Sastojina Bukve, Jele i Smrce

SASTOJINA

BUKVE,

JELA (Abies Alba)

RA

S

PR

O

S

T

RA

N

JE

N

O

S

T

Španije, na istok do istočne Rumunije i Bugarske, a na jug do sjevernih dijelova Grčke

• U Švicarskim Alpama uspinje se i do 1600 m.n.v. • U BiH je prisutno duž dinarskih planina

• Ukupna površina šuma gdje raste iznosi oko 530 000 ha ili

RA

S

PR

O

S

T

RA

N

JE

N

O

S

T

JE

LE

U

E

U

RO

PI

RA

S

PR

O

S

T

RA

N

JE

N

O

S

T

J

EL

E

U

B

iH

JELA (Abies Alba)

JELA (Abies Alba)

Područje jelovih šuma imaju srednju godišnju temperaturu u zraku 5 – 8 ° C. Vrlo je osjetljiva na kasne kao i na rane mrazeve, a na rahlim, humoznim tlima, mlade su biljke bez zaštite krošanja

starih stabala i često su podložna smrzavanju

Ako se desi da jelova stabla dođu do gustog sklopa na slobodu vrlo lahko mogu stradati od upale kore, dim im više škodi nego je to slučaj kod smrče.

Tlo se pod jelovim stablima lahko popravlja. Jela je idealna za preborno gospodarenje.

P

R

I

R

O

D

N

O

P

O

D

M

L

A

Đ

I

V

A

N

J

E

J

E

L

E

grupama, zbog težine se ne rasprostranjuju daleko • Gospodarska šuma – raznim načinima oplodne i

preborne sječe

• Podmladno doba oplodne sječe traje 15 – 20 godina (do 30 godina)

• Bolja oplodno – skupinasta sječa nego jednolično oplodna, jer može bolje regulirati omjer smjese, sljediti tok podmlađivanja, spriječiti i suzbiti zakorovljavanje .

Najbolja je preborna šuma.

Jela se u mješovitim sastojinama najbolje podmlađuje.

Vrlo dobro se podmlađuje u pojedinim dijelovima devastiranih šuma bukve i jele.

Vještačko podmlađivanje je izuzetak. Šišarke se sabiru kada je sjeme tamnosmeđe boje, po suhom vremenu. Sakupljeno sjeme se stavlja u sanduke i ostavlja se u suhu i hladnu prostoriju, kako

bi bilo spremno za proljetnu sjetvu

Sjetva i sadnja se obavljaju u skupinama veličine 1 m² do 1 ar. Za sadnju se mogu uzeti biljke iz prirodnog podmladka,rasle u

približno sličnim svjetlosnim uslovima,koji vladaju na mjestu sadnje.

NJEGA

Jelovom mladom naraštaju nije

potrebna neka naročita njega

Neodrasli podmladak se vrlo brzo

oslobađa od korovske konkurencije

U proredama sklop mora da bude

gust,sve do kulminacije visinskog

prirasta,a zatim se mora

otvoriti.Međutim tu se javlja

opasnost,jer kada stabla jele iz

gustog sklopa naglo pređu na

slobodu,mogu stradati od upale

kore.

Prema Mayer-u (1992), u montanom

području jela može doživjeti starost

od 300-400/600 godina

U Švicarskoj je izmjerena jela visine

68 m, prsnog promjera 380 cm i

drvne mase 140 m

.

Postoje i mnogi drugi podaci koji nam

govore o visokoj proizvodnosti jele. U

njegovanoj sastojini najvredniji

sortimenti su za oko tri puta skuplji

nego u nenjegovanim, a ukoliko se

blagovremeno režu grane, vrijednost

drvne mase se može povećati za

70-100%.

Proizvodnost i upotrebljivost

kore terpentin. _proizvodnost Najveća

jelovih sastojina je u prebornoj šumi.Njena proizvodnost je veća nego proizvodnost bukve.Ima. Postotak ukupne iskoristive drvne mase zdrave deblovine može iznositi prosječno 85% Ogrijevna snaga jelovine je slaba.

BUKVA (Fagus

silvatica)

Prilično dobro podnosi zasjenu, u

zasjeni ne stagnira, nego u mladosti

iskrivljuje stablo i ekscenrično

proširuje krošnju u pravcu izvora

svjetlosti.

