Dr TOMISLAV ISEK
DJELATNOST
HRVATSKE
SELJAiTN
STRANKE
U BiH DO
ZAVODENJA
DIKTATURE
"SVJETLOST<, OOUR IZDAVACKA DJELATNOST, SARAJEVO 1981.
t I
i
Recenzenti:
Prof. dr MILORAD EKMECIC Prof. dr ATIF PURIVATRA
eob.c66
Tqt
76
gYr
n(
Redakcioni odbor:
Prof. dr JELENA BERBEROVIC, prof. dr VL{QIMI,R D-URO DEGAN, PI9f.-$I MUSTA_FA IMAMOVIC, prof. di
-PUSIN
KECMANOVI€, prof. dT ZDENKO LESIC; prof. dr VLADIMIR SULTANOVIC
UVOD
U nekoliko posljednjih godina naSa istoriografija je obogaiena sa nekoliko vrlo vrijednih radova o politidkim strankama u nas izmeclu dva
Jugoslavije (KPJ) da bi se, potom, osjetila nasusna potreba prisustva i tzv. graclanske komponente. Do danas nije iza5lo ni jedno sveobuhvatnije djelo o najveioj gradanskoj politidkoj stranoi hrvatskog naroda >Hrvatskoj se-ljadkoj stranci< (HSS).
Globalno natuknuti presjek tendencija u nasoi savremenoj istorio-grafiji, i saznanje o znataju izudavar-rja politidkih stranaka uopSte, nameie zakljudak o opravdanosti naudno-istorijske obrade djelatnosti HSS uopste, a ri u Bosni i Hercegovini. Aspekt problema koji iemo tretirati ne dini se ni u kom sludaju dudnim pored saznanja o nepostojanju istorije naroda Jugoslavije izmeelu dva rata, nepostojanje istorije HSS, ili pak istonije Bosne i Hercegovine. Opravdanost izbora ove teme proizilazi dz spoznaje da je poseban interes HSS prema BiH bio ispoljavan od prvih dana posto-I Demokratska stranka i politidki odnosi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Beograd, Institut za savremenu istoriju, 1970. god. 619 str.; Svetozar Pribiievii i Samostalna demokratska stranka do Sestojanuarske diktature.
Zapreb, Institut za hrvatsku povijest, 1972. g., 270 str.: _Juqoslovenska musli-maiskd organizacija u politidkom'livotu Kraljevine SHS, Sarajevo, Svjetlost 1974,658 sti.; - diugo iidanje 1977. godine, str. 459; .slovenska liudska stranka i:.riostou"niko ujedi"njen1e iOtZ_1l|| Beograd, Institut za savrsmenu istoriju, 1973, 5t5.
t-. Kao Sto je vei redeno, HSS je, osim sto je bila u svim fazama posro-janja hrvatska, uvijek sadrZavala i epitet seljadka.
- Motivi za opredjeljenje ,istorijske obrade jedne od kornponenata dje-latnosti najveie politidke stranke hrvatskog niroda izmeclu dva svjetska
. - -t l4itlgvii M., Ekonomska historija Jugosravije. zagreb, Ekonomski pre-gled, 1958, 18. str.
r-V..Stipetii, Kre
r. V.,Stipelii, Kretanie i ^te^ndenc_ije u razvitku poljopri na-podrudju NRH. Zagreb tSSg; T. Karaman, p.i"ied;i';tku poljoprivrednePrivt'edni poloZai Habsbur5koi Monarhiii
sLr. 283-374; Karaman I., privreda i
drustvo Hr'atske u xrx" itoike".-2";;;L, rnstitut ,t h*;;d
str.;b"'"i:Tli,-iasl
-Vin_ski dr Ivo, procieni kapitjla ria podrudiu H;-;t-;k" rr razrtohlirr
str'; _Vin_ski dr Ivo, procjeni- kapitjra- tir p-6aniei" ii*;t";i; ;';;;;bdri';
\ry:d"
dva svjetska rata.' piiloii
'
i"
--
"toriorirt"
--p&i:"J -
urr"trt",
-Z"ii"6
laffu"
1967.dva svjetska
.utu-'-p'loii'i""!r"i.'frr"riii-ij*r:ii#'ri"ir""dk";'2;;:U
rata su vi5evrsni. Jedni, op5tiji, proizilaze iz dinjenice da politidke stranke kao takve, (sui generis) piedstavljaju dio temelja savremenog burZoaskog drustva, a drugi konkrelniji, iz potrebe da se istraZe i objasne osnovni faktori politidkog hivola naSih naroda u periodu od 1918. do 1941. godine.
duZe vremena nije bilo nikakvih kontakata.
znadaja pri njihovom stvaranju.
Ta stranka se razviiala tt ovisnosti od stepena razvijenosti drustve-nih i ekonomskih, u p.jj" svega klasno-politidkih odnosa u Hrvatskoj s podetka XX stoljeia. Njena pojava je u stvari bila odraz postojeiih
klas-a Dr R. Lukii, Politidke strklas-anke. Beogrklas-ad, Nklas-auinklas-a-tnjigklas-a^1966, fil' t FrseGJtriolii" Sfl, str.66; Opsirnije o.selu i.-politici KPJ od 1919. do 1929. vidiet'! u radu dra N.'Babiia
.obj-avljeriom
u oPriloziman Instituta za isto-riju, br. kf-Xtf , Saraievo 1975-1976, str. 133-150.
" ' u Vieittuc J., iaa i iakljudci Prve, Dr:uge i Treie konferenciie KPJ, Zbor-nik radova T/1959, str.260.
'-^* ^;i'"":lh-'v.'I.',^'tiibrana
dela, Tom II, knj. I. Beograd, Kultura 1950, str. 70.
partijskoj borbi, ne treba da vjerujemo na rijedi nego treba da prouda-vamo. . . Sto one rade, kako one postupaju prilikom rje5avanja razni]n politidkih pitanja, kako se ponasaju u stvarima koje zadiru u zivotne
8 ,U sitnu burloaziju spad_a pre svega i srednie selja5tvo, kao njen najma-lgyniij prodstavnik, zatii grhdske zanarlije i tzv. slobodhe pr<ifesijeo . zinei n.. Dt3alektidki i istorijski materijalizam, Beograd, Rad, 1952, knj. III str. 73.
e Kao u bilj. 4, 30.
_:_: ,o U,pir,T.t Svajceru u loje.p go.vori o prudonu Marks je siajno okarakte-:y::39, potrtieku utogu sitrlp.burZoazije: "sirni burZuj... sasiavljeir je's jedne s[ra.ne' r 's druge strane'. Takav je on u s*ojim ekonomskim inferesima. . . i u 9v9j_9J pohtrci . . . takav je u-svademu. Or i" Zivo protil,uredjeo. >Izabrana delao I/370. Prema: Ziherl Boiis, ib., str. 7g.
interese raznih dru5tvenih klasa. . .o11 Iluzorno bi bilo zavaravalt se da su takvom orijentacijom istraZivadi liSeni veiih ili manjih pote5koia. I to bez obzira koja se od tri osnovne funkcije proudar,a: da li stvaranje poli tidke ideologije, organiziranje izbora itri pak, vrSenje funkcije vlasti u bilo kom vidu i obimu. U ovom radu je, kako u istraZivadkom postupku, tako i kod ocjenjivanja stranke u cjelini, do kraja sprovodeno stanovi5te po kome ne treba ,rispitivati vrednost politidkih stranaka na apsolutatr nadin, van prostora i vremena, nego na relativan, jedino mogui nadin ti. s obzirom na prostor i 'r,reme, odnosno na druitvo u kome one postoje i deluju".l2 Ovakav tretman HSS moZda je i bio uzrokom izvjesnih diver-gencija izmeelu ocjena koje ic se sretati u ovom radu i onih dosadainjih. Polazeci od sumarnih saznanja o ulozi siranaka u politidkom Zivotu burZoaskog druitva uop5te, te od mjcsra i znataja koji je imaia FISS u periodu dok se na njenom delu nalazio S. Radii, cilj ovog rada je da, u zavisnosti od raspoloZivih istorijskih podataka, obradi njenu djelatnost u Bosni i Hercegovini. Ovakav koncept rada, viSestruko znadajan i inte-resantan, stavljao je obradivada pred ne rnale potcSkoie. On je u svoj svojoj punoii iziskivao potrebu analitidkog izudavanja pitanjA iz istorije same HSS od njenog osnutka, koja nemaju neposredniju vezu sa predme-tom istraZivanja. Takav metodolo5ki postupak nameLnlro se kao ,conditio sine qua non" uspje5ne obrade za cijelri vrcmenski period koji pokriva tema (1904 -1,929. godina). U krajnjoj liniji trcbalo je pcrmanentno voditi raduna o odnosu op5teg (dijela koji se tide iskljudivo istorije H/P-R/SS), i posebnog (njenih pogleda, odnosno, preteZno politidke aktivnosti u BiH). Iluzorno je bilo pratiti iskljudivo njenu djelatnost u Bosni i Hercego.rini, kada nisu postojale analize i ocjene o toj stranci za tretirani periiod.
Seljadki pokret u Hrvatskoj i njegovi refleksi u ostalirn dijelovima naSe zemlje, pa i BiH, u svojoj osnovi posmalran je i ocjenjivan kao sastavnri dio ostalih seljadkih pokreta u srcdnjoj i jugoistodnoj Evropi. Ideolo5ko-programatske osnove i oblici djelatnosti H/P-R/SS imaju dosta zajednidkog sa slidnim pojavnim oblicima u ee5koj, Slovadkoj, Madarskoj, Rumuniji ili Bugarskoj. To je i prirodno, jer se selja5tvo po svom nacio-nalnom, sooijalnom i opSten politidkom poloZaju n uslovima nakon svjet-skog rata na5lo u veoma slidnom poloZaju. S. Radii je, joi u ranoj mladosti, na svojim dugim dadkim putovanjima, uodavao slidnosti poloZaja naroda u veiini nabrojanih zemalja. Nesumnjivo je, cla su i veze (lidne, partijske i teorijsko-programatske) sa dr Svehlom, Stambol,ijskim i dr. u periodu od 1918. godine uticale na njegovu taktiku i strategiju. Oni koji se budu bavili istorijatom stranke, ni u kom sludaju, neic moii zanemariti ovaj aspekt HIP - R/SS. Ovdje je on samo spomenut s namjerom da stavi do znanja ditaocu potrebu sagledavanja konkretno tretiranog materijala u kontekstu seljadkih pokreta na Sirem balkanskom i evropskom planu.
