ECONOMICS RESULTS OF WHEAT PRODUCTION BY DIFFERENT SOIL TILLAGE WAYS

(1)

ISSN 1330-7142

UDK = 631.51:633.11.002

EKONOMSKI

REZULTATI

PROIZVODNJE

P

Š

ENICE

PRI

RAZLI

Š

ITIM

NA

Š

INIMA OBRADE TLA

J. Kanisek, I. Ţugec, M. Jurišić

Izvorni znanstveni šlanak Original scientific paper SAŢETAK

Potrošnja pšenice u svijetu raste, a njezini uvoznici su i neke europske zemlje. Postojeća cijena koštanja zrna pšenice oteţavat će proizvođačima iz Republike Hrvatske prodaju na međunarodnom trţištu. U radu su prikazani uvjeti i rezultati četverogodišnjih organizacijsko - ekonomskih istraţivanja konvencionalne i četiri načina reducirane obrade tla pri proizvodnji pšenice. Primjenom konvencionalne obrade tla utroši se ukupno 13,31 sat/ha rada ljudi, 9,35 sati/ha rada strojeva i 114,3 l/ha goriva. Ukupni troškovi su 1660 DM/ha. Cijena koštanja zrna iznosi 276,71 DM/t, a dobit 187,83 DM/ha. Primjenom reducirane obrade tla tanjuračom troškovi rada strojeva smanjuju se na 471,36 DM, a ukupni troškovi na 1.531,45 DM, istovremeno dobit raste na 251,94 DM/ha. Profitabilnost iznosi 16,5%. Obradom tla multitillerom uz klasičnu sjetvu postiţe se prinos 5,65 t/hasa cijenom koštanja 273,37 DM/t i rentabilnošću ulaganja 12,7%. Oranje i sjetva Rotosemom daju 5,9 t/ha zrna po cijeni 279,36 DM/t. Izravna sjetva Rotosemom, bez predhodne obrade, troši 11,66 sati rada ljudi i 7,18 sati/ha rada strojeva. Za podmirenje ukupnih troškova treba 4,9 t/ha zrna. Za nabavu opreme tijekom osam godina sa 17,5 ha treba izdvojiti 98 t zrna godišnje. Ukupni utrošak energije pri konvencionalnoj proizvodnji iznosi 30.085, a reduciranoj 27.972 MJ/ha.

Ključne riječi: pšenica, organizacija, ekonomika, energija

UVOD

Problemi poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj velikim su dijelom posljedica malih i organizacijski nesređenih gospodarstava. To djeluje na povećanje utroška rada ljudi, strojeva, materijala, energije i ukupnih troškova proizvodnje. Zbog niske proizvodnosti rada cijena koštanja proizvoda je visoka, a proizvodnja često neekonomična i nerentabilna. Potražnja za poljoprivrednim proizvodima u industrijski razvijenim zemljama sporo raste. Viškovi hrane se gomilaju, istovremeno zemlje u kojima vladaju neishranjenost i glad nemaju dovoljno sredstava za njezinu kupovinu na svjetskom tržištu. Cijene poljoprivrednih proizvoda rastu sporije od cijena industrijskih proizvoda. Zaduženost poljoprivrednih proizvođača se povećava, a ekonomski im se položaj pogoršava. Bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom u uvjetima slobodnog tržišta i poduzetništva i u našim je uvjetima, s organizacijsko - ekonomskog i energetsko - ekološkog motrišta, znatno složenije u odnosu na prethodno razdoblje dogovorne ekonomije. Ekonomično poslovanje, a to znači podmirivanje ukupnih rashoda, mora se obaviti iz vlastito ostvarenog ukupnog prihoda. Ostvarivanje što veće dobiti nastoji se postići snižavanjem utroška sirovina, pomoćnog materijala, rada ljudi i strojeva te ostalih troškova. Dio poljoprivrednih gospodarstava sve se teže uklapa u novonastalo stanje. Proizvodnja i potrošnja pšenice u svijetu su u porastu. Tijekom proteklog desetljeća pod njom je u svijetu bilo zasijano oko 230 milijuna hektara. Uz prosječni prinos od 2,5 t/ha ostvarivana je proizvodnja od oko 600 mil. tona zrna. Dio europskih zemalja nema povoljne uvjete za njezin uzgoj te nedostatak podmiruju uvozom iz prekomorskih zemalja. Pšenica je u Hrvatskoj između 1987. i 1990. godine uzgajana na 313.000 ha. Uz prosječni prinos 4,43 t/ha na toj je površini proizvedeno u prosjeku 1,4 mil. tona. Nakon 1990. godine površine pod pšenicom smanjene su na 221.833 ha.

