Determinants of alcohol usage among youth in Kotor

(1)

Aleksandar Stijep~evi},

1

Agima Ljaljevi},

2

Dragan ^abarkapa,

1

Sabina ]ati},

2

Safet Lje{anjanin,

3

Azra Lje{anjanin Puri{i}

3

DETERMINANTE KORI[]ENJA

ALKOHOLA KOD MLADIH NA TERITORIJI

OP[TINE KOTOR

Primljen/Received: 28. 02. 2012. god. Prihva}en/Accepted: 11. 04. 2012. god.

Sa`etak: UVOD: Me|u mladima se evidentira zna~ajan broj korisnika alkohola i granica kada mladi ljudi pose`u za alkoholom se sve vi{e spu{ta ka mla-|im starosnim grupacijama. Cilj rada bio je utvr|iva-nje generalne rasprostrautvr|iva-njenosti i strukture mladih ko-risnika, kao i faktora rizika za upotrebu alkohola kod adolescenata.

METOD: Istra`ivanjem je obuhva}eno 200 ispita-nika. Uzorak je definisan iz svih razreda srednjih {kola na teritoriji, pri ~emu je slu~ajnim odabirom u uzorak u{lo po jedno odjeljenje iz sva ~etiri razreda srednje {kole. Instrument istra`ivanja je bio posebno kreiran upitnik i stopa odgovora odjeljenja iznosila je 100%.

REZULTAT: Istra`ivanje je pokazalo da je, goto-vo polovina Kotorskih srednjo{kolaca izjavila da kon-zumiraju alkohol. Me|u djecom koja konkon-zumiraju al-kohol, gotovo polovina je onih koji su naveli da njihovi roditelji tako|e konzumiraju alkoholna pi}a i podaci pokazuju da postoji statisti~ki zna~ajna povezanost ko-ri{}enja alkohola kod roditelja i njihove djece. Ispitani-ci koji ne konzumiraju alkoholna pi}a, smatraju da je zastupljenost pu{enja me|u njihovim drugovima {}a. U~enici koji ne konzumiraju alkohol, zna~ajno ~e-{}e ukazuju na {tetne efekte kori~e-{}enja ove supstance po zdravlje i pokazana je statisti~ki zna~ajna razlika iz-me|u stavova u~enika koji konzumiraju i koji ne kon-zumiraju alkohol, u vezi sa {tetnim efektima alkohola po zdravlje.

ZAKLJU^CI: Me|u mladima je rasprostranjena upotreba alkohola i pri tome postoji zna~ajna

poveza-nost izme|u konzumiranja alkohola kod roditelja i nji-hove djece. Kori{}enje alkohola kod mladih je u kore-laciji sa upotrebom duvana, te se mladi koji konzumi-raju alkohol ~e{}e nalaze u dru{tvu vr{njaka koji pu{e, u odnosu na njihove drugove koji ne koriste alkohol. Djeca koja ne koriste alkoholna pi}a zna~ajno ~e{}e is-ti~u {tetne efekte kori{}enja po zdravlje.

Klju~ne rije~i: upotreba alkohola, mladi,

sred-njo{kolci, Kotor.

UVOD

Na globalnom nivou alkoholizam predstavlja zna-~ajan socijalni i zdravstveni problem. Procjene evrop-skih zdravstvenih institucija govore da u cjelokupnoj populaciji ima od tri do pet posto zavisnika od alkoho-la, dok me|u mu{karcima ima ~ak petnaest posto alko-holi~ara. Me|u mladima se evidentira zna~ajan broj korisnika alkohola i granica kada mladi ljudi pose`u za alkoholom se sve vi{e spu{ta ka mla|im starosnim gru-pacijama (1). Informacije o {tetnim efektima upotrebe alkohola su prisutne i mladi se veoma lako mogu upo-znati sa komplikacijama upotrebe ove psiho-aktivne supstance, ali ih to ne sputava u upotrebi ove psiho-ak-tivne supstancije (2).

