• Nenhum resultado encontrado

LIAN FOUN: Juventude Timor-oan nia Envolvimentu iha Prosesu Polítiku

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "LIAN FOUN: Juventude Timor-oan nia Envolvimentu iha Prosesu Polítiku"

Copied!
42
0
0

Texto

(1)
(2)

i

LIAN FOUN:

Juventude Timor-oan nia

Envolvimentu iha Prosesu

Polítiku

(3)

ii Organizasaun Counterpart International no Belun halo peskiza hamutuk.

Counterpart International servisu hamutuk ho organizasaun nao-governu lokál Belun atu implementa projetu Ba Distrito, no sira simu apoiu jenerozu husi povu Amerikanu liuhusi Ajensia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasional (USAID). Projetu Ba Distrito nia objetivu mak atu haforsa governasaun lokál, hasa’e asesu ba justisa, no suporta governu Timor-Leste atu hala’o eleisaun lokál ne'ebé justu no inklusivu.

Counterpart International no Belun servisu hamutuk atu dezenvolve no fornese formasaun ba konsellu suku hamutuk 100 iha Baucau, Covalima, Ermera, Liquica no Oecusse. Formasaun ne'e hametin kapasidade ba lideransa lokál sira no hakbiit sira hodi bele identifika no responde ho efetivu ba nesesidade iha sira-nia komunidade.

Relatóriu nia Autóra: Deborah Cummins

Relatóriu nia Editór: Carolyn Tanner, Antonio Luis M. Soares, Mario Gusmão,

Brooke Leung

Ekipa Peskiza: Deborah Cummins (xefe peskiza), Elio Pereira Guimaraes

(peskiza), Zulmira Fonseca (peskiza), Luis da Costa Ximenes, Miguel Mau Soares, Maria Afonso, Eugenia Correa, Joao N. Ximenes, Rique Ricardo Cardoso

Publikasaun: Desembru 2016

Relatóriu ida-ne’e bele prodús tanba apoiu jenerozu hosi povu Amerikanu liuhosi Ajénsia Estatus Unidus ba Dezenvovimentu Internasionál (the United State Agency for International Development - USAID) tuir termu sira hosi ninian Númeru Akordu Kooperasaun AID-486-A-13-00007 ba Programa Ba Distrito iha Timor-Leste, ne’ebé Ajénsia Xefe Counterpart International no ninian parseiru sira implementa. Konteúdu no opiniaun sira ne’ebé haktuir iha-ne’e responsabilidade hosi Counterpart International no la nesesáriamente reflete pontudevista sira hosi USAID ka Governu Estadus Unidus.

(4)

iii

Konteudu

REZUMU EZEKUTIVU ... 1

Vizaun Jerál ... 1

Persepsaun kona-ba Lider Nasionál ... 1

Persepsaun kona-ba Lider Suku ... 2

Atitude kona-ba Eleisaun ... 3

Atitude Kona-ba Kampaña Polítiku ... 3

Dalan Ba Involvimentu iha Vida Polítiku ... 4

INTRODUSAUN ... 6

Vizaun Jerál ... 6

Metodolojia ... 7

PERSEPSAUN KONA-BA REPREZENTANTE ELEITU ... 9

Lider Nasionál ... 9

Lider Suku ... 12

PROSESU ELEITORAL ... 15

Atitude Kona-ba Vota ... 15

Kampaña Polítiku ... 19

Polítiku Osan Nian ... 21

Presaun no Intimidasaun ... 23

DALAN BA INVOLVIMENTU IHA VIDA POLÍTIKU ... 25

Sai Membru Partidu Polítiku ... 25

KONKLUZAUN ... 30

REFERÉNSIA ... 32

ANEKSU A ... 33

(5)

1

REZUMU EZEKUTIVU

Vizaun Jerál

Projetu peskiza ‘Lian Foun’ hala’o ho objetivu atu investiga votante foun, ho idade entre tinan 17 to’o tinan 20, nia atitude no opiniaun polítiku iha periodu antes eleisaun suku no eleisaun nasionál ne'ebé hala’o iha 2016 no 2017. Espesífikamente, projetu ne’e esplora votante foun nia atitude kona-ba partisipa iha kampaña no eleisaun oinmai, nia persepsaun no opiniaun kona-ba sira-nia reprezentante eleitu iha nivel suku no nivel nasionál, no dalan ne'ebé sira sente sira bele foti hodi involve-an nudár lider futuru nian.

Eleisaun suku no eleisaun nasionál iha tinan 2016 no 2017 marka periodu importante iha Timor nia istória polítiku. Eleisaun sira-ne’e mak primeiru vez ‘independénsia-oan sira’—ema sira ne'ebé moris depois de konsultasaun populár iha 1999 hodi vota ba Timor nia independénsia—iha elijibilidade atu vota. Votante foun sira-ne'e la hanesan ho votante idade boot sira seluk, ne'ebé sai boot iha tempu Portugal ka okupasaun Indonézia no karik hola parte iha konsultasaun populár 1999. Ho kontráriu, votante foun hetan de’it esperiénsia moris bainhira governu Timor independente tiha ona. Tanba nune’e, sira-nia atitude polítiku forma liu husi prosesu observa sira-nia lider Timor-oan hala'o kampaña no kaer pozisaun iha governu, nomós liu husi haree sira-nia reprezentante Timor-oan eleitu hola desizaun importante ne'ebé fó impaktu ba dezenvolvimentu polítiku, ekonómiku no sosiál iha nasaun ne’e.

Projetu peskiza ne’e uza métodu kualitativu hodi kompriende kle’an liu votante foun nia atitude no persepsaun kona-ba prosesu polítiku, sira-nia reprezentante eleitu, no dalan potensiál ne'ebé loke ba sira hodi bele sai lider iha futuru. Ekipa peskiza hala’o grupu diskusaun foku (ka FGD, focus group discussion) hamutuk ualu ho grupu ida-idak nia partisipante mak totál ema na'in ualu (mane haat no feto haat). Diskusaun sira-ne’e hala’o iha Munisipiu Baucau, Covalima, Dili no Liquica, ho totál partisipante na'in 64. Grupu diskusaun foku hala’o mós iha área urbanu no área rurál, ho diskusaun rua ne'ebé espesífiku ba estudante nivel tersiáriu (universidade no eskola téknika).

Persepsaun kona-ba Lider Nasionál

Partisipante peskiza ne'e iha tendénsia atu iha hanoin neutrál ka kritiku bainhira deskreve sira-nia persepsaun kona-ba reprezentante governu no parlamentu nia kapasidade atu responde ba sira. Partisipante uitoan de’it hato’o katak sira kontente ho sira-nia lider nasionál no sira fó ezemplu hanesan bainhira governu fornese asisténsia emerjénsia hafoin ahi-sunu. Ba partisipante sira seluk, sira-nia sentiment balu neutrál no sira dehan, porezemplu, “lider balu rona no balu lae; balu halo buat ruma no balu lae”. Maibé partisipante seluk tan nia sentimentu kritiku, no sira ko'alia kona-ba promete eleisaun nian ne'ebé lider sira la kumpre

(6)

2 no lider sira falla atu responde ba komunidade nia nesesidade báziku. Tema komún loos ne'ebé mosu iha grupu diskusaun foku hotu-hotu mak maske ema ne'ebé hala’o kampaña eleisaun tau foku ba área polítiku ne'ebé apropriadu, hanesan: hadi’a estrada, eletrisidade, bee, kampu de traballu no fornese tratór manuál; hafoin manán pozisaun iha governu lider sira "lakon" sira-nia interese kona-ba kestaun sira-ne’e nomós "lakon" interese ba komunidade ne'ebé sira promete ba.

Aleinde promete kampaña nian ne'ebé la kumpre, partisipante barak nota mós diferensa ho dezenvolvimentu ne'ebé eziste iha área urbanu no área rurál, nomós entre ema boot no ema ki’ik. Partisipante estudante universidade ne'ebé hela iha Dili nomós partisipante ne'ebé hela iha komunidade agrikultór iha área rurál hotu-hotu identifika buat ne’e hanesan kestaun importante. Área ne'ebé partisipante barak sente lider nasionál presiza tau atensaun boot liu mak saúde no edukasaun báziku, estrada, bee moos no eletrisidade, suporta ba kooperativa no grupu lokál, no suporta ba ema ho defisiénsia.

Área preokupasaun ida tan ne'ebé partisipante balu identifika relasiona ho partidu polítiku nia joga polítiku. Partisipante sira sente katak buat ne'e foti atensaun boot liu entaun la fó atensaun ba servisu ukun nasaun. Iha mós preokupasaun seluk kona-ba tendénsia atu fó kontratu bazeia ba relasaun ho ema, duke bazeia ba méritu, tanba fó preferénsia ba ema husi partidu polítika, husi família, ka ba veteranu sira. Tuir partisipante nia esplikasaun, maske lider sira hala'o duni servisu, fallansu atu fó kontratu bazeia ba méritu signifika katak komunidade lakon tanba implementasaun projetu neineik ka tanba problema seluk.

Persepsaun kona-ba Lider Suku

Kompara ho sira-nia atitude barak ne'ebé negativu kona-ba lider nasionál, partisipante iha persepsaun oi-oin kona-ba sira-nia lider suku. Partisipante balu kontente ho sira-nia lider suku no sira hato'o katak lider sira rona membru komunidade no bele resolve problema iha suku ho efeitu. Partisipante seluk hato'o kritiku kona-ba sira-nia lider suku, ho kritiku komún liu mak lider sira 'pasivu' ka 'la ativu' iha sira-nia papél entaun sira la kontribui ba dezenvolvimentu iha suku. Kritiku komún seluk inklui lider suku sira la rona membru komunidade, la halo koordenasaun ho parte interesada seluk ka bloku inisiativa oi-oin iha suku, no iha kazu ida mós nauk sasán suku nian hodi uza ba benefísiu privadu nian.