(2)

Prinos je snižen na 4,1 t/ha, a proizvodnja na 901.440 tona. Za prehranu domaćeg pučanstva potrebno je godišnje osigurati između 700.000 i 755.000 tona. Sa snižavanjem troškova proizvodnje moguće je ostvariti cijenu koštanja prihvatljivu susjednim državama, a to se trenutno ne uspijeva. Probleme proizvodnje pšenice s tehnološkog, ekonomskog i energetskog motrišta razmatrali su Phillips i sur. (1984.), Pimentel i sur. (1984.), Estler i sur. (1984.), Bićanić (1992.), Košutić (1993.), [tefanek (1993.), Tebrügge i sur.(1994.), Sprague i sur.(1996.), Kanisek i sur (1997.), i drugi.

MATERIJAL I METODE

Pokus s ciljem snižavanja razine troškova pri različitim sustavima obrade tla postavljen je po split-plot metodi u četiri ponavljanja na površinama poduzeća Dukat d.d. Drenovci u županjskom Posavlju nedaleko od Vrbanje. Veličina osnovne parcele iznosila je 4.320 m2 (240 m x 18 m), a predusjev je bila soja. Pokus je postavljen vegetacijske 1992./1993. godine, a rezultati istraživanja temelje se na podacima prikupljanim tijekom slijedeće četiri godine. Uz konvencionalnu obradu (a), pri kojoj je osnovna obrada tla obavljena plugom, predsjetvena priprema s dva prohoda tanjuračom i sjetvospremačem, istraživana su i četiri načina reducirane obrade tla. U varijanti (b) sjetvi su prethodila tri prohoda tanjuračom, a u varijanti (c) dva prohoda multitillerom. Sjetva Rotosemom u varijanti (d) obavljena je iza oranja plugom. Varijanta (e) predstavljena je no- till obradom, tj. sjetvom s Rotosemom bez obrade tla. Na temelju tehnološke karte za obavljanje radova pri različitim varijantama obrade tla za pšenicu, izračunat je utrošak sati rada ljudi i strojeva po jedinici površine. Na osnovu podataka o utrošenom materijalu, uslugama i obvezama izračunate su kalkulacije troškova i ekonomski pokazatelji uspjeha proizvodnje za svaku varijantu obrade. Zbog sve većeg značenja energije obavljen je i njezin proračun. Pri tomu su korišteni uobičajeni koeficijenti za ovakav tip istraživanja. Tako je utrošena energija pogonskog goriva utvrđena množenjem potrošene količine goriva s energetskim koeficijentom 36,0 MJ/l. Energija utrošena radom sredstava mehanizacije izračunata je dijeljenjem njihove mase s ukupnom površinom koju stroj može obaviti tijekom vijeka uporabe, a primijenjen je energetski ekvivalent 82 MJ/kg utrošene mase strojeva. Energija dušika izražena je ekvivalentom 73 MJ/kg, fosfora 13,2 i kalija 9,3 MJ/kg. Prinos zrna pšenice vrednovan je s 15,5, a slame 14,2 MJ/kg.

REZULTATI I RASPRAVA

Konvencionalna proizvodnja pšenice (a) obavljena je s 31 zahvatom. Tlo je pri tome 17 puta «gaženo» traktorom. Na temelju normi učinka izrađena je tehnološka karta proizvodnje za površinu jednog hektara (Tablica 1.). Istraživanjem je utvrđeno da se primjenom standardne tehnologije proizvodnje pšenice troši 13,31 sat rada ljudi i 9,35 sati po hektaru rada strojeva. Laki traktori korišteni su 0,42, srednji s 5 sati/ha. S 2,72 sata/ha u tehnologiji su zastupljeni teški traktori. Posljednji su korišteni za oranje plugom pri osnovnoj obradi i predsjetvenoj pripremi tla tanjuračom i sjetvospremačem. Na temelju utroška materijala izrađena je kalkulacija troškova i vrijednosti proizvodnje (Tablica 2.).

