Positive steps turning into a process

9 Decembar 2004.

U

Klju~ne re~i: Suo~avanje s pro{lo{}u, nevladine organizacije, mediji, dr`avni organi, Hrvatska.

U Hrvatskoj ne postoji sistemati~no, odgovorno i strukturirano suo~avanje s pro{lo{}u. Ne postoji svi-jest u javnosti o va`nosti suo~avanja s pro{lo{}u, ali postoji zabrinutost u civilnom sektoru zbog proble-ma koje izostanak suo~avanja donosi. Izdvajaju se dva razli~ita pristupa: osobni rad s pojedincima ili manjim ciljanim grupama i zagovara~ki rad kojim bi se utjecalo na promjene stavova u javnosti i na donositelje odluka. Oba su nivoa neophodna i tre-baju se odvijati istodobno. To je citat zaklju~ka istra`ivanja koje sam za Quaker Peace & Social Witnessproveo u Hrvatskoj 2003. godine.1

U me|uvremenu, promjena, bitna i neo~eki-vana, stigla je s vrha. Na objavu prvih izbornih rezultata, kada je bilo jasno da se HDZ vra}a na vlast, mene je, kao i vjerovatno ve}i dio civilne scene u Hrvatskoj, “stisnulo u `elucu”. Sje}anje na vladavinu HDZ-a u 1990-ima, uz pitanje “Zar opet?”. No, vrijedi priznati da je vlada Ive Sanadera napravila vi{e nego je itko o~ekivao {to se suo~avanja s pro{lo{}u ti~e. Iako neto~na, ilustra-tivna je, koliko i provokailustra-tivna, teza da se u nepunu

godinu dana od povratka HDZ-a na vlast (kraj 2003.) vi{e na tome napravilo nego u svih pro{lih deset godina:

y Ispla}ene su nov~ane od{tete pre`ivjelim

~lanovima obitelji Zec (~ime je posredno priznata odgovornost dr`ave za ubojstva);

y Ispla}ene su od{tete udovici i sinu Milana

Levara, za{ti}enog svjedoka Ha{kog Tribunala;

y Isti dan su uklonjeni spomenik Juri

Franceti}u ({to nije godinama uspjelo nizu nevladinih organizacija i pojedinaca) i spomen plo~a Mili Budaku;

y Brzo i ekspeditivno je Hagu izru~eno {est

visokih du`nosnika i generala vezanih uz uspostavu tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne, te jo{ dvojica generala za operaciju “Oluja”. Na ispra}aju nisu bile “tisu}e”, kako je ve~er prije predvi|ao jedan od {estorice, Slobodan Praljak, ve} “deseci”;

y Na nedavno odr`anoj konferenciji Fonda za

humanitarno pravo, na temu suo~avanja s pro{lo{}u, zajedno su sjedeli i o sli~nim problemima govorile, kolege dr`avni tu`ioci SiCG i Hrvatske;

y Ivo Sanader je prvi hrvatski premijer u posjeti SiCG : «Suradnja nema alternative». U pripremi ulaska u EU, ra~uni iz pro{losti dolaze na naplatu i ova ih je vlada po~ela pla}ati. Hrvatska je politika u potpunosti (p)odre|ena cilju ulaska u EU i “euroatlanstke integracije” tj NATO (na koji se to na~in radi je pri~a za drugu priliku) i tu malo manevarskog prostora postoji za bilo koju vladu. Retorika se promijenila te sada hrvatski dr`avni du`nosnici govore o Hrvatskoj kao mostu/vezi Regije sa EU i o “dobrosusjedskom partnerstvu.”

Civilni se sektor po~inje u tom periodu sustavni-je baviti suo~avansustavni-jem s pro{lo{}u. Mediji i umsustavni-jetni- umjetni-ci se ovom temom bave vi{e nego mnoge NVO od kojih se to o~ekivalo. Ipak, neke NVO prelaze iz faze rada na suo~avanju sa sada{njosti, u fazu otvorenog suo~avanja sa doga|anjima iz 90-ih.

Dokumentarna produkcija zagreba~kog FAC-TUM-a nakon «Oluje nad Krajinom» donosi

* Quaker Peace & Social Witness, predstavnik u Hrvatskoj & Miramida Centar, Gro`njan, Voditelj. e-mail: qpsw@zamir.net

1 Kesi}, V.: Izvje{taj o istra`ivanju suo~avanja s pro{lo{}u u Hrvatskoj, Zagreb:QPSW.

GORAN BO@I^EVI]*

Pomaci koji prerastaju u proces

GORAN BO@I^EVI]

Pomaci koji prerastaju u proces

10 Decembar 2004.

«Paviljon 22», te nedavni film o zlo~inima u split-skoj Lori. Student re`ije Goran Devi}, nakon uspje-ha svoje nagra|ivane sisa~ke pri~e, parabole o ra|anju fa{izma, («ovo nisu na{e vrane») snima dokumentarac o ubojstvu Ljubice Solar.

