141.72:82
56
Mari a Tkalčić
ANALI)A ŽENSKIH LIKOVA U KRLEŽINU ROMANU
NA RUBU PAMETI
NA
PRIMJERU JEDANAEST STEREOTIPOVA MARY ELLMANN
Sažetak
U adu se astoje detekti ati jesta koja opo ga aju a ode pojedi ih teo etiča a p . Bilja a Oklopčić, Du a ka O aić Tolić o Mi osla u K leži kao o izogi o auto u, a a te elju g ad je že skih liko a, u o o slučaju, a p i je u o a a Na u u pa eti. S o zi o a često za e a e u a titetič ost, išedi e zio al ost i ko pleks ost K leži ih postupaka p i izeli a ju
vlastitih liko a, dolazi se do zaključka o K leži u p okazi a ju o odo ih ste eotipijskih i seksističkih
poi a ja že st a upot e o i o ijskih postupaka. Na te elju toga pokuša a se usposta iti po ez i a iz eđu g ad je že skih liko a u o a u Na u u pa eti i z a st e e studije Raz išlja je o že a a Ma Ell a u kojoj se suge i a ko ište je lastitih političkih ste eotipova kao strategije
ask i ka a ja istih. Ell a u a ede oj k jizi go o i o išlje ju po oću seksual ih a alogija u
zapadnom svijetu, produkt čega su i jeda aest ste eotipo a o že a a o ađe ih u k jizi:
ezo lič ost, pasi ost, esta il ost, og a iče ost, po ož ost, ate ijal ost, duho ost, i a io al ost, popustlji ost, te »d ije epop a lji e figu e« – Vješti a i Rospija. Na ede i su
stereotipovi u o o adu ko ište i u izg ad ji psiholoških ka akte iza ija že skih liko a u o a u Na
rubu pameti.
Ključ e riječi:anarhoindividualizam, feminizam, mizoginija, polemika, stereotipovi, že ski liko i
1. U od ili o Krleži oj a od oj izogi iji
Pojedini su teo etiča i p . Oklopčić, ; O aić Tolić, i sl. astojali, potpu o
neopravdano1, p oz ati K ležu izogi i auto o a a te elju jego e to ož je
57
ste eotipijske g ad je že skih liko a. Ti teo etiča i a i teo etiča ka a ogli is o
svakako p igo o iti jed odi e zio al o i ploš o iščita a je K leži ih liko a s o zi o da e o aćaju do olj u pozo ost a K leži e fik io al e i esejističke iskaze, od os o se a tičku azd oje ost p ipo jedača od sa oga auto a usp. Ma ja ić, : , te iznimno ko pleks e, išedi e zio al e i lo često a titetičke i oksi o o ske g ad e e postupke s ojih že skih liko a koji o oguća aju az e pe spekti e i očišta čita ja K leže, a koje
svakako ne bismo smjeli zanemarivati.
K ležu je s akako pot e o apostrofirati, ako ne kao feminista, no zasigurno kao velikog k itika o odo oga d ušt a g ađa ske klase i i ičkoga so ijalističkog eži a te a gaži a og k jiže ika koji je s oje često k itičke sta o e doku e ti ao u s oji djeli a. Osvrnemo li se na femi ističku teo etiča ku To il Moi : koja ekspli i a da je p i a i ilj fe i ističke k itike politički – azotk i a je, a e o jeko ječi a je pat ija hal ih p aksi, postaje a jas o da je up a o u s oji djeli a K leža, ko isteći k itičke, a titetičke, ironijske metode, razotkrio patrijarhalne dogme – što je do ekle idlji o u g ad ji jego ih že skih liko a. K leža, ai e, že ske liko e u o a u g adi o il o ko isteći ste eotipove u psiho-so iološko fo i a ju jiho ih ka akte a. “ o zi o a ik o- i makrotekstualni aspekt i o ije u jego i djeli a koji zahtje a, kako auto o o tako i čitatelje o/iči o poz a a je političkih, d ušt e ih i kultu ih o odo ih p ilika, ože it a je to s je i a za ko stata iju o K leži u deko st ui a ju pat ija hal ih praksi i stereotipova njegova vremena.
Osi toga, “uza a Ma ja ić : kao dokaz u at i u o oj tezi p idaje a hetipski p ijelaz ogih K leži ih p otago ista od homo politicusa u homo eroticusa – a u njihovoj
1 Teo etiča , pišući o K leži oj a od oj izogi iji, ai e, često to iz ode eiz a o, pišući o az i
ste eotipo i a koji a je K leža to ože io podloža . Ko stata iju iz teksta ko tekstualizi ala ih aj o iji p i je o osi eć a ede i p i je i a u adu p ozi a ja K leže izogi i auto o : »)a azliku od ogih ode ih uška a a, koji su poput “ hope haue a, Nietzs hea, Wei i ge a ili K leže izogi i/že o s i i p ezi atelji že a, Matoš je patrijarhalni filogin že olju a zalju lje u i agi a u sliku
58
pot azi za s islo , apsoluto p i če u će se »k etati od ekog auto iteta – od
Pretpostavljenog, npr. Oca – obiteljskog, nacionalnog, vjerskog k nekoj ljubljenoj osobi, i to, dakako, Že i ... «. U o a u Na rubu pameti, adi se o Dokto o u p ijelazu od služe ja Do aći sko p e a auto o oj odmetnici Jadvigi Jesenskoj.
P idaje to e i iskaz ge a istki je i k ležologi je Mi ja e “ta čić , koja go o eći o K leži oj a od oj izogi iji ekspli i a da se p etposta ka o K leži kao izogi og auto a
ože azu jeti:
tek na temelju poznavanja eu opske g ađa ske kultu e t adi ije s k aja . i p e polo i e . stoljeća. Tko je že a u ti epoha a? Nitko i išta, a je až o, ep iz ato iće, sluški ja, od koje se u d ušt u očekuje da ispu ja a od eđe e
funkcije, ali koja nema nikakvih prava pa ije i d ušt e o , idlji aʼ. Vidlji a je a a o kao vlastita suprotnost, femme fatale, idealizi a a , uška že aʼ. Ne o a eći, s e je
p e iše do o poz ato, da se i da as ode o e za že ska p a a a az i f o ta a. Fe i iza je ode i pok et, još u ijek akti a . Mizogi ost je dakle u K leži o ije e
bio sam po sebi razumljiv dio tradicionalnog europskog Weltanschauunga pa se zato i o sâ , kao auto , lako ože etiketi ati kao že o za . A st a i stoje d ugačije. K leža je, kao izvanredan poznavatelj že ske psihologije, izg adio u je lji e, s až e že ske liko e, od kojih su eki eć po se i o i za ljudska, e sa o za že ska p a a,
feministkinje avant la lettre. T e a se sa o p isjetiti A e Bo o ga ili t agič e Va de iz Narubu pameti, ili Bo očke. “ e su to že e, koje h a o idu s oji pute i za to
plaćaju aj eću ije u. Tko K ležu d ži za izogi og auto a, išta ije azu io, pogoto o e ko pleks ost jego ih teksto a. Ali, čak i k jiže i z al i često p osuđuju a te elju ši eg ko teksta, egošto je auto sâ . )a auto a ođe og . a Balka u se e ože očeki ati d ugo ego da p ezi e že e, ili još p e iz ije, da ih e uzi a za
ozbiljno?
Up a o o dje ih po ezala K leži u izg ad ju že skih liko a s k jigo Ma Ell a
59
Ell a i u k jigu kao pi otal u točku k itičkog p o išlja ja iza ala sa p e st e o adi jezi a pio i skog statusa u fe i ističkoj k iti i p ikaza že skih k jiže ih liko a, a s kojo je
(uz Spolnu politiku Kate Millett, . započeop ojekt e izije k jiže e po ijesti ute elje po ajp ije u k iti i askuli e »politike od e i agi a ije«, kako to ističu Lada Čale-Feldman i A a To lje o ić u k jizi U od u fe i ističku k jiže u k itiku (2012:199). Ellmann i Millett su, kao i njihove nasta ljači e, k oz s oja k itička djela, t dile »da je k jiže a p oduk ija iz i o uči ko ita so ijal a p aksa koja a ži otu od ža a i dapače p e a ji a poth a juje
bilo mitsko-a hetipske ilo aktual e pat ija hal e ko st ukte« Čale Feld a i To lje o ić, : . Na jiho e posta ke ado ezale su se oj e fe i ističke k itiča ke. U o o e tekstu pozornost se ipak pridaje Ellmann s obzirom da je njezina knjiga, u odnosu na
Millettinu Spolnu politiku, u fe i istički k ugo i a ostala pop ilič o ezapaže a, te ije i ala za jet iji utje aj. Kao jed o od ele a t ih episte oloških i etodoloških jesta Ellmannina Raz išlja ja o že a a s akako jest iz alaže je te i a »seksual e a alogije« koji upućuje a ašu opću sklo ost da »s e fe o e e, ez o zi a a njihovu p o je ji ost, azu ije o u ok i i a aših iz o ih i jed osta ih spol ih azlika; te da ... klasifi i a o goto o s e iskust o po oću seksual e a alogije« Ell a , : . “eksual a a alogija, isto kao i, p i je i e, »pat ija hal o i a o išlje je« H l e Ci ous usp. Moi, : , od os o pe ipi a je s ih ži ot ih fe o e a u uško-že skoj dihoto iji, ko epti su iz azito p isut i i u ode oj s akod e i i, t ago čega s at a it i atiti se k zači ja ki i o ijsko-sati ičkog p okazi anja nazadnih patrijarhalnih struktura i njezinu deko st uk ijsko , de e t i ajuće stilu koji i a s až u su e zi u oć – jer bijes, koji se kao už ost u uta ilo kojeg o lika fe i ističkog djelo a ja tako često a etao fe i istki ja a k oz stoljeća, ipak nije jedini revolucionarni stav koji nam je dostupan. Metodološka it ost Ell a i a djela da as iz alazi se, politički go o eći, i u auto iči oj pozi iji i o iča ke2
koju je, kako eksplicira Moi (2007:65):
iz i o teško apasti je je p aktički e oguće u je lji o fiksi ati jezi ili jego tekst. U i o ič o diskursu s aka pozi ija sa u se e do odi u pita je te tako politički
60
a gaži a u spisatelji u sta lja u položaj u koje i jezi i o ič i diskurs a k aju čak mogao dekonstruirati njezinu vlastitu politiku. Ell a tu dile u ješa a tako što lastiti tekst op e a do olj i oje ei o ič ih ,sid ištaʼ kako i elati o jas o p edočila pozi iju s koje go o i.
