UVOD
Adolescencijajeperiodživotatokomko jegdolazidosocijalnog,psihološkogisek sualnogsazrevawadeteta.Uovomdobuse javqajuznačajnepromeneuživotumladih qudi,kaoštosupojavasekundarnihpol nihodlikaisticaweosećawarelativne nezavisnosti[1].PremadefinicijiSvet skezdravstveneorganizacije(SZO),adole scentisuosobeuzrastaod10do19godina, štojeprihvaćenokaostandardumnogim studijamaširomsveta[2].Procewujeseda danasusvetuimaneštovišeodmilijar duadolescenata,odčega913milionaživi uzemqamaurazvoju,a160milionaurazvi jenimdržavama[2].PremapodacimaZavo dazastatistikuRepublikeSrbijeza2007. godinu,uSrbijiživioko890.000osobaove uzrasnegrupe[3].
Rezultativelikogbrojaistraživawa obavqenihposledwihgodinasuukazalina čiwenicudajenežeqenatrudnoćauadole scentnomdobuznačajanzdravstveniisoci jalniproblem,naročitouzemqamaurazvo ju[4,5,6].PremapodacimaSZO,svakatre ćaadolescentkiwauAfricinosisespro blemomnežeqenetrudnoće[2].Takođe,po većaweučestalostipolnoprenosivihbole sti(PPB)međumladimqudima,kojesebe
ležiposledwihgodina,ukazujenasvezna čajnijijavnozdravstveniproblemuovojuz rasnojgrupi[6,7,8].Rezultatiistraživa wakojasuurađenauposledwedvedecenije pokazalisudaseovakvasituacijauveli kojmerimožeobjasnitineadekvatnimzna wemadolescenataoreproduktivnojfizi ologiji,ranimstupawemuseksualneodno seiograničenimznawemometodamakon tracepcije[5].
CIQ RADA
Ciqradajebiodaseispitajuznawa,stavo viiponašaweadolescenataizBeogradau vezisreproduktivnimzdravqem.
METODE RADA
Istraživawejeizvedenood1.do15.febru ara2008.godine,dizajniranojekaostudija preseka,aobuhvatiloje292učenikaprvog ičetvrtograzredaPrvebeogradskegimna zije,PetebeogradskegimnazijeiGimnazi je„SvetiSava”,kojesuodabranemetodom slučajnogizbora.Podacioznawuadolesce nataoreproduktivnomzdravquprikupqe nisupolustrukturiranimupitnikomsa KRATAK SADRŽAJ
Uvod Re zul ta ti ve li kog bro ja is tra ži va wa po ka zu ju da ado le scen ti ne zna ju do voq no o re pro duk tiv nom zdra vqu, što uti če na po ve ća we bro ja pol no pre no si vih bo le sti i ne že qe nih trud no ća.
Ciq ra da Ciq ra da je bio da se is pi ta ju zna we, sta vo vi i po na ša we ado le sce na ta Be o gra da u ve zi s re pro duk tiv nim zdra vqem.
Me to de ra da Is tra ži va we je di zaj ni ra no kao stu di ja pre se ka, a ob u hva ti lo je 292 uče ni ka pr vog i če tvr tog raz re da tri gim na zi je na te ri to ri ji gra da Be o gra da oda bra ne me to dom slu čaj nog iz bo ra. Po da ci o zna wu ado le sce na ta o re pro duk tiv nom zdra vqu pri ku pqe ni su po lu struk tu ri ra nim upit ni kom sa sta vqe nim na osno vu po da ta ka iz li te ra tu re. Re zul ta ti su sta ti stič ki ob ra đe ni pri me nom χ2te sta i ko re la ci o ne ana li ze.