Bainhira husu tanbasá partisipante sira sente katak problema refere mosu ho sira-nia lider suku, sira hato'o hanoin kona-ba fatór oi-oin ne'ebé kontribui. Fatór sira-ne'e inklui sistema eleitorál pakote ne'ebé sira sente hamosu akontesimentu nepotisme barak liu iha konsellu suku; kultura lokál ne'ebé fó preferénsia ba sira-ne'ebé baibain sai lider tuir kultura tradisionál; no rekerimentu nivel edukasaun ne'ebé jerálmente la aas ba lider suku. Partisipante balu hakarak rekerimentu ba nivel edukasaun aumenta hodi loke dalan ba lider suku ne'ebé tinan ki'ik liu no ativu/dinámika liu. Fatór esternal seluk tan ne'ebé

(7)

3 kontribui ba partisipante nia sentimentu mós hato'o durante peskiza. Fatór sira-ne'e inklui lider suku nia podér limitadu atu fó impaktu ba prosesu hola desizaun iha nivel nasionál; insentivu hodi halo servisu fulan-fulan ne'ebé menus liu; no iha situasaun balu, fallansu juventude ne'ebé lakohi rona no halo tuir sira-nia lider suku.

Hamutuk ho keixa kona-ba lider suku indivídu, tema prinsipál ne'ebé mosu husi grupu diskusaun foku hotu-hotu mak lider suku nia tendénsia atu la dun responde ba juventude, ne'ebé refleta konservadorizmu jerál iha governasaun lokál. Ida-ne'e inklui lider ne'ebé falla atu fó oportunidade hodi joven sira bele ko'alia iha enkontru, no falla atu rona ka responde ba kestaun ne'ebé juventude hato'o iha suku.

Atitude kona-ba Eleisaun

Kompara ho nasaun demokrátiku seluk iha mundu, persentajen votante iha Timor-Leste aas loos. Votante foun sira kontinua nafatin hatudu interese boot kona-ba vota.

Maske partisipante iha sentimentu jerál katak sira la dun kontente ho sira-nia reprezentante eleitu, sira klaru katak estratéjia hodi responde ba sentimentu ne'e laos atu sees husi prosesu polítiku, maibé involve kle'an liu tan. Husi partisipante na'in neen-nulu-resin-haat (64), neen-nulu-resin-rua (62) hato'o katak sira iha planu atu vota iha eleisaun oinmai. Iha posibilidade katak rezultadu ne'e aas demais tanba partisipante balun karik fó resposta ne'ebé sira sente peskizadór hakarak hetan. Maibé, husi diskusaun kualitativu, klaru mós katak juventude nia interese iha prosesu eleitorál kontinua nafatin. Maioria partisipante hatete katak sira fiar prosesu eleitorál efetivu no lejítimu, no sira liu-liu fó valór ba métodu vota segredu hodi sees husi presaun ka problema seluk tan. Sira iha interese mós kona-ba atende kampaña polítiku nomós sai membru partidu polítiku ruma, hodi bele involve liu tan nudár lider futuru nian.

Partisipante barak haree ka rona kona-ba partidu polítiku ne'ebé fó osan ba votante hodi bele asesu sira-nia kartaun eleitorál durante periodu konsolidasaun eleitorál, ka fó osan ba sira hodi vota ba partidu espesífiku ruma. Partisipante maioria kontra hahalok ne'e, maibé juventude ida hatete ho klaru katak nia kontente bainhira vota, "tanba osan". Partisipante balu hato'o katak maske sira karik simu osan atu vota ba partidu ida, métodu vota segredu signifika ema la hatene sira hili partidu saida. Enkuantu iha duni sentimentu ta'uk kona-ba violénsia hafoin eleisaun, partisipante peskiza la iha esperiénsia no la iha preokupasaun kona-ba hetan presaun ka intimidasaun ne'ebé obriga sira atu hili partidu espesífiku.

Atitude Kona-ba Kampaña Polítiku

Rezultadu peskiza hatudu juventude nia analiza kona-ba polítika iha Timor sai sofistikadu liu—liu-liu ho juventude sira iha área urbanu ne'ebé iha asesu boot

(8)

4 liu ba edukasaun. Tanba sira haree tiha ona promete kampaña nian ne'ebé lider sira la kumpre iha tempu uluk, partisipante peskiza hato'o sentimentu síniku loos kona-ba promete ne'ebé partidu polítiku ka kandidatu lider lokál sira hato'o durante periodu eleisaun. Sira mós konsidera didi'ak estratéjia saida mak bele uza hodi haree kuandu bele fiar kandidatu ida ka lae. Estratéjia sira inklui ezamina kandidatu nia servisu uluk bainhira nia kaer pozisaun ruma, husu pergunta espesífiku kona-ba kandidatu nia polítika, nomós dokumenta promete ne'ebé kandidatu hato'o durante hala'o kampaña hodi aban bain-rua bele fó hanoin kandidatu bainhira nia kaer ona ninia pozisaun nudár lider.

Bainhira hili sé mak sira atu suporta, partisipante tau foku ba lider nia polítika duke haree de'it nia relasaun ho partidu polítiku (partisipante refere ba sira-nia 'partidu' ka sira-sira-nia 'kór'). Iha nivel nasionál, partisipante interese boot liu kona-ba oinsá mak governu responde ba nesesidade báziku hanesan bee, estrada, eletrisidade, saúde, edukasaun no asisténsia sosiál seluk tan, nomós oinsá mak governu responde ba dezigualdade entre área urbanu no área rurál. Iha nivel suku, partisipante hatudu interese boot liu ba lider suku ne'ebé 'ativu', lider ne'ebé buka dalan oinsá hodi bele servisu hamutuk ho ema seluk no dezenvolve komunidade.

Dalan Ba Involvimentu iha Vida Polítiku

Partisipante haree métodu primária ne'ebé sira bele uza hodi involve-an iha vida polítiku mak sai membru partidu polítiku. Husi partisipante hamutuk 64, tolu de'it ko'alia kona-ba dalan seluk ne'ebé sira bele foti, hanesan involve-an iha grupu igreja, no/ka sai membru iha Uniaun Nasionál Eskuteriu Timor-Leste, ne'ebé Igreja Katólika mak lidera.

Maske partisipante hato'o sentimentu síniku bainhira sira ko'alia kona-ba kampaña no promete polítiku, sira sei iha sentimentu entuziazmu kona-ba sai membru partidu polítiku. Iha razaun oi-oin tanbasá sentimentu ne'e mosu, inklui sira hakarak koko sira-nia kapasidade rasik duke hato'o de'it kritiku, hakarak foti oportunidade atu aprende no dezenvolve nudár lider futuru nian, sira interese kona-ba benefísiu ne'ebé karik sira bele simu bainhira sai membru partidu, no preokupasaun katak karik sira lakon se sira nafatin neutrál de'it no la sai membru partidu ida.

Enkuantu partisipante konsidera involve-an iha vida polítiku nasionál jerálmente difisil liu, iha konsiderasaun jerál katak bele duni partisipa iha nivel komunidade. Diskusaun kona-ba kontribuisaun ne'ebé partisipante fó ba sira-nia komunidade hamosu rezultadu oi-oin. Partisipante balu kria kooperativu no inisiativa seluk tan, no seluk hato'o katak sira ladún fó kontribuisaun.

Tema boot ne'ebé mosu iha grupu diskusaun foku hotu-hotu mak kona-ba modalidade lideransa oi-oin. Klaru loos katak partisipante hanoin 'sai lider' signifika hanesan fornese autoridade/pozisaun formál ruma—porezemplu, povu hili ita sai Xefe Suku, Membru Parlamentu, ka Prezidente da Repúblika—duke fó valór ba kontribuisaun la formál ne'ebé sira bele halo hanesan parte ida husi

(9)

5 hatudu kapasidade lideransa nian. Maske partisipante barak ko'alia kona-ba kontribuisaun atuál ne'ebé sira halo iha komunidade, ka kontribuisaun ne'ebé sira hakarak halo iha futuru, sira la halo ligasaun entre kontribuisaun sira-ne'e no saida mak ita presiza halo hodi bele sai lider. Ida-ne'e reprezenta oportunidade ne'ebé seidauk foti; oportunidade atu haburas konseitu lideransa seluk tan. Konseitu lideransa ida mak tau valór ba kontribuisaun polítiku la formál ne'ebé ema halo iha komunidade nudár parte ida husi dalan atu 'sai' lider.

(10)

6

INTRODUSAUN

Vizaun Jerál

Peskiza ida-ne'e dezeña atu fornese imajen kona-ba juventude iha Timor-Leste nia persepsaun kona-ba sira-nia reprezentante eleitu, sira-nia atitude kona-ba no engajementu iha prosesu polítiku, no sira-nia prioridade, valór no mehi ba futuru—hotu-hotu husi sira rasik nia perspetiva no ho sira rasik nia liafuan. Iha razaun di'ak atu hala'o peskiza ne'e. Iha kontestu Timor-Leste, maizumenus persentajen 34 husi populasaun mak inklui iha grupu idade husi tinan 12 to'o 291, entaun esensiál katak joven nia perspetiva no prioridade polítiku konsidera

didi'ak. Maibé, ita hatene uitoan de'it kona-ba grupu demografika ida-ne'e nia atitude polítiku. Dala barak iha presumpsaun katak joven Timor komesa sente baruk kona-ba polítika no kona-ba sira-nia papél iha prosesu demokrátiku, hanesan ho joven iha mundu tomak nia sentimentu la interese ne'ebé aumenta dadaun2. Maibé ladún iha evidénsia ne'ebé hatudu presumpsaun ne'e loos ka lae.