Ell a i a se až ost ep ijepo o azi e i u či je i i da fe i ističke k itiča ke, koje su početko -ih pok e ule stu fe i ističke k itike poz atu kao k itika »p edodž i že a« p e da su se često pozi ale a Ell a kao a jed u od s ojih p eteča , »postoja o asta ljaju us ajati kao odel za lastita čita ja up a o o e katego ije koje Ellmann pokuša a deko st ui ati« Moi, : . Kako i se slič a polazišta u k jiže oj k iti i pokušala iz jeći it o je u ijek iz o a p ida ati až ost o i fe i ističko-k itički »sid išti a« koja a u ko tekstu aktual ih fe i ističkih p ouča a ja k jiže osti ogu ukazati a it a etodološka i episte ološka jesta koja se poto ogu ko istiti kao alatke u azotk i a ju i po išta a ju pat ija hal ih ste eotipova.
U a ede oj k jizi Ell a p epo učuje da do k aja isko išta a o aše lastite političke stereotipove kao s oje s u st ategiju ask i ka a ja istih. “lič o, oglo i se eći, či i i K leža k oz fo i a je i p edsta lja je že skih liko a u s oji djeli a. Pa kada Bilja a Oklopčić3 : kaže da su ste eotip
ovi, iz perspektive korisnosti, osnova stvarnog d ušt e og iskust a i da a te elju o e ko stata ije t e a p istupiti i K leži, s o zi o da je o aslijedio s e, ili a e eći u, li a i a a s edi e iz koje je potekao koje je u s oji djelima ponekad prihvatio, a ponekad i odbacio , tada je až o istak uti up a o K leži u s jes ost ko teksta i d ušt e ih o i u koji a je ži io, te deko st ui a je i p okazi a je
3Bilja a Oklopčić u a ede o e čla ku : kao to ož je ičea sko a tife i ističko
- izogi o asljeđe
kod K leže ističe p ikazi a je že skih liko a u djeli a isključi o u služ i tjeles oj ili duho oj uška u kao jego a adopu a, sje a. »Bit jiho a postoja ja u K leži u k jiže o djelu potpu o je gu lje je se e, s ojeg ja z og uška a. Potpu a i esk aj a podlož ost, aglasak a oso i a a poput ,luka ost[i] i ... u ijeć[a] ljupkosti, ig e, astje i a ja iga, olakša a ja i olakog uzi a ja, ... fi [e] sp et ost[i] u od osu a ugod e požudeʼ Nietzs he, : , e uspješ o o a lja je , jiho og p og i posljed jeg poziva (...) [-] ađa ja
61
istih u s oji djeli a. Up a o je očigled o auto iči o ploš o, o- ijelo čita je K leži e
Že e, p i če u u spekta a alize e do odi K leži ogući, i po s e u izgleda , k itički os t p e a uško-že ski od osi a i o odo i sta o i a o že st u uopće.
P i a alizi K leži ih že skih liko a alja pozo ost us je iti, s akako, a jego u često upot e lja a u etodu, od eđe je “ta ka Lasića (1989:39-40) –a titetičku tešku – koja a suge i a d oj ost, iz i u slože ost i az e ači e tu ače ja K leži ih liko a, te upućuje da u K leže ikako e ože o go o iti o t o i jed odi e zio al ih slika i
karaktera.
U prilog ne oguć osti jed odi e zio al og iščita a ja že skih liko a ide i K leži o p ih aća je Wei i ge o e4
teze (Spol i karakter, o iseksualitetu, p e a kojoj » i u o fološko i u ge etsko s islu e postoje čisti uška i i že e, eć sa o uška i že ska os o a supsta a« Ma ja ić, : . Dakle, e postoji apsolut o zla, de o ska, vampirska femme fatale ili, s d uge st a e, apsolut o u iže a, su isi a, i telektual o
inferiorna Že ka, kao i apsolut o i il o i falus o ad oća uška a . Vidlji o je to i u Ju go u ko eptu, a hetipu a i e kao že skih ka akte istika p isut ih u uškoj psihi te a i usa, od os o uže ih at i uta p isut ih u že skoj psihi.
4Go o eći o Ottu Wei i ge u i jego u djelu Spol i karakter už o je istak uti K leži u ega iju Wei i ge o e mizoginije te njegovo negiranje kulturogenog koncepta diviniziranog i vampirski demoniziranog esencijalizma
že st a Ma ja ić, : , ili kako je sa K leža ekspli i ao: »)a elet ističke oti e: go o iti ili pisati da as o Apsolut o Že st u a fo ulu Wei i ge – Strindberg –P z sze ski glupo je. P i ip Apsolut og Že st a
po o o e eptu: Že a je de o ski uda , boa constrictor, hladna, nijema, opasna zmija, koja nikada ne umije
da kaže p a u iječ u p a o ije e, koja ikada ije z ala Čo jeku da o jas i aš išta, koja ga nikada nije
poj ila, p ijeteći u od kolije ke do g o a s ojo a azo sko supe io ošću, a da as stoji ad ot o e i g o o Čo jeka kao uz iše a po jed i a t iju fal o, s ko o že a sa a ića skijeh: i s o u ijek z ale da će
ta mizerija upravo tako za šiti. Jefti a o a. F a uska fo ula Že ke ije i tako histe ič a i tako o dijski
62
To u i ogao p ido ijeti, ado ezujući se a p ethod u ko stata iju o o fo/ge etsko
nepostoja ju čistih uška a a/že a, K leži zapis iz jego ih d e ičkih zapisa u koje u odgo a a a Wei i ge o u izogi u teo iju o i fe io osti že st a:
Međuti : gdje poči je u a a ,že skoʼ, a gdje s ša a , uškoʼ? Gdje su g a i e
svijesti koje bi se mogle od editi? Nisa još s eo eke že e i u k jizi , koja i i ila zai po i ala z a je ili ud ošću “ hope haue di it, to su she e koje s o aučili , a da li je , uškoʼ u čo jeku zato a očito dostoja st e o, je su eki d ugi ljudi istoga spola napisali ge ijal e k jige? Međuti : kak a je že ska pa et u ajka a koje su sluški je čita oj o itelji? K leža, : .
P e a s e u a ede o e, kod K leže se, u atoč t d ja a pojedi ih teo etiča a i teo etiča ki, e ože go o iti o izg ad ji lič osti že e iz apsolut o uške izu e, u o o s islu u koje u je to, p i je i e, uočila i fe i istička teo etiča ka Millett u eć spo e utoj Spolnoj politici za romane D. H. Lawrencea, Normana Mailera i Henryja Millera, ili sama Ell a za auto e i e e ze te že skih k jiže ih djela poput A tho ja Bu gessa, “ta le ja Kauff a a, Ma uisea de “adea, Cha lesa Di ke sa te takođe No a a Maile a, ali i ogih d ugih. Njiho a k jiže a djela i k itičke katego ije koje upot e lja aju p i pisa ju djela, ali i komentiranju djela koja su apisale že e, e ste eotipijski p edodž a a že a koje ih sta ljaju u pod eđe i, a je ijeda diskurs s obzirom na to da se, kako to eksplicira Ell a : , »p e a k jiga a koje su apisale že e postupa [se] kao da su i sa e že e, a k itika se u aj olje slučaju upušta u i telektual o je e je pop sja i oko a.«
63
Takođe , dodala ih u o a u K leže kao e-mizoginog autora –p i opisi a že skih liko a K leža često ko isti hipe olizi a e ili F a gešo i od eđe je g otesk o-realističko -fa tastič e Bačić-Ka ko ić, izual e slike že ske fizio o ije kao i jezi ih ka akte ih oso i a. Up a o se u ti aglaše i s ojst i a že e kao proklete Femine, mesnate brinete,
i ti o zag ija e sta e ački e, alko og o e; kao demonske fatalne zlice ože u idjeti K leži o i o izi a je5 o odo ih d ušt e ih o i o ko ep ija a že st e osti, ali i uže osti. To i o izi a je slič o je isključi o a političkoj azi i i o ijskog odusa djelo a ja o o e Ell a . Nai e, kako to ističe i Moi (2007:61):
upot e o sati ičkih postupaka Ell a s jed e st a e uspije a de o st i ati da su sa e ko ep ije uže osti i že st e osti d ušt e i ko st ukti koji e efe i aju i a kak u st a u ît u s ijetu, a s d uge st a e da že st e i ste eotipovi koje opisuje sami sebe stalno dekonstruiraju.
P i je za to ože o uočiti u o dje a alizi a o K leži u o a u Na rubu pameti (prvotno o ja lje . u koje u auto često do odi u fokus kupop odaj e ač e »ko t akte«, a
kako bi demonstriranim tragikomič i s e a a ko p o iti ao:
g ađa ski at i o ijal i ste eotip a očito ogolje u Dokto o u braku (...). Tom p o od o te o o kupop odaji htjelo se, d ži , po učiti da je ač o-intimna veza zap a o t go i a, že a kupop odaj a o a, p ed et je ka ja, že ik i te es o
oti i a ... Bačić-Ka ko ić, : .
