Uvod

Uvod

Uvod

Pošto je psihologija kao nauka veoma rasprostranjena i potrebna u svijetu,

Pošto je psihologija kao nauka veoma rasprostranjena i potrebna u svijetu, bitno je predstavitibitno je predstaviti i njeno djelovanje, kao i

i njeno djelovanje, kao i sve metode i postupke rješavanja bilo kojeg problema psihološkimsve metode i postupke rješavanja bilo kojeg problema psihološkim načinom.

načinom.

Psihologija

Psihologija je skup aka je skup akademskih, kliničkih i indusdemskih, kliničkih i industrijskihtrijskih disciplina koje se bavedisciplina koje se bave

 proučavan

 proučavanjem, objašnjavanjem i pjem, objašnjavanjem i predviĎanjem ponaredviĎanjem ponašanja, razmišljanja, šanja, razmišljanja, osjećaja (eosjećaja (emocija),mocija), motivacije, ljudskih meĎuodnosa i njihovih

motivacije, ljudskih meĎuodnosa i njihovih potencijala.potencijala.

Da bi sve to funkcionisalo, potrebna su razna shvatanja, razmisljanja, te metode koje nam Da bi sve to funkcionisalo, potrebna su razna shvatanja, razmisljanja, te metode koje nam

 psihologija pruza

 psihologija pruza. Iz toga proizilaze . Iz toga proizilaze razni pravci psihorazni pravci psihologije kao što slogije kao što su:u:



 BiheviorizamBiheviorizam



 WatsonWatson 

 Kognitivna psihologijaKognitivna psihologija 

 PsihoanalizaPsihoanaliza 

 Humanistička psihologijaHumanistička psihologija 

 GeštaltGeštalt

Svi pravci su meĎusobno povezani, a svaki od njih

Svi pravci su meĎusobno povezani, a svaki od njih čini skup raznih razmisljanja i čini skup raznih razmisljanja i metoda.metoda. Mi ćemo se baviti

Mi ćemo se baviti sa Geštalt pravcem koji je sa Geštalt pravcem koji je nastao kao odgovor na pretjerano grananjenastao kao odgovor na pretjerano grananje  psiholoških prava

 psiholoških pravaca.ca.

Geštalt na njemačkom jeziku znači

Geštalt na njemačkom jeziku znači cjelinacjelina, što je nastalo jer se ovaj pravac zalaţe da se sve, što je nastalo jer se ovaj pravac zalaţe da se sve

 proučava ka

 proučava kao jedna cjelina, dao jedna cjelina, dakle i proces i reakle i proces i reakcija, jer tako i doţivljavkcija, jer tako i doţivljavamo sve u naamo sve u našemšem

organizmu ili

2

1. Geštaltova psihologija

Pojam geštalt označava jedinstvenenu cjelinu, koja ima karakteristike koje su drugačije od njezinih sastavnih dijelova i koja se ne moţe svesti na jednostavan zbroj elemenata ili dijelova od kojih je sastavljena. Karakteristike te cjeline nije moguće objasniti

karakteristikama pojedinih elemenata ili njihovim jednostavnim zbraja njem. Geštalt je cjelina koja je puno više od samog zbroja njenih sastavnih elemenata.

To znači da geštalt moramo proučavati kao cjelinu, jer kao cjelina ima drugačije značenje,

1.1. Nastanak i osnivanje geštalt psihologije

Geštalt psihologija je teorijski pravac u psihologiji nastao dvadesetih godina prošlog stoljeća.

U principu je nastao kao odgovor na strukturalizam Wilhelma Wundta, dominantnog pravaca tog vremena, koji se fokusirao na rasčlanjivanju mentalnih doţivljaja i iskustava u

istraţivanjima ljudskog doţivljavanja i ponašanja.

Geštalt psihologija vuče svoje korijene iz perceptivnih teorija Ernsta Macha i Christiana von

Ehrenfelsa. Oni su se bavili istraţivanjima prostornih i slušnih formi i oblika (kvadrat, krug,  jednostavna melodija). U svojim istraţivanjima zaključili su da ti oblici imaju kvalitete koje

su različite od njihovih sastavnih elemenata.