Vrlo zna~ajan faktor za formiranje navike upotre-be alkohola kod mladih je njihova porodica, jer se u njoj defini{u osnovni obrasci pona{anja djece, pa i stav prema alkoholu, odnosno razvija `ivotni stil nepijenja i obratno (3). Ukoliko se u porodici evidentiraju devi-jantni oblici pona{anja, razumljivo je da je proces usvajanja takvih oblika djeci prihvatljiv, te se de{ava pojava da djeca alkoholi~ara, mada u detinjstvu te{ko pate zbog pijanstva svojih roditelja, kasnije imaju neja-snu konfuznu potrebu identifikacije sa roditeljima (4).

1 Dom zdravlja Kotor, Crna Gora

(2)

Me|utim, za formiranje navike kori{}enja alkohola vrlo je zna~ajan i uticaj vr{njaka u smislu izgradnje nor-mi i vrijednosti, uspostavljanja socijalnog i kulturalnog identiteta, kao i stvaranja modela pona{anja (5). Zbog ~injenice da se adolescenti ne priklju~uju slu~ajno odre-|enoj grupi vr{njaka, ve} ih biraju prema sli~nosti, i upotreba sredstava zavisnosti naj~e{}e je povezana sa upotrebom istih sredstava u grupi vr{njaka (6).

Socijalna sredina uti~e na rasprostranjenost poja-ve kori{}enja alkohola, jer stimuli{e popoja-ve}anu potro-{nju alkoholnih pi}a (laka dostupnost, niske cijene), toleri{e cjelono}na okupljanja omladine (kafi}i, disko-teke, restorani), a pri tome ne osmi{ljava alternativne mogu}nosti kori{}enja slobodnog vremena. @ivot u ta-kvoj sredini, koja jo{ i ne osu|uje pijenje alkohola, naj-bolji je motiv mladima da i sami po~nu piti (7).

Pri tome, mladi se, ~e{}e nego stariji, susre}u sa problemima zbog konzumiranja alkohola, jer alkohol ostvaruje specijalni efekat na mladi mozak. Veliki broj mladih konzumenata alkohola je iskusio bar jedan pro-blem povezan sa upotrebom alkohola (npr. propro-blemi sa zakonom, zdravstveni problemi, izostanak iz {kole ili odlazak u {kolu pod dejstvom alkohola itd.) (8).

Najve}i je problem {to je alkohol sve manje soci-jalno vidljiv, pa je klini~ka slika alkoholizma znatno ozbiljnija, nego se to na prvi pogled ~ini (9). Pored di-rektne opasnosti koju alkohol prouzrokuje na organi-zam, neminovno je i navesti da je pojava kori{}enja al-kohola, vrlo ~esto, uvod u zloupotrebu drugih psihoak-tivnih supstanci. Mora se imati na umu da je samo orga-nizovanim preventivnim aktivnostima mogu}e zausta-viti {irenje epidemije novoga vijeka i svih onih zdrav-stvenih i socijalnih posljedica koje ona sa sobom nosi. Stoga je prvenstveno zadatak svih zdravstvenih radnika da preveniraju nastanak bolesti, da {to ranije uo~e zavi-snost i {to prije upute zavisnika na lije~enje. Od kolikog je socijalnog zna~aja prevencija alkoholizma, najbolje kazuje podatak da uz jednog zavisnika pati, jo{ najma-nje tri do pet osoba iz okruènja. Programi prevencije alkoholizma kod mladih, predloène mjere i aktivnosti, moraju biti adekvatne, potpune i pravovremene (10). Cjelokupna zajednica treba da uloì zna~ajan napor u ci-lju prevencije upotrebe alkohola, a i druge mjere zdrav-stvene za{tite u segmentu kori{}enja alkohola kod mla-dih treba razvijati u skladu sa principima dobre prakse.

CILJ RADA

Cilj rada bio je utvr|ivanje generalne rasprostra-njenosti i strukture mladih korisnika, kao i faktora rizi-ka za upotrebu alkohola kod adolescenata.

