Hrvatska u EU gdje smo u odnosu na druge i što iz toga možemo naučiti

(1)

Hrvatska u EU

gdje smo u odnosu na druge i što iz toga

možemo naučiti

Boris Vujčić

(2)

Treća najviša stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti, 2013., ukupno (15+)

Napomena: EU15 = Danska, Finska, Irska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjeverne), Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka i Nizozemska, (kontinentalne), Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (južne). EU 12 = Estonija, Latvija, Letonija (sjeverne), Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, i Slovenija (kontinentalne), Bugarska, i Rumunjska (južne)

Izvor: Eurostat 2 7,0 7,5 8,0 8,2 13,1 4,9 5,3 6,7 8,4 10,3 12,2 16,5 17,2 26,4 27,3 7,0 10,1 10,2 10,3 14,2 8,6 11,8 11,9 7,3 13,0 0 5 10 15 20 25 30

DNK GBR SWE FIN IRL AUT DEU NLD BEL FRA ITA PRT CRO ESP GRC CZE SVN HUN POL SVK EST LTU LVA ROM BGR

St opa n ez apos le nos ti uk upno , 2 01 3. ,u % 2002 2008 EU15

sjeverne kontinentalneEU15

EU15

južne _{kontinentalne}EU12

EU12 sjeverne

EU12 južne

(3)

...kao i stopa nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih (15-24), 2013.

Izvor: Eurostat 3 13 20 21 24 27 8 9 11 24 24 38 40 50 56 58 19 22 27 27 34 19 22 23 24 28 0 10 20 30 40 50 60 70

DNK FIN GBR SWE IRL DEU AUT NLD BEL FRA PRT ITA CRO ESP GRC CZE SVN HUN POL SVK EST LTU LVA ROM BGR

S top a n ez apos le no st i u sk upi ni 1 5-24 , 201 3. , u % 2002 2008 EU15

sjeverne kontinentalneEU15 EU15južne kontinentalneEU12 sjeverneEU12

EU12 južne

(4)

Omjer broja osiguranika i broja umirovljenika – u Hrvatskoj

među najnižima

Omjer potpore u javnom mirovinskom sustavu u 2007.

(broj osiguranika / 100 umirovljenika)

0 50 100 150 200 250 300 350 400 Irska Ni zoze m ska _Cipar Šp an jo lsk a Šv ed ska Lu xem bour g Ma lta Da ns ka La tv ija Sl ov ač ka Fr ancuska Češk a Es to nija Fi nska _Grčka Be lg ija Sl oveni ja Nj em ač ka Li tv a Po ljska Au st rija Ita lija Hr va ts ka -2 00 7 Po rtuga l Ma đar ska Buga rska Hr va ts ka -2 01 0 Ru m unj ska

Izvor: European Commission and Economic Policy Committee “The 2009 Ageing Report”; HZMO za Hrvatsku.

(5)

...uz perspektivu brzog starenja stanovništva

Stopa demografske ovisnosti u 2010. i 2050.

(stanovništvo 65+ / 15-64)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% Sl o ve n ija It al ija Špa n jo ls ka Gr čka Nje m ač ka Po ljs ka Sl o va čka Bu ga rs ka Č eš ka R u m unj sk a Po rt u ga l la tv ija Li tv a Ma đar sk a Ma lt a Au st ri ja Es to n ija Fin ska Hr va ts ka N izo ze m ska Fr an cu sk a B elg ija Šv ed sk a Da n sk a Ir sk a U. K ra lje vs tv o Lu ks em burg _Cip ar 2010 2010‐2050 EU27‐2010 EU27‐2050

Izvor: Nestić, prema Eurostat; DZS (2011) za Hrvatsku.

(6)

Najniža stopa participacije u Hrvatskoj, niti 60 posto ljudi u

radnoj dobi je aktivno na tržištu rada

Stopa aktivnosti 15-64, 2013.

Izvor: Eurostat 6 50 55 60 65 70 75 80 85

SWE DNK GBR FIN NLD DEU AUT FRA IRL BEL ESP PRT GRC ITA CRO CZE SVN SVK POL HUN EST LVA LTU BGR ROM

S to p a akt iv n o st i u sku p in i 15-64, 2013. , u % 2002 2008

(7)

...niska razina visokoškolske obrazovanosti...