Termin geštalt u psihologiju je uveo upravo Christian von Ehrenfels. Godine 1890. napisao je rad pod naslovom „O kvaliteti forme“ (Uber Gestaltqualitaten) u kojem je predstavio termin

geštalt odnosno „kvaliteta forme“ kako bi označio doţivljaj forme odnosno melodije ko ji,

iako zasnovana na senzornim podraţajima, nikako ne moţe biti promatran kao sastavni dio tih senzornih podraţaja. Geštalt kvaliteta predstavlja novi element doţivljaja. Na primjer, melodija se prepoznaje iako se svira u drugačijem ključu.

„Kvadrat ilikrug se prepoznaju i nakon što promijene veličinu ili boju.“

Osnivači geštalt psihologije su njemački mislioci Max Wertheimer, Wolfgang Kohler i Kurt Koffka. Objava knjige Maxa Wertheimera „Eksperimentalno istraţivanje percepcije pokreta“

(Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung), 1912. godine smatra se početkom

ovog teorijskog pravca. U knjizi je Wertheimer objavio rezultate istraţivanja prividnog

kretanja, koje je proveo u laboratoriju u Frankfurtu, zajedno sa svojim suradnicima Wolfgangom Kohlerom i Kurtom Koffkom.

Max Wertheimer je primjetio da brzo ponavljanje slijeda osjetilnih podraţaja koji miruju, kao što su na primjer nizovi svjetlosnih podraţaja, stvaraju iluziju pokreta. Percepcija pokreta

 predmeta koji miruju poznata je kao fi-fenomen(optička iluzija). Ukoliko se podraţaji

 ponavljaju odreĎenim prostornim i vremenskim slijedom dobit će se dojam prividnog kretanja, jer podraţaji prelaze prag kada mogu biti objašnjeni odvojeno.

4

2. Primjena geštalt psihologije

Kada je Geštalt terapija pravi izbor?

Gestalt terapija vam nudi podršku i pomoć u radu na brojnim problematičnim područjima:

 ţivotne krize

 neproraĎeni traumatski doţivljaji

 osjećaj izgubljenosti i potraga za smislom u ţivotu

 gubitak drage osobe ili nečeg što vam je bilo vaţno (npr. posao, karijera, društveni

ugled)

  poteškoće u partnerskim/ bračnim odnosima  obiteljski problemi

 istraţivanje vlastitih potencijala  donošenje vaţnih ţivotnih odluka  seksualnost

  problemi u komunikaciji sa drugim ljudima

 nezadovoljstvo sobom i ţelja za promjenom

 nisko samopouzdanje

 anksioznost i strahovi

 depresivnost i usamljenost

 teškoće u kontroli ljutnje

  problemi u učenju i završavanje započetih poslova  kronični bolovi

  poremećaji hranjenja   psihosomatske tegobe

 stres i problemi vezani uz liječenje onkoloških bolesti

Da bi geštalt bio koristan, te da bi ga ljudi shvatali kao „nešto što vrijedi“, stvorena je tzv „geštalt terapija“ koja bi nama trebala pomoći da bolje razumijemo nešto zastrašujuće, te da na najbolji način prevladamo sve to „loše“.

Razlog tome je da mi, ljudi, pri nekoj od katastrofa, često ţivimo sa nekim strahom, izbjegavanjem, osjećajem stida ili krivice, što dovodi i do pomišljanja na samouništenje. Sa druge strane čovjek bi se trebao motivisati sa tim da ipak preţivi, da zamisli ţivot na novi naćin, da bi mogao svjesnije, zrelije i intenzivnije upravljati sa sobom i svojim ţivotom.

Problem nastaje kod dugih bolnih perioda, jer je čovjeku sigurnije zatvaranje u sebe nego

otvaranje svijetu, jer ima strah od ponovnog povrjeĎivanja.

Terapija bi trebala ustvari da sve ovo ispravi, te da čovjek prihvati sebe onakvog kakav i

 jeste.

Posebno treba poraditi na stvarima koje su nam prije davale snagu da uobličimo dan, i

vjerujemo u dobro, što bi rezultiralo sa što većim uspjehom.

 Najveći problem posttraumatskih problema je nesigurnost, pa to dovodi i do gubitka  povjerenja, snage i svega što nam je baš u tom trenutku najpotrebnije.