Iha mós evidénsia limitadu de'it kona-ba fatór saida mak halo joven Timor hakarak involve ho polítika—ka lakohi involve iha polítika.

Adisionalmente, peskiza ida-ne'e relevante tanba eleisaun lokál no nasionál tuirmai mak eleisaun primeiru ba 'independénsia-oan' sira—ema ne'ebé moris depois de konsultasaun populár 1999 ba Timor nia independénsia—bele vota tanba sira-nia idade boot ona. Votante foun sira-nia esperiénsia agora dadaun marka kapítulu foun iha Timor nia vida polítiku. Maske votante foun sira-ne'e karik rona istória barak kona-ba moris iha tempu okupasaun Indonézia no tempu kolonializmu Portugal, sira la iha esperiénsia diretamente kona-ba tempu uluk. Sira-nia opiniaun polítiku forma liu husi observa sira-nia lider Timor-oan hala'o kampaña polítiku no manán kadeira iha governu, nomós haree sira-nia reprezentante eleitu hola desizaun importante ne'ebé fó impaktu ba dezenvolvimentu polítiku, ekonómiku no sosiál iha nasaun ne'e.

Hodi dokumenta jerasaun foun ida-ne'e nia persepsaun no prioridade, nomós hodi marka kapítulu foun iha vida polítiku Timor ne'ebé foin komesa, peskiza ida-ne'e tau foku ba votante ne'ebé vota dala primeiru (husi tinan 17 to'o tinan 20) nia atitude polítiku. Espesífikamente, peskiza ne'e ezamina joven sira-nia atitude kona-ba involve-an iha prosesu polítiku, sira-nia persepsaun no opiniaun kona-ba sira-nia reprezentante eleitu, no dalan ne'ebé sira bele foti hodi involve-an nudár lider iha futuru.

Iha espetasaun katak rezultadu iha relatóriu ne'e bele uza ba programa oi-oin. Ne'e inklui uza rezultadu peskiza hodi informa organizasaun eleitorál no sosiedade sivíl nia estratéjia komunikasaun no divulgasaun bainhira servisu ho juventude, informa lider polítiku no sosiedade sivíl kona-ba juventude nia

1 Census

2 International Institute for Democracy and Electoral Assistance / IDEA (2013) Annual Democracy Forum

2013: Youth Participation in Politics and Elections [Background Paper];

(11)

7 prioridade no preokupasaun polítiku, no subliña fatór balun ne'ebé la suporta juventude nia partisipasaun polítiku—no identifika dalan ba oin.

Metodolojia

Metodolojia ne'ebé uza hodi hala'o peskiza ne'e mak kualitativu, no peskiza uza grupu diskusaun foku (ka FGD) nudár métodu atu halo diskusaun livre ho partisipante durante sira ko'alia hamutuk kona-ba sira-nia hanoin no opiniaun polítiku. Peskiza nia estrutura no pergunta ba FGD inklui iha Aneksu A.

Enkuantu peskiza kona-ba persepsaun polítiku barak iha tendénsia atu uza métodu survei kuantitativu, abordagem ne'e la apropriadu iha estudu ida-ne'e tanba ita hatene uitoan de'it kona-ba kestaun no fatór ne'ebé joven Timor sira hanoin bainhira sira konsidera sira-nia involvimentu iha prosesu polítiku. Entaun peskiza ida-ne'e tau foku ba oinsá mak bele rona sira-nia opiniaun no persepsaun husi sira rasik nia perspetiva no uza sira rasik nia liafuan—entaun presiza uza abordagem kualitativu. Maske nune'e tenke nota katak peskiza ne'e karik bele forma baze ne'ebé serve ba estudu kuantitativu iha futuru hodi bele halibur hamutuk nomos halo monitorizasaun ba mudansa iha juventude nia persepsaun iha Timor laran tomak.

Grupu diskusaun foku ualu mak hala'o ho partisipante joven na'in ualu iha grupu ida-idak (totál partisipante na'in 64) iha área urbanu no rurál iha Munisipiu Baucau, Covalima, Dili no Liquica. Peskiza inklui totál joven mane no totál joven feto hanesan, no grupu diskusaun foku ida-idak hala'o diskusaun durante maizumenus oras tolu ho balu to'o oras haat. Husi partisipante totál 64, na'in sanulu-resin-neen eskola to'o nivel pre-sekundáriu (SMP), na'in tolu-nulu eskola to'o nivel sekundáriu (SMA), no na'in sanulu-resin-ualu estuda hela iha universidade ka eskola téknika (tersiáriu). Partisipante na'in ida identifika nia an nudár ema ho defisiénsia.

Fatin estudu kazu hili tuir maneira estratéjiku atu nunee fatin sira-ne'e inklui fatin oi-oin iha nasaun, ho Baucau iha parte leste, Covalima iha parte oeste, Dili no Liquica iha parte sentrál. Fatin balun involve partisipante husi área urbanu, no fatin sira seluk involve partisipante husi área rurál. Grupu diskusaun foku ne'ebé hala'o iha Dili no Liquica mak hamutuk ho estudante tersiáriu de'it (universidade no eskola tékniku) hodi bele hatene opiniaun husi jerasaun foun ne'ebé atu sai lider iha futuru.

Sampel partisipante mós hili ho kuidadu iha fatin estudu kazu ida-idak. Koordenadór husi Counterpart no Belun hili partisipante hodi asegura katak sira tuir rekerimentu rua: sira atu vota ba dala primeiru iha eleisaun oinmai no sira-nia idade entre tinan 17 to'o 20. Tanba sala ida durante foti dadus, iha partisipante ida ne'ebé vota tiha ona no ninia idade tinan 223. Partisipante na'in

63 seluk tan tuir duni matadalan sampel nian tanba sira atu vota ba dala primeiru no idade entre tinan 17 no 20.

3 Iha FGD ne'ebé hala'o iha suku Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016. Informasaun ne'e oin mosu bainhira FGD komesa tiha ona entaun tarde liu atu hasai partisipante ne'e husi diskusaun.

(12)

8 Ekipa peskiza hala'o grupu diskusaun foku (ka FGD - focus group discussion) hanesan tuirmai:

 FGD Baucau vila (Baucau) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

 FGD Letemumu (Quilicai) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

 FGD Laisorolai de Cema (Quilicai) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

 FGD Suai Loro (Suai) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

 FGD Maudemo (Tilomar) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

 FGD Bisieuc (Tilomar) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

 FGD Estudante UNTL (Vera Cruz) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

 FGD Estudante Koléjiu Tékniku Tibar (Tibar) (partisipante na'in 8, mane na'in 4 no feto na'in 4.)

Tanba hili sampel ho métodu estratéjiku, iha parsialidade ne'ebé tama iha metodolojia ne'e. Bainhira identifika partisipante potensiál ba FGD, koordenadór Belun no Counterpart buka ema ne'ebé "hatene ko'alia"—ne'e signifika katak sira buka ema ne'ebé iha duni interese atu involve iha diskusaun no hato'o sira-nia opisira-niaun. Tanba nune'e tenke kompriende katak rezultadu ne'ebé aprezenta iha relatóriu ida-ne'e reprezenta opiniaun husi ema ne'ebé fiar-an atu ko'alia sai sira-nia hanoin, entaun iha posibilidade mós katak sira iha interese boot liu ba polítika.

Aleinde dezafiu ne'ebé baibain mosu bainhira hala'o prosesu foti dadus, problema ida ne'ebé ekipa peskiza hasoru mak realidade katak pergunta ne'ebé sira husu mak pergunta foun loos ba partisipante peskiza sira. Ba juventude sira barak, ne'e karik dala primeiru ema ida ne'ebé sira haree hanesan ema autoridade mak husu fali sira-nia opiniaun polítiku. Sira barak komesa diskusaun ho sentimentu moe no iha tendénsia inisiál atu haree FGD hanesan ezame ida, entaun partisipante sira koko hato'o hanoin ne'ebé sira sente ekipa peskiza hakarak rona. La iha surpreza katak tendénsia ida-ne'e mosu forte liu bainhira husu pergunta 'sim/lae' (porezemplu, 'ita iha planu atu vota iha eleisaun oinmai ka lae?'), no tendénsia ne'e menus fali bainhira komesa hala'o diskusaun kle'an ne'ebé tau foku ba tanbasá no oinsá mak sira forma sira-nia atitude polítiku. Peskizadór uza métodu oi-oin atu responde ba dezafiu ne'e, inklui uza jogu atu enkoraja partisipante sira ko'alia sai sira-nia sentimentu kona-ba eleisaun nomós husu partisipante hakerek sira-nia resposta balu hodi sai segredu. Maske nune'e, dezafiu ne'e sei mosu nafatin durante periodu foti dadus.

(13)

9

PERSEPSAUN KONA-BA REPREZENTANTE ELEITU

Lider Nasionál

Bainhira husu partisipante se sira sente katak sira-nia lider polítiku iha nivel nasionál rona no responde ba sira, partisipante nia resposta besik hotu mak neutrál ka kritiku, ho partisipante uitoan de'it hato'o sentimentu kontente ho sira-nia lider nasionál. Maibé importante atu nota katak sentimentu negativu kona-ba lider nasionál sira ladún iha impaktu negativu ba partisipante nia vontade atu vota ne'ebé aas nafatin.