U o a u to u s jedoči gla i a ti ju ak Dokto , koji o jaš ja ajući lastiti ak sa
suprugom Agnezom ironijsko-oksi o o ski ko stati a: »Dok ije došlo do o og ska dala s Do aći ski , ja isam imao ni pojma da me na svijetu nitko ne mrzi i ne prezire tako toplo
5
64 kao oja lastita sup uga«6 K leža, : . Bačić
-Ka ko ić : -198) eksplicira da se u toj izja i ču a » uklea a/ishodiš a isao kako je g ađa ski ak hipok iza .«
2. Krleži a iro ija i iro ija fe i ističke kritike kao kritičko oružje
“ o zi o a to da u adu a lje i ko ept i o ije ije jed oz ač a iti sa o azu lji a a alitička poluga/alatka pot e o je ukazati a d oj e u i te iju, od os o odus i o ije
unutar navedena dva djela koja se pojmom uvezuju.7 Nai e, kako i se spe ifiča odus i o ije u K leži u o a u či olje ekspli i ao i sh atio, it o je ukazati a už ost p o at a ja ko tekstual og ok i a kao ključ og ele e ta u p o esu dekodi a ja i o ič ih naslaga (koje se mogu interpretirati na mikrostrukturnom – unutartekstualnom i
makrostrukturnom – iz a tekstual o pla u , od os o ža išta, kako to ističe Bo is Šk o : . P ouča a je K leži a totaliteta ože, ai e, postati p ouča a je po ijesti ideja i ideologija d adesetog stoljeća. »K leži e p iče i jesu po ijest, ali po ijest isp iča a a spe ifiča i o igi ala ači , kao ega ija ed os isle osti jed oz ač osti i a se a tičko i a fo al o pla u iskaza« Šk o , : . U to ko tekstu pot e o je p o at ati i jego o ko ište je i o ije, od os o »pe epti e d os isle osti« koja » ... i di i a oguć ost o e kog iti e pozi ije ... koja ust a i dopušta p o at aču da s ijet
idi k oz s ježi, o i o lik di a ič osti.« E o, : , u Šk o , 2003:53)
Nadalje, K leži a je i o ija ita dio st uktu al e di a ike, pose i e u o i dijelo i a gdje ju auto ska i te ija ko isti za p ije os z ače ja. »O a se poja ljuje kao eak ija a ,stal a po iža a ja i sa osažalje jeʼ, a ,se ti e taliza iju po ijestiʼ i a p o le , a io al og
6
Moj kurziv. 7
Spektar je i o ijskog djelo a ja, už o je apo e uti, iz azito ši ok. Dok se u adu p o at a kao politička,
k itička alatka za azotk i a je političkih/pat ija halnih usustavljenih struktura, s druge strane, ona ne mora
uopće i ati su e zi i a oj, iti o a ko espo di ati s politički st uktu a a. I o ija je, ai e, često upot e lja a a za os aži a je, jed ako kao i za p opiti a je ususta lje ih sta o a, što sjajno ilustrira povijest
sati e Hut heo , : . Li da Hut heo o ak u p i odu i o ije azi a »t a sideologijsko «, p e a kojoj i o ija ože fu k io i ati taktički, u služ i ši okog spekt a političkih pozi ija, legiti izi ajući i pod i ajući ši ok
65
ide titetaʼ« Šk o , : . U to ko tekstu i o ijska ža išta ogu figu i ati, p e a Paulu de Ma u usp. Šk o , : , kao apukli e u susta u koje ot a aju put p e a
sveobuhvatnijem usustavljivanju.
Za komparaciju upotrebljavanja ironije u romanu Na rubu pameti te ko ište ja i o ije u uta Ell a i a fe i ističkog disku sa i k jige Raz išlja je o že a a už o je ukazati a azličite pozicije koje zauzimaju navedeni autor i autorica. Ponajprije se razlika nazire u poziciji iz koje se ko isti i o ija: K leža i o iju ko isti u izg ad ji s ojih že skih liko a kao ože it i odus p okazi a ja i egi a ja pat ija hal ih p aksi, dok Ell a kao fe i istička k itiča ka i o iju koristi kako bi prokazala one autore i kome tato e že skih djela koji a auto i e i že ske liko e gledaju iz » uške«, po lašte e pe spekti e zasiće e ste eotipijski s jeto azo i a.
66
Dok askuli i položaj u jeziku o ilježa a za išljaj jesta a koje i ost a aj jelo itosti io oguć – jesta a koje i se oz ačitelj i oz ače o sjedi ili –že ski položaj oz ača a točku u kojoj se o z a juje sla ost i g eška askuli e logike. Kako tu ači Copje , že ska aske ada pokazuje ,da e postoji g a i a jezič og fe o e a, [...] e postoji oz ačitelj čija ijed ost e o isi o d ugo eʼ Copje , : . Nasup ot i a oj op e i uškog i že skog položaja, La a dakle p ikazuje asi et iju spolo a u kojoj se že ski položaj pokazuje po lašte i utoliko što že skost oz ača a, iječi a “hosha e Fel a , ,st a u d ugost [...] koja je zazo a utoliko što potkopa a sa u opozi iju uškosti i že skostiʼ Fel a , : .
“ d uge st a e, pot e o je p o isliti i o iju kao odus djelo a ja u uta fe i ističkog disku sa. L dia Rai fo d : , defi i ajući pod učje i o ije u ko tekstu fe i ističke kritike eksplicira kako »i o ija djeluje u uta sa ih st uktu a koje p opituje, po a ljajući p ipadajuća u je e ja a ači da egi a jiho u it ost i i pli i ajući tako da je p a a isti a potpu o d ugačija od p edsta lje e.« Po ezuje že e i i o iju, kao i fe i iza i i o iju, na te elju jiho a »d ost uka« od osa asp a ususta lje og po etka st a i: »o je
progovaraju unutar tog poretka – zap a o, u ećoj ili a joj je i, o je su od eđe e
usustavljenim poretkom – a ujed o zad ža aju pozi iju ,d ugog/eʼ u od osu a po edak«
(Rainford, 2005:3).
Nado ezujući se a p ethod u ko stata iju o ,d ugostiʼ položaja že e/auto i e, Rainford : i o ijski odus oz ača a kao fo u i te alizi a og fe i ističkog djelo a ja: kako eflekti a že ski d ost uki od os asp a pat ija hal ih struktura, tako ujedno njezinu d ugost o aća u jezi u p ed ost i afi ati ost, upot e lja ajući up a o d ugost za ega iju te i ā p e lada ajuće hije a hije.8 O o od eđe je ože se p i ije iti i a
8 Taka odus djelo a ja, p e a Rai fo d : , ože figu i ati kao o lik i ik ije u s oje s o
67
Ell a i »že ski« odus i o ije s o zi o da, kao žensko, direktno zauzima poziciju d ugosti iz koje egi a i su e zi o i o ijsko ošt i o up a o siječe i p okazuje o e
patrijarhalne strukture unutar kojih je detektirano sa o jezi o fe i ističko djelo a je.
Tu že sku i i o ijsku d ugost9
Linda Hutcheo : oz ačuje te i o »d ost uko -kazi ajuće i o ije« suge i ajući i ti e isto e e o eflekti a je i k itizi a je pozi ije u kojoj
se nalaze. Naime:
u izazi a ju i p opiti a ju hije a hije u kojoj ,že aʼ u ijek zauzi a pozi iju ,d ugeʼ – uo ičaje o pe ipi a a kao dodatak ,ideal o ʼ uško su jektu – i o ič a že a e t aži s oj lastiti su jekti itet kako i zauzela askuli i ideal. Nasup ot to e, o a ko isti s oju d ugost kao fo u , egati e slo odeʼ, odašiljući je at ag pat ija hal oj strukturi, a kako bi unizila sam (seksualizirani) autoritet (Rainford, 2005:4).
O o što po ezuje fe i ističku, od os o Ell a i u i K leži u i o ijsku ošt i u jest s akako jiho politički a oj –s azliko da ta politič ost dolazi s po ešto azličiti i tencijama i iz d ugačijih položaja pisa ja o koji a je alop ije ilo iječi.
3. Psihokarakteriza ija že skih liko a
S obzirom na to da je roman Na rubu pameti, p e a Ne e o u od eđe ju, o a iz ičaja, »esejistički o a u koje u gla i u ad je či e az išlja ja, a alize i idej a p e i a ja« Bačić-Ka ko ić, : , te o a u koje u K leža i u ioz o g adi s oje liko e, psihoka akte izi a jiho a u ut aš ja p e i a ja, o i eđuso e od ose pojedi a a i pojedi a s d ušt o , pokušat ću t ago a edenoga uspostaviti poveznice femininih
psihokarakterizacija iz romana s jedanaest stereotipova o že a a koje je p edsta ila Ell a
u gore spomenutoj knjizi Raz išlja je o že a a . P ito , s akako ću se p i ližiti
68
o o e što Bačić-Ka ko ić : naziva pod učje p i a ije, odnosno odnosu glavnoga a ti ju aka sa že a a, ako , i ti ošću.
Ellmannini stereotipovi u o o će adu figu i ati kao te elj a alatka za p o išlja je psihološke ka akte iza ije že skih liko a K leži og o a a. P ito , od eđe e ću
stereotipove ko istiti i a oditi u od osu a pojedi i že ski lik i jego e ka akte e oso osti koje su u o a u idlji e često iz izu e p ipo jedača.
Roman Na rubu pameti prvi je put u Zagrebu objavljen 1938. godine, a ponovno je tiskan tek
195 . Aleksa da Flake o a ješta a da epoja lji a je o a a u tako dugo
razdoblju:
alja p ipisati jego u političko a oju; pole ičke st a i e o a a pogla lje I
jeseči a ože iti pogled a s ijet) izravno su izazvane odjecima Staljinovih procesa ... . To je izaz alo K leži e otpo e e sa o p e a iti so jetskog ust oja ego i p e a ,li ijiʼ KPH/KPJ koja je tada je o slijedila opću politiku s ediš ji e Ko i te e.