S toga principi geštalt psihologije na raspolaganje stavljaju, s jedne strane konkretne

strategije za intervencije, za obradu posttraumatskih simptoma, dok sa druge strane koncepte

za liječenje stresnih posljedica na planu sposobnosti za odnose preţivjelih klijenata(slučajeva).

Pri radu sa klijentima kojima je potrebna pomoć ovo predstavlja odlučujući faktor, jer klijenti

mogu da vide mnogobrojna iskustva, ovog načina liječenja.

Terapija omogućava da se ova iskustva razumiju i poredaju, da bi se mogla sistematski uključiti u terapijski plan.

Jedno je sigurno, nakon gestalt terapije, ništa više neće biti isto…

Priručnici gestalt terapije počinju na sličan način: Ge štalt terapija je humanistička, holistička, fenomenološko egzistencijalistička, dijaloška, procesno orijentirana

terapija, zasnovana je na fenomenološkoj metodi i egzistencijalističkom pristupu čovjeku…

Gestalt terapiju često se naziva i «trećom snagom» i pripada humanističkom pravcu u

 psihologiji a pri tome su «prva snaga» verbalne terapije u koje spada i psihoanaliza, a «druga

6

Tri principa definiraju Geštalt terapijiu a to su:

 Gestalt terapija je fenomenološka; njen jedini cilj je svjesnost a njena metodologija je

metodologija svjesnosti.

 Gestalt terapija je bazirana u potpunosti na dijaloškom egzistencijalizmu- na Ja-Ti

kontakt/ povlačenje procesu.

 Gestaltistički konceptualni pogled je cjelina bazirana na holizmu i teoriji polja.

Tipična pitanja u geštalt terapiji, čija je funkcija pojačavanja svjesnosti o iskustvu u

sadašnjem trenutku, su:

 Što sad osjećate?

 Probajte učiniti X i promatrajte čega ćete pritom postati svjesni. Ostanite s tim

(osjećajem, pokretom, sjećanjem itd.).

 Čega ste svjesni sada?

Dakle, cilj terapije  je povećati polje svjesnosti u odreĎenom području doţivljavanja, te

 povećati sposobnost pojedinca da osvijesti svoje automatsko reagiranje (navike) u pojedinoj

situaciji i time sebi omogući izbor  djelovanja u toj situaciji. Ako svjesno prolazimo kroz neku

livadu, moţemo izabrati neki novi pravac i nakon nekog vremena utabati nove staze.

“Svjesnost” i “kontakt” su osnovni termini gestalt terapije.

Svjesnost se odnosi na doţivljaj kontakta s “onim što jest”, tj. sa svojom egzistencijom –   preciznije rečeno,govorimo o:

 svjesnosti o razini poznavanja i prihvaćanja vlastite osobnosti,

 svjesnosti o razini poznavanja okoline,

 svjesnosti o odgovornosti za vlastite izbore i

S tim da psihički poremećaji u biti nastaju pri odnosu izmeĎu osobe i okruţenja, gdje se i ispoljavaju, mogu se zamijeniti samo sa odnosima i preko odnosa, te su jedino na takav način dostupni promjenema i geštalt terapiji.

Vaţan faktor terapije je kao što znamo vraćanje povjerenja, te pozitivnog osjećaja, što u različitim okolnostima dosta oteţava terapijski proces. Povjerenje se dobija kroz kontakt, te  privrţenost i pripadanje, kroz interakciju izmeĎu osobe i okruţenja.

 Na taj način, nazvan terapijskim odnosom, dobijamo potrebni potencijal, za vraćanje

 povjerenja.

Vaţan faktor terapije, je već znamo, pogled na razna iskustva a ona dobijaju znaţenje u samom odnosu izmeĎu učesnika terapijskog procesa (klijent i terapeut). Sa tim bi klijent bio sigurniji da će terapija uspjeti i mogao da prihvati osnovni princip u geštaltu a to je,

 prvenstveno rad sa sadašnjim procesima, lakše rečeno rad „ovdje i sada“. Tako klijent  prihvata neke stvari a da nije ni počeo sa promjenama.

