Re vic on d. o. o. En ver a Šeho vića 14, S ar aje
Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine, časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH
J 5 – 2016.
NEUM
Zakon o finansijskom
upravljanju i kontroli
u javnom sektoru
SARAJEVO, 24. 5. 2016. hotel Sarajevo
Informacije i prijave: Revicon d.o.o.
Envera Šehovića 14, 71000 Sarajevo tel: + 387 33 720 584
fax: +387 33 720 581 e-mail: revicon@revicon.info
Tematske cjeline:
Zakonodavni okvir za uspostavljanje i funkcionisanje sistema finansijskog
upravljanja i kontrole Standardi interne kontrole
Upravljačka odgovornost rukovodilaca i institucija Uloga i djelovanje budžetske inspekcije
COSO okvir za internu kontrolu
Metodologija finansijskog upravljanja i kontrole Upravljanje rizicima
Praktični primjeri procjene rizika Praktični primjeri kontrolnih aktivnosti
Mjerenje učinaka
Utvrđivanje “vrijednosti za novac” Izvještavanje o finansijskom
upravljanju i kontroli
KONSALTING CENTAR
JAVNE FINANSIJE
Besplatne konsultantske usluge za pretplatnike stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK
Savjete, mišljenja i preporuke u vezi sa primjenom Zakona o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru, pretplatnici na naša izdanja mogu dobiti putem obrasca na Revicon web stranici ili
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 BODOVA/SATI OBAVEZNE EDUKACIJE CERTIFICIRANIH RAČUNOVOĐA I REVIZORA
PostuPci nabavki
usluga osiguranja
19. 5. 2016. Sarajevo hotel Europe
Konsultantska kuća Revicon u saradnji sa Agencijomza nadzor osiguranja FBiH organizira seminar namijenjen društvima za osiguranje, koji se kao ponuđači javljaju u postupcima javnih nabavki.
Temelj uspješne nabavke je jasno razumijevanje teh-ničkih specifikacija i zahtjeva ugovornih organa u pogle-du dokaza o kvalifikacijama koji se kao uslov postavljaju potencijalnim ponuđačima u konkretnoj nabavci. Usluge osiguranja su specifične i često nisu definirane na način da odgovaraju stvarnim zahtjevima i potrebama naruči-oca. Upravo iz tih razloga, svjedoci smo čestih poništenja postupaka ili, u boljem slučaju, žalbi na tenderske doku-mentacije.
Evidentno je da koncepti osnovnih principa javnih na-bavki i od ponuđača u postupcima nana-bavki zahtijevaju dublje tumačenje i razumijevanje. Kako bi izbjegli naj-češće greške koje smo identificirali u dosadašnjoj praksi pripreme ponuda osiguravajućih društava te uspješno odgovorili postavljenim zahtjevima naručioca, ovim se-minarom ćemo na praktičan način kroz primjere olakšati učešće u postupcima nabavki kroz akcentiranje najvaž-nijih dijelova tenderske dokumentacije, pripremu odgo-varajućih ponuda te na kraju pravnu zaštitu, posebno dajući osvrt na dosadašna specifična rješenja Ureda za žalbe iz ove oblasti.
Seminar je interaktivan i omogućava direktan kontakt sa predavačima, ovlaštenim trenerima Agencije za javne nabavke, a polaznicima će se ostaviti i mogućnost dava-nja odgovora na njihove pojedinačne upite.
Tematske cijeline:
• Usluge i vrste osiguranja • Predmet nabavke • Kvalifikacioni kriteriji
• Provođenje postupka nabavke • Tenderska dokumentacija
• Najčešće greške u postupcima ugovaranja usluga osiguranja (kroz primjere Rješenja Ureda za žalbe)
Informacije i prijave:
Revicon d.o.o.
Envera Šehovića 14, 71000 Sarajevo tel: + 387 33 720 599; + 387 33 720 554 fax: +387 33 720 581
e-mail: revicon@revicon.info www.revicon.info
Naš konsultantski tim je pripremio i Priručnik za ugo-varanje usluga osiguranja, koji će kao dio edukacijskog
materijala dobiti svaki polaznik seminara. Priručnik pred-stavlja prvi cjelovit i zaokruženi pristup sistemu javnih nabavki, uvažavajući sve specifičnosti sektora osigura-nja. Priručnik je praktičan alat koji je namijenjen kako društvima za osiguranje tako i ugovornim organima.
VIII FORUM – SPREČAVANJE PRANJA NOVCA
I FINANSIRANJA TERORIZMA U BiH
Pretplatom na bazu znanja i iskustva “Dobar savjet zlata vrijedi”
na raspolaganju su Vam stručna mišljena Revicon-ovog
savjetodavnog servisa,
koji je samo u prošloj godini pružio
15.092 odgovora na vaše upite.