Korjenov sistem vrlo razvijen,

srednje dubok ili plitak.

Podmladak se najbolje razvija pod

zastorom odraslih stabala

U boljim stanišnim

uslovima gradi guste

sastojine, na sušnim

zemljištima sklop

bukovih sastojina je

slabiji zbog korjenovog

sistema koji se

ekstenzivnije razvija.

Fiziološki optimum se

poklapa sa ekološkim

optimumom.

Bukva je biološki jača

od jele.

Na zbijenim, teškim

tlima često strada od

vjetroizvala zbog

plitkog

zakorjenjivanja.

Zahtjeva više topline, a bolje podnosi

manjak vlage nego jela. Ne podnosi

ekstremne temperature zraka.

Na nezaštićenom poniku i podmlatku

velike štete čine mrazevi i sunčeva

pripeka, dok odrasla stabla oboljevaju

od upale kore

Dobro podnosi prašinu i štetne

plinove. Ima dobru izbojnu

snagu (na toplijim staništima

veća, na hladnijim manja).

Bukva se u mnogim

mješovitim sastojinama

proširila, povećala svoj omjer

smjese i potisnula pridružene

vrste drveća -

Uzgojni značaj

•

Mala vrijednost i cijena u

prošlosti, tehnički se vrlo malo

obrađivala i prerađivala. Danas

bukva kao drvo ima veliku

upotrebnu vrijednost.

•

U mješovitim sastojinama

najviše raste sa jelom.

•

Bukovo lišće izvanredno dobro

popravlja zemljište, zbog čega

bukove šume služe kao veoma

dobri regulatori u popravljanju

šumskog zemljišta.

Prirašćivanje

bukve

•

U montanim prašumama, bukva

dostiže duboku starost. U

starijoj dobi, pojava crvenog

srca znatno smanjuje

vrijednost drveta, pa se ne

preporučuje duži produkcioni

period od 100 do 120 godina,

tim prije što se povećanjem

debljine ne povećava vrijednost

drveta, nego se pak smanjuje

većim ili manjim udjelom

Prirašćivanje bukve

U starijoj dobi, pojava crvenog srca znatno smanjuje vrijednost drveta, pa se ne preporučuje duži produkcioni period od 100 do 120 godina. Da bi se postigla maksimalna vrijednost proizvodnje bukovih šuma, potrebno je obnavljati bukovu šumu pod zastorom koršanja stabala matične sastojine primjenjujući skupinaste

sječe, uz obaveznu njegu tokom cijelog produkcionog perioda, a od faze guštika obavezno preći na pozitivno odabiranje.

Obzirom da se brzo javlja trulež, drvo bukve ne može dugo ostati na stovarištu, jer će u suprotnom doći do značajnog smanjenja njegove vrijednosti.

SMRČA ( Picea

abies)

R

A

S

P

R

O

S

T

R

A

N

JE

N

O

S

T

•

_{Smrča je klimatski vrlo plastična vrsta drveća,}

dobro se prilagodila različitim staništima.

•

_{Rasprostire se od Balkanskih planina pa do}

polarne granice šuma i od ravnica sjevernih i

istočnih područja Evrope do gornjih granica

šumske vegetacije.

•

_{Sjeverna granica smrče je daleko na sjeveru}

Skandinavije i Sibira,a južna na balkanskim

planinama.Na zapadu ide krajnjim planinskim

skupovima Alpa. U centralnim Alpama uspinje se

i do 2000 m.n.v.

•

_{Nema velike zahtjeve što se tiče}

mineralnog sastava tla,pogotovo u

optimum svog areala i ako u tlu ima

dovoljno kalcija.

•

_{Održava se na rendzinama,}

podzolima, kiselim, podzolastim

smeđim i humusno silikatnim tlima.

•

_{Na loš fizikalni sastav tla brzo}

reagira.Podnosi dobro hladnoću i

kraće vegetaciono doba nego jela i

bukva.

•

_{Na svježim tlima i u mladosti smrča}

dobro podnosi zajednu dok u

sušnijim i siromašnijim tlima te u

starosti treba više svijetla te spada u

drveća polusjene.

MORFOLOGIJA

VRSTE

Na trajno mokrim ili trajno suhim tlima smrča ne uspjeva. Na teškim, mokrim tlima napada je crvena trulež, a na kiselim tlim pruža korjenje po površini. Gdje god zemljišta postaju glinovita, pojavljuje se smrča.Na pjeskovitim zemljištima ona se nađe samo, ako ta zemljišta pokazuju trajno visok sadržaj vlage.