Re zul ta ti Naj ve ći broj is pi ta ni ka (70,5%) po ka zao je sred wi ni vo zna wa o re pro duk tiv nom zdra vqu. Tre ći na (33,6%) is pi ta nih ado le sce na ta bi la je sek su al no ak tiv na. Uče ni ci ko ji su bi li sek su al no ak tiv ni ostva ri li su sta ti stič ki vi so ko zna čaj no ve ći skor na te stu ne go is pi ta ni ci ko ji još ni su stu pi li u pol ne od no se (χ2=34,003; p=0,001). Pro se čan uz rast stu pa wa u sek su al ne od no se za de voj ke
bio je 16,5 go di na, a za mladiće 15,7 go di na. Utvr đe no je da po sto ji sta ti stič ki vi so ko zna čaj na po ve za nost uspe ha u ško li i uz ra sta stu pa wa u sek su al ne od no se, od no sno uče ni ci s lo ši jim uspe hom su ra ni je stu pa li u sek su al ne od no se (ρ=0,485; p<0,01). Naj če šći iz vor (73,4%) oba ve šta va wa uče ni ka o re pro duk tiv nom zdra vqu bi la su sred stva jav nog in for mi sa wa.
Za kqu čak Do bi je ni re zul ta ti po ka zu ju da je po treb no in ten ziv ni je spro vo đe we edu ka tiv nih pro gra ma u obla sti re pro duk tiv nog zdra vqa me đu ado le scen ti ma u na šoj ze mqi.
Kquč ne re či: re pro duk tiv no zdra vqe; ado le scen ti; Be o grad
Знања, ставови и понашање адолесцената
Београда у вези с репродуктивним здрављем
Дарија КисићТепавчевић1, Милена Штерић1, Весна Кисић2, Александра Поповић1,
Татјана Пекмезовић1
1Институт за епидемиологију, Медицински факултет, Универзитет у Београду, Београд, Србија; 2Дом здравља „Вождовац”, Београд, Србија
Correspondence to:
Darija KISIĆ-TEPAVČEVIĆ Institut za epidemiologiju Višegradska 26a, 11000 Beograd, Srbija
stavqenimnaosnovupodatakaizliterature,kojisu učenicipopuwavalisamostalno,uprisustvustuden taistraživača,kojijebionaraspolagawuuslučaju poteškoćarazumevawapojedinihpitawa.
Prvideoupitnikajesadržaopitawakojimasu obuhvaćeneosnovnedemografskeodlikeispitanika (poliuzrast).Drugideoupitnikaodnosiosenapi tawakojasuuvezisnavikamaadolescenata,kaošto sukonzumirawealkohola,pušeweinoćniizlasci. Trećideojeobuhvatiopitawavezanazaznawaučeni kaoreproduktivnojfiziologijičoveka.Četvrtideo upitnikasadržaojepitawakojaseodnosenaseksual noponašaweučenika,doksepetagrupapitawaodno silanaznawaistavoveučenikaotemamavezanimza reproduktivnozdravqe,kontracepciju,PPBipose teginekologu.Trećiipetideoupitnikajebodovan takoštojesvakitačanodgovornosio1bod,aneta čan0bodova.Pitawasvišetačnihodgovorabodo vanasutakoštojesvakitačanodgovoruokvirujed nogpitawanosio1bod.Ukupanzbirdobijenjesabi rawemsvihbodova.Najmawibrojbodovakojejeuče nikmogaodaosvojije0,anajveći18bodova.Prema brojuosvojenihbodovauupitniku,nivoznawaispi tanikaoreproduktivnomzdravqupodeqenjenatri grupe:07bodova–nizaknivoznawa;812bodova– sredwinivoznawa;1318bodova–visoknivoznawa.
Statističkaanalizaprikupqenihpodatakaobuhva tilajemetodedeskriptivnestatistike,χ2testikore lacionuanalizu(Spirmanovtestkorelacijeranga).
REZULTATI
Ustudijisuučestvovale164devojke(56,2%)i128mla dića(43,8%)izBeograda.Međuispitanimučenici ma150jepohađaloprvi(51,4%),a142četvrtirazred gimnazije(48,6%).Najvećibrojadolescenata(46,0%) ukqučenihuistraživawejetokomdotadašwegško lovawapostizaovrlodobaruspehuškoli.Starijeg bratailisestruimaloje52,1%ispitanika,pristup internetu94,5%,akablovskuteleviziju93,2%ispi tanihučenika.