MeĎutim to moţe i značiti da je klijent dostigao granicu svojih sposobnosti podnošenja, te u tom stanju niti moţe, niti hoće prihvatiti sebe takvog kakav jeste.

Onda se sa klijentom postupa tako da mu se pomogne da za izvjesno vrijeme mijenja svoju

 psihičku i socijalnu sredinu. S tim će proraditi njegove mogućnosti doţivljavanja i ponašanja.

Tek kad se postigne neka stabilnost i snaga klijenta, moţe se poraditi na tome da klijent  prihvati sam sebe.

Proces rada u sadašnjosti ne znači da on nema prostora za iskustva iz prošlosti. MeĎutim  predstava o prošlom se u geštaltu moţe predstaviti tek onda kada su u prvom planu svijesti.

Zbog toga geštalt terapija je razvila metode, takozvane geštalt eksperimente, pomoću kojih se  prošli sadrţaji mogu doţivjeti u sadašnjosti.

Ako bi ovaj princip postao disfunkcionalan, te ako bi sva ta iskustva u prošlosti

onemogućavala zahtjeve aktuelnih potreba onda, onda geštalt terapija nastupa sa promjenom mišljenja o tim stvarima.

8

Geštalt terapija radi na tome da kada kontakt teče slobodno, emocionalni, spoznajni i tjelesni  procesi čine nerazdvojnu cjelinu. MeĎutim kod hronični neriješenih ili dijelom potisnutih

iskustava dolazi do cijepanja osjećaja i mišljenja, pa se slučaj riješava radom sa pokretima, osjećajnim slikanjem, crtanjem itd. Sa tim se moţe oduzeti patogeno djelovanje nekog

iskustva.

Geštalt polazi od toga da su tri osnovna principa: terapijski odnos kao izlječujući susret, rad u ovdje i sada, i „zatvaranje geštalta“, optimalno primjereni poremećajima uzrokovanih traumom.

 Najvaţnije od svega je to da se geštalt cijelo vrijeme bavi pitanjem „kako ?“ a ne „zašto“. Baš zbog toga terapeuti dobiju povjerenje od klijenata, i mogu komunicirati sa njima „očima“,

te na neki način suosjećati se ili „podijeliti“ traumu sa klijentom. Tek tada se misao moţe

usmjeriti na situaciju, i sticanje snage prema traumi ili osobi koja je nanijela traumu.

Ali niti jedan terapeut ne moţe poništiti realno iskustvo, nego poboljšati realnu svijest i jači

odnos sa sobom.

Pored terapijskih principa, pozadina geštalt terapije nudi okvir u kome se mogu pravično

 prevladati ekstremne situacije, u kojima se mogu naći ljudi, a s njima i terapeut.

Ona se veče za cjelinu baš zbog toga što se bavi sa patnjom, bolom, smrću, gubitkom i

neuspjehom, kao i sa srećom, znatiţeljom, ţivotom, rastom psihičke snage i povjerenjem.

Kako bi geštalt psihologija bila korisna, navodimo neke od preporuka geštalt psihologije:

 Ţivi u sada

 Ţivi ovdje, u trenutnoj situaciji  Prihvati sebe kakav jesi

 Opaţaj svoju okolinu i postupaj shodno tome kakva ona jest, a ne kakva bi ţelio da

 bude

 Budi pošten prema sebi

 Izrazi se kroz svoje ţelje, misli i osjećaje i ne manipuliraj sobom i drugima kroz

racionalizacije, očekivanja, procjenjivanja i iskrivljavanja

 Doţivi u potpunosti čitavu skalu svojih osjećaja, kako prijatnih tako i neprijatnih   Ne prihvaćaj vanjske zahtjeve koji su u suprotnosti s tvojim poznavanjem sebe  Budi spreman da eksperimentiraš, da se susretneš s novim situacijama

2.1. Razlika geštalta i drugih terapijskih pravaca:

Drugi psihoterapijski pravci više su orijentirani upravo na takva znanja. U njima morate znati teoriju te kako se odreĎena stanja očituju u ţivotima ljudi kako biste ih prepoznali i kod

klijenata. Tada birate postupke koji vas vode zacrtanom cilju, dakle odreĎenoj promjeni

 ponašanja klijenta. U geštaltu zapravo ne znate kamo idete, dopuštate klijentu da vas vodi jer taj psihoterapijski pravac podrazumijeva da nitko ne zna bolje od same osobe što je za nju najbolje.