Po jedinici površine u svim je varijantama trošeno 330 kg sjemena, a uz cijenu od 2,40 kn/kg izdvojeno je 792,00 kune/ha. To za konvencionalnu obradu predstavlja 13,4% od ukupnih troškova koji iznose 5.929,21 kn/ha. Za upotrebljenih 950 kg/ha mineralnih gnojiva utrošeno je 1.166,60 kn/ha ili 19,7% ukupnih troškova. Troškovi sredstava za zaštitu u iznosu 575,24 kn/ha čine 9,7% u strukturi ukupnih troškova. Utroškom 9,35 sati/ha rada strojeva uloženo je 2.123,42 kn/ha. To je značajna stavka s udjelom od 35,8% u ukupnim troškovima. Izravni troškovi obrade tla koštaju 951,61 kn/ha ili 44,8%ukupnih troškova rada strojeva. Od toga je za oranje plugom utrošeno 512,61 kn/ha, dva prohoda tanjuračom 322,81, te pripremu sjetvospremačem 116,19 kn/ha. Druga varijanta (b) obavljena je bez oranja. Ono je zamijenjeno s tri prohoda tanjuračom. Time je utrošak rada strojeva s 9,35 smanjen na 8,11 sati/ha, a troškovi rada strojeva sniženi za 440,04 kn/ha. Utrošak rada teških traktora smanjen jeza 1,24 s 2,72 na 1,48 sati/ha ili za 45,6%. Troškovi rada strojeva pri ovoj tehnologiji proizvodnje pšenice iznose 1.683,38 kn/ha i za 20,7% niži su od troškova rada sredstava mehanizacije pri

(3)

Red. br. Ord No. Popis radova Operations

Agrotehničk i zahtjev Agr.deman d Vrijeme rada Period of work Sredstvo mehanizacije

Machines Učinak

norma Effect- norm Sati rada/ha Working hours/ha Traktor kN

Oruđe Implement ljudi human strojev a machine

1. Usitnjavanje ostataka Residue chopping

1400 kg/ha IX, X 20 sitnilica chop.mach

15 0,47 0,47

2. Utovar min. gnojiva Fertilizer loading

400 kg/ha X - ručno by hand

30 0,23 -

3. Prijevoz min. gnojiva Transport of fertilizer

400 kg/ha X 20 prikolica trailer

50 0,14 0,14

4. Rasipanje min. gnojiva Spread.of fertilizer

300 kg, 10:30:20

X 20 rasipač - fertilizer distributor

30 0,46 0,24

5. Rasipanje min. gnojiva Spread of fertilizer

100 kg/ha urea 46%

X 20 rasipač

fertilizer distributor

42 0,34 0,17

6. Oranje Ploughing

25 - 28 cm X 40 plug plough

4,7 1,49 1,49

7. Tanjuranje I. prohod Disking 1st pass

10 cm X 40 tanjurača disk harrow

13 0,54 0,54

200 kg NPK 10:30:20

X - ručno

by hand

35 0,20 -

9. Prijevoz min. gnojiva

Transport of

fertilizer

110 0,06 0,06

10. Rasipanje min. gnojiva Spread of fert

200 kg NPK10:30:2 0

X 20 rasipač

fertilizer distributor

35 0,20 0,20

11. Tanjuranje II. prohod Disking 2st pass

7 cm X 40 tanjurača

disk harrow

17 0,41 0,41

12. Predsjetvena priprema Presoving

preparation

- X 40 sjetvospremač -bed

prepar. implement

25 0,28 0,28

13. Izvoz sjemena Seed cart out

60 0,24 0,12

14. Sjetva pšenice Whaet sowing

330 kg/ha X 20 sijačica sowing machine

12 1,16 0,58

15. _Drljanje-_Harrowing - X 20 drljača - harrow 15 0,47 0,47

16. Izvlačenje brazdi Furrow formation

- X, XI 20 kanalokopač

canal digger

35 0,20 0,20

17. Zaštita od miševa Rodent protection

Faciron 0,5 l/ha

XI - II - ručno by hand

- 0,44 -

150 kg/ha KAN 27%

I, II - ručno by hand

45 0,16 -

Transport of

ferilizer

150 kg/ha KAN 27%

I, II 20 prikolica trailer

130 0,06 0,06

20. Prva prihrana First top dresing

150 kg/ha KAN 27%

I, II 20 _rasipač_-fertilizer distributor

40 0,36 0,18

21. Doprema vode Water delivery

200 l/ha III, IV 10 cisterna tank lorry

50 0,14 0,14

(4)