Analizapušačkogstatusaadolescenataobuhvaće nihistraživawemjepokazalada224učenikanepu še(76,7%),da24pušepovremeno(8,2%),da34puše do20cigaretadnevno(11,6%),ada10pušivišeod 20cigaretasvakogadana(3,4%).Kadajerečokonzu mirawualkohola,82učenikasuodgovoriladanika danisuprobalaalkohol(28,1%),150jenavelodaal koholkonzumirajusamoponekadudruštvu(51,4%), 50daalkoholpijusvakiputkadizađu(17,1%),dokje 10ispitanikaodgovorilodaalkoholpijusvakidan (3,4%).Najvećibrojučenika(238;81,5%)naveojeda odlaziunoćniprovodjednomilivišeputanedeq no,doksuostaliispitanicinavelidanoćneizla skepraktikujuskorosvakidan(28;9,6%).
Analizirawemznawaučenikauvezisreproduktiv nomfiziologijomčovekautvrđenojesledeće:96,6% ispitanihadolescenatajeodgovorilodadevojkapo
Графикон 1. Знање адолесцената о периоду овулације у мен ст ру алном циклусу
Graph 1. Knowledge of adolescents about the period of ovulation during the menstrual cycle
Период овулације у менструалном циклусу The period of ovulation during the menstrual cycle Почетак
Beginning
Средина Middle
Крај End
Не зна Does not know 20.8%
53.4%
17.6%
8.2% 60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
stajereproduktivnosposobnakadadobijeprvumen struaciju,93%smatradadevojkamožedazatrudnipo sleprvogseksualnogodnosa,dok7%ispitanikami slidatonijemoguće.Većinaučenika(66,4%)jeod govoriladamenstrualniciklustrajeizmeđu24i32 dana;156ispitanikasmatradaseovulacijadešava sredinommenstrualnogciklusa(53,4%),odčega58 učenikaprvog(38,7%)i98učenikačetvrtograzreda (70,0%),doksu24ispitanaadolescenta(8,2%)odgo voriladaneznajuodgovornaovopitawe(Grafikon 1).Utvrđenajestatističkiznačajnakorelacijaizme đuznawaoperiodumenstrualnogciklusakadasede šavaovulacijaistarijeguzrastaispitivanihado lescenata(ρ=0,304;p<0,01).Takođejeutvrđenodane postojistatističkiznačajnapovezanostpolaučeni kaiznawaoovulaciji(ρ=0,094;p=0,271).
Seksualneodnoseimaloje98adolescenataukquče nihuovoistraživawe(33,6%).Prosečanuzraststu pawauseksualneodnosebioje16,5godinazadevojkei 15,7godinazamladiće.Statističkivisokoznačajna korelacijazabeleženajeizmeđuseksualneaktivnosti istarijeguzrastaispitanika(ρ=0,408;p<0,01).Stati stičkiznačajnarazlika,međutim,nijeuočenaizmeđu učenikamuškogiženskogpolakadajeupitawustu paweupolneodnose(χ2=0,034;p=0,854).Istraživa wejetakođepokazalodasuučenicislošimuspehom udosadašwemškolovawuranijestupaliuseksualne odnosenegowihovivršwacikojisupostizaliboqi uspehuškoli(ρ=0,485;p<0,01).Većinaseksualnoak tivnihispitanika(70,1%)jeodgovoriladajedosada imalajednogilidvaseksualnapartnera,dokje25,4% adolescenatanavelodasuimalinajmawetriseksual napartnera.Uočenajestatističkiznačajnapoveza nostvećeučestalostinoćnihizlazakaivećegbroja seksualnihpartnera(ρ=0,346;p=0,016).Rezultatiis traživawasupokazaliidaje50seksualnoaktivnih učenika(51,0%)imaloodnosesosobomkojunisupo znavali(tzv.vezezajednoveče).Stupaweupolneod nosesnepoznatimilinedovoqnopoznatimosobama statističkijevisokoznačajnokoreliralosmuškim polomučenika(ρ=0,511;p<0,01)ičešćimkonzumi rawemalkohola(ρ=0,340;p=0,017).