O odo a išlje ja o o a u ila su podijelje a – s jedne strane bile su u upući a e žestoke osude, a s d uge je h alje kao ajslo odou ije K leži o djelo, s oje sta K leži zaok et »od o opoliz a k elati iz u i o aliz u« Flake , te je sta lja u sa e ho e su e e e h atske k jiže osti. Na rubu pameti jedini je K leži o a s p ipo jedače u . li u jed i e koji je ujed o i gla i lik o a a, u koje u je s ijet iđe iz su jekti e p ipo jedače e pe spekti e. O i psihološko-politički o a o K leža ulazi u sfe u političkoga o a a.
Bitno je za daljnji tijek ovoga rada istaknuti kako Flaker (2012) apo i je da je p ipo jedač
69
Taj tip p ipo jedača st a a oguć ost p oži a ja ,sadaš jegʼ e e a s ,p ošli ʼ e e o p ipo jedače e et ospek ije, ali i u ođe ja efleksija, iskazi a ih o ološki ili dijaloški i isti a ih u aslo i a pogla lja usp. O ljudskoj gluposti; I jeseči a ože iti pogled na svijet . K leži p ipo jedač po u je ik je u d ušt u , ili d ašaʼ koji a je i sa
p ipadao: poz aje g ađa sko zag e ačko d ušt o iz ut a, kao dokto p a a s od jet ički gledište , o tek jego suko s to s edi o , u koje u iz osi isti u lastitog iskust a, do odi do izopće ja, ali i do pu e spoz aje azličitih d ušt e ih
segmenata (Flaker, 2012).
G a d Ge ette : - o u ejed oz ač ost p ipo jedača, od os o a ato a sa sa i auto o azlučuje još detalj ije te t o i ko ep iju a ati og t okuta auto
-lik-a -lik-ato u ut-lik-a koje is o situ-lik-a iji u K leži u romanu mogli pripisati homodijegetsku fikciju,
odnosno odvajanje samog autora od naratora i lika. Doktor kao glavni lik i narator nije istoz ača s K ležo -auto o , iako se u ogi situa ija a ože ka akte izi ati kao K leži glas ogo o ik, kao što je eć istak uto.
Nadalje, ijeli o a se » ože do esti u s ezu s poetiko ezu lja, izopće išt a, o al e po u e p oti ,zd a oga s islaʼ koju je zastupao K leži su e e i ad ealiza « Flake , , u ok i u kojega ože o p o at ati i izg ad ju že skih likova te njihovu psihoka akte iza iju. Takođe , Bačić-Ka ko ić : za o a ističe až ost od osa pojedi a i g upe: »D ušt e i od osi isu sa o egula ego i utal a o a.«
70
stereotipove o že a a u k jizi astoji p okazati i deko st ui ati, i to izdaš o upot e o i o ije i sati ičkih postupaka. T ago a ede oga, Ell a ukazuje
kako ste eotip istodo o fu k io i a kao ideal i užas, kako uključuje jed ako kao što isključuje – kao, p i je i e, kada p i put pokazuje kako se ste eotip ,Majkeʼ iz o oža a og idola p et a a u kast i ajuću i ag esi u kučku ... Moi, : .
Iako su joj pojedi e fe i ističke teo etiča ke poput Pat i iae Meyer Spacks) prigovarale pisa je »u ka akte istič o že sko glasu« z og i o ijskog to a k jige te »že sku euh atlji ost«, Moi : -63) konstatira da upravo Ellmannina ironija razotkriva aspekte
patrijarhalne ideologije – a to je prikazivanje autodestruktivnosti svakog stereotipa koji se ože jed osta o p eo liko ati u lastitu esta il u sup ot ost. To ukazuje a či je i u da
takvi stereotipovi postoje isključi o kao e al e ko st uk ije u služ i ladajuće pat ija hal e
ideologije. Raz išlja je o ženama je svakako, a tragom navedenoga, knjiga o zlogukim uči i a išlje ja po oću seksual ih a alogija »a e p epo uka da is o s to p akso t e ali asta iti« Moi, : . “ ojo i o ijo Ell a je zap a o iz i o su e zi a i revolucionarna, dekonst ui ajući sati ički postup i a pat ija hal e katego ije že skog u iža a ja.
Vratimo se stereotipovi a že st e osti koje je Ell a opisala sljedeći edoslijedo : ezo lič ost, pasi ost, esta il ost, og a iče ost, po ož ost, ate ijal ost, duho ost, i a io al ost, popustlji ost, te »d ije epop a lji e figu e« – Vješti a i Rospija. Ell a i ih jedanaest stereotipova pokušat ću isko istiti u p edsta lja ju psihološke ka akte iza ije že skih liko a iz o a a Na rubu pameti – Agneza, Jadviga Jesenska i Vanda – sta ljajući p ito pozo ost i upozo a ajući a K leži e uo ičaje e gradbene postupke, kako ih naziva Bačić-Ka ko ić .
71
liko a, ti isti liko i ogu se p o at ati i u uta političkog ko teksta. P ito , it o je upozo iti da će, u o o slučaju, pokušaj političkog čita ja že skih liko a iti u s oje s o od aku od spe ifič og z ače ja koje u se p idaje u ko tekstu fe i ističke k jiže e
teorije – u kojoj se političko čita je ože p o at ati kao p ikaz s oje s og odusa djelo a ja iz pod eđe og položaja že a p oti ustalje ih pat ija hal ih st uktu a koje že u
uglavljuju u taj isti pod eđe i položaj. Tak o političko čita je, u a ede o ko tekstu a u skladu s ustalje o fe i ističko aksi o »oso o je političko«, o uh aća i o jaš ja a po ez i e iz eđu oso ih iskusta a že a o iteljska sfe a, eplaće i kuća ski ad, položaj že a u d ušt e o i političko okolišu i sl. i ši ih d ušt e ih i političkih st uktu a, političku analizu privatnih i/ili socijalnih pitanja, te eksplikaciju sistemske prirode opresije nad že a a. U k ležološkoj, pak, lite atu i politička sfe a se ko tekstualizi a i o ađuje u uta spe ifič og e e skog ok i a i p ipadajućeg K leži a k jiže o-političkog djelo a ja, te jego a od osa sp a o odo ih političkih te de ija. Že ske k jiže e liko e K leži a romana Na rubu pameti pokušat ću, k oz si oličku izu u, iščitati up a o k oz spo e uti K leži od os p e a o odo i politički eži i a u ko tekstu kojega jego e že ske liko e, kao s oje s e alego eze, ože o sta iti isključi o u dodi ost s K leži i politički stavovima.
Prije svega, potrebno je atiti se a K leži u ega iju f a uske fo ule Že ke, za koju K leža ko stati a da ije i tako histe ič a i tako o dijski ač a K leža, , u Ma ja ić, 2013:98). Naime, K leža usp. Ma ja ić, : u Eseju o Marcelu Proustu razlikuje dvije
vrste erotike – latinsku (francusku) i slavensko-germansko-nordijsku:
72
z ače u lju a i, kao i u ži otu, eu a oteže o, a a hič o sta je. Te slavenske anarhije u Proustu kao ni u Flaubertu nema.10
K leža o dje lik že e sta lja u e ta a a hič og sta ja d ža e koje u je i sa , sa s oje s i a a hoi di idualistički sta o i a, u ladosti io iz i o p i že .
Osi a K leži oj ega iji Wei i ge o e izogi ije, političko čita je že skih liko a u romanu Na rubu pameti pokušat ću p ikazati i a te elju K leži oga oda i a aktivizma
lite atu e či je i e Bačić-Ka ko ić, i jego a so ijal o oti i a og a gaž a a u uta kojega K leža k oz s oje d e ičke zapise, ali i pojedina literarna djela u kontekstu kojih p o at a i o a p ilaže ži otopise o ič ih ljudi. U s oju ik opo ijest pat je alog čo jeka K leža u odi i so ijal i/politički položaj že a »koje pate u jed oj užas oj šut ji« K leža, , u Ma ja ić, : . Nasup ot i iz u političke a o al osti/političkog kameleonstva11 K leža staje a st a u potlače ih/ oj ika/si oti je/že a ističući už ost
o al e ak ije a koju potiče opisi a je su o e i utal e s akod e i e12
koja se zbiva u zaleđu at ih z i a ja koji a je s jedočio:
I že a i a kojih su dje a sla ou a, i že a koje su s e zapile u očaju, i že a koje sa o plaču, i že a koje jes e i p e ijaju dje i h pte jače, i že a koje e ade išta ego u ekoj azijatskoj e oći čekaju ešto što o a doći K leža, , u Ma ja ić, : .
10
Moj kurziv.
11K oz oj a s oja pole izi a ja s akte i a d ušt e e/političke/u jet ičke/k jiže e sfe e K leža je o tao svoje (anti)sta o e o političkoj p e tlji osti i ud o osti, i zisti a ju a a istok atiz u što je uočlji o u
K leži i a ti ojalistički i a ti ido da ski st ategija a , d ušt e o ugledu i utje aju u atoč o al i edosta i a , o a histički azo i a, jugosla e skom integralizmu i klerikalizmu (usp. Flaker, 2012). 12» ... ži i o u g oz oj staji po kojoj teče g oj i [da se] utaplja o u oč a i i latu – u h atsko latu«
K leža, , u Ma ja ić, : . P ito je često isti ao » esposo ost h atskih političkih p aka da fo uli aju aute tič i p ojekt a io al e su e e osti, eć pog eška a s oje politike i ko p o ite st a
73
Uz K leži so ijal i a gaž a i zago a a je moralne akcije kojima daje glas bezglasnima, on aloga čo jeka upozo a a i a i di idual u o u, o u za slo odu od politike/političkog li e aliz a je »politika je a kotik ple sa.« Nai e, K leža slijedi Ma a “ti e a koji p e a s ojoj teo iji oći kazuje da čo jek u do a političkog li e aliz a e djeluje p e a lastiti i te esi a, eć p e a i te esi a d ža e i a ije “ti e , : . U istak uti sta o i a
nazire se Krleži i di idualistički a a hiza kao asljedst o spo e utoga “ti e a u uta kojega teži »a a hič o aza a ju s ega«, je jega:
uči ... ostalgija za o i što je ilo, a e će se iše atiti. ... Kada iz eđu jut a i rose i blistavih zvijezda nije ilo ičeg ego sa o i, z ijezde i osa. Bili s o slo od i kao psi. A da as iz eđu z ijezda i ose stoje i pe ati i kao jače sile. ... Je da as iše
nema paysagea, ni jablanova na ravnici, ni oblaka. Danas hodaju oko nas ljudi ao uža i do zu a i st ijeljaju s akoga ko hoće da isli kako s e to aš ije hu a
ud osti, kako o i st ijeljaju K leža, : .