Dok se radilo na istraZivanjt za ovu temu i njenom tekstualnorn uoblidavanju, gotovo ni jedno fundamentalno pitanje iz istorije stranke nije analitidki obradeno na bazi izvora. Ni za jedan odjeljak iz teme, otkada se autor njome bavi, nije se moglo na uobidajen nadin pozvati u
11 Lenjin V. I., Izabrana dela. Beograd 1949, Tom I, knj. 2, 208. 12 Kao blIj. 4, 223.
/
biljeSkama. Zato su se, ne bez razloga, ovdje naSli obracteni i pododjeljci kao... 2.2. Osnivanje HPSS, 2.3. Osnovne koncepcije braie Radii o ulozi Hrvatske ... 4.2. O djelatnosti HRSS nakon odlaska S. Radiia u ino-stranstvo. . ., kojima pandan dine radovi koje su objavili u razliditoj formi: dr B. Krizman, dr B. Gligorijevic ili Zvonimir KulundZii.t3 Ne samo da, u vrijeme kada se autor ove teme odludio da pristupi njenoj obradi, njje b,ilo znadajnijih naudnih predradnji, nego su neke osnovne di,njenice kako iz istorijata stranke, tako i njene djelatnosti u BiH bile nepoznate ili nea-dekvatno interpretirane.
Problemi koji su proizilazili iz istraZene arhivske grade, objavljenih izv'ora, Stampe i svih vrsta Stampanih radova nametali su autoru hrono-lo5ki metod obrade, a ne 'tematsko-problemski. U svakoj se javljao odnos >opSteg( ri ,posebnog" - HSS i BiH. U obradi se polazilo od Sireg ka uZem problemu, pa je taj deduktivni prllaz uslovio izvjesna "vraianjau, u hronoloSkom smislu, tj. prividna ponavljanja.
Od prevashodnog zna(aja bilo je nuZno i potrebno da se cijela problematika, koja je proizllazila iz opSte aktivnosti HSS i njene djelatnosti u BiH, promatra i ocjenjuje iskljudivo u uzrodno.posljedidnoj vezi, Sto znadi u ovisnosti od cjelokupnih drustveno-bkonomskih ri politidkih odnosa datog vremena i date stvarnosti. Do prividnog od.stupanja do5lo je u prvom i podetku drugog dijela teme u kojima se najsumarnije tretiranje hrvatske politike u BiH u perioclu od 1878. do 1918. godine, odnosno prezentiranje stavova osnivada HPSS prema BiH, nametalo kao uslov razumijevanja organizirane djelatnosti H/P-R/SS do koje ie u njima doii tek u drugoj fazi njenog postojanja. Prevladalo je miSljenje da se kroz jedan op5ti pregled komponente hrvatske politike u BriH do 1918. g., otkrije pravi smisao odnosa, koji se kasnije vezuje iskljudivo za ovtJ stran-ku. Sve je to, nesumnjivo, do izvjesne mjere opteretilo tekst, ali posebno se (HSS u Bosni i Hercegovini)bez opSteg (pojave ii Sirih okvira djelatnosti ove stranke - u Hrvatskoj i Jugoslaviji) ne bi moglo shvatiti i objasniti. S iobzirom da je u drugoj i treioj fazi djelatnosti HSS intenz.itet politidkog Liv,ota graclanskih stranaka (1918-1929. g.) dostigao svoju kulmi-nacionu tadku, da je to bio period najZe5iih rasprava medu njima oko nerazrije5enog nacionalnog pitanja, diji su oni, sticajem okolnosti postali nosioci, vodilo se raduna o svim politidkim faktorima koji su uticali na karakter i opseg odnosa, odnosno djelatnosti HSS u BiH. Kao posljedica toga osjetiie se u tekstu prisustvo niza politidkih faktora koji su, u veioj ili manjoj mjeri, uplivisali na djelatnost HSS u Bosni i Hercegovini. Tu se radi o jednoj skali politidkih dinrilaca (hrvatskih politidkih stranaka: Hrvatskoj teZadkoj i Hrvatskoj pudkoj stranci (HTS i HPS), srpskim i srbijanskim strankama: Narodnoj radikalnoj stranci (NRS), Savezu teiaka, Savezu zemljoradnika, KPJ, Nezavisnoj radnidkoj partriji Jugosla-vije (NRPJ), Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO), Slovenskoj ljudskoj stranci (SLJS) i dr. dije je prisustvo uvjetovano, ne toliko sub-jektivnim stav'om istraZivada, nego moguino5iu objektivnog saznanja ste-13 Vidi bilje5ku 16; Gligorijevii B., O pitanju ulaska predstarrrika HRSS u Davidoviievu vladu 1924. i o krizi i padu te vlade. Z6ornik radova VII, pegeryd 1965,345406, KulundZii, Stjepan Radii, Politidki spisi. Zagreb,Znanj6 1971,747.
pena zaldsnosti akcija HSS i svih drugih (ne)spomenutih politidkih faktora. Samo se na taj nadin mogao realizirati onaj imperativ prerna kome se >stranka mora proudavati u svom dru5tvenom okviru, s obzirom na svoj cilj, odnose i veze s raznim druStvenim klasama, slojevima itd. i njihovim konkretnim poloZajem u dru5tvu".la Prenebregavanje pomenutog,dru5tve-nog okvirau prouzrokovalo bi, najde5ce, prisustvo iskljudivog prilaza doga-dajima, pojavama i lidnostima kao Sernatske, te jednostrane ocjene koje su za osnovu imale samo poziciju onoga koji ih je donosio.
Ova tema najveiim svojir-n dijelom pokriva period na5e meduratne istorije. MeClutim, i u najnovijoj istoriografskoj prodr-rkciji joS se sreiu ocjene iz kojih se vidi da je "period 1919-1929. godine ostao zapostavljen i ponajmanje obraden<, te da se >prilozi iz toga perioda odnose na pojedine aspekte stranadkih politidkih odnosan.ls Od radova koji se odnose na HSS najozbiljnije radove je dar.r dr Bogdair Krizman, i na planu izvorne graile,l6 i obradom nekih pitanja iz prve fazc cljelovanja HPSS. Jedna od uodljivijrih karakteristika tih rad<-iva je obilje podataka, Sto je imalo za posljedicu p,otpunosL istraZivadkog postupka. Naudno inleresovanjc dra Lj. Bobana veZc se za pozniji pcriod djelatnosti HSS.I7 I pored bogatc dokumentacije koja je utkana u mnogobrojne prigodne napise i knjige Zvonirnira KulundZiia, opSta karakter.islik:r te produkcije jc publicistidka obrada optereiena pretjeranom dozom simpatija i nekritidnosti u odnosu na ljude i pojave koje tretira.r3 U brojnirn radovima plodnog pravnog istoridara F. eulinoviiare naii ce se prrilidan br<lj, marginalno datih, ocjena o HSS. Hrvatsko pitanje u BiH s kraja XIX stoljeia posebno je obracleno, i to na osnovu franjevadkih izvora, u djelu Ante Malbaie oHrvatski i srpski nacionalni problem u Bosni za vrijeme reZima B. Kallaya (1882-1896)". Komponentu hrvatske politike u BiH od 1878. do I9I4. vi5e je skicirala nego analizirala Mirjana Gross u dlanku >Hrvatska poiitika u BiH od 1878-1914*. Neobjavljena disertacija Luke Dakoviia "Formiranje poli-tidkih stranaka bosansko-hercegovadkih Hrvata( tretira jedan od dosacl neobraclivanih problema politidke istorije Hrvata. U oHistoriji politidkih
rs Vid. Spisak autorovih radova Znanje 1971.
re Jugoslavija izmealu dva rata. Knjiga I i II Zagreb 196l; DrZavno-pravna histonija juZno-slovenskih naroda XIX i XX str. knjig; II, Za{reb 1959 &II) +
4 1 5 ) .