doi: 10.2298/SARH1004214K
nikasunaveladauvekkoristenekotakvosredstvo (83,7%),10ispitanikajenavelodaihkoristipovre meno(10,2%),dokješestorowihodgovorilodani kadaneprimewujenijednuodmetodakontracepcije (6,1%).Odispitanikakojikoristekontraceptivna sredstva,88,6%wihkoristisamokondom,6,8%pilu le,a4,5%ipiluleikondom.Većinaučenikakojapri seksualnomodnosukoristikondom(78,5%)izjavila jedaovokontraceptivnosredstvokupujeuapoteci.
IspitivawemznawaučenikaoPPButvrđenojeda su104adolescenta(35,5%)znaladanavedusamojednu PPB,84adolescenta(28,8%)sunaveladve,a72najma wetriPPB(24,7%).NijednuPPBnisunavela32is pitanika(11,0%).NajčešćaPPBkojusuispitanici navodilibilajesida.Najvećibrojispitanihučeni ka(83,6%)odgovorilojedajekondomnajsigurnijaza štitaodPPB(Grafikon2).
Rezultatiispitivawasupokazalidaseučenici najčešćeobaveštavajuotemamavezanimzareproduk tivnozdravqeizsredstvajavnoginformisawa,kao štosuinternet,televizijaičasopisi(Grafikon3).
Графикон 3. Извори информисања адолесцената о репро дук ти вном здрављу (РЗ)
Graph 3. The source of adolescents’ information about reproductive health (RH)
Радионице o РЗ RH workshops
Пријатељи Friends
Лекар Medical doctor
Саветовалиште RH consultation
Школски психолог School sychologist
Медији Mass media
Отац Father
Мајка Mother
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%
46.1% 22.8%
74.7% 9.0%
19.3%
32.9%
66.8% 13.5%
Графикон 2. Знање адолесцената о најсигурнијој заштити против полно преносивих болести
Graph 2. The knowledge of adolescents about the most reliable pre caution against sexually transmitted diseases
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
83.6%
3.0%
10.2%
3.2%
Кондом Condom
Кондом и пилуле Condom and birth control pills
Не зна Does not know
Остало Other
Kadajerečoposetamaginekologu,utvrđenojedavi šeod60%ispitivanihdevojakanikadanijebilokod ginekologa.Zapaženojeidasuučenicekojesuisku sileseksualniodnosznačajnočešćeodlazilenagi nekološkepregledenegoonekojenisubileseksual noaktivne(χ2=13,086;p=0,001).
Nakonbodovawarezultataupitnikaoreproduk tivnomzdravquadolescenata,najmawibrojosvojenih bodovabioje2,anajveći18.Visoknivoznawaorepro duktivnomzdravqupokazaoje41ispitanik(14,0%), sredwinivoznawajepokazalo206učenika(70,5%),a nizaknivo45ispitanihadolescenata(15,4%).Uče nicičetvrtograzredaostvarilisustatističkizna čajnoboqiskorodučenikaprvograzreda(χ2=27,308; p=0,011).Uočenajestatističkiznačajnapovezanost boqeguspehauškoliivišegzbirabodovanaupit niku(ρ=0,316;p<0,01).Učenicikojisubiliseksual noaktivniostvarilisustatističkivisokoznačaj novećizbirbodovanegoonikojijošnisustupili upolneodnose(χ2=34,003;p=0,001).