Iha FGD ida de'it partisipante balun hato'o sentimentu kontente ho sira-nia lider nasionál nia resposta ba komunidade nia nesesidade. Sira fó ezemplu pozitivu mak hanesan fornese asisténsia emerjénsia bainhira uma balun sunu no halo estrada.4 Interesante atu nota katak partisipante sira-ne'e mai husi suku ida

ne'ebé remota loos no sira hato'o mós katak iha asesu limitadu ba bee no eletrisidade.5 Rezultadu ne'e bele indika katak sira iha espektasaun ne'ebé la dun

aas kona-ba governu nasionál no kona-ba lider nasionál nia involvimentu iha sira-nia moris.

Opiniaun ne'ebé mosu iha FGD hitu sira seluk inklui husi hanoin neutrál to'o hanoin kritiku. Partisipante balun la iha opiniaun forte, sira hato'o de'it deklarasaun jerál hanesan "lider balu rona no balu lae; balu halo buat ruma no balu lae."6 Ema seluk hato'o resposta espesífiku liu, sira nota diferensa entre

lider oi-oin no nota mós katak ukun nasaun tomak mak servisu komplikadu loos. Hanesan estudante UNTL ida esplika, "dalaruma ita ko'alia jerál de'it, ita haree lider ida la di'ak entaun ita ko'alia dehan sira ladi'ak hotu… maibé ne'e mós dalaruma la loos."7 Partisipante ida iha Baucau hato'o komentáriu ne'ebé atu

hanesan. Bainhira ko'alia kona-ba problema transparénsia no korrupsaun, nia nota katak "iha ema balun dehan servisu la transparénsia… Tuir ha'u-nia observasaun sira balun servisu la iha transparénsia, maibé ha'u rasik afirma katak balun servisu ne'e la'o transparente duni."8

Maibé resposta ne'ebé komún liu mak kritika kona-ba partisipante nia lider nasionál—no tema boot iha hanoin kritiku ne'e mak katak lider sira iha tendénsia atu hatudu interese ba komunidade sira durante periodu kampaña eleisaun de'it. Sira la kumpre sira-nia promete bainhira sira kaer ona pozisaun

4 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016. 5 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016.

6 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016; FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

7 FGD ho UNTL students (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 8 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

(14)

10 ruma iha governu. Problema ne'e mosu iha FGD hotu-hotu. Hanesan estudante UNTL ida dehan,

Iha ami-nia suku ne'e, sira sempre hanesan ko'alia-ko'alia de'it sira seidauk realiza ida. Sira dehan, 'ha'u tenke halo imi-nia estrada di'ak' maibé sira nunka mais atu realiza. Ema kuandu halo karta ba sira, sira dehan fali katak 'laos ami mesak mak kaer governu ne'ebé labele fó todan mai ami'. Sira ko'alia hanesan ne'e de'it ne'ebé ami husi suku ne'e mós ami ladún tau fiar. Ami halibur malu mane sira ba hadi'a hotu, ne'e de'it.9

Ho hanoin ne'ebé atu hanesan, partisipante seluk husi Letemumo, Covalima, nota katak,

Partidu sira mai iha ami-nia suku dalaruma ko'alia buat barak mai ami dehan halo estrada, eletrisidade, bee. Sira ko'alia sira sae tiha la haree ami povu sira. Agora hanesan nafatin.10

Partisipante seluk hato'o komentáriu atu hanesan iha FGD hotu-hotu no fó lista ezemplu promete ne'ebé lider la kumpre. Lista ne'e inklui promote infrastrutura foun ba komunidade hanesan estrada foun, eletrisidade no bee,11 promove

benefísiu pesoál hanesan tratór liman,12 no promove inisiativa polítika boot

hanesan kria servisu.13 Tuir partisipante nia esplikasaun, depois de lider sira

eleitu tiha ona sira "lakon interese" iha kestaun sira-ne'e nomós iha komunidade ne'ebé sira promove ba. Hanesan juventude ida hato'o, "realidade mak kuandu sira manán ne'e la akontese… kuandu sira manán ona sira la interese ita."14 Ka,

hanesan juventude seluk hatete,

Sira kampaña ho mensajen: se ha'u mak sae imi sei moris di'ak. Maibé realidade lae. Sira tuur iha kadeira di'ak, la halo buat ida. Povu kiak nafatin... No sira troka hela de'it, sira tenke halo servisu ba tinan lima tomak ne'e, ne'e halo ha'u nudár estudante la dun kontente.15

Aleinde keixa komún kona-ba lider ne'ebé falla atu kumpre sira-nia promete, tema boot seluk mak diferensa dezenvolvimentu entre área urbanu no área rurál, nomós entre ema boot no ema ki'ik iha Timor. Iha similaridade boot ho keixa sira-ne'e ne'ebé atu hanesan maske partisipante mai husi fatin oi-oin. Partisipante sira husi suku rurál refleta kona-ba programa asisténsia ne'ebé

9 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 10 FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016.

11 FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016; FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016; FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

12 FGD Suai Loro (Suai), 26 Maiu 2016.

13 FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016; FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016; 14 FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016.

(15)

11 disponivel iha área urbanu maibé la fornese iha sira-nia komunidade. Tuir joven ida hatete:

Kuandu estadu tau matan ba sira, kuandu Timor laran sira tau matan hotu, tenke ita hotu, labele balun iha no balun la iha… Tanba saida sira iha-ne'e kuandu eskola to'o tamat ba hotu iha Baucau? Tanba ahi la iha, ema labarik sira barak mak ba.16

Ba partisipante sira ne'ebé bele dehan iha asesu boot liu ba benefísiu husi dezenvolvimentu—hanesan juventude husi Baucau, Koléjiu Téknika Tibar no UNTL—sira-nia foku mak kestaun hanesan de'it, nesesidade ba lider nasionál atu haree komunidade kiak no indivídu kiak sira nia nesesidade báziku. Porezemplu, partisipante ida iha Baucau esplika katak "buat sira-ne'e iha área remota sei halerik ba buat sira-ne'e. Hanesan ema moras defisiénsia moras mentál sira la tau prioridade ba ida-ne'e."17 Aleinde estudante ida husi UNTL ko'alia kona-ba

"área rurál nia nesesidade, tanba sira fatin barak la iha eletrisidade, estrada, no ema ho defisiénsia sira-ne'e."18 Ho perspetiva oin seluk uitoan tanba tau foku ba

diferensa entre ema boot no ema ki'ik iha Timor, partisipante seluk hatudu katak "ita bele loke eskola gratuita, mais kualidade ladi'ak. Ita haree Ministru sira-nia oan. Deputadu sira-nia oan nunka eskola iha eskola públiku."19 Área ne'ebé

partisipante sente lider nasionál presiza tau foku boot liu mak saúde no edukasaun báziku, estrada, bee mós no eletrisidade, suporta kooperativu no grupu lokál, no suporta ba ema ho defisiénsia.

Iha persepsaun komún katak benefísiu husi dezenvolvimentu distribui iha rai laran ho maneira ne'ebé la justu. Enkuantu persepsaun ne'e hanesan de'it, diferensa boot ne'ebé mosu entre partisipante iha área urbanu no área rurál nia persepsaun polítiku mak kona-ba sira-nia analiza. Partisipante husi Baucau, Koléjiu Tékniku Tibar no UNTL iha tendénsia atu hatene informasaun barak liu no hato'o hanoin luan liu iha sira-nia diskusaun. Porezemplu, bainhira ko'alia kona-ba edukasaun nia importánsia, estudante Tibar ida bele hato'o estatístika kona-ba orsamentu nasionál: "orsamentu ba iha edukasaun ne'e, la hatene, 8% mak ne'e, maibé agora iha nasaun seluk orsamentu ba edukasaun ne'e 20%."20

Ho kontráriu, partisipante iha FGD lima seluk ne'ebé iha área rurál iha tendénsia atu tau foku ba nesesidade espesífiku iha sira rasik nia komunidade.

Kestaun seluk ne'ebé mosu iha diskusaun iha Baucau mak kona-ba governu nasionál fó kontratu bazeia ba ema nia relasaun ho partidu polítiku ka relasaun família, ka fó kontratu ba veteranu. Tuir partisipante ida deskreve,

16 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016. 17 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

18 FGD ho UNTL students (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 19 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

(16)

12

Estrada ruma mós dehan projetu ne'e veteranu mak manán, depois projetu eletrisidade ne'e veteranu mak manán. Maibé hanoin tuir tok: uluk sira kaer kilat. Deskulpa mais laos dehan… sira labele hatene buat hirak ne'e. Maibé sira seluk kaer kilat mós sira hatene liu mak luta ba nasaun hodi ukun an. Sira kaer metin mak ida-ne'e. Sira momentu funu ne'e sira la estuda oinsá haree ekonomia....21

Hafoin nia esplika tan, maske nia la iha problema kuandu ema manán projetu ne'ebé sira bele duni implementa projetu, dala barak sira "neineik liu" bainhira implementa. Ne'e signifika komunidade la hetan benefísiu husi projetu hanesan tuir loos sira hetan.