t_
stranaka u Hrvatskojn V. Bogdanov je HPSS posvetio osam stranica, a u "Povjesti hrvatskog naroda od 1878-1914. o HPSS govori u odjeljku: ,Nove politidke grupacije u Hrvatskoj i Dalmaciji" na samo jednoj treiini strane (220). Interesantno je da je broj napisa, bez obzira na vrstu, koji su objavljeni d,o 1941. godine, neuporedivo veii nego onih poslije 1945. godine. Njihovo je zajednidko obiljeZje - parcijalnost temaLtke.2o Za veiinu naslova do II svjetskog rata zajednidka je osobina, karakteristidna za ciielu istoriografiju - neuvaLavanje klasnog momenta u tumadenju istorijskih pojava. Otuda je najveii broj napisa upotrebljiv uz dosljedno sprovedenu i stalno prisutnu kritidnost. Ti napisi su desto iskljudivi, ili su pisani prigodno, pristrasno i nazdravidarski, daleko od bilo kakve nauke (Hikec, Sar"inii) ili su, potiduii iz "protivnidkog tabora" - krajnje nega-torski (Htiusler, Lovrekovii), ili su pisani s namjerom svjesnog iskrivlja-vanja dinjenica.2l
Zbog toga je okosnicu u rekonstruiranju pitanja vezanih za HSS dinila izvorna pisana grada proistekla iz djelatnosti njenih osnivada i organa stranke. Tu je istraZivad u prilidno povoljnoj situaciji, bar Sto se tide kvantiteta. O mnogostrukoj djelatnosti braie Radiia napisane su do sada brojne stranice, ali je od toga malo Sta upotrebljivo. U ovom radu su bili predmet interesovanja i kori5ienja njihovi originalni radovi jer je njihovo konsultovanje, narodito za prvu glavu, a i inade, omoguiavalo istin-sko poniranje u su5tinu ideja i akcija. Tu se prije svega misli na komplet osabranih djelan,z i dlanke iz "Hrvatske misl'in.23 Uputno je bilo konsulto-vati i knjige koje su izdali B. Murgii, F. Tasii i Kranjdevii Stjepan.2a Intenzivna djelatnost kakvu je prve dvije decenije na delu stranke i u pokretu, obavljao S. Radii lidno, sa izuzelno razvijenim osjeianjem za govornu i pisanu rijed, zahtijeva od istraZivada ispoljavanje kritidnosti i sposobnosti u iskori5iavanju tog bogatog opusa.2s Kontinuitet procesa misli i akcije u praienju djelatnosti voclstva i stranke u cjelini nedostajao je veiini onih koji su se, uzgred ili serioznije, pokuSali baviti HSS-om. U prilidno bogatoj skali tih tragalaca za istorijskom istinom izdvojio bih napise dvojice majstora pera i marksistidke misli: M. KrleZu i A. Cesarca. Njihove op5te ocjene koje se odnose na karakter republikanizma HSS, istorijsku ulogu S. Radiia dobrano odraZavaju istorijsku realnost.26
zo eubrilovii dr Vaso, Politidka pro5lost Hrvata. Beograd, Politika, 1939, L27. str.; Horvat J., Politidka povijest Hrvatske 1918-1929. Zagteb 1938; Horvat
XIX
knjiga.23-"Hrvatska misaou (dalie: HM). Zagreb, godi5te I-V.
24 Dr B. Murgii, ZivoL, rad i misli Ante Radiia. Zagreb 1937; Tasii F Stjepan, Antun . Zivot, rad i misli, 1940.
Svezak XIV i
1935. godine (o historijskoj ulozi S. Radiia, oNova misaou, 1/1953, rec A., Izbor dlanaka, Beograd, Kultura, 7962,361. str.
IyJ5. goclrne (o hrstorrJskoJ ulozr 5. Kad rec A., Izbor dlanaka, Beograd, Kultura,
-
Y l D , M U l t s l U r L L V V L T L A q I l l l r J l l n l l l g t \ 4 u l v o L / J t t L q r l v t ' t
Socijalna ideologiji i'nacionalizam Antuna Radiia. Beograd 1939; Kranjdevii Stiepan. Antun Radii. Zivot. rad i misli. 1940.
2s Vidi u prilogu disertacije radove vezane za irr,e S. Radiia. N Krl&a M.. Deset krvavih sodina i drugi politidki eseji.
26 KrlqZa^M., Deset krvavih godina i drugi politidki eseji. Sabrana djela. r XIV i XY. Zagreb, Zora 1957,655. sfr.; Teze za jednu diskusiju izZora 1957, 655. str.; Teze za jednu diskusiju iz rlozi S. Radiia oNova misaou. 1/1953. bd. 7.
27 ..D^.
. -...27 >>Poznato je naime dp su se u prostorijama Naroclne skupstine sjedi5ta pojedinih poslanidkih tt"t"u"l-1liia^r-i
y9j_"9.t"! poslanidkih klubova^.
Zanddrmi *;-;A^?."1:' G;;.
crr rrar A 1 -1c..16? g r a q F S k u p S t i n e . . . . U r o k u od dva iata-lanaarmeri j a i" irprurl:iG izbacill sve- i z s vi j u prostorijJ. . ;Gp"" T: iJ il'irr"r-,*'fi"tr,,"
t L u a c L r a s v e Iz s v l J l I p I O S t O r
spisi. Beograd 1949, knjiei U, 42.
ljg^
plorigrija. . .< 1spac.
r. it il'ir;ri'Rib;;;
nalazila upali u blagajnu Politidki
L 7
Posebna palnja posveiena je ostaloj Stampi, koja se p_o- svojim klas-nim, nacionalklas-nim, sociiulnim obiljeZjima nalazlla naspram HSS. Upotreba, podvladim, podataka, i takve pnovenijencije (npr. "Srpske rijedi" ili "Te-Zadkog pokietau - organa Narodne radikalne stranke, odnosno Saveza zemt;Jraanika u BiH, iatirn "Jutarnji list< ili "Jugoslavenski list< ili >Ob-zor<<-- kao organa raznih struja hrvatske politike iz Zagteba ili Sarajeva; ,Borba., oRadnidko jedinstvoo, oGlas slob,odeo, kao organi socijalistidkog ili revolucionarno klasnog radnidkog pokreta) davala je upotrijebljenim dinjenicama onaj prijeko potrebni mnogoznadni valer koji je tako nuzan za sagledavanje istorijske istine.
Generalno uzevsi, podaci iz raznlh partijskih organa upotrijebljeni su sa krajnjom rezervom, odnosno kritidnosiu. Ako se zna stepen zatro-vanosti potiiifnft odnosa, onda ie obazrivost prema ovoj vrsti izvora biti sasvim iazumljiva. Treba imati na umu da je zaoStravanjem meclustra-nadkih odnosa, koji su imali stalnu uzlaznu liniju, u istoj razmjeri voclen i >rat< preko novinskih stubaca.
Najvise podataka za djelatnost stranke korisieno je iz dokumenata Arhiva ilorr,."- i Hercegovine u Sarajelrr. MoZda ie na prvi pogled pasti u odi dinjenica da se u biljeskama desto spominju neke regiie BiH ili da je aktivnost HSS u nekim mjestima BiH revnosnije praiena nego u drugim. To nije sludajno iz jednostavnog razloga Sto su Hrvati u BiH bili preteZno brojniji u krajeviml oko npr. Dervente, Brdkog, Tuzle, Varesa, Kiseljaka, no3lic-e, Kre5eva, Travnika, Livna, Posu5ja, Ljubu5kog, Mostara, pa su i izvje$taji iz tih podrudja deiii Sto ne znati da aktivnosti u drugim podrud-jima nije bilo.Izuzetut ritri oblast istodne Bosne u kojoj HSS nije uopste obavljala organiziranu djelatnost. Zbog toga treba voditi raduna o tome da je iskori5ienost izvara u tekstu bila diktirana objektivnom rasprostra-njenosiu organizacija HSS i saduvanosiu tragova u dokumentima o nji hovoj djelatnosti.
Nije rijedak sludaj da se obraalivad povede za dinjenicom da posjr:-duje i korisli originalan dokumenat ne vodeii dovoljno raduna o vjero-doitojnosti podatika koje koristi. Jednostavno ne osjeia potrebu da pokatkad provjeri ko je izvor odreitene informacije, poziciju onoga ko daje podaike, demu je trebalo da posluZi izvjestan izvje5taj, ocjena... lJkazio bih samo na neke momente o kojima je trebalo da se vodi raduna. Nepouzdanost podataka imala je razlidite uzr,oke. Nekad su oni obezazlenio i gianide sa slabom obavije5teno5iu samog izvora informacije. Dva primje-ra-, i vremenski (1920. i 1924) i prostorno (Fojnica - Mostar) dovoljno uda-ljena vi5e idu u prilog tvrdenju da su produkt sistema rada zvanidne vlasti, nego dva usamljena sludaja. Oba sreska poglavara Salju podatke o poli tidkoj situaciji na teritoriji svojih srezova i okruga, a da nisu ni napustili svoje kancelarije po nekoliko mjeseci.2s Upotrebljivost podataka ovisila je i o tome da li je izvor bila upravna vlast (sreski poglavar ili okruZni nadelnik) ili mozda zandarmerija i policija. U principu arhivski podaci upravne vlasti su se pokazali manje pouzdanim od npr. organa policije toa to3ltr se nije ispoljavala surevnjivost niZih prema visim ili pak 2s Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: ABiH) - Veliki Zupan sarajevske oblasti (dalje: VZSO) 1923 (Prez.1348 i VZSO - 1924) Pov', 854.
dodvoravanje i slidno. lz tog odnosa organA vlasti desto su podaci iz origi-nalnih dokumenata protivurjedni. Imajuii na urnu karakter kori5ienih podataka uop5te (i arhivskih i onih iz Stampe, a i iz literature), zatim neistraZenost ove tematike, u radu se vodilo raduna o uravnoteZenju de-skriptivne rekonstrukcije procesa tj. spoljnih vidova politidkog Livota i njihove analize. Zadovoljenje ove koncepcije odr,odilo je, moZda, autora ka izvjesnoj op5irnosti koja, nije i5la nauStrb cjelovitosti prikazivanja i jasnoii poimanja. U svakom sludaju razlog ta.ko obilnog kori5tenja doku-mentacijom uvjetovan je, s jedne strane, moglo bi se reii, potpunoin neistraZeno5iu problema, njegovih uzroka, posljedica i odjeka, a s druge strane, autorovom Zeljom i, ponekad, potrebon-r da se SAMOM istorijskom graitom daju Sto potpunije istorijske ocjcne kojc su upravo na putu do-taknutih pitanja jo5 uvijek zavijene u predrasude i n-rotive.