DISKUSIJA
Periodadolescencijejepovezansabrzimtelesnim ipsihičkimrazvojemmladihqudi,pojačanimzani mawemzaosobesuprotnogpola,uzrazvojnovihose ćawaižeqa,aliinedostatkomznawaiveština,pa samimtimisklonošćukarizičnomponašawu[1,9].
devojaka)[11].PremaistraživawuCentrazaeduka ciju,savjetovaweiistraživaweuZagrebu,39,4%uče nikaod15do19godinaimalojeseksualnoiskustvo,i to50,7%mladićai27%devojaka[12].Sdrugestrane, ururalnimsredinamaAfrike61%učenikai34,5% učenicasredwihškolastupilojeuseksualneodno se[13].Prosečanuzraststupawauseksualneodnose međuadolescentimaukqučenimunašustudijubioje 16,5godinazadevojkei15,7godinazamladiće.Slič nirezultatidobijenisuiuHrvatskoj,gdejeprose čanuzraststupawauseksualneodnosebio15godina zamladićei16godinazadevojke[12].Unacionalnoj studijikojajeobuhvatilaispitanikeod13do25go dinanapodručjuBeograda,Niša,PodgoriceiBawa Lukeprosečanuzraststupawauseksualneodnosebio je16,7godinakodmladićai17,9koddevojaka[4].Naj nižeprosečnegodinestupawauseksualneaktivnosti zabeleženesunaJamajci:9,3godinezamladićei12,3 godinazadevojke[14].PremapodacimaSZO,oko45% adolescenatamuškogioko30%adolescenataženskog polapostajeseksualnoaktivnopre16.godine[2].Re zultativelikogbrojastudijakojesusebavileovom tematikompokazalisudajepočetakseksualnogži votaadolescenatapoduticajemnizafizičkih,soci jalnih,psihološkihireligijskihfaktora.Kaonaj češćerazlogestupawauintimneodnoseadolescenti navodepritisakvršwaka,zaqubqenost,osećawezre lostiiradoznalost.Iakosuipolnirazvojiizra žavaweseksualnostideopsihosocijalnogsazrevawa mladihqudi,onipredisponirajulošepripremqe nogtinejxerazarizikodnežeqenetrudnoćeiPPB [6,8].Našeistraživawejetakođepokazalodauče nicikojiimajulošijiuspehuškoliranijestupaju useksualneodnose,štojeuskladusrezultatimastu dijeRajana(Ryan)isaradnika[7].Faktorikojipot pomažupočetakseksualneaktivnostiadolescenata ukqučujuizloupotrebualkoholaikorišćewedroge, nizaksocijalnoekonomskistatusporodiceiliodsu stvojednogroditeqa[8,15].
Oko70%seksualnoaktivnihispitanikanašegis traživawanavelojedajedosadaimalojednogilidva seksualnapartnera,štojeuskladusrezultatimais pitivawaadolescenatauSAD[9,10].Istraživawe kojejeizvedenomeđupetnaestogodišwacimauBeo gradupokazalojedajepolovinaseksualnoaktivnih dečakaitrećinaseksualnoaktivnihdevojčicaimala višeodjednogseksualnogpartnera[16].Pedesetan ketiranihučenikaodgovorilojedasuimaliodnoss osobomkojunisudovoqnopoznavali,pričemususe mladićistatističkiznačajnočešćeodlučivalina takvuvrstuveze,štosepokazaloiudrugimsličnim istraživawima[8,17].
Višeod80%seksualnoaktivnihučenikajeuglav nomuvekkoristilonekokontraceptivnosredstvoi ovirezultatisuuskladusvećinomistraživawako jasuizvedenauindustrijskirazvijenimzemqama[7, 15,18].Nasuprottome,ururalnimsredinamaAfri kekontracepcijukoristisamooko30%adolescena
ta[13].Najčešćekontraceptivnosredstvokojesuko ristiliispitaniadolescentibeogradskihgimnazija biojekondom,štojezaovajuzrastuskladusrezulta timavećineistraživawakojasusebavilaovompro blematikom[4,11,15].Premarezultatimastudijaiz vedenihuSAD,72,1%mladihqudioveuzrasnegru peprilikomstupawauseksualniodnosuvekkori stiprezervativ[9,10].UistraživawuAbame(Aba ma)isaradnika[10]navodisedajeuperiodu1994 2003.godinedošlodopovećawakorišćewakondoma međuadolescentimazaoko10%.Smatrasedasuglav nuuloguuznačajnompovećawuučestalostiprimene ovogkontraceptivnogsredstvaimalekampaweusme reneprotivinfekcijeHIV[19].