Afinál, partisipante balu refleta ho sentimentu síniku kona-ba partidu polítiku nia joga, ne'ebé sira sente foti atensaun sees husi polítika sériu no servisu ukun. Partisipante ida hatete nia hakarak haree situasaun polítiku muda husi partidu polítiku ba fali kandidatu independente, hodi sees husi problema ne'ebé assosiadu ho faksaun polítiku22. Partisipante seluk fó komentáriu kona-ba

partidu polítiku ki'ik barak ne'ebé mosu. Nia nota katak "agora ita haree partidu barak liu, iha tan partidu ki'ik ne'ebé foin harii. Maibé ha'u ta'uk pergunta ba futuru: partidu ki'ik sira-ne'e bele servisu hamutuk ho sira seluk no haree ba futuru ka lae?"23 Nomós partisipante terseiru hato'o komentáriu kritiku kona-ba

partidu polítiku nia foku ba ideolojia durante kampaña eleisaun. Partisipante ne'e dehan "sira haree an hanesan partidu istóriku entaun sira promete de'it mais la halo buat ida."24 Nia kontinua esplika mós katak,

Partidu polítiku sira hanesan uza sira-nia polítika hanesan hatún malu, dehan partidu ida-ne'ebá la halo funu… sira ba iha ne'ebá katak lider ida-ne'e la di'ak… sira hanesan uza maneira hanesan hatún malu para atu atria ema ka ita tenke vota ba ida-ne'e.25

Lider Suku

Kompara ho partisipante nia atitude maioria negativu ba lider nasionál, sira-nia persepsaun kona-ba lider suku oi-oin. Rezultadu ne'e refleta mós iha estudu seluk ne'ebé nota katak sentimentu la kontente ho governu no lider polítiku nasionál jerálmente aas liu kompara ho sentimentu kona-ba autoridade lokál.26

21 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 22 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

23 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 24 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 25 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

26 Counterpart (2014) Ba Distrito Baseline Survey [Report] Dili: USAID; Kostner & Clark (2007)

Timor-Leste’s Youth in Crisis: Situational Analysis and Policy Options. Washington, DC: World Bank.

(17)

13 Partisipante balun kontente ho sira-nia lider lokál no hato'o hanoin hanesan "lider lokál sira rona ami. Bainhira iha problema ruma mosu xefe suku sempre tun diretamente no esforsu an kontaktu polísia mai resolve problema."27

Partisipante seluk sente sira-nia lider lokál la satisfeitu: la rona membru komunidade28, falla atu servisu hamutuk ho parte interesada seluk,29 la iha planu

klaru ka la implementa projetu iha suku30, no iha kazu ida fa'an suku nia sasán

(gitar) ne'ebé tuir loos joven sira bele uza no lider ne'e rai ninia rendimentu.31

Maibé, atu hanesan ho sira-nia persepsaun kona-ba lider nasionál, partisipante nia sentimentu frustrasaun la fó impaktu negativu ba sira-nia vontade vota. Tuir partisipante ida ne'ebé la kontente ho ninia xefe suku, "ami sei vota, maibé vota ba ema seluk".32

Resposta komún loos ne'ebé partisipante hato'o bainhira peskizadór husu sira kona-ba sira-nia lider lokál mak lider sira 'la ativu', 'pasivu', ka 'la interese' atu servisu ba suku. Nudár juventude, sira hakarak haree dezenvolvimentu barak liu iha suku no oportunidade barak liu ba joven hodi bele ba oin no involve-an— maibé buat ne'e la dun akontese tuir joven sira-nia hanoin, tanba lider lokál nia hahalok 'la ativu'. Partisipante peskiza hakarak haree sira-nia lider sai ativu liu iha área prinsipál balun, inklui kria sentru tékniku profisionál no halo hariis fatin, tau matan ba ambiente lokál, jere animál lokál hodi promove saúde públiku no asegura sira la estraga toos, programa desportu, grupu halo toos, soru tais, grupu kail ikan, ka hakiak manu ka balada seluk, ka forma grupu feto nomós responde ba problema lokál.

Situasaun ho lider lokál ne'ebé 'la ativu' diferente iha fatin-fatin, maibé ezemplu ida ne'ebé mosu involve xefe suku ne'ebé lakohi asina formuláriu hodi fó lisensa ba ONG atu sira bele implementa programa iha ninia suku—ho rezultadu katak ONG hala'o sira-nia programa iha fatin seluk.33 Tuir partisipante ida, "xefe suku

no xefe aldeia sira nunka rona populasaun, buat hotu-hotu ita ko'alia tuir orsamentu."34 Iha suku seluk, partisipante ida esplika "presiza hadi'ak kualidade

lideransa komunitária nian: implementasaun programa governu nian ne'e iha ne'ebá, [maibé] sira barak la sériu hodi bele jere buat sira-ne'e."35 Partisipante

seluk tan argumenta katak "ami hakarak buka lider komunidade ne'ebé iha

27 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016. 28 FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016.

29 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 30 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016; FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016; FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016; FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016.

31 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 32 FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016.

33 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 34 FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016. 35 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

(18)

14 kapasidade, ne'ebé bele halo kolaborasaun, ne'ebé kompriende ninia papél fasilita dezenvolvimentu iha suku."36

Bainhira peskizadór husu tanbasá mak sira-nia lider lokál la ativu, partisipante hato'o esplikasaun oi-oin. Tuir partisipante ida, kestaun ne'e aumenta aat tanba sistema eleitorál ba lider lokál ne'ebé uza 'pakote'.37 Tuir nia hatete, tanba xefe

suku haruka ninia membru família sai iha konsellu suku, dala barak sira la iha planu klaru ba dezenvolvimentu suku. Partisipante seluk mensiona insentivu finanseiru menus ne'ebé fó ba lider suku, ne'ebé kaer papél ida susar tebes se ema halo didi'ak ninia servisu.38 Partisipante balun mós hatete katak iha

problema ho jerasaun uluk ne'ebé prefere liu hili ema ne'ebé iha kbiit atu ukun tanba lisan ka tradisaun, maibé karik ema ne'e la iha planu klaru ba dezenvolvimentu suku. Tuir sira argumenta, tenke hasai nivel edukasaun ne'ebé lider lokál presiza hodi bele kandidatu-an—ho estratéjia ne'e iha potensiál atu lokál dalan ba ema ho idade ki'ik ne'ebé bele sai lider dinámika liu.39

Maske iha keixa balun kona-ba lider lokál, iha mós partisipante ne'ebé refleta kona-ba xefe suku nia papél no podér, no sira nota katak fasil loos atu fó sala lider lokál tanba problema ne'ebé nia la bele kontrola.40 Partisipante ida nota

katak,

Orsida ita fó sala de'it ba xefe suku, maibé ema iha leten la rona nia. Tanba nia laos hanesan Prezidente, nia la iha kbiit ka podér… Tanba nia xefe suku nia la iha fundu rasik atu hasai osan iha nia bolsu fali atu hadi'ak suku laran, ne'e la iha.41 Similarmente, partisipante seluk refleta katak maske membru komunidade karik hato'o keixa kona-ba sira-nia lider lokál, dalaruma xefe suku sente susar atu bolu joven sira mai halo tuir nia:

Tuir ha'u-nia haree, xefe suku sira halo buat mesak kapás maibé ami joven sira-ne'e balu fiar nomós balu la fiar. Dalaruma dehan tuir estrada ibun at halo lutu. Balu ajuda maibé balu la ajuda.42

36 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

37 Sistema eleitorál pakote komesa implementa ho Lei 3/2009. Sistema ne'e uza sistema lista, nune'e xefe suku hili membru konsellu suku, duke membru komunidade hili diretamente membru sira. Sistema ne'e la uza ona, tanba Lei 3/2009 troka tiha ona ho Lei 9/2016 – Lei ba Suku.

38 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016

39 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016; FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

40 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016; FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 41 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

(19)

15 Enkuantu partisipante iha persepsaun oi-oin kona-ba kualidade lideransa lokál, tema boot ida ne'ebé mosu iha FGD haat husi totál FGD ualu ne'ebé hala'o, mak sentimentu eskluzaun, katak lider lokál iha tendénsia atu la responde ba joven no katak hahalok ne'e refleta konservatizmu jerál ne'ebé ita hetan iha governu lokál.43 Partisipante iha Laisorolai de Cima hatete katak lider lokál sira la fó joven

oportunidade atu ko'alia ka husu pergunta iha enkontru no jerálmente la responde ba joven nia preokupasaun.44 Iha Biseuk, partisipante ida konta

hanesan tuirmai:

Lideransa Biseuk nian nunka iha programa mai ami joven sira. Ami ko'alia sira la rona. Sira dehan 'eh ki’ikoan ne'e ko'alia saida nian?'… Ami mesak mak dirije malu. Lideransa la iha, la besik ami.45

Iha Baucau partisipante ida esplika katak xefe suku só interese kona-ba joven bainhira nia hala'o kampaña ba eleisaun:

Bainhira nia seidauk sai xefe suku nia halo diálogu ho joven sira ne'e, depois tuur hamutuk ho sira, ne'e di'ak. Maibé nia sai tiha xefe suku joven sira ne'e nia la interese tiha ona.46

Frustrasaun ne'ebé partisipante sente bainhira lider la rona sira iha tendénsia atu halo sira-nia sentimentu 'la iha kbiit' sai boot liu: se xefe suku lakohi rona ka servisu hamutuk ho sira, sira la bele halo buat ida. Partisipante ida sujere katak juventude bele halo demo kontra sira-nia lider lokál. Nia hatete "karik sira sai ona Xefe Suku mak la halo tuir, parese ami demo karik? Ami joven sira sei demo? Ida-ne'e ami-nia hanoin."47 Maibé, bainhira husu tuir, klaru katak partisipante

ne'e sente métodu halo asaun hanesan ne'e sei la dun hetan rezultadu.

PROSESU ELEITORAL

Atitude Kona-ba Vota

La hanesan nasaun seluk iha mundu ne'ebé presiza fó enkorajen ba joven sira atu vota iha eleisaun, sentimentu baruk ho situasaun polítiku la dun sai problema ho votante joven iha Timor. Partisipante hatudu fiar nivel aas iha prosesu eleitorál, ho partisipante na'in 64 hotu konkorda katak prosesu ne'e efetivu no serve hodi fornese votante sira oportunidade atu hili sira-nia lider.

43 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016; FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016; FGD Laisorulai de Cima (Quilicai); 24 Maiu 2016; FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

44 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016. 45 FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016.

46 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 47 FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016.