Stanovništvo s postignutim visokim stupnjem obrazovanja, 2013.

Izvor: Eurostat 7 38 37 36 ₃₅ 31 ₃₁ 30 27 26 19 28 23 17 ₁₆ 13 25 23 22 18 ₁₈ 37 30 ₂₉ 23 14 0 10 20 30 40 50

GBR IRL FIN SWE DNK BEL NLD FRA DEU AUT ESP GRC CRO PRT ITA SVN POL HUN CZE SVK EST LTU LVA BGR ROM

U d io vi so ko o b razo van ih u u ku p n o m st an o vn iš tv u , d o b n a sk u p in a 25+ , 20 13. EU15

sjeverne kontinentalneEU15 EU15južne

EU12

kontinentalne _sjeverneEU12 EU12

(8)

...i loši rezultati srednjoškolaca prema PISA testovima

PISA test 2012. – prosječno ostvarenje u matematici, učenici u dobi od 15godina

Izvor: OECD 8 519 501 500 494 478 523 515 514 506 495 487 485 484 471 453 518 501 499 482 477 521 491 479 445 439 400 420 440 460 480 500 520 540

FIN IRL DNK GBR SWE NLD BEL DEU AUT FRA PRT ITA ESP CRO GRC POL SVN CZE SVK HUN EST LVA LTU ROM BGR

P IS A test 2 012. -p ro sj eč n o o st var en je u ma te ma tic i, u če n ic i u do bi od 1 5 g. EU15

sjeverne kontinentalneEU15 EU15južne

EU12

(9)

Znatna opterećenost javnim dugom u EU –

Hrvatska negdje na prosjeku

Javni dug, 2012.

Izvor: Eurostat; HNB

(10)

...i relativno visok neto inozemni dug, 2013

.

-100 -50 0 50 100 150

DNK GBR FIN SWE BEL DEU NLD AUT FRA ESP GRC CZE SVK SVN POL HUN CRO EST LTU LVA BGR ROM

N et o in oz em ni d ug u % B D P -a

EU15 sjeverne EU15 kontinentalne EU15 južne EU12 kontinentalne EU12 sjeverne EU12 južne Napomena: EU15 = Danska, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjeverne), Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka i

Nizozemska (kontinentalne), Grčka i Španjolska (južne). EU 12 = Estonija, Latvija, Letonija (sjeverne), Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija (kontinentalne), Bugarska i Rumunjska (južne).

(11)

Razine produktivnosti pred 12 godina

Produktivnost rada, 2002., u tisućama PPS

Izvor:Eurostat 11 43 44 45 47 55 44 47 50 50 57 29 41 44 50 26 26 27 28 29 31 19 20 21 12 14 0 10 20 30 40 50 60 70

DNK SWE FIN GBR IRL DEU NLD FRA AUT BEL PRT GRC ESP ITA HUN SVK POL CRO CZE SVN LVA LTU EST ROM BGR

P

roi

zv

odn

os

t r

ada,

200

2.

u t is uć am a PPS

(12)

Rast produktivnosti – u Hrvatskoj niži nego što bi trebao biti

obzirom na početnu razinu

Većina zemalja EU postaje produktivnija, ali zemlje periferije zaostaju

(rast produktivnosti rada, prosjek 2002.-2008.)

Izvor: Eurostat 12 0,6 1,1 1,6 1,7 2,2 0,9 1,0 1,0 1,2 1,2 -0,3 0,1 0,8 1,6 2,1 3,1 3,2 3,4 3,7 5,0 4,5 5,7 5,9 3,5 8,4 -1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

DNK IRL FIN GBR SWE FRA BEL DEU NLD AUT ITA ESP PRT GRC CRO POL SVN HUN CZE SVK EST LTU LVA BGR ROM

P roduk ti v nos t r a da , 2 0 0 2 .-2 0 0 8 ., % pr om je na EU15 sjeverne EU15 kontinentalne EU15 južne EU12

(13)

Rast produktivnosti tijekom krize nestao u starim članicama,

no i dalje prisutan među novima

Tijekom posljednjih 5 godina ostvarenja u Hrvatskoj i dalje lošija od prosjeka Srednji i istočne Europe

(rast produktivnosti rada, prosjek 2008.-2012.)