METOD RADA

Rasprostranjenost upotrebe alkohola ispitivana je na uzorku od 200 ispitanika, koji su predstavljali

rele-vantan uzorak istra`ivanja (20% ukupne populacije sred-njo{kolaca na teritoriji navedene Op{tine). Od ukupnog broja ispitanika 112 ili 56% su bili dje~aci, dok je dje-voj~ica bilo 88 (44%). Uzorak je definisan iz svih raz-reda srednjih {kola na teritoriji Op{tine Kotor i to: JU „Gimnazija“ Kotor (po jedno odjeljenje u sva ~etiri razreda) i JU „Srednja pomorska {kola“ Kotor (po jed-no odjeljenje u sva ~etiri razreda). Odjeljenja za anketi-ranje su izabrana slu~ajnim uzorkom, pri ~emu su sva odjeljenja imala jednaku {ansu da se na|u u uzorku. Stopa odgovora odjeljenja iznosila je 100%, dok je sto-pa odgovora u~enika bila ni`a i razlikovala se u vezi sa postavljenim pitanjem.

Istra`ivanje je obavljeno na osnovu prethodne de-taljne pripreme, koju su obavila odgovorna lica za rea-lizaciju. Izvr{eno je preliminarno anketiranje u jednom od odjeljenja srednje {kole, kako bi se utvrdilo vrijeme potrebno za ispunjavanje upitnika, razumljivost i prila-go|enost pitanja iz upitnika.

Prethodno su dobijene saglasnosti nadle`nih insti-tucija da bi se u planiranim {kolama izvr{ilo istraìva-nje. Istraìvanje je obavljeno prvo u JU „Srednja po-morska {kola“ Kotor, a potom u JU „Gimnazija“ Kotor. Instrument istraìvanja je bio upitnik koji se sa-stojao od 24 pitanja zatvorenog tipa, koja su se odnosi-la na rasprostranjenost pojave, intenzitet i vremenski period kori{}enja alkohola, kao i njegovu dostupnost.

Rezultati istra`ivanja obra|eni su na empirijski na~in. Anketni odgovori su direktno uno{eni u poseb-no pripremljenu bazu podataka. Za statisti~ku obradu podataka koristio se statisti~ki softverski paket SPSS. Primijenile su se metode deskriptivne i inferencijalne statistike, odnosno metode univarijantne i multivari-jantne statistike za testiranje zna~ajnosti razlika i ispi-tivanje povezanosti izme|u razli~itih varijabli.

REZULTATI ISTRA@IVANJA

Istra`ivanje je pokazalo da je, gotovo polovina Kotorskih srednjo{kolaca izjavila da konzumiraju al-kohol (Grafikon 1).

Me|u djecom koja konzumiraju alkohol, gotovo polovina je onih koji su naveli da njihovi roditelji, ta-ko|e konzumiraju alkoholna pi}a. Istovremeno se

(3)

kazalo da u~enici koji ne konzumiraju alkoholna pi}a ~e{}e imaju roditelje koji i sami ne konzumiraju alko-hol (Tabela 1). Razlika u odgovorima djece o zastu-pljenosti konzumiranja alkoholnih pi}a kod njihovih roditelja, prema tome da li su i sami korisnici ili nisu, je visoko statisti~ki zna~ajna (p < 0,01).

U~enici koji konzumiraju alkohol, naj~e{}e pro-cjenjuju da imaju od jednog do deset drugova koji pu-{e. Oni koji ne konzumiraju alkoholna pi}a, smatraju da je zastupljenost pu{enja me|u njihovim drugovima ~e{}a. I kod u~enika koji konzumiraju i koji ne konzu-miraju alkoholna pi}a evidentan je manji broj drugara koji pu{e (Tabela 2 ).

Najve}i broj ispitivanih u~enika je upoznat sa {tetnim efektima kori{}enja alkohola. Razlika u stavu o uticaju kori{}enja alkohola na zdravlje izme|u onih koji koriste i onih koji ne koriste alkoholna pi}a je

vi-soko statisti~ki zna~ajna (p < 0,05). U~enici koji ne kon-zumiraju alkohol, zna~ajno ~e{}e ukazuju na {tetne efekte kori{}enja ove supstance po zdravlje. ^ak 93,8% ispitanika koji ne koriste alkoholna pi}a imaju stav da je kori{}enje alkoholnih pi}a {tetno po zdravlje. Isto-vremeno, ispitanici koji koriste alkoholna pi}a, gotovo njih petina (18,2%), smatra da kori{}enje alkohola nije {kodljivo po zdravlje (Tabela 3).