K oz idealiza iju slo ode od s ih o lika ug jeta a ja K leža go o i o p og esu aloga čo jeka, o teži k utopijsko d ušt u, je uje u isti sku fojerbahovsku viziju dobrote hu a osti čo ječa st a. Iz o oga političkog/auto iog afijskog pa optiku a ogu se psiho-a alizi ati i že ski liko i u o a u Na rubu pameti, o a u koji gaji oge političke ko ota ije i pole izi a s o odo i politički dogmama, i s lijeve i s desne strane.
. . Ag eza kao de o izi a a že a-protivnica
Krenemo li anti-k o ološki edo p ikazi a ja že skih liko a sa oga o a a, p i že ski
74
Ag eza je, u od osu a Jad igu i Va du o koji a će iti iječi u asta ku teksta egati i a tipod, »o a piše a o i a pis a, p ijeti, u je juje, godi a a od ža a pa alel u i ti u ezu« Bačić-Ka ko ić, : – lik Agneze etafo ički oslika a o e »deko ati e h atske laži«, o u so ijalističko- ealističku st a u s kojo je K leža -ih i 30-ih godina 20. stoljeća žestoko pole izi ao i čiju je i ičku ep esiju p ozi ao.
Već p i p o e spo e u s oje sup uge, p ipo jedače a a a ija k eće u i o ič o to u. Nai e, Ag eza je »t i godi e pohađala slika sku akade iju, e z a se zap a o zašto udući da slika skog da a ije i ala goto o sa še o ikak og ... «, te hipe oli ajući i o ič ost: » oja [je] gospođa uopće ila s est a o ada e a i p edsta ljala u aši ali i zaostali p ilika a jed u kultu u, isoko od jego a u, u ajljepše s islu te iječi, lijepu dušu ... «
K leža, : -13).
Očigleda je sa kastiča p istup Ag ezi u ka akte u, pose i e u pokušaju pojaš ja anja jezi e slika ske etale ti a osti, koju p edsta lja kao st a od ja og i te esa, uopća ajući esh aća je Ag ezi a pohađa ja slika ske akade ije –» ... ne zna se zap a o zašto ... «. Očito je da K leža k oz Ag ezu izlaže sa kaza p e a g ađa skoj klasi, o ta ajući je kao že u e aš p ofi je e ada e osti, što i po Ell a i u od eđe ju oz ača alo ezo lič ost
i pasivnost, ali i naravno iracionalnost i og a iče ost13: » ... a toga o e ta, u lago ao i i, kada je astupila ez aske, u čita o dostoja st u s oje alog ađa ske og a iče osti, p iz aje , isa io aš a isi i ... « K leža, : –i telektual u po š ost, tupost i slabost14u seksual oj a alogiji s tjeles o sla ošću i k aj jo i sta o o č sto tlu kao
maskulinom, morem kao fe i i i Ell a , : . O ta a je Ag ezi e p aktič osti
13I o izi a i spo e že ske og a iče osti u K leži u o a u očituje se i p i o a ijes o dopisu iz Beča o s ti
Jad ige Jese ske : : »,Tko i ogao da i piše iz Beča?ʼ “ ijetlosi i o ot, s ei telige t i , šiljasti , ošt i že ski ukopiso « oj ku zi .
14Očigled ost
dekonstrukcijsko-i o ijskog ko ište ja ste eotipije že st a za jetlji a je u sljedeće itatu: »To
75
kao dio ste eotipa og a iče osti uočlji a je u aglaša a ju jezi e eda o itosti, s o zi o da že ska praktikalnost15 upućuje a e oguć ost ost a i a ja tež ji za elika i adah uta
djela. Takođe , »že e su pu o češće idioti p e a iz o u, ego li p e a lastitoj p i odi«
(Ellmann, 1968:109).
Ipak i u atoč fiziološko dete i iz u, že ska pasi ost ije eop osti a, pa se tako s aka že a po odo ože iskupiti i t a sfo i ati s oju pasi u p i odu u akti u. O dje ože o
uvesti svakako stereotip ajči st a »ko ista kao ilust a ija eksplozi e te de ije« Ell a , : u z ače ju og a iče osti ste eotipa i jego a puk uća. Ako is o htjeli dokazati da je Agneza dostojna dionica ovog stereotipa ože o u p ipo oć uzeti F eudo o usp. Ell a , : upozo a a je da i s aka ajka t e ala iti zado olj a z ajući da su jezi a dje a s et a i ispu je a, uz to ž t ujući s oje želje jiho i pot e a a. Ag eza tako optužuje s ojega sup uga da je up opastio jiho u s eću i uduć ost jiho e dje e, »uk atko, s e što je p edsta ljalo s hu je og ži ota« K leža, : .
Dokto s oji opisi a lastite sup uge upućuje a hlad ok ost i zast a je ost jiho a od osa, što je idlji o iz jego e ko stata ije da ju je za sup ugu uzeo iz čiste lade ačke ljubavi, a eskalira u njegovoj rezignaciji nakon saznanja da ga nitko na svijetu ne mrzi i ne p ezi e tako toplo kao jego a lastita sup uga K leža, : . Da Ag eza ije potpu o uzorna majka i sup uga čitatelju se daje do z a ja a sa o e početku eksplika ijo p ipo jedača i gla og lika/rogonje da ga sup uga a a pu ih seda godi a K leža, : . Oz ača a je Ag eze kao p elju i e a ati i tok de o izi a Dokto o u
15
Pojmom praktikalnost Ellmann (1968:87-90) oz ača a s oje s i podste eotip že ske og a iče osti u
ko tekstu kojega se ističe uška sposo ost za od eđe i id teo etizi a ja, u jet osti, duho osti i
napredovanja, dok su že e, pak, esposo e zauzeti lastiti sta , težiti ko k et i ži ot i
uspjesi a/dostig ući a, isu od až e iti sposo e či iti z ačaj a djela. Nasup ot, ugla o su s ješte e u p i at u do e u kuća skih poslo a u ko tekstu čega o a ljaju zada e poslove odgoja djece, brige o suprugu i
p eostale zadatke u sklopu ođe ja kuća st a, p i če u je isključi o it o da s oj posao o a ljaju uredno - bez
76
suprugu u stereotipizaciji kurve Ell a , : , kao što je uostalo i Dokto , od eđe
apstraktnim imenom16, stereotipiziran, i to sve do trenutka njegove anarhoindividualne po u e koju je ost a io u pedeset i d ugoj godi i ži ota. Nai e, s e do a ede e Dokto o e
pobune, njegov lik karakterizirala je pretvorljivost, pasivnost i nesposobnost za ikakvu p o je u lastitog u ili d aško g ađa sko d ušt o ukaluplje og ži ota, u uta kojega je e idlji a i e pose i e it a jedi ka. Dokto čita ži ot p o odi u uta o i g ađa skog d ušt a koje ga guše; » ... ja sa čita s oj ži ot p oži io zauzet tuđi pita ji a, az ijajući s oju e p etje a o ada e u i o ga izi a u gla u tuđi iga a« K leža, : . “te eotipiza ija i i o ič i upli u defi i a je Dokto o a lika adaje se sve do sudbonosnog po u je ičkog o ata:
Po tajanstvenom, svemirskom upravo zakonu ljudske gluposti, ja bih po svoj prilici bio poži io u s oji lastiti p otuslo lji a s e do g o a, epok eta , lije , po alo ogo če i p iglup, kao što eć čo jek ži i s oj ži ot po k č a a, s lja i a, s glupa i a, s p ijatelji a, azgo a ajući o seo i a oda, o itka a, o k a a, o k jiga a i k okodili a, o a očitoj ljeko itosti sljezo a čaja, o past a a i o o ski psi a, da ije došlo jed oga da a do o ata koji i se u o oj ašoj histo iji ogao patetič o az ati sud o os i K leža, : .
Nadalje, p e a Ell a i o e ste eotipsko od eđe ju ku e : -125) koje uspostavlja dvije dijametralno suprotne psihokarakterizacije: na jednome kraju, neosjetljive
16“te eotipizi a i i i o ič o oka akte izi a i su i ostali liko i okuplje i oko i dust ijal a Do aći skog –sati ički
su ka iki a i, » jiho a su i e a gogolje ski edupli i a a i go o e o tež ja a za eh atsko , o de ošćuʼ
(Oto-Oto, Hugo-Hugo , p edsta ljaju ,lud i uʼ' ili se k eću kao a io ete p e a taktu ji a ejasne i
esh atlji e glaz e; o i su, čak kada je iječ o Do aći sko , sa o aske i ezlič e, eljudske ,lutkeʼ, pa p edsta ljaju sa o iz p izo a iz ,saja skog pa optiku aʼ. G otesk o duhu u koje u je o liko a a ta skupi a liko a p ido ose i česte uspo ed e liko a sa ži oti ja a, apsu d o hipe olizi a je jiho ih iskaza usp.