Stručna mišljenja i savjete
Revicon-ovog tima
konsultanata od sada možete
naći u elektronskoj formi,
kategorisane po oblastima:
✓
PDV
✓
POREZ NA DOHODAK
I DOPRINOSI
✓
POREZ NA DOBIT
✓
FISKALIZACIJA
✓
RADNO PRAVO
✓
RAČUNOVODSTVO
I REVIZIJA
✓
JAVNE NABAVKE
✓
OSTALE OBLASTI
Dobar savjet
Revicon baza znanja
Godišnja pretplata na jedinstvenu bazu znanja “Dobar savjet
zlata vrijedi” za 2016. godinu iznosi
200,00 KM (s PDV-om).
Bazi znanja možete pristupiti u bilo kom momentu i putem svih elektronskih uređaja.
www.revicon.info
NOVO!
Izdavač:
Revicon d.o.o. za istraživačko-razvojne usluge
i poslovni konsalting
Envera Šehovića 14, BiH – 71000 Sarajevo Telefon: + 387 33 720 580, 644 771 Faks: + 387 33 720 581, 720 586 E-mail: revicon@revicon.info Web-site: www.revicon.info Podružnica Tuzla 75000 Tuzla, Turalibegova 30 Telefon: + 387 35 265 030 Faks: + 387 35 265 031 E-mail: revicon.tz@bih.net.ba ID broj za indirektne poreze 200491380008
Za izdavača:
Marin Ivanišević
Glavni urednik:
Marin Ivanišević
Zamjenik glavnog urednika:
Milan Dmitrović Uređuje: Uređivački kolegij Tehnički urednik: Adnan Mahmutović Štampa:
Štamparija FOJNICA, Fojnica Pretplata za 2016. iznosi 250,00 KM Cijena po primjerku časopisa 25,00 KM
– u cijene je uključen PDV Za oglašavanje kontaktirajte Uredništvo.
Časopis izlazi mjesečno. Molimo Vas da nam odmah javite
promjene Vaših podataka (adresa, telefon, faks, kontakt osoba) kako biste uredno primali naš časopis, priručnike i druga izdanja i obavijesti. Uredništvo: + 387 33 720 584 Pretplata: + 387 33 720 587 Marketing: + 387 33 720 591 Računovodstvo: + 387 33 720 588 Savjetodavni servis: + 387 33 720 580 Žiro računi: UniCredit Bank d.d: 3383202200308627 Moja banka d.d: 1376106001643624 Sparkasse Bank d.d. 1992400075053168
Nova banka a.d: 5550050001608033
Union banka: 1020500000075755
ProCredit banka d.d: 1941011354700156
Raiffeisen Bank BiH d.d: 1610000060920085
Hypo Alpe Adria Bank d.d: 3060350000444164
Sberbank a.d. Banjaluka: 5673831100002975
ISSN 1512-519x
Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. 12. 1997. godine
pod rednim brojem 741.
moj fokus Datumi
Milan Dmitrović 7
Porezi
Metoda preprodajne cijene kod utvrđivanja transfernih razlika
Amra Salihović 10
Privremeni uvoz ambalaže i paleta i drumskih vozila
Momir Stefanović 18
Donacije vs. sponzorstva sportskim klubovima
Alma Helić 24
Porezne oaze u globaliziranom svijetu
Dr. sc. Jozo Piljić 30
računovodstvo i finansije
Amortizacija i njeno priznavanje po novom Zakonu o porezu na dobit
Mirela Mašić 40
Računovodstveno evidentiranje izrade web sajta
Sabina Junuz 50
Značaj informacija i komunikacije za ostvarivanje ciljeva preduzeća
Doc. dr Mile Stanišić 56
savjeti
Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike 66 radno Pravo
Najniža plaća u BiH (i drugdje...)
Marko Dmitrović 84
turizam
Zakon o turizmu u Kantonu Sarajevo
Arnela Muhotić 92
investicije
Uvoz osnovnih sredstava u Crnu Goru kao ulog stranog ulagača
Igor Obradović 100
korPorativno uPravljanje
Korporativni agenti na unutrašnjem tržištu EU
Mr. Adnan Balvanović 108
menadžment
Coaching vaših uposlenika (prvi dio): Dobra priprema je pola posla
Prof. dr. Aziz Šunje i mr. sc. Emir Kurtić 112
aktualnosti
NE PROPUSTITE ROKOVE !!! 116
Sadržaj
maj/svibanj 2016.U
čovjeku se s godinama, poput kamenca, polako talože i datumi. Kao ona gleđ što se godinama nakuplja na unutrašnjim stjenkama drvenih vinskih bačava. A u toj caklini datuma, neki se zbog nečega ističu. Oni uz koje vas nešto posebno vezuje. Lijepo ili manje lijepo, važno ili manje važno, ili važno samo vama... svejedno.U početku su svi datumi tek puka slučajnost. Sticaj okolnosti. U najboljem slučaju, koincidencija. Ali, neki datumi s godinama postaju i nešto više od toga. A neki od njih – naprosto strše.
Pa se tako, samo u ovih mjesec dana između pret-hodnog i ovog “fokusa”, opet nanizalo nekoliko baš takvih datuma. Koji strše zbog neke neobjašnjive ne-minovnosti ponavljanja, koja ih čini i nekako sudbono-snim: jedan se ponavlja svakog Šestog Aprila, a ostali se nadovezuju jedan na drugi baš u ovih prvih nekoliko dana Maja.