DISKUSIJA

Istraìvanje je pokazalo zna~ajnu rasprostranjenost upotrebe alkohola me|u mladima, {to je u skladu sa sli~nim istraìvanjima. ESPAD, ra|en u Crnoj Gori (11) je pokazao da tokom prethodnih 12 mjeseci alkohol nije konzumiralo samo 44% u~enika prvog razreda srednje, i to 43% dje~aka i ne{to vi{e djevoj~ica (57%). Istraìva-U~enik konzumira

alkohol

U~enik ne konzumira

alkohol UKUPNO

Broj % Broj % Broj %

Roditelj konzumira alkohol 41 46,6 22 19,6 63 31,5

Roditelji ne konzumiraju alkohol 42 47,7 86 76,8 128 64,0

Nisu odgovorili 5 5,7 4 3,6 9 4,5

UKUPNO 88 100,0 112 100,0 200 100,0

(c2= 17,8; p < 0,01)

Tabela 1. Odnos kori{}enja alkoholnih pi}a kod djece i njihovih roditelja

Tabela 2. Stav u~enika koji konzumiraju alkohol o broju njihovih drugova koji pu{e

U~enici — drugovi iz razreda koji pu{e

U~enik konzumira alkohol U~enik ne konzumira alkohol

Broj % Broj %

Pu{i od 1 do 5 drugova 48 54,5 59 52,7

Pu{i od 5 do 10 drugova 32 36,4 24 21,4

Svi pu{e 0 0,0 2 1,8

Nisu odgovorili 8 9,1 27 24,1

UKUPNO 88 100,0 112 100,0

(c2= 23,4; p < 0,01);

Tabela 3. Stav u~enika koji konzumiraju alkohol o {tetnim efektima ovakvog pona{anja po zdravlje

Stav o uticaju alkohola na zdravlje

U~enik konzumira alkohol

U~enik ne konzumira

alkohol UKUPNO

Broj % Broj % Broj %

Stav da je alkohol {tetan po zdravlje 71 80,7 105 93,8 176 88

Stav da alkohol nije {tetan po zdravlje 16 18,2 7 6,2 23 11,5

Nisu odgovorili 1 1,1 – – 1 0,5

UKUPNO 88 100,0 112 100,0 200 100,0

(4)

nja ra|ena u ostalim zemljama Evrope pokazala su da je oko polovine sedamnaestogodi{njaka i osamnaestogo-di{njaka, tj. starijih adolescenata konzumiralo je alko-holna pi}a preko 40 puta u toku `ivota, i taj podatak je zajedni~ki za sve obuhva}ene dr`ave (12).

Autori navode da je ìvotni stil roditelja najzna-~ajniji pojedina~ni faktor u odre|ivanju da li }ejedno lice odlu~iti da pije, kao i za njegov na~in pijenja (13). Na{e istraìvanje je pokazalo da postoji povezanost kori{}enja alkohola kod mladih i njihovih roditelja. î-njenica je da se u porodicama u kojima se koriste alko-holna pi}a ~e{}e stvara navika upotrebe, pa se i u ta-kvim porodicama ~e{}e regrutuju zavisnici od alkoho-la. Stoga je jako zna~ajno u porodicama, prvenstveno ograni~iti upotrebu alkoholnih pi}a, a posebno me|u djecom uvesti strogu restrikciju. Navodi se da nepot-punost porodice usljed fizi~kog gubitka jednog ili oba roditelja, {to ima za posljedicu emocionalne frustraci-je, tako|e moè imati zna~ajan uticaj u nastanku alko-holizma mladih. Navode se i porodice u kojima domi-nira hladan emotivan odnos oca ili majke, zapostavlja-nje dece, kao i fizi~ko maltretirazapostavlja-nje. U tim situacijama otac ne predstavlja privla~an model za identifikaciju i moè do}i do pojave negativne identifikacije kojom se obja{njava uzrok prekomernog pijenja.