PERIODIZACIJA teme nije pravljena na osnovu >uzora< nego je logidno proistekla iz djelatnosti stranke. Ipak kolikogod sc autohtoni laz-voj stranke nametao kao primarni regulativ zbog >dru(tvenih okvir4o, kacr meda5i javljaju se i dogadaji od Sireg znadaja. Prva laza je cjelovita i omedena godinom stvaranja stranke (1904), kao podetkom, i zavr5etkom svjetskog rata, odnosno stvaranjem zajednidke drZave r-raSih nar,oda (1918). Druga faza tete od 1918. pa do 1925. godine (tadnije 27. III 1925), zbog toga Sto je ovo cjelina za sebe u dijem se vremenskom dijapazonu odigra-vaju bitni dogadaji koji obiljeZaodigra-vaju cijeli pcriod izrnedu clva raLa, za vrijeme najZeSiih politidko-stranadkih sukoba u kojimzi je HRSS jedan od glavnih dinilaca. U tom periodu se zavr5ava organizaci<.lno konstituira-nje st'ranke. U tri navrata odrZavaju se parlamentarni izbori, i HRSS zao-kruZuje skalu odnosa prerna Bosni i Herccgovini. Treca faza obiljelena je dogadajima u Parlamentu i zapodinje istorijskom izjavom Pavla Radiia u Narodnoj skup5tini (27. III 1925) kojom se iz osnova mijenja uloga HSS. Ta faza faktidno traje do atentata na S. Radiia (20. VI 1928) i u njoj HSS poku5ava da promijeni i sadrZinu i ton politidko-ekonomske borbe. Intermeco od 20. VI 1928. do 6. I 1929. godine gotovo da je beznadajan za aktivnost stranke. Dan progla5enja manifesta kraljzr Aleksandra uzet ie kao jedan od meda5a u meduratnoj istoriji na5ih narocla kojim se zavrSava period tzv. pseudoparlamentarizma.
Koliko je to periodizacija istorije HSS toliko je i istorija odnosa HSS, tj. njene djelatnosti u BiH, jer jedno iz drugog proiztlazi i proZima se. Ovdje bi se morala nadiniti jedna znadajna opaska. Djelatnosti HSS u BiH nema do l92l-I922. iz jednostavnog razToga Sto ih je u organizacio-nom pogledu ta stranka jednostavr-ro zaobiSla. Ali je zato kroz interes koji su ispoljavali Antun i Stjepan Radii, od osnutka HPSS, imala aktiva'a odnos, koji se kao takav u ovom radu i tretira.
I.2, OPSTA OBILJEZJA IIRVATSKE POLITIKE U BOSNI HERCEGOVINI OD 1878. DO 191E. GODINE
S obzirom da je rijed o vremenu u kome proces nacionalne integra-cije nije bio jo5 dovr5en kada se u tekstu spominju rijedi ,katolidki. ili >hrvatski< koje sadrZavaju u sebi konfesionalno, odnosno nacionalno opre-djeljenje, treba apriori polaziti od dinjenice da se radi o periodu gdje je proces formiranja nacionalne svijesti kod stanovnika Bosne i Herce-govine bio u toku. NuZno je voditi raduna i o stepenu cio koga je isti u konkretnim sludajevima do5ao. Ilustrativne su ocjene A. Seka (1909-1910) koji je >mogao kritidki (da) iznese poglede na politidku situaciju u BiH. Kad se srpskom seljaku (misli
"pravoslavnomn - m. o.) postavi pitanie Sta je, on samosvjesno odgovara: Srbin gospodine, a kad se to isto pitanje postavi katolidkom seljaku, on stidljivo odgovara da je katolik. Od jednog bosanskog seljaka nikad nisam duo da je Hrvat. Nasuprot tome, bosanski intelektualci, zanatlije, trgovci katolidke vjere priznaju se bez izuzetka kao H'rvati<.l
Prema statistidkim podacima iz godine 1879, procenat katolika u Bosni i Hercegovini iznosio je 18,080/o od ukupnog stanovni5tva. Taj broj je u narednih pet decenija neznatno varirao, a bitno mu je znadenje bilo u tome 5to je ovaj dio stanovnika BiH, zbog inferiornog brojdanog odnosa prema ostalim nalazio svoj ,modus vivendi" u oslonu na hrvatsku veiinu u Hrvatskoj.
U periodu 1879-1910. katolidko stanovniStvo je, u odnosu na ukupno stanovni5tvo, procentualno najvi5e poraslo od pomenutih 18,08% na 22,87o/o. Razlog tome su brojni useljenici, preteZno katolici. Ono je Zivjelo uglavnom u centralnim i jugozapadnim predjelima BiH. Od 1879. do 1910. g. broj katolidkog stanovni5tva porastao je narodito u banjaludkom, mostarskom, travnidkom i sarajevskom okruZju.2
S obzirom da nam nije ovdje cilj istraZivanje dru5tveno-ekonomskog stanja katolidko-hrvatskog dijela stanovni5tva BiH, preduslova stvaranja prvih politidkih organizacija, njihovih programa i djelatnosti, nego
marki-t KapidZii dr H.,
"Memorandum A. Seka 'Bosna i Hercegovina i ustavne 641sdfqk.-Glasnik Arhiva i DruStva arhivista BiH, God. II, knj. 2, str.307. i 319-320.
Broj useljenih kojima je hrvatsko-srpski bio maternji jezik, a imali su austrijsko, ugarsko ili neko drugo drZavljanstvo (5g.173)-apsolutno je premasivao useljenike sa njemadkim, maclarskim i slavenskim- maternjim jezikom (53.102). Blizu realnoj procjeni je pretpostavka da su useljenici
3 Peianovii D.. Sta-novnistvo BiH za posljednjih stotinu godina (1g40-1940). Sarajevo, pregted, 1948, knj. 3; ;;. l,194. --"'
a cross M.. HrvatskS n-or11!ta ' Bosni i Hercegovini lgzg-i9r4 . zagreb 1966-67 . Historijski rbo.niL.' XiX_XX. 10. -^'
s Ib.. 10. 6 Ib., 10_i1.
sa srpsko-hrvatskim kao maternjim jezikom, koji su uglavnom dolazili iz ugarskog dijela Monarhije, bili veiinom Hrvati.
Ovih nekoliko uvodnih napomena demografskog karaktera navedeno je, prije svega, zbog toga da bi se mogao shvatiti opseg procesa i pribliZne dimenzije hrvatske politike u BiH, razumjeti njena su5tina u periodu od
1878. do 1918. godine.
Od najranijeg vremena uspostavljena relacija Bosna i Hercegovina -Hrvatska bila je tokom desetljeia (sve do izbijanja socijalistidke revo-lucije) za Hrvate Bosne i Hercegovine veoma znatajna konstanta njihovog nacionalnog politidkog Livota. Na ostala obiljeZja njihovog bitka u tom periodu, utjecale su do nesluienih razmjera prisutnost katolidke crkve i dualistidki karakter Monarhije.
NaS prilaz bi trebalo da prati ohrvatsku komponentu" politidkogLivoLa u BiH samo u njenim glavnim pojavnim oblicima, bez poku5aja elabo-riranja ekonomskih ili kulturnih pitanja, vjerske komponente u uvjerenju da ie upravo ona omoguiiti razumijevanje stavova i aktivnosti H/P - R/SS u Bosni i Hercegovini.
Hrvatsko nacionalno osvje5iivanje u BiH zapodelo je polagano vei sa ilirizmom, Sto znadi da je ,teklo sa znatnim zaka5njenjem u usporedbi s razvojem u ostalim zemljama gdje Zive Hrvatio.? Od su5tinskog je znataja za razumijevanje ne samo hrvatske politike u BiH nego i politike uopSte na bosansko-hercegovadkom geografskom podrudju da je >u vremerlu kada su dozrijevali ekonomsko-dru5tveni uslovi za formiranje nacija u balkanskim zemljama stanovni5tvo Bosne i Hercegovine bilo vei podije-ljeno u tri dosta odreileno razgranidene grupe( dije su opolitidke telnje, jo5 nejasno izraLene, bile vei usmjerene u tri razlidita pravca i tekle u tri duhovno razlitite struje, kojima je tok odredivala pripadnost jednoj od triju postojeiih vjerskih organizacija... U odsustvu svakog drugog kohezionog faktora konfesionalne organizacije mogle su lako da postanu kristalizaciona jezgra i da se nametnu kao politidke snage koje su svojim djelovanjem doprinosile da se politidki razvitak etnidki jedinstvenog naroda kretao razliditim strujaman.s Katolidko sve5tenstvo je, u odsustvu drugih samostalnih faktora javnog Livota Hrvata BiH, sve do prelaza XIX u XX stoljeie bilo politidki reprezentant seljaka l<atolidke vjeroispovijesti, zanatlija, trgovaca i ono malo inteligencije. Sliedstveno tome i sav njihov politidki Zivot usmjeravan je prema ciljevima crkve. 'Za razumijevanje divergentnih i konfesionalnih, sve intenzivnije ispoljavanih nacionalnih interesa na tlu BiH, a za nas narodito interesantnih specifidnih obiljeZia procesa sazrijevanja hrvatske nacionalne svijesti, treba voditi raduna o razliditim vjerskim srediStima na koie su bili orijentirani stanovnici BiH. Organizacija katolidke crkve u BiH predstavljala je samo dio svjetske organizacije katolidke crkve i bila je prinuclena da joj se podreduje. JoS u turskom periodu iz R.ima ie voelena politika uni5tavajuieg rata protiv Turaka. Tur:ska vlast i muslimansko stan'ovni5tvo su se, razumljivo, usljecl takve politike s podozrenjem odnosili prema katolicima, a ovi su pak,
z Povijest hrvatskog naroda, l9J.
a Babii Anto, Narodi Bosne i Hercegovine prema KPJ demija nauka i umjetnosti BiH. Posebna izdanja. Knj. XIII, tvenih nauka, knj. 3. Sarajevo 1970,3l-32.
')')
Aka- druS-i revolucdruS-ijdruS-i.
sve intenzivnije prianjali uz svoju katolidku c.rkvu. Tako je ovaj dio stanovniStva za dugo vremena tutlom, a i svojom volj,om, potpao pod uticaj veoma jake organizacije obiljeZavajuii svoj drustveno-ekonomski i politidhi Zivot prisustvom svemoinog faktora, sto je dinilo osnovnu oso-benost ove faze njegovog razvoja.
, Franjevci, koji su predstavljali njenu organizaciju u ovim krajevima, tokom vremena, a pod utiiajem objektivnih istorijskih okolnosti, obra6ali su se uticajnoj katolidkoj Austriji i za materijainu potporu i politidku zastitu - i taj odnos prema Monarhiji dinio je diugu karakteristiku drustveno-politickog Zivota bosansko-hercegovadkih Hrvata u ovom periodu.
