovali. Zato su se vratili Budi i zatražili od njega neki drugi objekat. Buda je znao da su zbog svojih prošlih dela ovi monasi spremni da uoče nemogućnost uslovljenih stva­ ri da nas trajno zadovolje. Onda im je rekao ove stihove i savetovao da meditiraju o njihovom značenju.

SVE STVARI SU BEZ TRAJNE OSNOVE

279. “Sve uslovljeno je bez trajne osnove.“ Kad mudrošću ovo uvidimo, od patnje se okrećemo: to je put ka pročišćenju.

279. Sabbe dhammā anattāti, yadā paññāya passati, atha nibbindati dukkhe, esa maggo visuddhiyā.

176 Komentar

Jednom je grupa monaha dobila objekat meditacije od Bude i otišla u šumu da vežba. Međutim, slabo su napredovali. Zato su se vratili Budi i zatražili od njega neki drugi objekat. Buda je znao da su zbog svojih prošlih dela ovi monasi spremni da uoče kako su sve stvari bez trajne suštine. Onda im je rekao ove stihove i savetovao da meditiraju o nji­ hovom značenju.

LENJI NE STIŽU NA KRAJ PUTA

280. Ko ne uloži napor kad je tome vreme, mlad i snažan, ali lenj, bezvoljan i obuzet mislima tmurnim, taj put mudrosti ne nalazi. 280. Uṭṭhānakālamhi anuṭṭhahāno, yuvā balī ālasiyaṃ upeto, saṃsannasaṅkappamano kusīto, paññāya maggaṃ alaso na vindati. Komentar

Pet stotina sinova iz dobrih porodica otišlo je u monahe, a kad su dobili objekat meditacije, nastaniše se u šumi. Tu su marljivo vežbali i dostigli probuđenje, svi izuzev jednog lenjog monaha, koji je ostao u manastiru. Kad se vratiše u Sāvatthi, Buda se pozdravi sa njima, ali ne i sa onim koji je bio nemaran. To ga je podstaklo da stremi probuđenju. Te noći sedeo je dugo u meditaciji, ali ga kad se vraćao u sobu savlada pospa­ nost, te se saplete i slomi nogu. Njegovi krici privukli su monahe, koji ga odnesoše u sobu da mu pruže pomoć. Buda je onda izrekao opasku o tome koliko je teško za lenjog čoveka da ostvari uvid.

PROČISTI MISLI, REČI I DELA

281. Pažljiv na reči, sabranog uma, ne počini bilo šta loše telom; ta tri izvora dela pročisti i put koji objaviše mudri pređi. 281. Vāćānurakkhī manasā susaṃvuto, kāyena ća nākusalaṃ kayirā, ete tayo kammapathe visodhaye, ārādhaye maggamisippaveditaṃ. Komentar

U vreme Bude Kassape, neki monah posvađao je druga dva monaha koji su dotle bili prijatelji. Kad je umro, preporodio se u Avīći čistilištu,

177 a u vreme Bude Gotame kao nakazan zloduh. Poštovani Moggallāna ga ugleda i pomenu to Budi, koji takođe potvrdi da ga je ranije video. Onda Buda ispriča priču o njegovom ranijem životu, kao upozorenje za pogubne posledice ogovaranja. Na kraju izreče ove stihove.

RAZVIJAJ MUDROST

282. Vežbanjem znanje se stiče, a nevežbanjem gubi; znajući ta dva puta nastanka i nestanka, tako sebe usmeri, da mudrost u tebi raste. 282. Yogā ve đāyatī bhūri, ayogā bhūrisaṅkhayo; etaṃ dvedhāpathaṃ ñatvā, bhavāya vibhavāya ća, tathāttānaṃ niveseyya, yathā bhūri pavaḍḍhati. Komentar

Poštovanog Poṭṭhilu, iako je veoma dobro poznavao Tipiṭaku, Buda je redovno oslovljavao kao Prazni Poṭṭhila, kako bi ga podstakao da do­ segne stupanj arahanta. Ovaj je to razumeo i otišao je u neki udaljeni manastir, u kojem je živelo trideset arahanta. Tamo je najstarijeg među njima upitao da mu dâ instrukcije za meditaciju, ali ga je ovaj smatrao suviše gordim da bi saslušao savet, te ga je poslao do monaha koji je po hijerarhiji bio odmah ispod njega. Ovaj je pomislio isto, te ga je prosle­ dio do sledećeg na lestvici. I naredni ga je video na isti način, te je isto i učinio. Na kraju je stigao do najmlađeg monaha i zamoli ga da mu bude učitelj. Monah ga upita da li će poslušati njegove instrukcije, na šta on odgovori da će skočiti i u vatru ako treba. Na to mu mladi monah reče da skoči u obližnje jezero, kako bi testirao njegovu iskrenost, što ovaj i učini sa sva tri svoja ogrtača. Onda mu monah reče da izađe i poduči ga: “Da bismo uhvatili guštera koji je ušao u mravinjak sa šest otvora, treba da zatvorimo njih pet i motrimo na onaj šesti. Isto tako treba da zatvorimo pet svojih čula i motrimo na um. Poštovani Poṭṭhila je razu­ meo instrukcije i meditirao tako da dostigne stupanj arahanta. Videvši ga svojim duhovnim okom, Buda je projektovao sopstveni lik pred njim i izgovorio gornje stihove. Na kraju govora monah postade arahant.