Hugo-Hugo u apologiju Do aći skog , go ila je egati ih oz aka u p ipo jedače i iskazi a o ,u oji a aʼ,
, o al i k ete i aʼ, ,zloči ački poja a aʼ – koje se znaju pojavljivati u cijelim katalozima negativna
77
ku e kao ođe koja udi st ah, že a figu i a kao s oje s i seks-idol, a utjelovljuje ju do ekle Jad iga Jese ska, a d ugo e k aju, jest ste eotip pod eđe e lud i e koja izazi a osjećaj sažalje ja u ogućoj figu a iji Va de , dok is o Ag ezu ogli s jestiti u samu
sredinu. Ona posjeduje karakteristike i jednoga i drugoga kraja: svojim tajnim preljubom pokazuje li e je ost i eosjetlji ost p e a s oje u sup ugu, kojega čak i toplo zi, a aposljetku ga odluči osta iti; seda godi a ži i pod asko , piše anonimna pisma, prijeti i
ucjenjuje. S druge strane, Agnezina bezglasnost i pasivnost u romanu, te Doktorov odnos p e a joj kao ezlič oj, ei telige t oj že i: »Hoću li sada da ajku ili azo i ajku s oje
djece predam sudu kao preljubnicu, kad mi je ta da a i lastitu dje u u je ila da sa lud?« K leža, : , upućuje a jezi u pod eđe ost te izazi a od eđe u stu osude.
. . Jad iga Jese ska kao t agič a že a-po agači a
»Jad iga Jese ska ko t apoli a a je Dokto o oj sup uzi. P ipo jedač ju po t eti a enumerativnim izobiljem«17 Bačić-Ka ko ić, : Jad iga je:
da a a koket o u u čet deset i sed e, mesnata brineta iznad osamdeset
kilog a a, že a u posljed joj jese i uj e u ele ljepote. (...) Brodolomka svoje vrste, ta Jadviga Jese ska sta o ala je u isto hotelu ,E opaʼ, a isto e sp atu, u so i oj d jesta čet deset i šest, a go o ilo se po g adu da tu ži i kao eka sta hotelske a ješte i e, tako eći d ušt e e da e za ot je ije i ost a e koji e t aže sa o ljubav nego i do o odgoje u, duho itu i kultu u ko e za iju K leža, : -76).18
J. Jese ska je, ekla ih, sjaja p i je K leži e ejed oz ač e g ad je liko a – iako javno a ate izi a a kao e o al a aspušte i a, sa p ipo jedač s oji od oso p e a joj
kao i g ad jo ko e ta a i zapaža ja o jezi u ži otu, počet u o al oupit u pozi iju či i s e poziti ijo . »Lasić taka postupak d os je e ka akte iza ije azi a i a e t o i o ijo . Ta se i o ija ost a uje kao p oži a je, p etapa je, sup otsta lja je ,istog i d ugogʼ
17
78
odnosno hegelijanski kazano Ja i Ne-Ja u poti a ju i p i e e oj si tezi« Bačić-Ka ko ić,
2005:200-201).
O a je, ujed o i aj i u ioz ije k ei a že ski lik o a a, auto o a od et i a u čijoj je
psiho-karakterizaciji vidljiv svojevrsni od az K leži a a a hoi di idualiz a, po u e, o odo og pole izi a ja s d ža i i politički ho 19
:
t ost uka udo i a, aspušte i a, ez od eđe og za i a ja, p ilež i a, ži i od p odaje s oga lastitoga tijela. ... ila pod su jo kao k iju ča ka kokai a, pokušala sa ou ojst o, kaž ja a a izgo o z og e o ala ... K leža, : .20
J. Jese ska je jeda od liko a p e a koje u gla i lik, ujed o i p ipo jedač, ističe iz azite si patije. Međuti , Flake ističe »up a o o dje K. iznevjerava očeki a ja tadaš je
19 Veli i Visko ić u ko tekstu K leži a ja og pole izi a ja, ko stati a: »“ oji adikal i ja i
gesta a ladi je pisa očito želio iskazati s oje e i e je s hipok izijo i alog ađa ski duho u politi i, kultu i i ja o ži otu opće ito.«
20Jad iga Jese ska, iako je o al a izopće i a, s oje s a i di idualistki ja koja e p eza p ed d ušt e i
o a a i og a iče ji a a ije je i a u s hu ost a i a ja dolič oga že skog po aša ja, po t eti a a je kao poziti a lik, ep ijet o a i di idualka koja a a hič o iz ga a uglu d ušt e e o e o oga e e a s oji ,p o iskuitet i ʼ stilo ži ota. U lik Jad ige K leža je ug adio pojedi e ele e te iog afič osti, a te elju
čega Jad igu ože o do esti u dodi sa “alo o kao že o koja je sposo a isliti sa a za se e: »“ e ste i to egdje p očitali! Vi kupujete s oje isli i s oje isao e siste e po duća i a po od e o e, ije jajući s oja u je e ja, kao i, i fe io e že ke, s oje toalete, tako eći sezo ski. U s e u to e e a ud osti, i
isao og stila i ukusa. Rekla sa : e i se u i e...« K leža, : .
Jad igu adalje, iog afsko pa alelo , s K ležo ože o po ezati i a te elju jiho ih a tikle ikal ih i,
pre a Ž egače o od eđe ju usp. Bačić-Ka ko ić, , atradicijskih sta o a »“ e sa o e ša lo a, koja
jeste k jiže a oda ašeg e e a« K leža, : . K leži o od ija je/s jes ost o o odo i od i
stereotipijskim i konvencionalnim odnosima konze ati oga d ušt a auto ističe u s oji d e ički zapisi a
ko stati ajući: »Htio ih da idi A u Ka e ji u u postelji, i ti u, e aski a u, epos ed u, šta adi ta o, šta isli, kako se lada u ti opas i t e u i a, kada spol prevladava sve predrasude jednog konvencijama zagluplje og d ušt a?« K leža, : -131) (moj kurziv).
79
»lje i e«. »Poziti i liko « ije postao, p e a o a a »so ijal e lite atu e« ili so ijalističkog ealiz a p ipad ik o ga izi a oga ad ičkog pok eta. Nap oti , up a o je p ipo jedače ideološki disput s p edsta iko »si dikal os jes og i toč o od eđe og p o ajskog pogleda a s ijet« postao it i pogla lje k jige. Radi se o dje o pogla lju I
jeseči a ože iti pogled a s ijeti o sa ostal o disputu, ideološkoj ko f o ta iji koju je
Doktor vodio s jednim od svojih znanaca, a koja p edsta lja K leži otpo s ako totalita iz u. O o e liku, u isto z ače ju, p idodaje i Jad igu Jese sku kao poziti a lik koje u p ipo jedač kao K leži porte parole dodjeljuje istaknuto mjesto) – anarhoidnu že sku figu u, az at i u i o al u osuđe i u.
Iako u g ad ji Jad igi a o a esk og lika ože o uočiti pojedi e Ell a i e ste eotipove, kao i jezi u t agič u sud i u, it o je za ijetiti da je Jad iga k oz ži ot puto ala opte eće a oj i p o le i a i edaća a i oso i i ti i p e i a jima –
(...) i to jalovo hodanje raste u nevjerojatnu, tajanstvenu jednosmjernu sliku o zatvorenom malom gradu, o bezizlaznom lunjanju po tome malom gradu ili po malo eći g ado i a, u sliku o žalosti jed og že skog ži ota koji je p otekao a da se
zapravo išta ije dogodilo što i doista ijedilo da se poži i K leža, : .
Ipak i u atoč to e, Jad igu ože o p o at ati kao iz i o s aža i sa ostala , pa i a a hiča že ski lik koji se odupi ao d ušt e i o a a i p a ili a:
(...) Jadviga [je], po s oj p ili i, ila jed a od p ih aših že a koja se uz s eopće zg aža je s oje okoli e usudila da zapali iga etu a ajja ije jestu ašega g ada, u ka a i. Bilo je zap a o ečeg pio i skog u ti p i ja i iga eta a Jad ige Jese ske ... K leža, 2004:79).
Jad iga, takođe , it o opo ga a pojedi e ste eotipove koje je sjajno objasnila Ellmann,
80
og a iče osti kao femininog neiskustva, izdvojenosti, nevinosti i ojažlji osti, te
iracionalnosti –že ske e oguć osti ko st ukti oga i telektual og išlje ja.
)a jet o je da se Jad iga i ti o stidi lastitoga že st a, a p ipo jedač jezi uspjeh i ša u od osi a s uška i a ekspli i a up a o u to iza o i ti o osjećaju » lastite
išta osti.«
O a se podasti ala s oji p ijatelji a kao sag, o a se da ala s tihi i e a ješte i osjećaje k i je, a ako je to e e tual o i io sa o t ik, io je iz a ed o ud o
odabran, mora se priznati. Jesenska nije spadala eđu že e koje se laga o za o a ljaju K leža, : -79).
Na stvari je ponovno paradoksalno-a titetička st uktu a os K leži e a a ije. Jad iga, že a koja zi že e i to z og apsu d og azloga osi ži ota s ajko i ako – jer je u svojoj
mladosti idjela k a a i u A u kako ok i pod t eš jo , što je p ikaz o oga euglađe og že st a ez k i ke i laž e p et o lji osti koje joj se up a o gadilo ži eći kod ake u p o i iji; sa taj laž i o al: »i uloš i u kosi, i ide i, i zu i, i o al, i po ož ost. Vadli afilo a i, g udi stis ute, oko i pojastuče i, st uk u id o a , u je e ja laž a, u gla i sla a a u s u zlo a« K leža, : . Jad iga, isto tako, e oli i askuli i s ijet, p e da se »podasti ala s oji p ijatelji a kao sag« K leža, : . Razoča a a je u ljude, za ju je lju a aj eća laž
eđu laži a. »Jeda jedi i put lju ila je u ži otu, a i to je ilo glupo« K leža, : .