Okupacijom BiH (1878. godine), a posebno uspostavom nove orga_ nizacije katolidke crkve (1881) doslo je do moine simbioze drZavnih i
malog znataja za ono malo pismenih, bita je visokotirai,na i jeftina perio-didna 5tampa. Proces formiranja hrvatske nacionalne svijesti u BiH, zavisan od tako moinih dinilaca, odvijao se vrlo sporo, bio je neprekidno usmje-ravan od faktora koji su bili centrifugalno nastrojeni (Bed i Rim).
. .e_G^avranovii B., usp'stava redo'ite katolidke hijerar-hije u Bosni i Herce. govini 1881. godine. Beograd 1935.
r
U procijepu izmetlu tih dviju sveienidkih grupacija (franjevaca i svje-tovnog klera) pojavljivalo se hrvatsko grailanstvo, oa n'osilac nacionalne ideje postala je vremenom hrvatska inteligencija koja se nuZno pove-zala s franjevcima., jer su joj samo oni mogli ,svojim utjecajem osigurati
odaziv seoskog stanovni5tva. .. Nasuprot tome, svjetovni i'e t<ter leiko nalazio zajednidki jezik s hrvatskom inteligencijomo.l0
na terenu BiH dolazi do otvorenijeg sukobljavanja srpske i hrvatske
da su BiH neosporno hrvatske zemlje. Istovremeno se u,porno bori protiv poku5aja srpske propagande da identificira hrvatstvo sa katolidanstvom. Proces razvoja hrvatske nacionalne ideje bio je poprilidno spor. Osni-vanjem pjevadkih dru5tava, te ditaonica devedes-etih gbdinu XIX stoljeia, listom ,Osvit" (od 1898) ta ideja dobila je i svoj ne5to detaljiziran program. Njegovim temeljem se javljalo
"prirodno, narodno i povjesno pravo Hrva-ta, tj. sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i svih Hrvata u okviru Monarhije<.l2 Nacionalno svjesni mectu hrvatskim gradanstvom i franjevcima rnogli su da (1899) konstatiraiu oda prva faza okupacije nije dopu5tala ni najskromniji razvoj hrvatske nacionalne idejen.u U toku jedne decenije (1881-1891) suprotnosti izmeclu franjevaca i svjetovnog sveCenstva su se znatno zao5trile, ponajviSe zbog nastojanja franjevaca da u borbi oko pridobijanja muslimanskog stanovni5tva za hrvatsku stvar, religiju proglase privatnom stvari. Poku5aj vode klerikalaca Josipa Stadle-ra da identifikacijom hrvatstva sa katolidanstvom stane na delo hrvatskog nacionalnog pokreta, Sto ie biti karakteristika sljedeie decenije, kulminirat ie 1900. na I svekatolidkom kongresu u Zagrebu, a kao rezultanta ie se pojaviti nepremostiv jaz - klerikalaca (Stadlerovog svjetovnog sveienstva) i liberalaca tj. franjevaca.
Odnos glavnih nosilaca hrvatske nacionalne ideje u BiH mijenja se na samom podetku XX stoljeia. Antiklerikalni front se pro5irivao sa sve vidnijim prisustvom predstavnika inteligencije, koja je nastojala da se hrvatska politika u BiH vodi, vi5e nego do tada, u duhu interesa nara-stajuig burZoazije. Posljedica sukobA sveienstva, te nepostojanje ekonom-10 Gross M., Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878-1914, 12. tt
}-Iulheiu A., _Hrvats\i -r_ slp!\! nacionalni problem u Bosni za vrijeme reiiry-a V.J(irlaya, I- 4io (1882-1896). Osijek s. a.; isto M. Gross, Hrvdtska politika u BiH 1878-1914. str. 13.
12 Povijest hwatskog naroda, str. 195. t3 Kao pod 3, str. 14.
ski jade hrvatske burLoazije bilo je zaustavljanje, ne bi se moglo reii, bujnog toka hrvatskog nacionalnog pokreta. Ilustrativni su, u tom pogledu, podaci o nepostojanju ekonomskih pozicija bosanskohercegovadkih Hrvata pod austrougarskom vla5iu u BiH koje bi im osigurale dvr5ie druitveno--politidke pozicije. U Sarajevu su, npr. 1900. g. od 232 trgovca samo trojica bili domaii Hrvati, od 143 zanathje samo njih sedmorica su Hrvati, a medu dosta brojnim kafedZijama i gostionidarima nije bilo ni jednog.la Moglo bi se uopSteno ocijeniti da bosansko-hercegovadki Hrvati ulaze u politidki Zivot kao seljadki elemenat, sa vrlo slabim graelanstvom.
Sto se tide osnivanja politidke organizacije Hrvata BiH vlada ie dugi niz godina vidno ispolja-vala svoju nepripravnost. Dok je katolidko seljaStvo preteZno bilo ioi nacionaluo nesvjesno, dotle je ono malo posto-jeiih zanatlija, trgovaca i inteligencije bilo proniknuto hrvatskim nacio-nalnim osjeianjem.ls Struktura Hrvata - katolika toga vremena, unaprijed je nametala i zadaat i opseg djelatnosti bucluie politidke organizacije. Prije svega, trebalo je da se njena aktivnost usmjeri ka nacionalnom osvje5tavanju mase katolidkog seljaStva, zatim cla se postojeioj hrvatskoj burloaziji omoguie uslovi za ekonornsko jadanje. S obzirom da ostvarenje tih ciljeva nisu mogli ostvariti ni ekonomski ncclovoljno jaki frar-rjevci, ni vjerski ekskluzivni svjetovnjaci oho J. Stadlera, proizTlaztlo ie da bi samo hrvatska inteligencija bila podobna za ispunjenje tih zadataka. U stvari to je ona sama i priZeljkivala.
U Docu kod Travnika (16. VIII 1906) donijeta je odluka o osnivanju hrvatske organizacije. NIa toj sltupStini, lioja je prcdstavl.iala zaiednidku akciju svih hrvatskih predstavnika, a ne, kako se dosl<ora mislilo samo Stadlerovaca, >zakljudcno je da se osnu.je nepolitidka organizacija bosan-skohercegova.dkih Hrvata koja ie dobiti irnc 'I{n'atska narodna zajedni-ca'".r6 Iako je predaja memoranduma ,kralju i caruu za sjedinjcnie Bosne i ltrercegovine sa Hrvatskont izostala, narnjcravana akcija je vi5e nego evidentno naznadila kucla smjcra hrvatska politika u BiH i kakve sur moguie reperkusije na unutra5njem planu. S iedne strane je, inter:esantno da je bila uodljiva tendencija usmjeravanja ka Hnatskoi, iako politidke stranke i iz Hrvatske i iz Dalmacije nisu prema bosa,nskohercegovadkim Hrvatima pokazivale aktivistidku politiku, a s dru-ee stranc je znadajno, da je ova akcija posijala klicu nesporazuma kako rncclu pravoslavnim, tako i medu muslimanskirn stanovniStvon-r.
Kakav je odnos vladaiuiih vrhova Monarhije bio prema hrvatskim politidkim faktorima u BiH, najbolje se rnoZe ocijeniLi po stavu oko odo-brenja rada prve hrvatske organizacijc. Sve dok, u vezi sa aneksijom BiH, za vlads postojanje politidke organizacije, kao katalizatora u odnosu na srpsko i muslin-ransko stanovni5tvo, niie postajalo neophodno, nije bilo ni pomena o njenoj inauguraciji.lT Objavljena pravila predvidala su samo prosvjetni i ekonomski rad. Medutim, zbog transformiranih zahtjeva vlade,
ra Dakovii L., Formiranje politidkih stranaka bosanskohercegovadkih Hrva-ta. Neobjavljena disertacija. Filozolski fakultet. Sarajevo.
ts Poviiest hrvatskog naroda, 258; M. Gross, Hrvatska politika, 25. 16 Gross M., Hrvatska politika, 26.
r7 Gross M., Hrvatska uodi aneksije Bosne i Hercegovine. Istorija XX veka, III, Beograd 1961, str. 153-274.
prevashodni' zadatak trebalo je da se u predaneksionom razdoblju iscrplju-je na politidkom planu. Vei u fazi formiranja iz podetnih ,punktacijao bilo je evidentno da ie se, zbog okupljanja na nacionalnoj, a ne na kon-fesionalnoj osnovi, njeno vodstvo (Mandii, Sunarii, DZamonja, Buntii i Pilar) otvoreno sukobiti sa Stadlerovom strujom. Postojanje dviju redakci-ja pravila HNZ ukazuje na odevidne namjere liberalnih krugova da ublaze ostrinu odekivanja dijametralnih stanovi5ta klerikalaca Stadlenovog kruga. Mora se istaii da se poku5avalo, od samih podetaka aktivnosti HNZ na razne nadine, udovoljiti interesima, prije svega ekonomskim, onog socijal-nog sloja koga je i predstavljala - narastajuie hrvatske burioazije. U tom pravcu N. Mandii je inicirao osnivanje >Hrvatske centralne banke" (1908).
zajednica je nastojala privuii kapital iz Hrvatske u cilju finansiranja otkupa kmetova, zatim izgraditi mreZu zadruga i sl. Sto se tide odnosa prema domaiim i stranim elementima i diniocima i prvi dovjek HNZ, pomenuti Nikola Mandii i stranka, tokom vremena, su se transformirali. Antisrpsko raspoloZenje, nisu ispoljavali ali samo do izbora za sarajevsko gradsko zastupstvo. Iz obzira prema velikoaustrijskim krugovima, diji ie eksponent uskoro postati, Mandii napu5ta, do tada u vi5e navrata ispo-ljavan glavni zahtjev hrvatske burZoazije - sjedinjenje Bosne i Hercego-vine sa Hrvatskom.ls
Ti krugovi i.eleli da ostvare "suradnju Hrvata i muslimana protiv Srba. . . radunali (su) s Hrrratskorn narodnom zajedrricom i s Mandiiem, a manie sa Stadlerovorn klerikzrlnom politikom koja je dobijala
musli-mane.,.1e .- ,ffi;[,
Djelatnost HNZ, Stadlerovaca i odnos vlade prerna hrvatskim poli-tidkim krugovima na.jodevidnije pokazujc, s iedne strane, zavisnost pred-stavnika domaie politidke scene, a s druge strane, tretman HNZ kao prolazni ili trenutadni
"quantitb nbgligeable.< u hrvatsko-srpskim-rnusliman-skim politidl<irn kombinacijama. Zbog toga u hn'atskoj politici u BiH i ne postoji clruga konstanta izuzev nesamostalnosti i nestalnosti. Svaki novi iole znadajniji op5tedru5tveni, politidki dogarlaj to je i dokazivao.