(20)

16 Partisipante sira hato'o klaru loos katak sira valoriza sira-nia direitu vota no liu-liu apresia métodu vota segredu. Partisipante maioria hatudu sira sente konfortavel ho mekanizmu vota, ho partisipante uitoan de'it husi suku rua iha Covalima ne'ebé esplika katak sira presiza informasaun barak liu tan husi CNE kona-ba mekanizmu vota.48

Partisipante sira hato'o hanoin klaru loos katak eleisaun importante ba Timor-Leste. Ba ema balun, razaun mak tanba kestaun lejitimidade, tanba prosesu vota haforsa katak lider nia podér mai husi povu. Tuir partisipante ida hatete, "kuandu povu mak hili lider nia sei hanoin: povu sira hili ha'u entaun ha'u tenke ukun no ha'u tenke servisu ba sira."49 Ema seluk tau foku ba kestaun

governasaun efetivu, no sira subliña katak povu presiza reprezentativu ne'ebé bele ukun no hola desizaun lori sira-nia naran. Tuir partisipante seluk esplika, "povu hotu-hotu hakilar dehan katak 'ami hakarak hadi'ak ida-ne'e no hadi'ak ida-ne'e' … tanba ne'e eleisaun efetivu duni atu nune'e eskolla duni ema ne'ebé ita fiar bele lori ita-nia lian.50 Partisipante balun haree diferensa entre sistema

demokrátika atuál ho moris iha sistema monarkia. Sira refleta katak sistema atuál di'ak liu duke sistema monarkia iha tempu uluk bainhira Timor-oan baibain la iha direitu atu vota.51

Partisipante na'in resin-rua husi totál partisipante na'in neen-nulu-resin-haat hatete katak sira iha planu atu vota iha eleisaun suku no eleisaun nasionál oinmai. Serve atu nota katak resposta pozitivu ne'ebé aas ne'e konfirma tuir Mid-Term Survey kuantitativu ne'ebé Counterpart hala'o iha Munisipiu Baucau, Covalima no Oecusse. Tuir rezultadu survei ne'e partisipante hamutuk na'in 232, husi totál ema na'in 234, dehan sira iha planu atu vota iha eleisaun oinmai. Partisipante nia idade mak entre tinan 17 to'o tinan 20.52 Iha survei

ida-ne'e, razaun tolu populár liu kona-ba tanbasá sira atu vota mak ‘tanba ha'u iha direitu atu vota’, ‘tanba ha'u hakarak hili (ka troka) ha'u nia lider sira’, no ‘tanba ha'u nia devér nudár sidadaun ida.’

Hanesan nota iha Seksaun A iha relatóriu ne'e, iha posibilidade katak rezultadu kualitativu nomós kuantitativu aas liu duke realidade, tanba partisipante peskiza karik fó resposta ne'ebé sira sente peskizadór hakarak rona. Maske nune'e, klaru katak joven sira sei iha nafatin interese forte atu vota. Husi diskusaun kualitativu iha FGD ualu, bainhira partisipante hato'o sira-nia razaun hakarak vota, klaru katak partisipante barak hanoin didi'ak kestaun ne'e no tau valór boot ba sira-nia direitu vota.

48 FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016, FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016. 49 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

50 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

51 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 52 Tanba peskiza ne'e hala'o ho sampel ki'ik de'it, estatístika ne'e la iha signifika ba populasaun jerál.

(21)

17 Tanba nivel interese vota aas loos, la dun iha informasaun ne'ebé mosu kona-ba razaun tanbasá hili la vota. Ba partisipante na'in rua ne'ebé dehan sira lakohi vota, sira esplika de'it katak sira-nia razaun tanba xefe suku la rona sira.53

Partisipante seluk tan mós ko'alia kona-ba problema ho transporte ba ema ne'ebé hela iha área rurál ne'ebé tenke la'o distánsia dook hodi bele to'o iha sentru vota. Tuir ninia esplikasaun,

Momentu ha'u sei eskola iha foho, sira dehan 'kuandu partidu mak tula ami, ami prontu atu vota ba nia. Ema ida la mai, ami la ba vota, nee de'it'. Tanba ami problema ho transporte...54

Bainhira peskizadór husu partisipante tanbasá sira hakarak vote, iha resposta oin-tolu ne'ebé partisipante hato'o. Resposta primeiru mak formál no joven feto barak liu mak hato'o. Sira nota ho simples katak sira-nia idade to'o ona hodi bele vota entaun sira iha responsabilidade atu vota.55 Ba joven sira-ne'e, karik

resposta ida-ne'e la dun presiza refleta kle'an tanba esensialmente sira 'halo tuir de'it' saida mak autoridade oi-oin dehan sira tenke halo, inklui CNE, sira-nia mestre eskola, no autoridade seluk.

Resposta segundu tau foku ba importánsia hili lider ne'ebé sira fiar atu tau matan ba komunidade nia nesesidade no dezenvolve liu tan nasaun.56 Hanesan

nota iha leten, bainhira ko'alia kona-ba dezenvolvimentu, partisipante la interese kona-ba projetu infrastrutura boot. Sira hakarak vota ba lider nasionál no lokál ne'ebé iha vizaun no interese atu fornese asisténsia báziku ba komunidade. Iha nivel nasionál, ida-ne'e inklui fornese bee moos, eletrisidade, estrada ba komunidade rurál, hadi'a sistema edukasaun no saúde nia kualidade, asisténsia ba ema ho defisiénsia, no prioridade seluk tan. Iha nivel lokál, ida-ne'e signifika hili lider komunidade ne'ebé ativu iha dezenvolvimentu suku. Partisipante ida esplika, “Ha'u hakarak hili lider komunidade ne'ebé laos tuur nonok de'it, la halo buat ida, no sira haluha saida mak sira promete iha kampaña.”57

Bainhira esplika tanbasá komunidade nia nesesidade báziku tenke sai prioridade aas liu, partisipante tau foku liu-liu ba kestaun kona-ba igualdade (presiza 'tau matan ba área rurál, tanba sira la iha buat ida’),58 aléinde sentimentu ta'uk

kona-ba Timor nia futuru (hato'o sentimentu lakohi Timor 'kona-ba kotuk').59 Enkuantu

partisipante hato'o katak sira hakarak vota ba lider ne'ebé atu fornese asisténsia

53 FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016. (Partisipante na'in rua sira-ne'e troka sira-nia hanoin durante FGD no bainhira diskusaun besik remata sira hatete katak sira iha duni planu atu vota.) 54 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

55 FGD hotu-hotu. 56 FGD hotu-hotu.

57 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 58 FGD hotu-hotu.

59 FGD Suai Loro (Covalima), 26 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016; FGD ho Koléjiu Tibar students (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD ho UNTL students (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

(22)

18 esensiál, sira mós sente síniku kona-ba promosaun ne'ebé kandidatu hato'o beibeik ba komunidade durante halo kampaña, maibé la iha asaun bainhira sira kaer ona pozisaun nudár lider.

Afinál, resposta terseiru tau foku ba joven nia direitu nudár sidadaun Timor. Ba partisipante maioria, deklarasaun "ha'u-nia direitu nudár sidadaun" mak resposta ne'ebé klaru ona, la presiza esplika kle'an liu. Maibé, partisipante balun esplika tan pozisaun ne'e, ho estudante UNTL ida esplika katak importante sidadaun fó valór ba no uza direitu ne'ebé sira iha: "se ita la vota, ita soe de'it ita rasik nia direitu."60 Foti perspetiva seluk uitoan, partisipante ida husi Baucau

subliña sistema 'ema ida vota ida' nia karakterístika justu. Nia esplika katak vota fó ema ki'ik sira oportunidade atu ema boot rona sira no atu hafahe podér ne'ebé ema boot baibain kaer:

Imajina de'it se karik iha Timor laran ema hotu lakohi ba vota. Entaun ema lideransa sira-ne'e hili malu [no fó podér ba malu] de'it, no tinan ba tinan ema ne'ebé mak boot ne'e hili malu no sira kontinua ba boot. I sira-ne'ebé mak uza sistema familiarista bele hatama sira-nia família, konta ema ne'ebé boot mak boot ba beibeik, no ida-ne'ebé kiak, kiak ba beibeik.61

Aleinde resposta tolu komún ne'ebé refere iha lete, iha tan partisipante balun ne'ebé tau foku ba benefísiu saida mak sira rasik bele hetan bainhira sira vota iha eleisaun nasionál. Ba partisipante na'in rua, sira gosta halibur hamutuk ho suportadór seluk husi partidu polítiku ida.62 Partisipante ida husi suku rurál

esplika, “Hakarak rame-rame ba sae karreta, hakilar, hanesan festa.”63 No ba

partisipante seluk, razaun prinsipál tanbasá nia hakarak vota mak "tanba osan",64 tanba nia bele manán osan husi partidu polítiku se nia vota ba sira.

Kestaun osan polítiku nian sei diskute iha seksaun tuirmai iha relatóriu.

Iha mós partisipante na'in rua ne'ebé halo ligasaun entre importante vota no Timor nia independénsia.65 Porezemplu, partisipante na'in ida esplika, "nudár

sidadaun ha'u tenke vota tanba uluk ha'u-nia avó sira mós mate ba rai ida-ne'e."66

60 FGD ho estudante UNTL, Dili (Dili), 12 Maiu 2016. 61 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

62 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016.

63 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016. 64 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016.