“ o zi o a pa aleliza »gu it ičkog usuda« usp. Bačić-Ka ko ić, : Dokto a i Jadvige, Doktor up a o u joj p o alazi sa ez i u, po oć i u i efe e u ži ot u suput i u –u od eđe ju Ale Waugh usp. Ell a , : –že u Bede : Doktor joj u potpunosti je uje kada u Jad iga o jas i da u je a o i a p ijeteća pis a slala jego a sup uga Agneza, s jo p o odi u a dio s ojega ži ota, u joj p o alazi slič osti s lastiti
81
»Jad iga je ila že a u eko s islu ido ita ... « K leža, : , što is o ogli
pripisati njezinoj intuitivnosti o kojoj, kao o vrsti stereotipa o že skoj i a io al osti, go o i i
Ellmann (1968:110-112). Intuicija i naklonost, prema Haroldu Nicolsonu (usp. Ellmann, : , d ije su gla e fe i i e li e, od kojih iti jed a e a a očite až osti u
(maskulinoj) diplomaciji ili pregovorima, kao i t i zič o uški li a a. U K leži u o a u Jad igi a i tuiti ost po eza a je s jezi o s e češćo epo je lji ošću i p az o je je ,
odnosno histe ijo / esta il ošću koja je že a a u ođe a, p i od a, dio jiho a ića. Tako Jadviga bizarno, bacajući ka te, p e idi izgled p e a a tske oso e koja i ekoliko da a poslije poku a a ata u liku »poli aj a«, a zap a o je p o at ač Dokto o e sup uge Agneze.
Jese ska je a ate izi a a i od ače a od d ušt a z og s oje p o iskuitet osti, o a je moralna izopće i a, p ilež i a i aspušte i a koja ži i od p odaje lastitoga tijela, ste eotip i od eđe je Ell a – kurva, ili u svjetovima F. M. Dostojevskoga – sveta bludnica. Jad iga, za azliku od Ag eze i Va de, posjeduje od eđe u azi u do i a t osti u
s oje u p istupu uška i a. No, o dje je oguće po o o se po esti K leži o a titetičko okos i o , te se zapitati je li Jad igi od os s uška i a st a jezi e lastite odluke i iz o a ili je u jeto a jezi i t au a a iz p ošlosti, jezi i i ti i p e i a ji a i u ut aš jo esigu ošću. Jad iga je ipak t agiča lik koji je s oj ži ot »a tistki je« sko čao sa ou ojst o što je i jezi jedi i uspješ i pe fo ati u o i p oti d ušt a a u u pa eti.
3.3. Vanda kao sakralizirana/idealna ljubavnica
82
uopće ljudske st a osti što se do ekle ože az ijeti u opisi a jezi ih fizičkih oso i a i jiho a od osa uopće:
O a je t epe ila od s akog, pa i aj e i ijeg dodi a uke, astapala se u g oz iča i
zanosima kao vosak, glas joj je bio tih, malko nagnjio, a oči – zelene vode majske, beskrajne, azli e e p oljet e dalji e. Di lje, pla e, z jezda e z je ske oći, at a
g lja i a, u je i, loko oti e, sta i e, o a suluda posljed ja oć u pe i oju pešta skog z je i jaka ... K leža, : .21
Va di lik etafo izi a o o što se zo e
vjerom u čo ječa st o, je o u ap edak ljudski, je o u ljudsku zajed i u, je o u ljudsku d ušt e ost, je o u eđu a od u olju uduć ost, u jed u iječ: s aga koja ije ljudska, ali k oz ljudst o p otječe, s aga z jezda a, su ča a, s e i ska (...)
K leža, 1956:148)22,
a o če u s jedoči Dokto o a žud ja za jo ako jezi a odlaska, esta ka, koji je ostao zak a ulje g a ata a, »u količi i o ih događaja što su po ijeli o u ijed u o a u kao papi atu ladi u« K leža, : .
Vanda, narativnim tijeko ad je, posljed ja p edsta lje a že a, zap a o je k o ološki p a Dokto o a lju a i a koja je utje ala a jego ži ot. O a je sak alizi a a figu a, že a-ž t a ali i fatal a že a, te p e a od eđe ju Bačić-Ka ko ić : jedi i že ski lik u o a u koji je karakteriziran bez mizogine aluzivnosti. Osvrnemo li se na stereotipove Ellmann, Va du is o ogli oz ačiti ste eotipovima spiritualnosti, iracionalnosti, popustljivosti u kontekstualizaciji kurve, sluški je i majke, te o a tič o ješti o .
21
83
Va da kao Dokto o a ideal a, želje a lju a , da je opstala, je ojat o i spasila Dokto o ži ot od ez ad osti i es eće koja ga je s ašla:
A da as, et ospekti o, tako se či i: da ije došlo p ije d adeset godi a do o og
katastrofalnog prijeloma s Vando , da je taj čo jek ogao da poži i s oji o al i , epos ed i ži oto , da se ajos o iji ago u je u iži io, o e i pao u čita iz p otuslo lja ... K leža, : .
Može se u o o t e utku az ijeti ishodište homo eroticusa i že e kao žuđene slobode s o zi o da se p ethod o a ede i odlo ko adaju oguća pita ja, kako ih ističe Bačić -Ka ko ić : :
Što je, dakle, u jet s et og aka, o iteljskog ži ota, s eće, ka ije e? P oizlazi li da i
Doktor sve nabrojano ostvario, da je osigu ao p a i iz o že e? Je Ii Va da ila ,p opus i aʼ za p a e ži ot e poteze i ost a i u s eću? “ eća je, dakle, ost a i a ako ideal a že a e otputuje, e u ije se ili ije o al o isk a e a. ... Može o li zaključiti da su oso a s eća i ijed osti ži ota direktno ovisni od (ne)ostvarive ljubavi? Vanda je odgođe a s eća. Va da je edo še a ,k ađaʼ i ala je uža... i p etposta lje i s isao ži ota. Ostalo je ko p o is i dosada pod poplu o jed olič og aka.
Že a, dakle, p e a i o ič oj ko stata iji Ell a : s ojo d e o sposo ošću ople e juje čo jeka koji je zalju lje u ju. Že i a je uloga potpu o od i a je od oso ih p efe e ija i služe je d ugo e, p i če u kod Va de dolazi do ko flikta iz eđu
84
oleći a, s ag jili podoč ja i a, ajka koja je po je o ala u sa še o suludu p etposta ku da je lič o odgo o a za s t s oga djeteta ... « K leža, : .
Opisi a s oje i i ijal e st asti koju je osjećao p e a Va di ogli is o je oz ačiti i
o a tič o Vješti o , ča o i o koja uška a osta lja espo oć i i opije i : » ... aša ač a, ot o a a lju a z elih, esa glad ih ljudi zauzela je di lji, oluj i o lik p ilič o zaslijeplje e st asti« K leža, : . Dokto o a zača a ost Va do i lju a i koju je osjećao p e a joj očituje se u autoa alitičkoj ispo ijedi o i te zitetu ola za olje o že o :
... ja sa u lao od a ja og ola za že o što i se o javila kao skupocjen firentinski brokat, kao Brahmsov valcer odsviran na harfi, daleka, čud a, s a u o e t ikou, kao krotiteljica zmija23, i išlja e asplete e kose, a topla joj suza klizi po ojoj u i. Gdje
su o e aše di e oći a ije i ... K leža, : .
Kako od eđuje Ell a : , te pot đuje Va di po atak oko i a es et og aka –
odgovornosti, diskreciji i posluš osti – ča o i a ipak o a dokazati da je do a g ađa ka. Očito je da i o ija s akod e i e ad ašuje s o e.
Že ske likove u romanu Na rubu pameti, odnosno Vandu i Jadvigu Jesenku koje su stavljene u pod učje slo ode – političke, o al e, ljudske, z jezda e te Ag ezu kao egati i a tipod o og utopijskog p edsta lje og po ajp ije u o a esk o liku Va de, ože o p o at ati u sklopu estetskog/poetskog ačela teksta. U uta a ede oga ačela p o at a o i i ti e/e otske p ipo jedače e doži ljaje – doži ljaje pjes ika koji »s oju lastitu poe u« posta lja kao a titezu »s ijetu ljudske gluposti, izo liče osti i ko u ističko a tiesteti iz u« usp. Flake , ; s ijetu političkih a o al ih sta o a, s ijetu ili d aša. Poetsko ačelo zastuplje o je i u z i a ju a te asi Do aći skoga a kojoj je »ko ulzi o, ah ito, suludo ačelo« u figu a iji Ag eze kao egati og a tipoda humanih, moralnih
85
sta o a sup otsta lje o iz a jsko , »p i od o uslo lje o « p osto u » jet a u keste o i a, čaka, jeseči e i os ate z jezda e tiši e« Flake , – u figuraciji
Vande kao sakralnog Že st a i Jadvige Jesenske kao anarhoidne individualke. Sakralizaciju Va de u ko tekstualiza iji »lju a i p e a čo jeku kao tak o « te »s age z jezda e, su ča e, s e i ske« oz ača ajući s agu i je u u Čo jeka , i a a hiza iju Jad ige Jese ske
(nasuprot mentalitetu, cinika, Jadviga figurira kao sloboda /p i oda Čo jek ože o do esti u dodi s K leži o ast al o st ategijo kojoj p ipada i “alo a »Te je kod že e
aj a je až a st a ! Važ e su z ijezde!« .
Osi toga, u g ad ji že skih liko a za jet a je i ste eotipizi a a tipič ost Ag ezi a lika koju je oguće a alizi ati u ko tekstu jezi e alego eze i ičkog političkog eži a s koji je K leža često pole izi ao. Up a o z og toga K leža tako izdaš o ko isti i o iju u g ad ji njezina lika – u s hu p okazi a ja o odo ih političkih i t iga i laži, upozo a ajući tako čo jeka a te iste laži i potičući a i di idual u o u, o u za slo odu od politike/političkog li e aliz a, je politika je, kako je eć u tekstu istak uto, » a kotik ple sa«. “ d uge st a e, Jad igi je p ida e olu io a i, a a hič i naboj, a njezin karakter ilust i a ste eotipizi a a »atipič ost«. I o ijska ža išta p isut a u g ad ji jezi a lika, poput e u e ičkog izo ilja u o ta a ju jezi e fizičke poja e, ogla i iti up a o o o jesto p okazi a ja pat ija hal ih seksističkih st uktu a ukaluplje ih u isti o aj politički susta kojeg si olički i alego ijski ep eze ti a Ag eza. A a hič i i su e zi i a oj p isuta u Jad igi u liku ogao i iti efe e ijska o je a K leži ih a a hoi di idual ih sta o a u z ilji. U izgradnji pak Vande, zamjetna je odsutnost mizogine aluzivnosti prisutne u narativnim postup i a p i izeli a ju že skih liko a Jad ige i Ag eze. Va da je, takođe , do ekle izuzeta iz političkog pa optiku a p edsta ljajući s oje s u utopijsku st a ost; osi toga, ironijska je ošt i a u jezi u slučaju pop ilič o tupa.