Fertilizer loading KAN 27% by hand

Transport of

fertilizer

200 kg/ha KAN 27%

III 20 prikolica trailer

100 0,07 0,07

25. Druga prihrana

Second top

dressing

200 kg/ha KAN 27%

III 20 rasipač

fertilizerdistributor

35 0,40 0,20

200 l/ha V 10 cisterna tank lorry

50 0,14 0,14

27. Primjena fungicida Fungicide application

Tilit 0,5 l/ha V 20 prskalica spraying machine

25 0,56 0,28

200 l/ha V 10 cisterna tank lorry

50 0,14 0,14

29. Zaštita od štetnika Pest protection

Chromorel 0,8 l

V 20 prskalica

spraying machine

25 0,56 0,28

30. @etva pšenice Wheat harvest

6,47 t/ha VII - kombajn combine

5,8 1,63 1,21

31. Prijevoz zrna Grain transport

6,47 t/ha VII 20 prikolica trailer

7 1,00 1,00

Ukupno sati rada – Total working hours 13,31 9,35

KAN = Kalcijsko amonijski nitrat, KN = kilonjutn

konvencionalnoj obradi. Ukupni troškovi proizvodnje pšenice za ovu varijantu iznose 5.469,26 kn/ha. U odnosu prema ukupnim troškovima konvencionalne proizvodnje smanjeni su za 459,95 kn/ha ili 7,8%. Oranje plugom u varijanti (c) zamijenjeno je s dva prohoda multitillerom. Ovaj proces proizvodnje pšenice zahtjeva 11,87 sati rada ljudi i 7,6 sati/ha rada strojeva. Troškovi rada strojeva u ovom slučaju iznose 1.736,41 kn/ha. To je za 387,01 kn/ha ili 18,2% manje od troškova rada strojeva korištenih pri konvencionalnoj tehnologiji proizvodnje. Ukupni troškovi proizvodnje pšenice za treću varijantu iznose 5.515,99 kn/ha. Isti su za 7,0% niži od ukupnih troškova konvencionalne tehnologije.

Tablica 2. Troškovi i rezultati proizvodnje pšenice pri različitim načinima obrade tla Table 2. Cost and results of wheat production at different soil tillage ways

Red br. Ord no.

Stavke Items

Konvencionalna obrada tla

Conventional soil tillage Tanjurača Disk harrow

Multitiller Multitiller

Plug Plough

Bez obrade No–till Jed.mj

Meas unit

Kol. Quant.

Cijena kn Price

Iznos kn Value

1. Sjeme – Seed kg 330 2,40 792,00 792,00 792,00 792,00 792,00 NPK 10:30:20 t 0,50 1538,00 769,00 769,00 769,00 769,00 769,00 Urea 46% t 0,10 1141,00 114,10 114,10 114,10 114,10 114,10 KAN 27% t 0,35 810,00 283,50 283,50 283,50 283,50 283,50 2. Mineralna gnojiva

Fertilizers

kg 950 1166,60 1166,60 1166,60 1166,60 1166,60

Herbicidi Herbicides

l 2,4 115,32 276,76 280,16 273,03 281,24 282,96

Rodenticidi Rodenticides

l 0,5 108,56 54,28 57,28 58,31 59,17 61,40

Fungicidi Fungicides

l 0,5 259,00 129,50 129,50 135,60 138,16 142,30

Insekticidi Insecticides

l 1,0 114,70 114,70 124,70 124,70 127,60 129,11

3. Sredst. za zaštitu Protection agents

4,4 575,24 591,64 591,64 606,17 615,77

(5)