Vijest dana na civilnoj sceni mogla bi biti osni-vanje DOCUMENTE - Centra za suo~avanje s pro{lo{}u. Osnovali su ga 18. X 2004. zajedno osje~ki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, te zagreba~ki Hrvatski helsin{ki odbor, Centar za mirovne studije i Gra|anski odbor za ljudska prava. Zanimljivo ali i indikativno – dokumentacije u Hrvatskoj su o doga|ajima iz 90-ih (iako se DOCU-MENTA ne kani samo s njima baviti) raspr{ene, nesre|ene i zapravo nedostupne. Fond za human-itarno pravo iz Beograda, Istra`iva~ko dokumenta-cioni centar iz Sarajeva i inicijativni odbor za osni-vanje Documente iz Zagreba potpisali su protokol o suradnji u Sarajevu 6. IV 2004. godine.

Vrijedni i zna~ajni pomaci tijekom 2004. u~injeni su i na suradnji razli~itih udruga koje se bave nestalima te ostalim `rtvama rata (rad ICMP-a), kao i me|u braniteljskim udrugama. Pravo je osvje`enje (za neke je «{ok» prikladnija rije~) u javnost unijela suradnja «Udruge razvoja~enih branitelja Domovinskog rata» iz [ibenika sa veter-anskim organizacijama iz SiCG te BiH na projektu «Istinom u budu}nost». Inicijativa «Veterani rata za mir» uspjela je u [koli mira u Mrkoplju pro{log lipn-ja/juna po prvi puta okupiti predstavnike bran-iteljskih te mirovnih/ljudsko prava{kih organizacija na prevladavanju me|usobnih predrasuda i plani-ranju zajedni~kih koraka dalje.

Pro{lo je ljeto obilje`io i izlazak iz mraka tabua o ubojstvima civila u Osijeku tijekom rata 1991., niz se gra|ana obratio Centru za mir sa podacima i svjedo~enjima. Jesenska je zagreba~ka konferen-cija Igmanske Inikonferen-cijative, koja okuplja preko 150 nevladinih organizacija sa prostora biv{e SFRJ, privukla i {efove dr`ava Hrvatske te BiH i stigla na naslovne stranice dnevnika s dosad nezamislivim: «Suo~avanje s pro{lo{}u je prioritet».

Istovremeno, revizije brojnih skandaloznih slu~ajeva su|enja u odsutnosti, te slu~ajeva poput splitske Lore, Paulin Dvor itd., te stalno ja~anje nezavisnosti i profesionalnosti sudstva, daju sliku vidljivih pomaka u pravosu|u.

Zadnja godina pa i ne{to vi{e, izuzetno je `iva na polju suo~avanja s vlastitim mrakom iz 90-ih. Niz pomaka, od kojih su samo neki navedeni, uz istovremeni rad na oba nivoa - osobnom i javnom, daje nadu da je suo~avanje s pro{lo{}u u Hrvatskoj proces a ne trend.

«Hrvatska postaje ure|ena, konzervativna, dosadna zemlja u kojoj se ni{ta zanimljivo ne de{ava» - ~uo sam nedavno od prijatelja sociologa. Dodao bih jo{ i – «ekonomski sve stabilnija». Iako to mo`e mnogima sa prostora biv{e SFRJ zvu~ati kao privla~an opis sutra{njice, on krije i veliku opasnost {utnje o hrvatskoj tamnoj strani ratova u 1990-im.

Nu`nost uskla|ivanja sa standardima EU, te normalizacije odnosa sa susjedima, nikako ne zna~i i `urbu u zaboravu zlo~ina. Naprotiv, «surad-nja nema alternative» no surad«surad-nja na svim poljima, uz stalno istovremeno «~i{}enje u svom dvori{tu», kako bi se «ne toliko do{lo do zajedni~ke istine koliko bi se suzio prostor {utnje i la`i» o doga|ajima u nedavnoj pro{losti» (kako je lijepo definirao suo~avanje s pro{lo{}u jedan sudionik ba{ ove VDS-ove konferencije).

Mnogo posla predstoji u Hrvatskoj na suo~avan-ju s vlastitim zlo~inima odnosno zlo~inima u~injen-im u u~injen-ime Hrvatske i od strane osoba u dr`avnoj slu`bi te i svih drugih (vrsta) zlo~ina po~injenih tijekom ratova u 1990-ima. No, taj je posao sada izgledniji za napraviti nego prije godinu, dvije.

Goran Bo`i~evi}

Pozitive steps turning

into a process

The conclusion of the research conducted in Croatia for QPSWin 2003 is: there is no systemat-ic, accountable and structural confrontation with the past in Croatia, but there is growing concern within the civil society about the problems incurred by the lack of such a confrontation. Two different approaches can be discerned: individual work with particular persons or target groups and advocacy that could influence the alteration of the public opin-ion and decisopin-ion-making. Both levels are necessary and they should unfold simultaneously.