Uticaj grupe vr{njaka, kao deo sociokulturnog mi-ljea, slabi moralne ko~nice i ohrabruje pojedinca da pribjegne alkoholu, ~ime se u grupi smanjuje osje}aj krivice i stvara posebna emocionalna klima. Mnogi adolescenti prihvataju pijenje, ne zato {to vole pijenje samo po sebi, ve} pre zato {to prihvataju imid` osobe kakve èle da budu, a pijenje moè biti deo tog imidà (14). Na{e istraìvanje ukazuje na povezanost kori{}e-nja vi{e psiho-aktivnih supstanci me|u mladima i nji-hovo me|usobno druènje. Na ovaj na~in se moè uka-zati i na neposredan uticaj koji vr{njaci ostvaruju me-|usobno. Podaci dobijeni ovim istraìvanjem pokazu-ju da ispitanici koji nikada ne pipokazu-ju ~e{}e imapokazu-ju stav da je ovo kori{}enje {tetno po zdravlje, nego oni koji

kori-ste ove proizvode. Ovakvi rezultati su o~ekivani, jer je uobi~ajeno da u populaciji u kojoj imamo razvijeniju svijest o uticaju alkohola na organizam, potro{nja al-koholnih pi}a bude manja. Vrlo ~esto postoje stavovi da alkoholna pi}a ne moraju uvijek negativno da djelu-ju po zdravlje, {to je zabluda, jer alkohol u bilo kojoj koli~ini ne mo`e proizvesti ni jedno pozitivno dejstvo na zdravlje mladog organizma (15).

Dostupnost alkohola, reklame, legalizovanje pije-nja na skoro svim mjestima, mogu biti iniciraju}i fak-tor pijenja, {to mladim ljudima zna~ajno olak{ava stva-ranje navike konzumiranja alkohola. Vrlo ~esto ni in-formisanost u vezi sa {tetnim efektima alkohola po zdravlje ne predstavlja limitiraju}i faktor kori{}enja od strane mladih (16).

ZAKLJU^CI

1. Me|u mladima Kotora je rasprostranjena upo-treba alkohola.

2. Postoji zna~ajna povezanost izme|u konzumi-ranja alkohola kod roditelja i njihove djece.

3. Kori{}enje alkohola kod mladih je u korealciji sa upotrebom duvana, te se mladi koji konzumiraju al-kohol ~e{}e nalaze u dru{tvu vr{njaka koji pu{e u od-nosu na njihove drugove koji ne koriste alkohol.

4. Djeca koja ne koriste alkoholna pi}a zna~ajno ~e{}e isti~u {tetne efekte kori{}enja po zdravlje.

Prijedlog mjera:

Lociraju}i prevenciju upotrebe alkohola u {iroke okvire promocije i o~uvanja zdravlja mladih i oslanjaju-}i se na brojne istra`iva~ke studije, potrebno je da {kol-ski programi obuhvate mlade prije nego {to se odre|eni oblici pona{anja uspostave. Kako rizi~no pona{anje ne postoji kao izolovano, pojedina~no, ve} naj~e{}e postoji povezanost izme|u nekoliko oblika, to programe za zdrave stilove `ivota mladih treba zapo~eti jo{ u zabavi-{tu, nastaviti kroz osnovnu, sve do srednje {kole.

Summary

DETERMINANTS OF ALCOHOL USAGE AMONG YOUTH IN KOTOR

Aleksandar Stijep~evi},1

Agima Ljaljevi},2

Dragan ^abarkapa,1

Sabina ]ati},2

Safet Lje{anjanin,3Azra Lje{anjanin Puri{i}3

1 — Health Center Kotor, Montenegro; 2 — Institute for public health, Podgorica, Montenegro; 3 — Health Center Plav, Montenegro

INTRODUCTION: A significant number of alco-hol users is being recorded among young people while the limit when young people resorting to alcohol is ap-proaching younger age groups. The aim of this study was to determine the general prevalence and structure

of young consumers, as well as risk factors for alcohol use among adolescents.

(5)

LITERATURA

1. Pavlovi} Z, Jakovljevi} B. Frequency and risk factors of the use of psychoactive substances among the young. Vojnosanit Pregl 2008; 65(6): 441–8.

2. Currie C, Samdal O, Boyce W, Smith, B .eds. Young pe-ople’s health in context. Health Behaviour in School-aged Chil-dren (HBSC) study: international report from the 2001/2002 survey. Copenhagen, WHO Regional Office for Europe; 2004.