Finishing and drying

kn 340,00 328,10 320,17 317,90 334,33

5. _{Zakupnina -}_Rent kn 360,00 360,00 360,00 360,00 360,00

6. _{Vodna naknada} Water compense

kn 120,00 120,00 120,00 120,00 120,00

7. Kamate - Interest kn 135,40 127,04 127,04 101,76 102,40

8. Laki traktori Light tractors

sati hour

0,42 110,55 46,43 46,43 46,43 46,43 46,43

9. Srednji traktori Medium tractors

sati hour

5,00 142,52 727,58 721,54 656,63 664,18 655,12

10. Teški traktori Heavy tractors

sati hour

2,72 246,59 951,61 503,91 611,75 995,79 536,94

11. Kombajn Combine

sati hour

1,21 328,76 397,80 411,40 421,60 404,60 400,00

12. Rad strojeva Machinery work

sati hour

9,35 2123,42 1683,38 1736,41 2111,00 1638,49

13. Rad ljudi Human labour

sati hour

13,31 19,36 261,28 235,76 233,01 254,60 228,89

14. Ostali troškovi Other costs

kn 55,27 64,74 69,12 56,23 41,09

15. Ukupni troškovi Total costs

kn 5929,21 5469,26 5515,99 5886,26 5399,57

16. Vrijednost proizvodnje Product value

kg 6000 1,10 6600,00 6369,00 6215,00 6490,00 6171,00

17. _{Dobit -}_Profit kn 670,79 899,74 699,01 603,74 771,43 Sjetvi pšenice Rotosemom u varijanti (d) prethodilo je oranje plugom. Na taj je način utrošak rada ljudi povećan na 12,97, a strojeva 8,58 sati/ha. Troškovi uporabe mehanizacije u ovoj varijanti iznose 2.111,00, a u odnosu na konvencionalnu tehnologiju niži su za svega 12,42 kn/ha. Pri sjetvi Rotosemom u varijanti (e) utrošeno je 11,66 sati rada ljudi i 7,18 sati/ha rada strojeva. Pri tomu su troškovi rada strojeva, u odnosu na konvencionalnu tehnologiju, smanjeni za 22,8%, a ukupni troškovi proizvodnje pšenice za 8,9%. Primjenom konvencionalne tehnologije ostvarena je dobit od 670,79 kn/ha. U varijanti (b) ona je povećana na 899,74 kn/ha ili za 34,1%. Najniža razina dobiti od 603,74 kn/ha, ostvarena je iza sjetve Rotosemom po grubom oranju (d).

Tablica 3. Ekonomski pokazatelji uspjeha proizvodnje pšenice pri različitim načinima obrade tla Table 3. Ekonomic success indicators with wheat production at different soil tillage ways

Pokazatelji uspjeha proizvodnje Indicators of production success

Jed. mjere Meas . unit

Obrada tla – Soil tillage

Konvencio- nalna Conventional

Tanjurača Disk harrow

Plug Plough

Bez obrade No–till Proizvodnost rada ljudi

Produtivity of human labour

P=Q/T Prinos -Yield kg/h Sati rada-Working hours/ha

kg/sa t kg/h

451

482

476

455

481 P=T/Q Sati rada- Working hours/ha

Prinos- Yield t/ha

sati /t

hours/t

2,22 2,07 2,10 2,20 2,08

Ekonomičnost proizvodnje Cost effect of production

E=Vrijed. proizvodnje- Product. value kn/ha Ukupni troškovi-Total kosts kn/ha

koef. coeff.

(6)

R = Dobit- Profit kn / ha x 100 Ukupni troškovi -Total costs kn/ha

Cijena koštanja - Cost price kn/kg _0,99 _0,94 _0,98 _1,00 _0,96

Prag rentabilnosti Profitabily threshold

kg/ha ₅₃₉₀ ₄₉₇₂ ₅₀₁₅ ₅₃₅₁ ₄₉₀₉

Indeks - Index % 100,0 92,2 93,0 99,3 91,2

Vrijednost strojeva u zrnu pšenice tijekom 8 godina

Machinery value per wheat grain in 8 year period

tona tons

144 123 130 108 98

Potrebno zasijati pšenice godišnje Sown wheat reqvired annualy

ha 24,0 21,2 23,0 18,3 17,5

Proizvodnost rada ljudi značajno je i složeno obilježje uspjeha proizvodnje, a primjenom suvremene tehnike i tehnologije proizvodnje u posljednje vrijeme značajno je porasla. Prema istraživanjima, primjenom konvencionalne tehnologije proizvedeno je 451 kg zrna pšenice po satu rada ljudi (Tablica 3.). Najviša razina, od 482 kg/satu, ostvarena je pri obradi tanjuračom (b). Za jednu tonu pšenice u toj je varijanti utrošeno 2,07 sati rada ljudi ili 7,5 sekundi po kg proizvoda. Koeficijent ekonomičnosti u svim je varijantama veći od 1, a to znači da je proizvodnja pšenice ekonomična. I u ovom slučaju ističu se varijante s primjenom tanjurače (b) i sjetvom bez obrade (e). Rentabilnost proizvodnje za varijantu (b) iznosi 16,5, a varijantu (b) 14,3 kn na 100 kn ukupnih troškova. Najniža cijena koštanja, s iznosom od 0,94 kn/kg, ostvarena je u varijanti (b), dok je najniži prag rentabilnosti, s količinom od 4.909 kg/ha, ostvaren u varijanti bez obrade (e). Za nabavu strojeva namijenjenih sjetvi bez obrade tijekom 8 godina treba osigurati 98 tona zrna pšenice godišnje. To se može postići njezinim uzgojem na 17,5 ha. Vrijednost sredstava mehanizacije za sjetvu bez obrade manja je za 31,9% od standardne opreme.