65 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD ho UNTL students (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

(23)

19

Kampaña Polítiku

Sentimentu kontente no fiar jerál ne'ebé partisipante espresa kona-ba prosesu eleitorál kontráriu loos ho partisipante nia atitude kona-ba kampaña polítiku. Hanesan refere iha leten, kritiku komún ne'ebé partisipante hato'o tau foku ba kandidatu nia tendénsia atu bosok durante hala'o kampaña. Tuir partisipante ida hatete, "Sira-ne'e mai bosok de'it, lalika involve ba sira."67 Sira ko'alia mós

kona-ba manipulasaun polítiku, ho partisipante ida nota katak promete polítiku nian tau foku de'it ba kestaun partikulár iha distritu ida, duke haree povu Timor hotu nia nesesidade:

Hanesan bainhira iha partidu balun fó promete ruma, hanesan 'se bainhira ha'u sai Prezidente ha'u tenke halo ba nia distritu hanesan ne'e'. Mais tuir ha'u-nia hanoin hanesan ne'e ladún di'ak ida. Tanba keta promete lai buat sira-ne'e, se hakarak halo ba iha distritu 13 ne'e tenke halo hotu nian.68

Deklarasaun kona-ba bosok, manipulasaun, no promete ne'ebé kandidatu hato'o durante kampaña maibé la kumpre mosu iha FGD ualu hotu. Komentáriu sira-ne'e relasiona ba eleisaun nasionál no eleisaun lokál, no sira sente bosok durante kampaña hanesan parte normál iha polítiku. Tuir partisipante ida nia hanoin síniku, "aban-bainrua ha'u sai xefe suku kampaña karik ha'u tenke bosok ha'u-nia populasaun sira. Ida-ne'e mós involve iha polítika… Maibé iha ikus atu realiza ka lae ne'e konforme ha'u ona."69

Apezarde sentimentu síniku ne'e, no atu hanesan ho sira-nia atitude ba vota, partisipante sira klaru katak bosok no manipulasaun sei la hamenus sira-nia interese atende no hola parte iha kampaña. Tuir sira esplika, kampaña polítiku mak métodu prinsipál hodi joven sira hetan informasaun kona-ba kandidatu nia polítika, ne'ebé ajuda sira hola desizaun kona-ba sira-nia vota. Partisipante ida esplika hanesan tuirmai: "eleisaun di'ak ha'u sente laos tan vota de'it. [Kandidatu] sira kampaña karik ita husu pergunta sira bele hatán."70

Partisipante esplika katak maneira di'ak liu atu responde ba promete kampaña ne'ebé la kumpre laos atu sees husi polítiku, maibé sai matenek kona-ba oinsá mak involve ho polítiku no analiza saida mak kandidatu sira dehan durante kampaña. Partisipante barak la iha ideia klaru kona-ba oinsá bele halo nune'e— sira hatete de'it katak sira "ba rona kampaña". Maibé, partisipante balun ne'ebé politikamente ativu liu klaru hanoin tiha ona kona-ba problema ne'e no dezenvolve estratéjia balun. Ba partisipante sira-ne'e, importante atu observa didi'ak saida mak kandidatu promete, no koko haree se nia iha planu klaru kona-ba oinsá mak atu atinje ninia promete: "Ha'u hakarak haree kandidatu lokál

67 FGD Suai Loro (Suai), 26 Maiu 2016.

68 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016. 69 FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016.

(24)

20 ne'ebé laos de'it halo promote kona-ba saida mak sira sei halo, maibé esplika

oinsá mak sira atu halo, sira sei foti dalan saida."71 Similarmente, iha nivel

nasionál partisipante esplika,

Antes atu involve ha'u tenke observa lai sira polítika de implementasaun, agora iha ona planu ka lae? Se karik iha kampaña partidu polítiku oin mai ha'u sei husu lai sira-nia programa polítika oinsá? Atu bele kombate dezempregu? Atu bele kombate violénsia? Kombate nepotisme ne'ebé mosu barak iha ita-nia rai? Ha'u hakarak hatene oinsá mak sira sei halo.72

Ba partisipante seluk tan, importante liu atu koko se kandidatu iha duni interese ba públiku ka ba ninia interese privadu de'it. Tuir nia,

Sira halo planu maibé sempre planu de'it, nunka realiza. Hodi vota tenke observa didi'ak sira antes vota ba sira; bainhira ha'u fiar sira, [ha'u hakarak] sira labele haree ba interese pesoál maibé haree ba interese públiku.73

Sujestaun seluk mak atu laos de'it haree kandidatu nia promete, maibé ezamina mós sira-nia servisu uluk bainhira kandidatu ne'e uluk kaer ona kadeira iha governu ka parlamentu. Partisipante ida esplika katak antes hola desizaun atu vota ba kandidatu ida nia sei "analiza didi'ak buat ne'ebé sira ko'alia, no haree mós fila-fali ba kotuk saida mak sira halo bainhira sira sei hanesan Ministru, ka tuur iha Parlamentu, ka tuur iha Sekretáriu."74 Seluk tan tau foku ba oinsá mak

sira bele dudu kandidatu hodi kumpre sira-nia promete. Partisipante na'in rua iha FGD dehan sira atende kampaña hodi bele grava kandidatu nia promete ho sira-nia telemovel, hafoin sira bele fó hanoin lider sira bainhira sira tuur ona iha sira-nia pozisaun.75

Afinál, partisipante peskiza hato'o pontu katak importante atu realístiku kona-ba promete saida mak bele duni implementa. Tuir partisipante ida esplika, promete kampaña balun boot demais no la realístiku: "importante ita haruka sira halo-tuir sira-nia liafuan bainhira sira promete buat ruma… [no husu an] se karik sira manán, ne'e posivel duni ka lae? Sira bele duni halo saida mak sira promete povu ka lae?"76

Atu ajuda sira avalia kandidatu ida-ne'ebé mak di'ak atu hili iha eleisaun, partisipante peskiza jerálmente konkorda katak informasaun ne'ebé sira hakarak hetan inklui kandidatu nia planu no polítika, no oinsá mak partidu polítiku estrutura nia lista ba eleisaun nasionál. Partisipante ida husu mós

71 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 72 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

73 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 74 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

75 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

(25)

21 informasaun seluk tan kona-ba partidu atu ajuda nia avalia sira-nia 'maturidade polítiku',77 maibé nia la esplika informasaun ne'e hanesan saida.

Polítiku Osan Nian

Bainhira husu partisipante peskiza kona-ba estratéjia oi-oin ne'ebé kandidatu polítiku uza hodi manán vota, polítiku osan nian mosu hanesan tema importante ida. Kazu balun ne'ebé deskreve mak kazu ki'ik de'it, hanesan reprezentante partidu oferese hahán ka bensin ba sira-nia motor se sira atende kampaña,78 ka

fornese transporte ba ema iha área rurál hodi ajuda sira ba sentru votasaun.79 Maibé, partisipante iha FGD lima husi totál FGD ualu deskreve mós situasaun ne'ebé bele define hanesan subornu eleitorál, inklui ema ne'ebé simu osan bainhira sira fornese fotokopia sira-nia kartaun eleitorál durante fase konsolidasaun eleitorál80, ka simu osan bainhira promete atu vota ba partidu

polítiku partikulár.81 Situasaun hanesan ne'e deskreve iha área urbanu nomós

área rurál.

Subornu eleitorál tema ne'ebé partikulármente forte iha sub-distritu Quilicai, ho partisipante balun hatete katak posibilidade manán osan mak fatór importante ne'ebé motiva sira bainhira sira deside atu vota ka lae.82 Bainhira husu tanbasá

nia hakarak vote, partisipante ida hatán, "Vota atu hetan osan… Ha'u rona husi partidu balun."83 Partisipante seluk tan esplika, hanesan sira partidu seluk ne'e

ida osan la iha, ida osan iha. Ida mak osan barak entaun tenke tuir ida-ne'e. Ne'ebé ida-ne'e osan laiha ne'ebé lalika tuir."84 No partisipante seluk esplika mós

katak,

Ema la bolu ha'u… ema bolu ha'u ba tuir tanba partidu fó osan… O mai ita ba tuir partidu ida-ne'e tanba ida-ne'e osan iha, simu motor. Balun dehan ida-ne'e osan laiha lalika tuir ida. Sira dehan ita tuir sira-nia partidu ida-ne'e mak osan barak, ida-ne'e mak simu motor.85

77 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016. 78 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016. 79 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

80 Laisorulai, FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016.

81 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016; FGD ho Koléjiu Tibar students (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016; FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016; FGD Maudemo (Tilomar), 25 Maiu 2016.

82 Klaru loos katak ne'e hahalok komún: durante han meudia hamutuk depois de FGD iha Laisorulai de Cima, partisipante sira ko'alia ho malu no peskizadór kona-ba asuntu ne'e. USD$20 mak osan subornu ne'ebé baibain ema simu hodi for fotokopia sira-nia kartaun eleitorál. 83 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016.

84 FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016. 85 FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016.

(26)

22 Kazu subornu eleitorál konta mós iha fatin sira seluk. Iha Baucau, partisipante ida konta kona-ba situasaun ida bainhira reprezentante polítika koko subornu grupu komunidade nia xefe, atu nune'e xefe ne'e haruka ninia membru vota ba partidu ne'e:

Iha maun ida, nia mós kebetulan halibur juventude barak, tanba nia iha organizasaun ida ne'ebé halibur ema barak. Depois iha partidu sira ba hakbesik nia, ko'alia ho nia, ko'alia atu koko influensia nia para hapara haruka nia elementu sira ne'e tuir hotu partidu ida-ne'e. Depois ho promesa ida katak, bainhira ninia elementu sira kuandu tuir hotu partidu ida-ne'e, sei hadi'a nia uma, sei fó motor ba nia, sei fó osan ba nia… Maibé grasa a deus Tiu ne'e mós la monu ba manobra ne'ebé que sira halo. Tiu ne'e dehan katak ha'u nia organizasaun ida-ne'e laos atu mete partidu.86

Similarmente iha Maudemo partisipante seluk esplika katak,

Bainhira ema mai halo kampaña iha ne'e, Prezidente sira-ne'e, partidu sira-ne'e, sira sempre obriga. Dalaruma fó osan ba populasaun dehan 'o tenke tuir ha'u-nia partidu’ ... ha'u-nia maun sira-ne'e ema mai, dalaruma lori osan mai fó, dehan 'vota ba ha'u-nia partidu de'it.’87

Partisipante maioria kritika subornu eleitorál no hatete katak importante ema vota tuir sira-nia konxiénsia.88 Tuir partisipante ida,

Maske sira promete dehan o tenke tuir ha'u-nia partidu ha'u sei fó osan, ne'e mós ami sei la fó fiar sira. Tuir sidadaun Timor-oan ami tenke ba vota duni tuir ami-nia hakarak, no tuir ami-nia haree partidu ida-ne'ebé mak atu dezenvolve rai Timor.89

Iha komentáriu similar ne'ebé hato'o iha FGD lima bainhira partisipante hato'o katak polítiku osan nian mosu hanesan problema. Iha FGD rua ne'ebé partisipante balun dehan sira prontu simu subornu eleitorál, iha mós partisipante seluk ne'ebé kontra hahalok ne'e.