3. Nikoli} D. Bolesti zavisnosti (alkoholizam, narkomani-ja, pu{enje). 1. izd. Beograd: Socijalna misao; 2000.

4. Stankovi} Z, Begovi} D. Alkoholizam, od prve do po-slednje ~a{ice. 2. izd. Beograd: Kreativni centar; 2003.

5. Soldera M, et al. Use of psychotropics drugs among stu-dents: Prevalence and associated social factors. Rev Saude Pu-blica 2004; 38(2): 277–83.

6. Grant BF, Stinson FS, Harford TC: Age at onset of alco-hol use and DSM-IV alcoalco-hol abuse and dependence: a 12-year follow-up. J Subst Abuse 2001; 13(4): 493–504.

7. Itkovi} Z, Boras S. Zlouporaba alkohola kao rizi~ni ~imbenik suicidalnog pona{anja adolescenata; Acta Iader 2004(1); 33–43.

8. Chassin L, et al. Adolescent Substance Use. In: R. M. Lerner, L. Steinberg, editors. Handbook of Adolescent Psychol-ogy. New Jersey: John Wiley & Sons Inc; 2004. p. 665–696.

9. Dragi{ic-Laba{ S, Mili} M. Bolesti zavisnosti kao bole-sti dru{tva, porodice i pojedinca: kritika ne~injenja. Beograd: In-stitut za neuropsihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarevic“; 2006.

10. Youth Risk Behavior Surveilance System Šhomepage on the Internet¹. Atlanta: Centers for Disease Control and Pre-vention; Šupdated 2012 April 13; cited 2012 February 9¹. Avai-lable from: http://www.cdc.gov/HealthyYouth/yrbs/index.htm.

11. Mugo{a B, \uri{i} T, Golubovi} LJ. Evropsko istra`iva-nje o upotrebi duvana, alkohola i droga me|u u~enicima. Izvje{taj za Crnu Goru. Podgorica; Institut za javno zdravlje; 2008.

12. Andersson B, et al. (2007). Alcohol and Drug Use among European 17-18 Year Old Students. Data from ESPAD Project. Stockholm: Modintryckoffset AB; 2007.

13. Matejevi} M. Vrednosne orijentacije i vaspitni stil roditelja. 1 izd. Ni{: Filozofski fakultet; 2007.

14. Bellis MA, Hughes K, Tocque K, Hennell T, Humphrey G, Wyke S. Assessing and communicating the health and judicial impact of alcohol use. Public Health 2005; 119: 253–261.

15. Hibell B. et al. The 2007 ESPAD Report — Substance Use among Students in 35 European Countries. Stockholm: The Swedish Council for Information on Alcohol and Other Drugs; 2009.

16. Johnston et al. Monitoring the future. National results on adolescent drug use. Overview of key findings, 2010. Michi-gan: Institute for Social Research; 2011.

of all four high school grades entered the sample by random choice. The survey instrument was a specifi-cally designed questionnaire and response rate of the classes was 100%.

RESULTS: The survey showed that almost half of high school Kotor confirmed to have consumed alco-hol. Among children who consume alcohol, almost one half indicated that their parents also use alcoholic bev-erages and the data show a statistically significant as-sociation between alcohol use among parents and their children. Respondents, who do not consume alcoholic beverages, consider the presence of smoking among their friends more often. Students who do not consume alcohol, more frequently point to the harmful effects of using these substances on health and a statistically

sig-nificant difference between the attitudes of students who do not consume alcohol and those who do was de-monstrated in relation to the harmful effects of alcohol on health.

CONCLUSIONS: Alcohol use is widespread among young people and at the same time there is a significant association between alcohol consumption in parents and their children. The use of alcohol among young people in correlation with the use of tobacco, and the young who consume alcohol are more often fo-und in the company of peers who smoke, compared to their friends who do not use alcohol. Children who do not use alcohol more frequently emphasize the harmful effects of its using on health.

Key words: alcohol, youth, high school, Kotor.

Correnspondence to/Adresa za korenspodenciju Prof. dr Agima Ljaljevi}

Institute of Public Health Ljubljanska bb 81000 Podgorica

Montenegro