Izvor: Eurostat 13 -0,9 -0,8 0,1 0,5 1,6 -0,4 -0,3 -0,3 -0,1 0,1 -1,3 -1,0 0,8 2,1 0,6 -0,4 -0,2 0,4 1,7 3,0 0,6 1,5 3,5 0,8 2,3 -3 -2 -1 0 1 2 3 4

FIN GBR DNK SWE IRL AUT BEL NLD DEU FRA GRC ITA PRT ESP CRO HUN SVN CZE SVK POL EST LVA LTU ROM BGR

P rodukt ivnost ra d a, 2 00 8. -20 12 % pr om je na EU15 sjeverne EU15 kontinentalne EU15 južne EU12 kontinentalne EU12 sjeverne EU12 južne

(14)

Izdvajanja za istraživanje i razvoj –

u Hrvatskoj među najnižima

Izdvajanja za istraživanje i razvoj

Izvor: Eurostat 14 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0

FIN SWE DNK NLD GBR DEU AUT FRA BEL IRL PRT ESP ITA GRC SVN CZE HUN POL SVK CRO EST LTU LVA BGR ROM

Iz d ac i z a is tr až iv an je i r az vo j, 20 12 .,u pos to ci m a B D P -a 2002. 2008.

(15)

Inozemna izravna ulaganja i u najbolje vrijeme 2/3 u

financijsku industriju i trgovinu, danas niska

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku, Udio izvoza FDI poduzeća u % ukupnog

po djelatnostima

hrvatskog izvoza pokazuje važnost FDI-a

15 -2 0 2 4 6 8 10 -1 0 1 2 3 4 5 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. u % B D P -a u m lr d . E U R

Financijsko posredovanje i osiguranje Trgovina na malo i veliko Poslovanje s nekretninama Pošta i telekomunikacije Ostale djelatnosti Ukupna izravna ulaganja - desno

Izvor: HNB

(16)

Indeksi poslovne klime – Hrvatska je uz Grčku najlošija

Zemlje južne i istočne europe moraju olakšati poslovanje u svojim gospodarstvima

Izvor: World Bank, Heritage Fondation, World Economic Forum

16 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

DNK GBR FIN SWE IRL DEU NLD AUT BEL FRA PRT ESP ITA GRC CRO SVN POL SVK HUN CZE LTU EST LVA BGR ROM

Ra

ng

Indeks globalne konkurentnosti, 2013-2014 Indeks lakoće poslovanja, 2014 Indeks ekonomskih sloboda, 2013 Indeks lakoće poslovanja, 2008

EU15 sjeverne EU15 kontinentalne EU15 južne EU12 kontinentalne EU12 sjeverne EU12 južne

(17)

Tečaj i izvoz

nema jasne veze između kretanja tečaja i izvoza

-Napomena: Pad indeksa predstavlja realnu efektivnu aprecijaciju Izvori: BIS i HNB

Robni izvoz

Realni efektivni tečajevi uz potrošačke cijene

(18)

Stabilnost bankovnog sustava – Hrvatska je među najboljima

Omjer kapitala i imovine

Izvor: IMF, FSI

18 4,8 5,0 5,0 5,6 7,3 4,6 4,8 5,2 5,2 8,0 1,1 5,5 5,7 6,9 7,4 8,2 9,1 9,1 11,4 14,5 10,8 11,2 12,3 8,0 10,1 -1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

FIN SWE GBR DNK IRL NLD BEL FRA DEU AUT GRC ITA ESP PRT CZE SVN POL HUN SVK CRO EST LVA LTU ROM BGR

%

(Kapital - nepokriveni loši krediti) / imovina

EU15 sjeverne EU15 kontinentalne EU15 južne EU12

(19)

Hrvatska je ostvarila najviši rast kredita poduzećima

od početka krize

Promjena kredita poduzećima, u % (8/2008. – 3/2014.)