Najčešćiizvorinformisawaoreproduktivnom zdravquispitanikanašegistraživawabilasusred stvajavnoginformisawa,azatimbliskiprijateqi.U sličnomistraživawukojejeurađenouHrvatskojsi tuacijajebilaobrnuta:naprvommestubilisupri jateqi,anadrugommediji[12].Skoropolovinais pitanikanašestudijereklajedainformacijeore produktivnomzdravqudobijaizrazgovorasmajkom, ačetvrtinawihizrazgovorasocem.Sličnepodat kedobilisuiAbamaisaradnici[10],kojinavodeda 44%adolescenatarazgovarasasvojimroditeqimao problemimavezanimzareproduktivnozdravqequdi. Nasamomdnulestviceizvorainformisawaučeni ciunašemistraživawustavilisuškolskogpsiho logaiškolskeradionice,štoukazujenapotrebuda seiaktivnostiuškolamauvezisreproduktivnim zdravqemintenzivirajuiučinezanimqivijim,ka kobiučenicisteklištoboqeznaweizoveoblasti. Očuvaweiunapređewereproduktivnogzdravqapo stajesveznačajnijejavnozdravstvenopitaweširom sveta.SZOje2004.godineizradilastrategijuopri meniprogramaoočuvawureproduktivnogzdravqa,s posebnimakcentomnaedukacijimladihqudi[2].Na ime,iskustvazemaqaukojimapostojeobaveznaseksu alnaedukacijauškolamaisavetovalištazaomla dinuuoblastireproduktivnogzdravqaukazalasu naznačajnosmaweweučestalostiPPBinežeqenih trudnoćameđuadolescentima[10,20].Utomsmislu naročitoseističeznačajseksualnogvaspitawamla dihqudinapočetkuwihovogpolnogživota,kadase razvijajustavoviipravilaponašawa,aizloženost isklonostrizicimajevećanegoubilokojemdrugom životnomdobu[21,22].
ZAKQUČAK
doi: 10.2298/SARH1004214K LITERATURA
1. Steinberg L. Adolescence. 7th ed. Boston: McGraw Hill Higher Education; 2005.
2. Reproductive health among adolescents. Available at: www.who.int.
3. Republički statistički zavod Republike Srbije. Procena stanovništva prema polu i starosti, početak, sredina i kraj 2007. Available at: www.statserb.sr.gov.rs.
4. Stanković M, Miljković S, Grbeša G, Višnjić A. General characteritics of adolescent sexual behaviour: national survey. Srp Arh Celok Lek. 2009; 137(78):40915.
5. Delva W, Wuillaume F, Vansteelandt S, Claeys P, Verstraeln H, Temmerman M. Sexual behaviour and contaceptive use among youth in the Balkans. Eur J Contracept Reprod Health Care. 2007; 12(4):30916.
6. Kuzman M, Simentin Pavic I, Pejnovic Franelic I. Early sexual intercourse and risk factors in Croatian adolescents. Coll Antropol. 2007; 31:12130.
7. Ryan S, Franzetta K, Manlove JS, Schelar E. Older sexual partners during adolescence: links to reproductive health outcomes in young adulthood. Perspect Sex Reprod Health. 2008; 40(1):1726. 8. Kanato M, Saranrittchai K. Early experience of sexual intercourse – a
risk factor for cervical cancer requiring specific intervention for teenagers. Asian Pac J Cancer Prev. 2006; 7:1513.
9. Rice M. Adolescent sexual and reproductive health. Reprod Biomed Online. 2000; 1:7886.
10. Abama JC, Martinez GM, Mosher WD, Dawson BS. Teenagers in the United States: sexual activity, contraceptive use, and childbearing. National Center for Health Statistics. Vital Health Stat. 2004; 23:2431.