Takođe , u ok i u g ad je že skih liko a K leži a o a a adaju se i ste eotipovi, odnosno
86
Dokto o ži ot u koje u je oguće u dodi ost do esti K leži u ezaokuplje ost
povijesnim tijekom i globalnom ljudskom sudbinom – ako se po ede o Ž egače i od eđe je usp. Bačić-Karković, : kako K leža ije s at io o kolekti istički si teza a, ego o t e u i a i ti e s eće. )a š o eksplika ijo Bačić-Ka ko ić
(2003:85):
“k o ita s eća, kako sa astojala izdedu i ati u K leži u o a u Na rubu pameti trebala je biti ostvarena s Va do . Kako je ta s eća iz akla Dokto u, ijela se pi a ida
ijed osti do o i a, čast, d ušt o, a a očito ak i o itelj , ahe ilaʼ. ) ači li, po o o pita , ešto d ugačije i to i a o, da su do o i a, čast, d ušt o, ak i obitelj kontekstualno su-od eđe i? Da je, ai e, iz K leži a o zo a i ti a o aj epi e ta iz kojega se p ih aća ili od a uje, iz kojega se fo i a i odeli a eka svjetonazornost?
4. )aključak
Primijeniti jedanaest Ellmanninih stereotipova a K leži o a Na rubu pameti i
pripadajuće u že ske liko e oguće je z og s od osti kod u adu a ođe ih auto a i auto i e us je a a ja i o ijske ošt i e p e a o o e što je už o deko st ui ati, istodo o ko isteći političke/d ušt e e ste eotipove kao alat sa ou ište ja istih. K leža, či i mi se, kao i Ellmann, prokazuje onodobne stereotipove o že a a i o uško-že ski od osi a k oz
87
No a a p isut i a u d ušt u i e e u u koje u je ži io s akako ije podilazio, eć ih je d ušt e o-a gaži a i pisa je – iz oseći često po ijest alog čo jeka i jego e utal e
svakodnevice kao poticaj na moralnu akciju –či io idlji i a.
T ago a ede oga, e ože o je e i ilo p a ed o iti isp a o p e aK leži stati uz ok o i auto i a i auto i a a koji K ležu p ozi aju za izogi og auto a, što ože o potk ijepiti ko stata ijo o K leži u zazi a ju od jed odi e zio al osti, zazi a ju koje se ože uočiti i u izg ad ji jego ih že skih liko a –često o ki ja p oti lastite teške ži ot e sud i e, ali i o ki ja za ljudska e sa o že ska p a a, iako su isto e e o od d ušt a perpetuirane kao odmetnice, anarhistkinje, zlice itd.
Auto o a s jes ost o az i o li i a d ušt e og ug jeta a ja idlji a je kroz njegovu idealiza iju slo ode kao s oje s e utopije ljudskog p og esi og ži lje ja, a odustaja je od o odo ih ko e ija i o i uočlji a je k oz K leži e at adi ijske sta o e i ko stata ije. Neke od jih ug adio je i u že ske liko e o a a Na rubu pameti – primjerice, Jadviga Jese ska ije t adi io ala že ski lik, eć a a hoid a od et i a koja e p eza od k še ja ustalje ih ko e ija. Tak i i slič i s oji g ad e i postup i a K leža up a o p okazuje o o što Ell a azi a seksual i a alogija a »“ e su fo e o uh aće e
ašo ko ep ijo uške i že ske a a i« .
Go o eći o K leži u p okazi a ju pat ija hal ih p aksi až o je spo e uti i o o Vječ o Že sko koje se često alazi u e t u a a hič og-političkog sta ja poput “alo e koja trijumfira nad i ičko politiko laži , a koje u se K leži p otago ist često ok eće – kao
utopijskom odnosu s voljenom osobom u dijametralnoj suprotnosti s autoritetom a io al i , je ski , politički i sl. koji p edsta lja t adi io al e, i ičke, ep esi e,
88 5. Literatura:
Bačić-Ka ko ić, Da ijela . O a i K leži i o a i a II: V ažji otok , Po atak
Filipa Latinovicza (1932), Na rubu pameti (1938), Flu i e sia: časopis za filološka
ist aži a ja, 15(1):59-90
Bačić-Karko ić, Da ijela . D ugo čita je: k jiže ok itički teksto i i studije, Rijeka: Izda ački e ta Rijeka
Čale-Feld a , Lada; To lje o ić, A a . U od u fe i ističku k jiže u k itiku, Zagreb: Leykam international d.o.o.
Ellmann, Mary (1968). Thinking About Women, New York: A Harvest book, Harcourt Brace
Jovanovich, Inc.
Flaker, Aleksandar (2012). Na rubu pameti, K ležija a, Leksikog afski za od Mi osla K leža, http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=636, (10. 6. 2015.)
Ge ette, G a d . Fikcija i dikcija, Zagreb: Ceres
Hutcheon, Linda (1991). Splitting Images: Contemporary Canadian Ironies (Studies in
Canadian Literature), Canada: Oxford University Press
Hutcheon, Linda (1994). Irony's Edge. The Theory and Politics of Irony, London and New York:
Routledge
Jung, Gustav Karl (1996). Aion, prev. Zlatko Krasni, Beograd: Atos
K leža, Mi osla . Davni dani: zapisi 1914.-1921., sa a a djela Mi osla a K leže, s . 11-12, Zagreb: Zora
K leža, Mi osla . Na rubu pameti, Zagreb: Biblioteka Jutarnjeg lista
Lasić, “ta ko . K ležologija ili Po ijest k itičke isli o Mi osla u K leži. K itička lite atu a o Mi osla u K leži od . do ., Zagreb: Globus
Ma ja ić, “uza a . Glaso i Da ih da a: t a sg esije s jeto a u K leži i zapisi a
1914-1921/22, Zagreb: Naklada MD
Ma ja ić, “uza a . K leži fe i iza ili Saloma + Melanija, to sam ja!, Kazalište, (53-54):96-106, (http://www.hciti.hr/web/wp-content/uploads/Kazaliste-53_54-za-web.pdf) (10.
6. 2015.)
89
Moi, Toril (2007). Seksual a/tekstual a politika: Fe i istička k jiže a teo ija, p e . Maša G dešić, )ag e : Bi lioteka “INTAGMA
Ne e , K eši i . Iz eđu dog e i slo ode, predgovor, u: K leža, Mi osla (1996). Na rubu pameti, )ag e : Školska k jiga
Oklopčić, Bilja a . “te eotipija u p ikazu že skoga lika u ge ealoški iklusi a Willia a Faulk e a i Mi osla a K leže: Eula Va e “ opes i Cha lotta Castelli-Glembay,
Flu i e sia: časopis za filološka ist aži a ja, 20(1):99-118
O aić Tolić, Bilja a . Čita ja Matoša, Zagreb: Naklada Ljevak
Rainford, Lydia (2005). She Changes by Intrigue: Irony, Femininity and Feminism, Amsterdam – New York: Editions Rodopi B.V
“ta čić, Mi ja a . K leži a a od a izogi ija, i te ju, Zarez br. 358, Zagreb, 8. 5. 2013, http://www.zarez.hr/clanci/krlezina-navodna-mizoginija, (15. 3. 2014.)
Stirner, Max (1976). Jedi i i jego o las išt o, Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO Šk o , Bo is . Iro ija i o a : u K leži i la i i ti a: po o o iščita a je i o ijskih
ža išta u o a i a Mi osla a K leže, Zagreb: Naklada MD
Visko ić, Veli i (2012). Polemika, K ležija a, Leksikog afski za od Mi osla a K leže, http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1222, (24. 4. 2015.)
90
Mari a Tkalčić
ANALYSIS OF FEMALE CHARACTERS IN KRLEŽA'S NOVEL
NA RUBU PAMETI
BY
EXAMPLE OF ELEVEN STEREOTYPES OF MARY ELLMANN
Abstract
In this paper the aim is to detect the places which refute allegations of some theorists (like Biljana
Oklopčić, Du a ka O aić Tolić a out Mi osla K leža as a isog isti autho , ased o his forming
of female characters, in this case, through the example of the novel Na rubu pameti. Considering
ofte egle ted a tithesis, ultidi e sio alit , a d o ple it of K leža's p o edu es at efi i g of
his characters, this paper makes a conclusion ega di g K leža's e posu e of the ste eot pi al a d
sexist understanding of womanhood through the usage of ironic acts. Based on this, the paper tries to
establish a connection between the formation of female characters in the novel Na rubu pameti and the book Thinking About Women by Mary Ellmann. In this book the author suggests usage of the
political stereotypes as a strategy for their unmasking. Ellmann, in her book, talks about thinking by
using sexual analogies in the western world. The product of such thinking are eleven stereotypes
about women processed in the book: formlessness, passivity, instability, confinment, piety,
ate ialit , spi itualit , i atio alit , o plaisa e, a d »t o i epa a le figu es« – the Shrew and
the Witch. Aforementioned stereotypes, in this paper, are used in the forming of feminine psychic
cards in the novel Na rubu pameti.
Keywords:anarchoindividualism, feminism, misoginy, polemics, stereotypes, female characters