178

NE VEZUJ SE

283. Šumu strasti posecite, a ne jedno drvo. Iz te šume vas strah vreba. Uklonivši stabla sve sa korenom, bez šume strasti budite, o monasi. 284. Jer sve dok čak i najmanji koren strasti muškarca prema ženi posečen nije, um je njegov vezan, kao i tele za kravlje vime. 283. Vanaṃ ćhindatha mā rukkhaṃ, vanato đāyate bhayaṃ. Ćhetvā vanañća vanathañća, nibbanā hotha bhikkhavo. 284. Yāva hi vanatho na ćhiđđati, aṇumattopi narassa nārisu paṭibaddhamanova tāva so, vaććho khīrapakova mātari. Komentar

Pet starijih ljudi odoše u monahe. Sagradili su sebi sklonište na obodu manastira, a u prošenje hrane su išli u kuće svojih sinova i kćeri. Takođe su jeli i u kući nekadašnje žene jednog od monaha, koja ih je obilato hranila. Kada je ona umrla, monasi su se okupili u svojoj kolibi i dugo plakali. Kada su o tome drugi monasi ispričali Budi, ovaj ih je posave­ tovao da se vežbaju u nevezivanju.

NEGUJ OVAJ PUT MIRA

285. Iščupaj žudnju u sebi, k’o rukom svojom ljiljan jesenji; samo put smirenja u sebi neguj, nibbānu što je Blaženi poduči. 285. Uććhinda sinehamattano kumudaṃ sāradikaṃva;

santimaggameva brūhaya, nibbānaṃ sugatena desitaṃ. Komentar

Jedan mladić se zamonašio i postao učenik poštovanog Sāriputte. Raz­ mišljajući: „Mladi ljudi su puni požude”, učitelj ga je savetovao da me­ ditira na odbojnost tela. Posle mesec dana nije bilo nikakvog rezultata, te se mladić ponovo našao pred učiteljem, koji mu još jednom objasni kako da vežba sa tim objektom. Posle drugog i trećeg meseca, učitelj ga odvede do Bude, koji, shvativši prirodu njegovog karaktera, načini lotos od zlata, kako bi se na njega fokusirao tokom meditacije. Monah je ovoga puta bio uspešan u meditaciji, u dostizanju zadubljenja i ra­ zvijanju kvaliteta uma kako ga je Učitelj savetovao. Onda Buda učini

179 da lotos polako nestane. Stekavši na taj način uvid u prolaznost, mladi monah postade probuđen za samo jedan dan.

BUDALA NE MISLI NA SMRT

286. “Ovde ću provesti vreme monsuna, ovde zimu i leto” tako budala razmišlja, jer opasnosti ne razume. 286. Idha vassaṃ vasissāmi, idha hemantagimhisu iti bālo vićinteti, antarāyaṃ na buđđhati. Komentar

Trgovac iz Benaresa krenuo je u Sāvatthi sa pet stotina kola kako bi prodao robu tokom godišnje svetkovine. Ali je karavan zaustavila nabu­ jala reka. Pošto je već bio prešao priličan deo puta, razmišljao je da se na tom mestu zaustavi i tu, prodajući robu, provede period monsuna, ali i hladan i topao period godine. Buda se samo nasmešio, jer je znao da će taj čovek poživeti još samo sedam dana. Poštovani Ānanda ga upita što se osmehuje, a kad je saznao, ode u prošenje hrane upravo tamo gde je trgovac boravio. Ovaj mu je, pun poštovanja, darovao hranu. Kada je monah upitao trgovca koliko namerava da ostane na tom mestu, ovaj mu ispriča koji su mu planovi. Poštovani Ānanda na to reče da je čoveku teško da vidi i ako mu je smrt vrlo blizu. Uznemiren, trgovac ga upita na šta misli, pa mu Ānanda reče šta je čuo od Bude. Ispunjen osećajem hitnosti, trgovac je sedam dana pozivao na obrok Budu i sve monahe iz njegove pratnje. Pri tome ga je Buda savetovao da meditira i na samrti uspeo je da dostigne prvi stupanj probuđenja, a sedmog dana je preminuo kao što je i bilo rečeno.

SMRT LAKO ZASKOČI NEOPREZNOGA

287. Onoga ko se uma vezanog ushićuje porodom svojim ili stadom, smrt odnosi nenadano, kao kad velika bujica zbriše usnulo selo. 287. Taṃ puttapasusammattaṃ, byāsattamanasaṃ naraṃ,

suttaṃ gāmaṃ mahoghova, maćću ādāya gaććhati. Komentar

180

U TRENUTKU SMRTI JE KASNO ZA ZAŠTITU

288. Sinovi te ne mogu zaštititi, ni otac, ni rodbina ostala; kad te jednom smrt ščepa, srodnici ti nikakva zaštita nisu. 289. Zato nek mudrac vrlinom obuzdan, znajući sve ovo, što pre sebi prokrči put ka probuđenju.

288. Na santi puttā tāṇāya, na pitā nāpi bandhavā, antakenādhipannassa, natthi ñātīsu tāṇatā. 289. Etamatthavasaṃ ñatvā, paṇḍito sīlasaṃvuto, nibbānagamanaṃ maggaṃ, khippameva visodhaye. Komentar

181

21. RAZNO

No documento Dhammapada (páginas 176-183)

Documentos relacionados