11. Rončević N. Zdravlje adolescenata. Srp Arh Celok Lek. 2006; 134(Suppl 1):3444.
12. Kuzman M, Pejnović Franelić I, Pavić Šimetin I. Spolno ponašanje adolescenata u Hrvatskoj i edukacija o zaštiti protiv HPVa. Medix. 2007; 72:7983.
13. Prinsloo E. High school students attitudes, practices and
knowledge of contraception in Jozini, KwaZuluNatal. SA Fam Pract. 2005; 47:546.
14. Eggleston E, Jackson J, Hardee K. Sexual attitudes and behavior among young adolescents in Jamaica. Int Fam Plann Perspect. 1999; 25(2):7884.
15. Avery L, Lazdane G. What do we know about sexual and reproductive health of adolescents in Europe? Eur J Contracept Reprod Health Care. 2008; 13:5870.
16. Vuković D, BjegovićMikanović V. Povezanost socijalno
ekonomskog statusa i seksualnog ponašanja adolescenata. Srp Arh Celok Lek. 2007; 135(56):3215.
17. McManus A, Dhar L. Study of knowledge, perception and attitude of adolescent girls towards STIs – safer sex and sex education: a cross sectional survey of urban adolescent school girls in South Delhi, India. BMC Woman’s Health. 2008; 8:127.
18. Rama Rao S, Friedland B, Townsend JW. A question of ethics: research and practice in reproductive health. Stud Fam Plann. 2007; 38:22941.
19. Warner L, Stone K, Macaluso M, Buehler J, Austin N. Condom use and risk of gonorrhea and chlamydia: a systematic review of design and measurement factors assessed in epidemiologic studies. Sex Transm Dis. 2006; 33:3651.
20. Tylee A, Haller DM, Graham T, Churchil R, Sanci LA. Youthfriendly primary care services, how we are doing and what more needs to be done. Lancet. 2007; 369:156573.
21. Dabo J, Malatestinić Đ, Janković S, Bolf Malović M, Kosanović V. Zaštita reproduktivnog zdravlja mladihmodeli prevencije. Medicina. 2008; 44:729.
22. Dabo J, Stojanović D, Janković S, Kosanović V, Bolf Malović M. Uloga školskog liječnika u zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih. Medicina. 2004; 42:315.
SUMMARY
Introduction Over the past few years, the results of numer
ous studies have emphasized the importance of adolescents’ insufficient knowledge about reproductive health (RH), which implies an increasing trend of unwanted pregnancies and sexu ally transmitted diseases (STDs).
Objective The aim of this study was to investigate knowledge,
attitudes and behaviour of adolescents about RH in the popu lation of Belgrade.
Method The study comprised 292 students from three second
ary schools in Belgrade involved in the research February 115, 2008. The semistructured questionnaire about adolescents’ knowledge, attitudes and behaviour about RH was filled in by themselves in presence of a studentinvestigator who provided assistance when necessary. Statistical analysis included χ2 test and correlation analysis.
Results Most adolescents (70.5%) showed the medium level of
knowledge about RH. In our study, 33.6% of adolescents were sexually active. Sexually active students achieved a better score on the test about RH compared with the students who have not had sexual intercourse yet (χ2test=34.003; p<0.01). The average age of the first sexual intercourse was 16.5 years for females, and 15.7 years for males. The students with a lower average grade in school education experienced the first sexual inter course earlier compared to the adolescents with a higher aver age grade during the school education (ρ=0.485; p<0.01). The most common (73.4%) source of information about RH is mass media.
Conclusion The results of our study indicate the need for more intensive and comprenhensive educational programmes in the area of RH for adolescents in our country.
Keywords: reproductive health; adolescents; Belgrade
Knowledge, Attitudes and Behaviour of Adolescents About Reproductive Health
at Belgrade Territory
Darija KisićTepavčević1, Milena Šterić1, Vesna Kisić2, Aleksandra Popović1, Tatjana Pekmezović1
1Institute of Epidemiology, School of Medicine, University of Belgrade, Belgrade, Serbia; 2Health Centre ’’Voždovac’’, Belgrade, Serbia