Maibé, ba partisipante barak, klaru katak sira hatene oinsá halimar joga ne'e. Partisipante ida konta kona-ba situasaun bainhira ninia tia sente nia iha obrigatóriu moral atu vota ba partidu ida tanba nia simu tiha ona osan subornu no bosok mak kontra ninia fiar religiosu.90 Maske nune'e, partisipante maioria

iha hanoin pragmatiku liu. Partisipante iha Baucau, Quilicai no Maudemo nota katak enkuantu sira bele atende kampaña no sim mós osan, ne'e la signifika sira

86 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 87 FGD Maudemo (Covalima), 25 Maiu 2016.

88 Perspetiva ida-ne'e mosu iha FGD lima iha ne'ebé mak kestaun kona-ba subornu eleitorál mosu.

89 FGD Maudemo (Covalima), 25 Maiu 2016. 90 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

(27)

23 tenke vota ba partidu ne'e.91 Tuir partisipante ida nia esplikasaun, fatin vota

ne'ebé segredu proteje nia: "Dalaruma iha hanoin ne'e sira fó ona osan entaun ha'u tenke ba vota hanesan ne'e… Maibé iha ne'ebá ne'e laos ema hotu, ita vota ne'e ema hotu sei la hatene, ita mesak mak hatene."92 Ba sira-ne'ebé hili atu fó

osan bainhira votante promete vota ba partidu espesífiku, la iha maneira simples hodi halo monitorizasaun atu hatene se votante ne'e vota duni hanesan nia promete ka lae.

Presaun no Intimidasaun

Partisipante maioria boot hatene klaru katak sira la hetan esperiénsia, no la sente, presaun ka intimidasaun husi sira-nia uma laran ka husi membru komunidade seluk kona-ba sira-nia vota. La iha ema ida entre partisipante na'in 64 ne'ebé esperiénsia ameasa ka intimidasaun direta ne'ebé dezeña atu halo sira suporta partidu partikulár. Tuir partisipante ida esplika,

Ha'u atu mai vota karik ema la ameasa ha'u. Só de'it ema fó hanoin atu vota ba ida-ne'e vota ba ida-ne'ebá. Maibé ha'u mós iha direitu atu haree kona-ba oinsá nia atu dezenvolve ita-nia nasaun ka ita-nia suku. Ha'u hatene di'ak ha'u sei vota tuir maibé nia vota segredu ne'e… To'o iha eleisaun ha'u tenke vota ba ha'u-nia hanoin kona-ba kondisaun ida-ne'e.93

Enkuantu partisipante balun ko'alia kona-ba sira-nia lider lokál ne'ebé haruka sira hili partidu polítiku ruma (ne'ebé sira fasil atu reziste),94 estratéjia ne'ebé

partisipante sira deskreve barak liu mak hanesan ema fó presaun ba sira atu atende enkontru ka eventu kampaña nian, duke fó presaun kona-ba hili partidu espesífiku bainhira vota.

Husi partisipante na'in 64, ema na'in rua de'it hatete sira sente presaun husi sira-nia uma-laran. Ba partisipante ida, presaun ne'e mai husi nisira-nia aman ne'ebé sai membru partidu ida no iha espektasaun katak ninia oan mós halo tuir.95 Ba

partisipante seluk ninia istória atu hanesan, maibé ho ninia tiu.96 Partisipante

rua-rua hato'o katak sira reziste presaun ne'e tanba, tuir sira esplika, família no polítiku tenke ketak.97

91 FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016; FGD Maudemo (Covalima), 25 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

92 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 93 FGD Suai Loro (Suai), 26 Maiu 2016.

94 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016. 95 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016.

96 FGD ho estudante UNTL (Vera Cruz), 12 Maiu 2016.

97 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016; FGD ho estudante UNTL, Dili (Dili), 12 Maiu 2016.

(28)

24 Razaun prinsipál tanbasá partisipante ladún iha preokupasaun kona-ba presaun ka intimidasaun mak tanba uza métodu vota segredu. Partisipante ida hato'o katak,

Ba ha'u la iha [problema] tanba ami iha uma laran mós di'ak ida… Ezemplu, ha'u esperiénsia tinan kotuk liu sira ba vota, Tiu ba vota, Tia mós ba vota. Agora mai sira rua tuur hamutuk depois ami tuur hotu iha sala laran, depois haree Tiu hanoin tuir, 'o foin vota partidu saida?' Agora Tia hatán 'ai ida-ne'e ha'u-nia segredu, ha'u labele fó hatene ba o.'98

Similarmente, partisipante seluk tan esplika, "ha'u seidauk hala'o vota mais ha'u hanesan asiste de'it, fatin ne'e hanesan seguru, ema la hatene segredu ita ida-idak nian. Hanesan ne'e la kria problema."99 Klaru loos katak vota segredu

importante tebes tanba partisipante balun ko'alia kona-ba potensiál 'problema' ne'ebé bele mosu se karik vota la segredu ona. Partisipante ida hatete "balu odi malu hela de'it, istória malu hela de'it, i depois hanesan hafuhu malu… hanesan eleisaun ita hili karik hili subar-subar, la bele temi sai ita-nia [vota] rasik iha ema-nia oin."100

Enkuantu partisipante jerálmente konkorda malu katak la iha intimidasaun ho intensaun atu halo sira vota ba partidu espesífiku, partisipante balun nota katak iha duni presaun ba membru komunidade balun atu atende partidu polítiku nia eventu kampaña.101 Ba ema balun, buat ne'e laos problema boot tanba maske

sira karik atende eventu kampaña nian, ne'e la signifika katak sira atu vota ba partidu ne'e: "di'ak tanba hetan informasaun barak, aban bain-rua ba vota ne'e uza ha'u-nia konxiénsia rasik. Laos dehan ba tuir ne'e vota kedas ne'e lae."102

Maibé ema seluk ladún gosta iha presaun atu atende eventu kampaña: "Ha'u hirus… tanba dalaruma sira obriga ami [ba kampaña], ami lakohi… Tuir loloos sira labele obriga ami."103 Jerálmente, partisipante hatudu katak sira hakarak

atende eventu kampaña hamutuk ho sira-nia família no kolega bainhira la iha sentimentu obriga ka presaun atu vota ba partidu ne'e. Tuir sira barak esplika, sira-nia objetivu atende kampaña mak rona de'it, hafoin sira hola desizaun kona-ba vota tuir sira-nia konxiénsia polítiku.

Maske nune'e, enkuantu partisipante maioria hatete katak sira la iha esperiénsia diretamente kona-ba ameasa, partisipante iha FGD haat ko'alia kona-ba sira-nia sentimentu ta'uk ho violénsia polítiku depois de eleisaun. Jerálmente, ida-ne'e

98 FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

99 FGD ho estudante Koléjiu Tibar (Tibar), 13 Maiu 2016. 100 FGD Biseuk (Tilomar), 24 Maiu 2016.

101 FGD Suai Loro (Suai), 26 Maiu 2016; FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016; FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016; FGD Baucau vila (Baucau), 23 Maiu 2016.

102 FGD Letemumu (Quilicai), 25 Maiu 2016. 103 FGD Laisorulai de Cima (Quilicai), 24 Maiu 2016.

Referências

Documentos relacionados

Prosesu atu uza ODS nu’udar búsola (ka kompas iha lian malaiu) ba dalan foun ne’e tenke garante katak bainhira halo mudansa ba polítikas ekonómikas tenkesér halo ida-ne’e

Constitui objeto deste Termo de Referência a Contratação de Empresa Especializada para Prestação de Serviços em Manutenção Corretiva e preventiva permanente,

Caso qualquer/quaisquer produto (s) seja(m) usado(s) em ou com qualquer instalação ou atividade nuclear, aplicação médica, usado em humanos, ou utilizado indevidamente,

Husu ba Governo hodi harí edifício Autoridade Muncípal e Obras Públicas nian iha município Ermera ho nia facilidade no recursos humanos hanesan ho município seluk hodi

O processo analítico da Austin Rating leva em conta, além dos fatores políticos, macroeconômicos, setoriais e regulatórios aplicados às instituições financeiras, os aspectos

c) Providenciará um técnico para operar a aparelhagem de som do auditório do QCG durante todos os dias do encontro. d) Fará suas apresentações, de acordo com o tempo

Kohli e Jaworski (1990) consideram a gestão da informações relativas aos concorrentes dentro de um conceito maior, denominado “inteligência de marketing”, a qual os autores

Com relação a (i), a proposta teórico-metodológica, ao oferecer um processo estruturado para identificar oportunidades para o desenvolvimento de um produto segundo a percepção