RazrnimoilaZenja i protivrjednosti politidkih grupacija Hrvata u BiH bile su izraz ekonomskih i klasnih potreba postojeie burLoazije, odnosno svjetovnog klera. A povrh svega interesi vladajuiih velikoaustrijskih kru-gova i katolidke crkve, samo su nesagiedivo komplicirali opSte dru5tveno--ekonomsko, politidko i kulturno stanje svih Hrvata BiH, odnosno cielo-kupnog stanovniStva.
Ukohko je hrvatska inteligencija, kroz HNZ, udvr5iivala svoje poli-tidke pozicije na nacionalnoj osnovi, utoliko je Stadler postajao agresivniji sa svojim zahtjevom da jedina politidka organizacija Hrvata BiH bude proLela katolidanstvom. Nakon Sto ie i ultimativni zahtiev da se HNZ
konfesionalno organizira pod vodstvorn vrhbosanskog kaptola propao,2o nakon sto je HNZ poslije unutrasnjeg sukcba pristalica ideja Mandiia i Stadlera ostala neuzdrmana, Stadler je, sa istomi5ljenicima iz pomenutog kluba ostardeviianacao, osnovao >Hrvatsku katolidku udrugun (HKU)."
poZeljne disonantne tonove.
Ni u toku saborske dielatnosti razmirice izmealu HKU i HNZ nisu
Herzigovinb, str. 128.
,1 Vid. Dakovii L.. Formirar.rje ,Hrr,atske katolidke udrugeo. Godi5njak drustva istoridara BiH. codina XI, str. 135-157; Gross M., Hrvatsla- politika, str. 37; Pilar I., Nadbiskup Stadler i Hrvatska narodna zajednica 1910.
22 Vid. Gross M., Fln'atska politika, 50.
23 Vid. detaljnije kao biljeika 22, 45-50. 24 rb., 49.
2s Povijest hrvatskog naroda, 302.
26 Dr oton Knez,ovircr^Bosans-kohercegovadki franjevci i Hrvatska. obzor, ^s-99men knj.iga. zagreb rs:s. a9. ruiriz Ji'A., codine';taai. ifvijesni prikaz
iiff.l?ilitrlerccgovadke
sirorinje
\tet6_rs1st,'D----^k;lE;i."""u"silr;6li3;l
28
stanovi5te koje je potvrdivalo dotadaSnju poziciju dinilaca hrvatske poii-tike u BiH. Rat sa svim promjenama koje je sa sobom nosio nije uticar-r da se ma i jedno bitno stanoviSte ove organizacije promijeni. Ta politidka organizacija izjasnila se za rjeSenje drZavno-pravnog pitanja naSih zemalja u sastavu Monarhije ne na osnovi jugoslovenskoj, nego "na temelju hrvat-skog drZavnog prava i uz neokrnjeno oduvanje hrvatskc narodne i drZavne individualnosti u politidko i financijalno autonorrlno s Habsbur5kom mo-narhijom drZavno tijeloo.2T
Pojedinadne akcije i zvanidna djelatnost nisu mogli da neSto vi5e doprinesu ra5di5iavanju pitanja, tim vi5e Sto su pitanja buciuinosti Bosne i Hercegovine i Monarhije u BiH, a meitu Hrvatima BiH posebno, izazvala dijametralna mi5ljenja.
Prema Stadlerovoj izjavi od 17. XI 1917, usmjerenoj protiv stavova Majske deklaracije, bosanski Hrvati su zauzeli negativan stav.28 Bosanski franjevci su se u politidkoj izjavi od decembra 1917. solidarisali sa Jugo-slovenskim klubom, odnosno Majskom cieklaracijom, a hercegovadki fra-njevci u svoj,oj deklaraciji od 11. januara lglS.'ze
Tako su Hrvati oko HKU, a preko Stadlera, neposredno pred klaj rata bili orijentirani u pravcu koji ih je <,rdvajao ocl Zelja i planova ostalih bosansko-hercegovadkih Firvata, praktidno ostajuii neposredno poslije rata, van op5tih tokova kretzrnja. Ovako jasno ispoljavanje ncpoduclarnosti sta-vova u pogledu politidkog razvitka Hlvata BiH poLcncirano je izjavama franjevaca iz BiH.
Ovaj kratki pregled hrvatske politike u BiH od 1878. do uodi stva-ranja zajednidke drZave l. XII 1918. pokazao je, u glavnim linijama, njen pravac, sadrLaj i organizacione forme. Osnclvnc njene znadajke koje ie biti i pretpostavka za razumijevanje odnosa i djelatnosti HIP -R/SS u BiH su:
- uloga rimokatolidke vjere, ocinosno katolidke crkvene organizacijc; - brojna i donekle ekonomska inferiornost hrvatsko-katolidkog elc-menta u odnosu na ostale konfesije, odnosno nacionalne grupacije;
- nagla5ena orijentiranost na ekonomsko-politidkc faktore van grlr-nica Bosne i Hercegovine;
- nikad suStinski prevazittena organizaci<tna podvojenost;
- 1efisns u okupacionorrr periodu, narasle u predaneksionom i anek-sionom, produbljene u saborskom, donekle modificirane u ratnom te r azlike unutar hrvatske komponente bosanskohercegovadke stvarnosti, ostaie, zavisno od niza novih dru5tveno-ekonomskih i politidkih dinilaca, u razliditom opsegu i sa razliditim stepenom djelovanja prisutne i u na-rednom vremenskom razdobliu.
z7 Kru5evac Todor, Sarajevo pod austrougarskom Lrpravom 1878-1918. Sarajevo, Muzej grada Saraieva, 1960,389.
28 Vid. op5irnije: Dr H. KapidZii, Austrougarska politika u BiH i jugoslo-vensko pitanje za vrijeme prvog svjetskog rata. Godi5njak Istorijskog druStva BiH, IX, Sarajevo 1957, 35, o. c., 717, biljeSka 123.
2e SiSii F., Dokumenta o postankur Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Zagreb, Matica Hrvatska 1920, 108.
KARAKTERISTIKE PRVE FAZE
PUCKE SELJAEKE
RAZVOJA HRVATSKE
STRANKE
2.1 . Pogledi Antuna Radi1a na druStyenu ulogu seliaitva Hrvatske krajem XIX i potetkom XX stolje1a
U Hrvatskoj je krajem XIX i podetkom XX stoljeia poljoprivredna proizvodnja bila predominantan nadin sticanja dohotka, a sljedstveno tome, poljoprivrednici su dinili ogrornan broj stanovniStva.l Dru5tveno--ekonomski poloZaj stanovni5tva Hrvatske bio je uslovljen nizom faktora od kojih je veiina proizilazila iz prirode austrougarsko-hrvatskih odnosa. Ovdje je namjerno izostavljen treii dio poznate sloZenice - politidki, jer: seljastvo, uopste, nije predstavljalo objektivno nikakav politidki faktor. Pojednostavljeno redeno, na jednoj strani su bili skoncentrisani, u malom broju rtrku, veliki posjedi, a na drugoj strani, sitna gazdinstva koja su se umnoZavala geometrijskom progresijom.2
Bez obzira na promjene koje je uslovila prva faza kapitalistidke pro-izvodnje, oosnovica materijalne strane narodnog LivoLa kroz sva minula stoljeia. .. nije se bitno promijcnila".3 U naSirn krajevima, primjerice, Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini >postojali su jaki tragovi feudalnog sustava ili dak dominantna uloga feudalizma".a Kolika iznijansiranost je
s-Mirkovii M., Ekonomska historija Jugoslavije. Zagreb, Ekonomski pre. gled, 1958, 21.
a Isti, Ekonomska struktura Hrvatske, str. 9.
30
vladala u oblasti poljoprivrede, r,idi se po karakterLr npr. bosanskog i sla-vonskog feudalizma. Pn'i je bio "agrarno-stacionirau", dok je (. . .) sla-vonski (. . .) ekspanzivno kapitalistidki, kapitalistidko-poduzetnidki i speku-lantski ulazio u trgovinu na veliko, u industriju i r-r finansiranje kao finan-sijski kapitalo.s
Dru5tveno-ekonomski i, posebno docnije, politidki Zivot BiH na pr:e-lazu dvaju stoljeia, kao i docnije djelatnost HSS na ovim prostorirna ne bi bilo moguie objasniti ako bismo zzrnemarili dinjenicu cla su "Liveci u sklopu kapitalistidkog gospodalstva Austro-Ugarske, sjeverni i zapadni krajevi Jugoslavije bili jade uvudeni u kapitalistidko gospoclarstvo finan sijskih i industrijskih sredi5ta Beda i BudimpeSte nego juZni i istodni krajevi".6 Konstatirati samo taj odnos, a ne ukazati, barem rnarginalnc, na njegovu su5tinu i posljedice - bilo bi nedostatno za poinanje jaza izmeclu novonastajuie hrvatske krupnije burZoerzije i mase seljaStva ua dijem ie uklanjanju pokuSati dar porade braia Radici sa neholicinorn istomi5ljenika.