Terapija je u ovom slučaju sam proces u kojemu se uvijek nešto mijenja pa se zato mijenja i dijagnostika. Zato čovjeka ne moţete svrstati u odreĎenu „ladicu“, kaţe naša sugovornica i na  primjeru objašnjava što to konkretno znači.

Dok radi s osobom, terapeut se sluţi posebnim tehnikama za proradu odreĎenih iskustava,

 primjerice nekog straha. Terapeut pomaţe osobi da vraćanjem u iskustvo otkrije kako se očituje taj strah, kada se javlja, koju funkciju ima, kako utječe na odnose s ljudima. U tom

 procesu terapeut u nekom trenutku moţe prepoznati problem, ali već u idućem osoba moţe  biti drukčija, upravo zato što gestalt pretpostavlja da se razvijamo.

U geštaltu se sve bazira na autentičnom kontaktu izmeĎu dviju osoba, klijenta i

 psihoterapeuta, a taj kontakt nikad nije isti jer se oboje mijenjaju u odnosu na ljude i situacije.

Zajedno stvaramo odnos. To je teško jer ne moţete naučiti pravila kako se ponaša s

depresivnima, anksioznima, paranoidnima pa ih onda samo slijediti U gestaltu se sve bazira

na autentičnom kontaktu izmeĎu dviju osoba, klijenta i psihoterapeuta, a taj kontakt nikad nije isti jer se oboje mijenjaju u odnosu na ljude i situacije. Zajedno stvaramo odnos. To je

teško jer ne moţete naučiti pravila kako se ponaša s depresivnima, anksioznima,  paranoidnima pa ih onda samo slijediti.

Razliku izmeĎu geštalt terapije i ostalih vrsta terapija zaokruţićemo sa tim da se geštalt bavi cjelokupno sa osobom, sa donošenjem odluka tokom terapije, i upoznavanja osobe kroz

10

3. Zaključak 

Iz ovoga zaključujemo da Geštalt terapija promatra čovjeka kao funkcionalnu, organizmičku cjelinu koja teţi višoj razini potencijala, aktualizaciji i integraciji unutar sebe i kao dio polja

organizam/okolina. Moţe se reći da se naglasak stavlja na direktan kontakt izmeĎu terapeuta i klijenta, iskustvo sada i ovdje, aktivno eksperimentiranje, odgovornost za sebe i svoje

reakcije, osvještavanje, povjerenje te meĎuzavisan odnos pojedinca i okoline.

Gestalt se moţe okarakterizirati kao neinterpretativni psihoterapijski pristup koji kroz ja-ti

odnos i kroz podršku na osvještavanju sebe (vlastitih misli, osjećaja, osjeta i tijela) sada i ovdje, omogućuje pronalaţenje, oslobaĎanje i korištenje svih vlastitih osobnih potencijala tj.

samoaktualizaciju.

I sama sam poslije obrade, i razmatranja raznih principa i iskustava vezanih za Geštalt dobila

čvrstu misao o ţivotu, njegovim zgodama i nezgodama.

Postigla sam dodatnu snagu, vezanu za shvatanje ţivota ozbiljno, te za odnos sa nekim od

stvari, koje mogu zadesiti svakog od nas.

I svakom preporučujem da prihvati sebe onakvog kakav jeste, da bi mogao ţivjeti „sada“, tu,

u

4. Literatura

 Knjiga: Ţivot nakon traume ; autora: Willi Butollo, Marion Krusmann, Maria Hagl  Knjiga: Uvod u psihologiju ; autora: Slavoljub Radonjić

 http://www.alfa-portal.com/zdravlje-2/gestalt-terapija-egzistencijalisticki-pristup-covjeku  http://www.sensaklub.hr/clanci/tretmani/gestalt-terapija-susret-sa-sobom  http://www.gestalt-psihoterapija.com/gestaltpsihoterapija.php  http://hr.wikipedia.org/wiki/Ge%C5%A1talt_terapija  http://bs.wikipedia.org/wiki/Psihologija