Zbog svog plitko razgranatog korjenja

smrča je podložna vjetroizvalama i koje

čine najviše štete. Mlada su stablaca

izložena opasnosti od kasnih mrazeva a

mlade tek uzrasle biljke na rahlom

zemljištu često izmrzavaju

Smrča ne podnosi trajne vrućine i duže

sušne godine. Stajaću vodi ne podnosi ali

joj kratoktrajne poplave s vodom koaj brzo

protjeće ne škodi. Dim šetetno djeluje na

iglice smrče.

Lahko se prirodno podmlađuje

Mješovite sastojine smrče obnavljaju

se najbolje metodom

oplodno-skupinaste ili preborno-oplodno-skupinaste

sječe.

Prirodno podmlađivanje u

jednodobnim čistim sastojinama

vrši se oplodnom

sječom,uglavnom na malim

Njega

Grupe podmladka treba sistematski oslobađati od korovske

konkurencije,a kasnije i od lošijih stabala.

U doba mladika treba izvršiti čišćenje,uklanjanj

em loših

konkurenata i regulisati omjer smjese

Sklop na boljim staništima ne treba posve otvar

ati,jer ako je

prirašćivanje sporije,deblo će biti čvršće i stab

la će se bolje

čistiti od grana.

U prebornim šumama,skupine mladog nara

štaja

treba njegom

Smrča postiže fiziološku zrelost ranije

nego jela i bukva,a kasnije nego

borovi.Cvjeta u proljeće,šišarke

sazrijevaju u jesen.Obilniji urod je svake

treće do četvrte godine.Vjetar obično

sjeme raznosi 30 m od stable.Prosječno

ima 60-70 % klijavog sjemena.

Drvo smrče je bjelkasto,mekano

i lagano,osrednje

elastično,cjepko,ima smolne

kesice.Upotreba je raznovrsna.

Hemijskom preradom dobija se

odlična celuloza,a iz iglica se

dobijaju eterična ulja.

Mješovite šume bukve,

jele i smrče

•

U Bosni i Hercegovini zastupljene na

površini od 209 000 ha, na nadmorskoj

visini od 1100 do 1300 m, a izdvojeno je

ukupno 8 osnovnih tipova.

•

Od ukupne površine visokih šuma u BiH,

prema Matićiu i dr. ( 1971 ), na bukove šume

i šume bukve, jele i smrče otpada oko 80 %.

Od ukupne drvne zalihe, koja iznosi 279

miliona m

, na bukvu, jelu i smrču otpada

oko 84%.

Mješovite šume

bukve, jele i

• 10 – 16 % drvne zalihe se ubraja u I UTK, a

oko 47 – 54 % ubraja se u III UTK, kada su u pitanju lišćari (bukva), dok kod četinara imamo oko 26 % drvne zalihe ubrojano u I UTK.

• Bukva i jela imaju slične ekološke zahtjeve.

Obje su vrste sjene ,stradaju od upale kore , ponik je osjetljiv na niske temperature i sušu te imaju slične zahtjeve prema hranjivosti tla pri čemu je jela zahtjevnija.

• Obnavljanje ovih sastojina nije tako lako kao

U privrednoj mješovitoj šumi bukve, jele i smrče održavanje mješovite sastojine je najlakše moguće ukoliko se jela obnavlja pod jačom zasjenom, odnosno pri blagom

prekidanju sklopa.

Smrča se može obnoviti prirodno na zadovoljavajući način pod zastorom

krošanja, ukoliko je sklop prekinut na 0,6 – 0,7.

Bukva se najbolje obnavlja pri ravnomjernom

prekidanju sklopa na većim površinama.

ČISTA SJEČA

Kod ovih sastojina čista sječa se ne primjenjuje, jer ne

odgovora ni jednoj vrsti drveća.

U ovim sastojinama može s e obnavljati čistom sječom na

malim površinama samo sa smrčom.

U tom slučaju veličina površine odgovara prosječnoj visini jednog odraslog stabla.

Oplodne sječe na velikim površinama nisu pogodne za ovu vrstu sastojina ali zatu su

veoma priklade oplodne sječe na malim površinama.