Od kapitalnog znadaja za tempo i opscg ekonomskog razvoja hrvat-skog podrudja u okviru Austro-Ugarskc jc njegova apsolutna zavisnost o<1 interesa kapitala iz oba dijela Monarl-rije. Sitna trgovardko-obrtnidka burioazija, koja je devedesetih godina davala ton politidhom Zivotu Hrvat-ske, dobivala je podetkorn XX stc-rljeia, u s.hloinnim razmjerama, parrclat't u krupnoj i finansijskoj bur'zoaziji. Proccs razvoja domaie burLoaztje bio je, prema ekonomski razvijenijoj burZoaziji oba dijeia tulc-rnarhije, u zakaSnjenju vi5e od dvije decenije. Pomoc bur'zoazije iz uLgzrrskog clijcla Monarhije na teritoriji Hrvatske postepeno, zrli sigurno, gr-rbila jc druSlve-no-ekonomsku, pa i politidku pozaclinu usijcd djeiovanja zakona hapita-Lizma. Ekonomska baza te, kvalitativno nol'c, lazc razvoja liapitalizma onog dijela Monarhije, bila je akumualcija kapitaia.i LiSena finarnsijskog ka-pitala, industrijske konccntracije, ncmajuii u svojim rukama ni cztrinc-, ni poresku politiku, ni Zeljeznidku tarifu, njena ckonornska subordiniranost iz godine u godinu je realno bivala st,e veda. Ali ta veza krupnih vele-posjednika i sitnog plemstva sa parLncrima iz ugzrrsliog clijela Monarhijc ipak je do izvjesnog stepena jadala njihove privrcdne pozicije.
U strukturalnim prornjenama koje su zahvatilc selo u Hn,atskoj, porodidne zadruge i uop5te mala gazdinstva sll propaclali, a srednji i krup-niji posjed ose povezuje s trgovadkorl burZoazijom u lokalnim trgovadkim srediStima koja je akumulirala dobit iz unutra5njcg prometa, a znatan je profit vukla iz lihvarskog poslovanja na selu. Taj proces (. . .) stvara kapi-talistidki veleposjed, a na drugoj strani seljadkog poluproletera .. .<E
Selja5tvo u Hrvatskoj bilo je osudeno na neumitni proces proleta-rizacije. To je prije svega proizllazllo iz op5tih zakonitosti poljoprivredne proizvodnje u kapitalizmu gdje je trZi5na vrijednost jednake kolidine rada s Ib. 9. Vid. Kararnan, L, Privredni poloZai Slavonije u HabsburSko; Mo-narhiji pod nagodbenim sistemom 1868-1918. Zbornik Historijskog instituta Slavonije, 4. 1966, str. 283-.74.
6 Isto, pod 4, str. 10.
7 O ulozi deSkog kapitala vid. Sidak i dr., "Povijest hrvatskog naroda 1878-1914(. Zagreb, ,Et<otdt<a knjiga., 1968, str. 224--225".
znatr;:o niLa, a shodno tome i dohodak, nego u bilo kojoj drugoj oblasti privredivanja. S druge strane, da bi se stekla op5ta slika poloZaja selja5tva u Hrvatskoj posljednjih decenija XIX stolje(a, treba, bar rnarginalno, voditi raduna o tome da je hrvatsko selo drastidno bllo zahvaeeno i op5te-evropskom agrarnom krizom (od 70-tih godina do 1895. g.). Dok su, s jedne strane, padom cijena LiLarica seljadki prihodi padali, dotle je, s druge strane, godi5nji prihod od poreskih organa u Hrvatskoj i Slavoniji rapidno rastao (L872-74. iznosio je 10,131.000, a 1893-95. 22,901.000 fo-rinti). Posljedica tog trenda bila je nominalno poveianje optereienja se-Ija5tva za dvije decenije za I00c/0, a stvarno za 5000/o.e Relativno vrlo spor razvitak industrije u Hrvatskoj posebno se odraZavao na karakter fluktua-cije stanovni5tva na selu.lo U ono ne5to postojeiih tvornica nije bilo gotovo uop5te mjesta za nove radnike sa sela. Pr'oces pauperrizacije bio je tako brz i osebujan da ni postojeia veia gazdinstva nisu mogla da apsor-biraju veii broj novostvorenih paupera. Prirodna posljedica bio je nepre-kinuti proces emigracije rt razne evropske, a narodito prekookeanske zem-lje.lt Ako se zna da je osveukupno stanovni5tva Hrvatske i Slavonije prema popisu iz I9I0. iznosilo 2,6 milijuna osoba, onda to znati da je samo u prvom deceniju XX stoljeia zemlja izgubila oko 60io stanovnika zbog emigracije. Stvarni postotak morao je biti znalno ve6i zbog ilegalnih emi-granata koji nisu u taj broj ukljudeni".r2 Svi navedeni podaci, osim eko-nomskog zna(aja, sadrZavaju u sebi isto tako nezaobTlazne socijalne i politidke implikacije koje su, svaka za sebe, i sve zajedno, izuzetno teSko pogatlale hrvatsko druStvo u cjelini.
Medu propratnim pojavama privrednog slabljenja koje je vrSio kapi-Lalizarn na hrvatskom selu putem stranog kapitala spomenimo i zaduLe-nost privrede. Usporedba zaduLezaduLe-nosti poljoprivrede za jednu deceniju (1900-1910) ilustrativno pokazuje pravac kojim je iSlo hrvatsko selo.l3
Zadrugarstvo je jedna od onih institucija koje neizostavno idu uz svaki tretman selja5tva. Nekoliko sumarnih podataka iz te oblasti jo5 ie bolje udvrstiti utisak o op5tem trendu hrvatskog sela.
e Vid. op5irnije kao pod 7, str. 128-129.
10 Lj. Vukovii, Hrvatski seljadki pokret. Beograd 1,940, 26; Frajdzon, o . c . , 7 9 .
11 Prema Lakato5evim podacima stanovni5tvo Hrvatske iseljavalo se izme-ttu 1900 -1906. ovako: 1900. 39 829 1901. 38 208 t902. 49 603 1903. 50 331 1904. 33 565 1905. 48 531.
Lakato5 Joso, Narodna statistika, 64. M. Mirkovii navodi da se u vremenu od 1901. do 1905. iz Hrvatske i Slavonije preko okeana iseljavalo u prosjeku 1i000 ljudi godiSnje, a samo1905. broi onih koji je u5ao u SAD iznosio je 22000. Ekonomska historija Jugoslavije, 242.
t2 Povijest hrvatskog naroda od 1878. do 1914,227.
13 1900 1910.
Mjenidni dugovi 110507000 284784000
hipot. zajmovi 53 850 000 114 148 000
zajmovi na obvez 6808000 34265000
Jedna od najstarijih ustanova tog tipa "Hrvatsko gospodarsko dru5-tvoo bila je u stalnom usponu, izuzimaju(.i 1904. godinu. Hrvatsko dru5tvo nije moglo da izbjegne ekonomsko socijalna previranja karakteristidna za fit fazu razvoja kapitalizma na selu, i njegove podruZnice su >podetkom XX v. bile najveiim dijelom na papiruu.la
Na inicijativu peStanskih krugova do5lo je do osnivanja
"vjeresijskih zadruga" koje su zakonski regulisane 1898. Zadatak im je bio omogu6avanje prodora tzv. nenacionalnog kapitala na selo, dakle identidno djelatnosti banaka u gradu. Odito je ,podmirivanjem kreditnih potreba sela preko vjeresijskih udruga, koje je osnivala upravna vlast, trebalo (.. .) ne samo ekonomski vei, u krajnjoj liniji, i politidki, povezivati selo za Pe5tun.rs
Seljak, poljoprivreda u cjelini postajali sLr sve vi5e "gladni" novca. Mali posjed, nerentabilna proizvodnja, pad cijena osnovnom proizvodu -Zitu od 18,80 na 5,60 forinti neumitno su vodili ka kreditu. Podetkom XX stoljeia osnovana je ,Poijodjelska bankan koja je ,drZala pod okri ljem one i onakve zadruge koje su prije svega odgovarale njenim bankar-skim ciljevima. i bile su >u stvari organi banke, koji su posluZili u eksploa-taciji hrvatskog radnog seljaStva od strane hrvatskog klerau.16
Ovom klasno-nacionalnom faktoru treba pridodati i ulogu nacionalnih suprotnosti izmeatu dijela burZoazije u Hrvatskoj i mase ratara, stodara, vinogradara i dr. Brojno ne tako jak, ali privredno snaZan sloj burZoazije dinili su doseljeni Nijemci, Madari, a donekle Italijani i Francuzi koji su "potisli uz pomoi habsbur5ke dinastije autohtono neposluSno plemstvo, ili su bili u tom istom procesu odnarodeni domaii plemiii. . .n17 Op5tedru-Stvene protivrjednosti dobivale su na ovom planu joi jednu dimenziju. Ogromna masa stanovniStva Hrvatske bila je zbog izbornog cenzusa, li5ena opSteg i jednakog izbornog prava kroz cijeli period do iza prvog svjetskog rata.18
Na prelazu XIX u XX stoljeie drZavno-pravna shvatanja u potpunosti su apstrahirala selja5tvo kao faktor istorijskih zbivanja. "Narodn - to su bili ostaci feudalaca, kapitalistidki skorojeviii, Skolovani ljudi. Ogrornna veiina produktivnog stanovni5tva bila je kroz vijekove sarno objekat u istorii skim ;procesima.
la Godina t899. 1900. 1904. 1907. Prema: Stojsavljevii, Is Ib., 172. elanovi 8 067 14 919 15 852 13 609 PodruZnica 50 d J 1 0 Selja5tvo Jugoslavije (1918-1941), l1l.
16 Ib., 116, A. Radii je vrlo jednostavno okvalificirao ovu banku i, indi rektn_o, sve _slidne poku5aje da se, >pomogne( seljaku: "grieh je trubiti, da je ova ili ona banka za narod, da ie spasiti narod itd. Banka je bankao. Sabrana djela Antuna Radiia (?); Stojsavljevii B. pogreSno navodi izvor. Ne radi sc o nSeljadkom naukun, VII, 28. Vid. Stojsavljevii, o. c., str. 116, brlj. 226.