Pri konvencionalnoj tehnologiji proizvodnje (a) ukupno je utrošeno 30.085 MJ/ha energije (Tablica 4.). Najveću stavku od toga, s iznosom od 23.399 MJ/ha ili 77% udjela, predstavlja energija utrošena preko materijala. Unutar iste sa 16.817 MJ/ha, ili udjelom od 71,9%, čini energija upotrebljenih mineralnih gnojiva. Korištenjem strojeva unešeno je 5.424 MJ/ha ili 18% ukupno utrošene energije. Unutar ove stavke sa 4.259 i udjelom od 78,5% najzastupljeniji su gorivo i ulje. Dok je utrošak energije dobiven utrošenim materijalom za sve varijante prilično ujednačen, značajnije su razlike utvrđene pri korištenju

Tablica 4. Bilanca energije pri proizvodnji pšenice s različitim načinima obrade tla Table 4. Power balance with wheat production at different soil tillage ways

Re dbr . Or d No.

Pokazatelji Indicators

Obrada tla – Soil tillage

Konvencionalna Conventional

Tanjurača Disk harrow

Plug Plough

Bez obrade No–till

Mat. MJ Mat. MJ Mat. MJ Mat. MJ Mat. MJ

1. Sjeme, kg Seed

330 6.138 330 6.138 330 6.138 330 6.138 330 6.138

2. Dušik, kg Nitrogen

190,5 13.907 190,5 13.907 190,5 13.907 190,5 13.907 190,5 13.907

3. Fosfor, kg Phosphorus

150 1.980 150 1.980 150 1.980 150 1.980 150 1.980

4. Kalij, kg Potassium

100 930 100 930 100 930 100 930 100 930

(7)

Insecticides 6. Herbicidi

Herbicides

1,9 192 2,28 230 2,19 221 2,09 211 2,07 209

7. Fungicidi Fungicides

1,2 121 1,20 121 1,38 139 1,32 133 1,30 131

8. Materijal Material

23.399 23.464 23.467 23.443 23.437

9. Traktori, kg Tractors

8,3 681 4,9 402 5,1 418 5,9 484 2,2 191

10. Kombajn, kg Combine

3,5 287 3,3 271 3,1 254 3,4 279 3,2 264

11. Priključci,k g

Implements

2,4 197 2,0 164 2,4 164 2,3 189 2,0 173

12. Gorivo, l Fuel

114,3 4.115 85,9 3.092 87,9 3.164 107,5 3.870 73,2 2.635

13. Ulje, % Oil

3,5 144 3,5 108 3,5 111 3,5 135 3,5 92

14. Strojevi Machinery

5.424 4.037 4.111 4.957 3.355

15. Rad ljudi sati Humanlabo ur

13,31 24 12,01 22 11,87 21 12,97 23 11,66 21

16. El. en. kWs Elect. power

344 1.238 332 1.195 324 1.166 338 1.217 322 1.159

17. Ukupno MJ Total MJ

30.085 28.718

28.765

29.640 27.972

18. Zrno, t Grain, t

6,00 93.000 5,79 89.745 5,65 87.575 5,90 91.450 5,61 86.955

19. Slama, t Straw, t

6,00 85.200 5,79 82.218 5,65 80.230 5,90 83.780 5,61 79.662

20. Izlaz/ulaz Output/inpu t

30,9 3,13 3,04 3,09 3,11

21. Slama soje,kg Soybean straw

1400 17.080 1400 17.080 1400 17.080 1400 17.080 1400 17.080

22.

Sveukupni izlaz ulaz Total output/input

3,51 3,48 3,39 3,48 3,42

strojeva. Primjenom tanjurače (b) utrošak energije rada strojeva niži je za 1.387 MJ/ha ili 25,6%. Pri sjetvi Rotosemom (e) isti je niži za 2.069 MJ/ha ili 38,1%. Ove dvije varijante imaju ukupni utrošak energije niži za 4,5, odnosno 7%. Bez uključivanja ostataka slame soje, te varijante imaju i nešto povoljniji odnos proizvedene i utrošene energije.