Napomena: EU15 = Finska, Irska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjeverne), Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka i Nizozemska, (kontinentalne), Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (južne). EU 12 = Estonija, Letonija (sjeverne), Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija (kontinentalne), Bugarska i Rumunjska (južne).

Izvor: ECB i nacionalne središnje banke ₁₉

19,8 19,1 ‐29,4 ‐54,5 12,1 11,2 ‐1,8 ‐4,7 5,2 25,8 ‐2,4 ‐3,4 ‐12,8 ‐36,0 3,2 3,1 ‐5,5 ‐30,9 ‐31,9 ‐14,7 ‐26,1 20,5 ‐0,3 ‐60 ‐50 ‐40 ‐30 ‐20 ‐10 0 10 20 30 40

FIN SWE GBR IRL NLD AUT DEU BEL FRA CRO ITA GRC PRT ESP SVK POL CZE SVN HUN EST LTU BGR ROM

Pr o m je na kr e d it a po du ze ćim a, u % ( 8 /2 00 8. ‐3 /20 14 .) EU 15 južne EU 15

kontinentale _kontinentaleEU 12 _sjeverneEU 12 EU 12_južne

EU 15 sjeverne

(20)

...i najveći pad BDP-a, nakon Grčke

Realni bruto društveni proizvod,

(promjena BDP-a, prosjek 2009.-2013.)

Izvor:Eurostat 20 -1,1 -0,9 -0,6 -0,1 1,4 -0,7 0,2 0,3 0,4 0,7 -5,2 -2,5 -1,5 -1,4 -1,3 -1,9 -0,9 -0,4 1,0 2,7 -0,9 0,0 0,6 -0,4 -0,3 -6 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3

IRL FIN DNK GBR SWE NLD FRA BEL AUT DEU GRC CRO ITA PRT ESP SVN HUN CZE SVK POL LVA LTU EST BGR ROM

R eal ni B D P , 2009. -2013. , % pr o m je n a EU15

sjeverne kontinentalneEU15

EU15 južne

EU12

(21)

Nema koristi od traženja rješenja

ondje gdje nisu problemi

Monetarna i prudencijalna politika jedine još održavaju stabilnost:

Tečaj je ključan za ukupnu ekonomsku stabilnost zbog vrlo visokog

stupnja eurizacije ekonomije

Uz to, ne pokazuje se veza između kretanja tečaja i kretanja izvoza,

drugim riječima postoje daleko značajniji strukturni faktori rasta izvoza od

tečaja

Od početka krize krediti poduzećima u Hrvatskoj su rasli brže nego u

ijednoj drugoj zemlji EU, a bez obzira na to Hrvatska je zabilježila, nakon

Grčke, najveći pad BDP-a

Bankovni sustav je stabilan i u šestoj godini krize

Bilo kakav oblik monetarnog ili prudencijalnog avanturizma mogao bi

ugroziti tu stabilnost, bez da adresira prave strukturne probleme

Hrvatske, bez kojih ne može biti dugoročno održivog rasta

(22)

Gdje jesu problemi?

Hrvatska po svojim strukturnim značajkama gotovo više spada u

skupinu jug, nego u skupinu srednja i istočna Europa:

Vrlo visoka nezaposlenost, osobito nezaposlenost mladih

Visok udio umirovljenika, odnosno nizak omjer zaposlenih i umirovljenika

(uz perspektivu brzog starenja stanovništva)

Najniža stopa aktivnosti na tržištu rada

Relativno slaba obrazovanost radne snage

Znatno opterećenje dugom

Relativno niska ulaganja u istraživanje i razvoj

Spor rast realne produktivnosti obzirom na početnu razinu

Najlošije poslovno okružje, uz Grčku

Rezultat:

(23)

Ukupna faktorska produktivnost

Ukupna faktorska produktivnost (TFP), kao odraz tehnološkog

napretka, objašnjava najveći dio ekonomskog rasta u dugom roku

Prema Mihaljek, na bazi Conference Board podataka, 2014, prosječne

godišnje stope rasta pojedinih proizvodnih faktora u Hrvatskoj

1998-2013:

BDP

1.6 Broj zaposlenih

0.6 Kvalifikacijska struktura

0.4 Kapitalne investicije (non-ICT) 5.3

(24)

Što možemo naučiti od drugih: OECD

potencijalna stopa rasta sa i bez strukturnih reformi

Increase in potential growth from reforms

0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5 4.0

Greece Italy Portugal Spain Potential growth without reforms Potential growth with reforms

(25)

Hrvatska u EU gdje smo u odnosu na druge i što iz toga možemo naučiti

Hrvatska u EU

gdje smo u odnosu na druge i što iz toga

možemo naučiti

Boris Vujčić

Treća najviša stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti, 2013., ukupno (15+)

...kao i stopa nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih (15-24), 2013.

Omjer broja osiguranika i broja umirovljenika – u Hrvatskoj

među najnižima

Omjer potpore u javnom mirovinskom sustavu u 2007.

(broj osiguranika / 100 umirovljenika)

...uz perspektivu brzog starenja stanovništva

Stopa demografske ovisnosti u 2010. i 2050.

(stanovništvo 65+ / 15-64)

Najniža stopa participacije u Hrvatskoj, niti 60 posto ljudi u

radnoj dobi je aktivno na tržištu rada

Stopa aktivnosti 15-64, 2013.

...niska razina visokoškolske obrazovanosti...

Stanovništvo s postignutim visokim stupnjem obrazovanja, 2013.

...i loši rezultati srednjoškolaca prema PISA testovima

PISA test 2012. – prosječno ostvarenje u matematici, učenici u dobi od 15godina

Znatna opterećenost javnim dugom u EU –

Hrvatska negdje na prosjeku

Javni dug, 2012.

...i relativno visok neto inozemni dug, 2013

.

Razine produktivnosti pred 12 godina

Produktivnost rada, 2002., u tisućama PPS

P

roi

zv

odn

os

t r

ada,

200

2.

Rast produktivnosti – u Hrvatskoj niži nego što bi trebao biti

obzirom na početnu razinu

Većina zemalja EU postaje produktivnija, ali zemlje periferije zaostaju

(rast produktivnosti rada, prosjek 2002.-2008.)

Rast produktivnosti tijekom krize nestao u starim članicama,

no i dalje prisutan među novima

Tijekom posljednjih 5 godina ostvarenja u Hrvatskoj i dalje lošija od prosjeka Srednji i istočne Europe

(rast produktivnosti rada, prosjek 2008.-2012.)

Izdvajanja za istraživanje i razvoj –

u Hrvatskoj među najnižima

Izdvajanja za istraživanje i razvoj

Inozemna izravna ulaganja i u najbolje vrijeme 2/3 u

financijsku industriju i trgovinu, danas niska

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku, Udio izvoza FDI poduzeća u % ukupnog

po djelatnostima

hrvatskog izvoza pokazuje važnost FDI-a

Indeksi poslovne klime – Hrvatska je uz Grčku najlošija

Zemlje južne i istočne europe moraju olakšati poslovanje u svojim gospodarstvima

Ra

ng

Tečaj i izvoz

nema jasne veze između kretanja tečaja i izvoza

Robni izvoz

Realni efektivni tečajevi uz potrošačke cijene

Stabilnost bankovnog sustava – Hrvatska je među najboljima

Omjer kapitala i imovine

Hrvatska je ostvarila najviši rast kredita poduzećima

od početka krize

Promjena kredita poduzećima, u % (8/2008. – 3/2014.)

...i najveći pad BDP-a, nakon Grčke

Realni bruto društveni proizvod,

(promjena BDP-a, prosjek 2009.-2013.)

Nema koristi od traženja rješenja

ondje gdje nisu problemi



Monetarna i prudencijalna politika jedine još održavaju stabilnost:



Tečaj je ključan za ukupnu ekonomsku stabilnost zbog vrlo visokog

stupnja eurizacije ekonomije



Uz to, ne pokazuje se veza između kretanja tečaja i kretanja izvoza,