17 Mirkovii M., Ekonomska struktura Jugoslavije 1918-1941, ll. 18 Frajdzon, o. c., ll9.
postupno i >detvrti staleZ" - proletarijat.
Hrvatsko drustvo, potkraj proslog stoljeia, u cjelini gledano, nala-zilo se u procesu intenzivnijeg podvajanja. Najznadajnija komponenta tog procesa Uito i" spomenuto diferenciranje na klasno-nacionalnoj osnovi (nasnoj, unutir hrvatskog drustva, a nacionalnoj - naspram ostalih na-cionalnosti).
re Prema popisu iz 1910. - osim Rijeke - gradovi u Hrvatskoj imali su:
Zagreb 79 038 stanovnika
Pula 59 041
Osijek 31 338
Split 21407
V i S e o d l 0 0 0 0 s t a n o v n i k a i m a l o i e g g r a d o v a , v i 5 e o d 5 0 0 0 , 4 m a n j e od 10 000 20 gradova. Prema: ]\Iirkovii M., Ekonomska historija Jugosla-vije, 224.
20 Bogdanov v., Historija politidkih stranaka u Hrvatskoj od prvih stra-nadkih grupiranja do 1918. Zagreb, N. I. P., 1958,794.
21-S. Radii, Osnivanje hrvatske seljadke stranke, HM, III, sv. 10, str' 582' 2 A. Radii, Pudka politika. Dio ,Uvodan u program HPSS, HM, IV, sv-..6, 254; Vidjeti obja5njenje A. Radiia kojim distingvira poj-mov-e "go.spodskiu, >pudki< i 'selja[ki", osiaru - konzervafivnun i >novu - liberalnun ili "pra'"rr gbspodsku poiitiku,. - ,sabrana djelau, lX, 191-214.
ideje nego organizaciju, pristalice i politidki znadaj u dru5tvun23 onda dola-zimo do zakljudka da je selja5tvo Hrvatske, ostajalo li5eno moguinosti da postane njegovim subjektom.
Analizirajuii ,novu gospoduo A. Radii istide proSirenje njene soci-jalne osnovice. "Staroj gospodi" (plemiiima i sveienicima) p,ridruZuje se i,novao - novi bogata5i tj. tvorniiari, bankari, Skolovani ljudi, prije svih pravnici i novinari. Za politiku >nove( gospode nalazi dosta toga i pozitivnoga (u pogledu nauke i prosvjete, zatim prometa i veza) i nega-tivnog (odnarodivanje gospode - prosvjetom i distoiom, udobno5iu Zivo-ta!?). Op5ti mu je zakljudak ,da se u glavnoj stvari nova gospodska poli-tika od stare ne razlikuje: jedna i druga daje na koncu konca vlast samo gospodin. Dublje sagledavanje ove )analize" nave5ie na jednu konstataciju bez koje bi suStinu udenja Antuna Radiia, program HPSS i aktivnost S. Radiia, istorijsko mjesto i ulogu HSS bilo nemoguie shvatiti.
Naime, Antun je poimanjem uloge osnovnih dru5tvenih dinilaca (ne moZe se reii klasa, jer ih on nije ni uodavao) - gospode i puka, odredio programatski ciljeve puka tj. hrvatskog selja5tva, metod njihovog dje-lovanja.
Apstrahirajuii posljedice koje je "pr'oizvodiou kapitalistidki nadin prc-izvodnje, bio je duboko ubijeden da su ,novi politidari za kratko vriemc stvor:ili bezbroj zakona... (koje) obidni dovjek nikako ne moZe razumjeti. I ba5 ovi... nejasni zakoni su uzr,ok da je nova politika pre5la posve u gospodske ,ruke, tako . .. da je nova politika postala kao njeka tajna gospodska darolija, koje nitko ne razumijeo.2a
Ovaj ekskurs je bio neophodan, jer nas pobliZe upuiuje na zakljudak da je Antun Radii uodio svu velidinu perturbacija hrvatskog dru5tva s kraja XIX stoljeia.
Dr Antun Radii je (od 1897. do 1899) uretlivao ,Zbornik za narodni Zivot i obidaje juZnih Slovena", a kao produkt te njegove djelatnosti proiza-Sla je znadajna ,Osnova za sabiranje i proudavanje grade o narodmom Zivo-tu" leio- je postavio osnove na kojima se docnije razvijao hrvatski seljadki pokret.
Od posebnog su znadaja njegovi poku5aji cla porcd rada na empi-rijskoj nauci temeljito proudi kulturu uop5te, ,pitanja odnosa kulture i civilizacije, te inteligencije ,i selja5tva napose . . . s naroditim obzir"om na koristi odnosno stete, koje bi od toga nastajale za rl;rali narod kao Sto je hrvatski.,.a
Zahvaljujuii svom porijeklu, vaspitanju i ob,razovanju bio je, kao ii brat mu,26 u stanju da osjeti teZinu op5teg poloZaja seljaStva i spreman
z.Istorija Jugoslavije. Beograd, Prosveta, 1972,312; Op5irnije o prava5tvr_r u studiji M. Gross: Povijest prava5ke ideologije. Zagreb, Institut za^hrvatsku povijest, 1973. godine. 451.
Obja5njenje tog prividnog paradoksa vidjeti kod: Sidak i dr., povi-jest hrvatskog naroda, 130.
u Kao 22, str.260-261.
-._ _. s,Murgii B., Ziuot,rad i misli Antuna Radiia. Zagreb, Hrvatska politidka biblioteka, svezak 2, 1937, str. 47.
.. ...% Horvat Josip pi5e o braii Radiiima da se >. . . stekav5i Skolsko zvanje, u5av5i u gractanski svijet, nijesu. . . 'pogospodili' ostali su disti seljaci, nairire g gradu im je Zivjelo samo tiielo, duh im je ostao povezan sa zemljom". Stranke kod Hrvata i njihova ideologija. Beograd, Politika, 1939,67.
da poku5a pronaii neka rje5enja koja ie bitnije uticati na sudbinu onog dijela stanovni5tva Hrvatske koji je bio objekat polirike. Osn'ovna dru5tve-no-politidka pitanja koja su se postavljala bila su: kako promijenit'i temelje politike, kako neutralizirati narastajuii jaz izmedu ,gospode" i "pukan, kako opuku udiniti subjektom javnog Livota, na kakvim osnovama i u kakvim okvirima organizirati hrvatsko druStvo. Kao pionir na podrudju moderne etnografije, potpadao je pod uticaje i sa zapada i sa istoka, nalaze1i u nj'ihovim autoritetima potporu i potvrde svojih istraZivanja. Francuski istoridar Mi5le i njegov sljedbenik Antun Radii proudavali su narod, njegovu proSlost, suStinu svih oblika njegovog unutra5njeg i spoljnog Livota. Do5li su do zajednidkog zakljudka: narod je saduvao distotu svoje autohtone kulture u onoj srazmjeri u kojoj je saduvao svoj patri-jarhalni nadin Zivota. I jedan i drugi zakljudili su da se nacija sastoji iz dva dijela: gosp,ode i naroda.
Za Antuna je to bilo otkriie koje je stvarnost Hrvatske primjerom potvrdivala. Nauka i Livot za njega na5li su se na istoj razin| Gdje su njegovi korijeni, uzroci? Kako ih prevazi(i? Na koji nadin ie selja5tvo doii do ,rijediu u javnom Zivotu? Ta su pitanja okupirala Radiia. U uvodu svoje >Osnove" eksplicite je naznadio cilj svojih napora: otkriti uzrok tom jazu. Analizom utvrduje da razlike potidu iz kulture podrazumijevajuii pod njom nadin Zivota.27 U tudinskoj kulturi, kao produktu internacionalne civilizacije koju je ,gospoda. objerudke prihvatila i koja je ovladala nji-hovom duSom i tijelom, vidi onu iskru koja je rasplamsala podvojenost kod Hrvata. Stari patrijarhalni autohtoni Zivot (tj. kultura Zivota) od strane gradske civilizacije bio je napu5ten. Opsjednut mi5lju da u njegovo vrijeme 'narodi vriede toliko koliko vriede u kulturi"28 ne rnoZe se odrvati viziji koja >otvara mradan pogled, kad pomislimo, da bi se vremenom mogla u naS narod useliti ova kultura.o2e IstraZivajuii genezu hrvatske kulture angaLirao se u radu na oduvanju autohtonih elemenata te hrvatske kulture. Tu se sukobio sa novim pr:oblemima. Prihvatanje Mi5leove koncepcije o negativnom uticaju grdko-rimske kulture, moglo je za mnoge da ima znadenje potpunog negiranja svega Sto je civilizacija ugradila u Zivot Hrvata. Duboko je bio svjestan dinjenice oda se Sirenjem kr5ianstva Sirila upravo civilizacija".2e Sv,ojim tretmanom mjesta i uloge kr5ianstva, odnosno katolidanstva, u Zivotu hrvatskog naroda, i direktno i posredno, mnogo je uticao na odnos hrvatskog selja5tva i stranke prema katolidanstvu, vjeri uopSte.
Apstrahirajuii subjektivnost ocjena A. Radiia istorijski je znadajno da je otkrio suprotnosti u Hrvatskoj s kraja XIX stoljeia i istakao neodr-Zivost socijalno-politidkog stanja hrvatskog seljaStva. Iz analize suplotnosti hrvatskog dru5tva rada se i njegovo originalno obja5njenje p,ostojeiih protivrjednosti sela i grada - tudinskom kulturom. Utvrdiv5i da je kultu-ra gkultu-rada import, da ta kultukultu-ra nije i ne moZe da bude konstitutivni ele-ment hrvatske nacije, vidio je perspektivu hrvatskog dru5tva u oZivljavanju
u A. Radii, nlz osnove za sabiranje i proudavanje grade o naprednom Zivotu<. Akademijin oZbornik" za narodni Livot i obidaje", Zagteb 1897, str. 1. Prema Murgii, o. c., 8/II.
28 Sabrana djela, XVI, 19.