ZAKLJU^AK

(8)

uloženih u proizvodnju ostvareno je 16,5 kuna dobiti. Cijena koštanja zrna iznosi 0,94 kn/ha, a prag rentabilnosti 4.972 kg/ha zrna.

Primjenom sjetve Rotosemom (e), troškovi rada strojeva smanjeni su za 22,8%, a ukupni troškovi za 8,9% u odnosu na konvencionalnu tehnologiju. Rentabilnost u ovom slučaju iznosi 14,6%, a prag rentabilnosti 4.909 kg/ha. Za nabavu sredstava mehanizacije tijekom osam godina, na površini 17,5 ha treba osigurati 98 tona zrna godišnje.

Obrada tla multitillerom (c) je skuplja te je dobit 699,01 kn/ha.

Pri konvencionalnoj proizvodnji (a) utrošeno je 30.085, a sjetvi Rotosemom bez obrade (e) 27.972 MJ/ha ili 7,0% manje.

LITERATURA

Bićanić, V. (1991.): Minimalizacija obrade tla - zašto. Agrotehničar, 1, str.12.-15., Zagreb.

Bićanić, V. (1992.): Reducirana obrada tla - tehnologija budućnosti. Agrotehničar, 10, str.23.-24., Zagreb. Estler, M., Krittel, Zeltner., H. (1984.): Boden - bearbeitung aktuell. DLG - Verlang Frankfurkt (Mein). Kanisek, J., Petrač, B., Bukvić, @., @ugec, I. (1997): Economic efficiency of application of different soil tillage pratctices on winter wheat production in east Croatia conditions, Agroecological and ecologocal aspects of soil tillage, Fragmenta agronomica, 2B, str. 351-354, Proceedings 14th ISTRO conference Pulawy, Poland.

Košutić, S. (1993.): Konvencionalna i reducirana obrada tla u proizvodnji ozime pšenice. Agrotehničar, 1-2, str. 21.-21-2, Zagreb.

Phillips, R., Phillips, S. (1984): No- tillage agriculture. VNR, New York

Pimentel, D., Berardi, G., Fast, S. (1984): Energy efficiencies of farming wheat, corn and potatoes organicolly. p. 151-161 in Organic farming: Curent technology und its role in sustainable agriculture, American society of agronomy, special publication, No 46, Madison.

Sprague, M.A., Triplett, G. B. (1986): No - tillage and surface - tillage agriculture. Wiley, New York. [tefanek, E. (1993.): Ušteda energije u obradi tla,.Agrotehničar, 1-2, str. 23.-24., Zagreb

Tebrügge, F., Gross, U. (1994): Interelation of tillage intensity and the environment. Third Congress of the European Society of Agronomy, Albano-Padova, Proceedings, p.842-843.

ECONOMICS RESULTS OF WHEAT PRODUCTION BY DIFFERENT SOIL TILLAGE

WAYS

SUMMARY

Wheat consumption in the world increases and its importers are some European countries too. The present price of wheat grain will make selling at the market difficult for manufactures from the Republic of Croatia. Conditions and results of four year organizational - economical investigations of conventional and four ways of reduced soil tillage at wheat production are displayed in this paper. Total of 9.35 hours/ha of machinery work and 114.3 l/ha of fuel are consumed at conventional soil tillage. Total costs are 1660 DM/ha. Price of grain is 276.71 DM/t and profit amounts to 187.83 DM/ha. If the soil tillage is done by a disk harrow costs of the machinery work reduce to 471.36 DM/ha and profitability amounts to 16.5%. When soil tillage is done by multitiller with classical sowing, a yield of 5.65 t/ha st price of 273.37 DM/t and investment profitability 12.7% are obtained. Direct sowing by a Rotosem, without previous tillage, requires 11.66 hours/ha of human work and 7.18 hours/ha of machinery work. to meet the total costs 4.9 t/ha of grains need. In order to get equipment, 98 t of grains from land of 17.5 ha should be given annually during the period of 8 years. Plughing and sowing by Rotosem give 5.9 t/ha grains at price of 279.36 DM/t. Total energy cost at conventional production is 30085 and at reduced one it is 27972 MJ/ha.