Trajanje specijalnog podmaldnog razdoblja zavisno je od toga da li se na podmladnoj površini moraju provoditi sve tri faze oplodne

sječe .

Ako se provode se sve tri faze onda specijalno podmladno razdoblje kod jele i bukve traje

15-20 godina a kod smrče 10-15.

OPLODNE SJEČE

Formirati sastojine grupimične smjese u

čijim grupama će se nalaziti najkvalitetnija

stabla

Formiranje stablimične smjese - nije moguće

duže vremena je zadržati jer vrste nemaju iste osobine i zahtjeve (biološki jača

Jela i bukva se obnavljaju u skupinama pod zastorom krošanja. Na površinama gdje se ne može očekivati prirodni podmladak ili je jako loš vrši se umjetno pošumljavanje kvalitetnim sadnicama odgovarajuće provenijencije.

• Najčešći način obnove u ovim sastojinama.

• Grupimično preborne sječe ili skupinasto preborne stvaraju povoljne uvjete za prirodnu obnovu svih vrsta drveća

• _{Smrču obnavljamo pod} zastorom krošanja i sa jačim prekidanjem sklopa

• Najčešći i najuspješniji metod obnove ovih sastojina • Mogu se primjeniti različiti načini ovih sječa

zavisno od ekoloških i sastojinskih prilika

• Koji čemo oblik obnavljanja upotrijebiti zavisi od stanja u sastojini i drugih uslova sredine

• Jela i bukva se podmlađuju pod zastorom krošanja, smrča može i pod zastorom krošanja i na malim

površinama na kojima je provedena čista sječa ili na vanjskoj pomladnoj prizi ukoliko se primjenje rubna sječa.

SKUPINASTO –

POSTUPIČNE SJEČE

Klasifikacija šuma bukve, jele i smrče

• Na dubokim krečnjačkim i dolomitnim zeljištima • Na plitkim krečnjačkim i dolomitnim zemljištima

1. Mješovite šume bukve, jele i smrče na krečnjačkim i dolomitnim zemljištima

• Na dubokim silikatnim zemljištima • Na plitkim silikatnim zemljištima

2. Mješovite šume bukve, jele i smrče na silikatnim zemljištima

Udio vrsta u šumama bukve, jele i smrče

Jela

40,4 %

Smrča

25 %

_Bukva

30 %

B.Bor

0,6 %

C.Bor

0,2%

Hrast

kitnjak

0,2 %

Hrast

medunac

0,1 %

G.Javor

0,9%

Bijeli

jasen 0,1

%

Brijest

0,4 %

Lipa

0,2%

Vrbe 0,1

%

Ostali

lišćari

0,3 %

ZAKLJUČAK

Mješovite sastojine bukve, jele i smrče najvrijednije sastojine u

našoj zemlji to nam treba biti podsticaj za njihovu unapređenje u

pogledu njege, popravljanja narušene kvalitete, stepena

degradiranosti, formiranja najoptimalnije smjese drveća i sistema

gospodranje.

Dosadašnje stanje ovih sastojina nije na zadovoljavajućem nivou što

se treba u budućnosti promjeniti.

Jedan od načina da se popravi stanje je i da se čiste bukove šume,

koje se nalaze na lošim staništima, prevedu u mješovite šume bukve,

jele i smrče, odnosno učiniti tako da odnos četinara prema lišćarima

u takvim šumama bude 80% : 20%.

• _{Beus V.,( 1997) : Fitocenologija, Sarajevo}

• Mekić F., ( 1997) : Sjemenarstvo u šumarstvu,Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu,Sarajevo

• _{Šafar J., (1963) : Uzgajanje šuma,Šumarski fakultet Univerziteta u} Zagrebu,Zagreb

• Pintarić, K. (2002), Šumsko – uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća, Sarajevo: Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT).

• Lojo, A. (2011), «Formiranje gazdinskih klasa unutar šuma bukve i jele i šuma bukve i jele sa smrčom na krečnjacima i dolomitima», Doktorska disertacija, Sarajevo: Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

• _{Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i Hercegovini,} posebno izdanje broj 8, Ćirić dr. Milivoje, Stefanović dr Vitomir, Drinić dr

Petar, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Sarajevo 1971. • Uzgajanje šuma ( II dio ) – tehnike obnove i njege, K. Pintarić, Šumarski