* * *
Šesti april je, valjda odvajkada, datum na koji se do-gađaju važne stvari za Sarajevo. Pa su Sarajevo i Šesti Aprili postali skoro pa sinonimi.
Šestog aprila ‘41 (i) Sarajevo je bombardovano. Pa je toga dana, nakon onog Prvog rata za koji je Sarajevo i direktno optuženo, u Sarajevu počeo i Drugi.
Šestog aprila ‘45 Sarajevo je oslobođeno. I istog tog dana je poginuo Valter. Koji Ga je branio.
U onom neodoljivom Šibinom filmu, kojeg naprosto ne možete a da ne odgledate kad god i koliko god puta na njega naletite na kojem god TV kanalu, ponajdraža mi je ona scena kad Zis, nakon što onako spektakularno
izeksplodiraju svi oni vagoni gore na padinama Bistrika,
kaže: “Pilote, dao si mi riječ... Hoću još danas da vidim
Valtera!” A Suri mu kaže: “Onda gledaj, lafčino. Vidiš ga!” Pa sva trojica, Valter, Suri i Zis, nasmijani krenu
nizbrdo, prema Gradu. Koji je tada i sâm bio Valter. Pedeset godina nakon što se dešava Ta scena iz Tog filma, tri sam godine zaredom, tih šestih aprila, otpri-like iz istih vizura, gledao Grad ispod mene. Koji sam branio. Jer valjda kao ni Valter pedeset godina ranije, nisam imao izbora. Ali, to više nije imalo nikakve veze s Tim filmom. Nego s jednim drugim, onim Danisovim, manje poetičnim i puno realnijim: sranje u Ruandi.
Datumi
A uvertira u te Moje šeste aprile dešavala se Šestog Aprila ‘92, kada su u Gradu, nakon onih uvodnih, martovskih, počela i ona mnogo ozbiljnija komešanja. Prateći na TV-u šta se sve toga dana dešavalo ispred i oko Skupštine, Ona i ja smo, u onom unajmljenom stančiću u Palmira Toljatija, tek u neka doba shvatili da je Marko već predugo napolju. Pa smo tog našeg hiperak-tivnog, tada tek desetogodišnjeg potomka, po-kušali dozvati s prozora. Uzalud. Pa sam izišao da ga potražim. Jer ono što se događalo u Gradu nije slutilo na dobro. Ali ga ni nakon detaljnog i višestrukog češljanja komšiluka i sve nervozni-jeg i sve glasninervozni-jeg dozivanja, nisam našao. Pa ni meni ni Njoj nije preostalo ništa drugo nego da brinemo...
Sve dok on nije prosto upao u stan, nasmijan, ozaren i rumen od uzbuđenja, a iz nekog razloga i nekako ponosan. Pa smo od njega himself saznali da su i on i sva ta njegova mala raja iz Palmira Toljatija tih prethodnih sati bili – pred Skupšti-nom! Pa i u samoj toj Skupštini! Jer je i njega i tu njegovu malu raju ponio taj neki buntovnički za-nos, pa su i oni sa onom masom odšetali tih par kilometara do Skupštine. I aktivno učestvovali u
historijskim dešavanjima tog dana. Mo’š misliti: mali valteri...
Znate li onaj osjećaj kada ste, istovremeno, i sretni što se nije dogodilo ono što se moglo dogoditi, i ljuti jer se to moglo dogoditi? Znate, naravno. A onaj kada ne znate da li biste se ljutili ili bili ponosni na nešto što je neko vaš učinio? E, Marko je valjda rođen s talentom za to.
Be-laj-mejker.
Tog Šestog Aprila, na Vrbanja mostu iza Skup-štine, ubijene su Suada i Olga.
U sretnijim svjetovima, tih prvih aprilskih dana rađa se proljeće. U Sarajevu se tada rađaju ratovi.
U sljedeće tri godine, više puta me je zapadalo da budem ispomoć baš u tom rejonu, s obje strane Vrbanja mosta. A s ove strane, vrijeme između smjena provo-dili smo – u podrumu Skupštine. Osim kada sam na gornjim spratovima slagao i uvezivao ostatke jelovog brodskog poda (te rijetke tada preostale korisne ostat-ke tog gordog Narodnog Zdanja), koje bih noću krišom od policije švercovao do Palmira Toljatija. Ogrjev za narednih par dana. I ninašta nisam bio ponosan. (Dra-žen je, otprilike u to isto vrijeme, tamo u Istri šverco-vao – školjke :)
Kako god, sarajevski Šesti Aprili se, uz ruže kod Vječne Vatre i pored Valterovog poprsja, posljednjih dvadeset godina obilježavaju i ružama na Mostu Suade i Olge.
Ali gle: upravo Ovoga Šestog Aprila, jedna je
pri-družena Sarajka rodila sina. Najljepša Šestoaprilska
Nagrada. I još jedan mali valter. * * *
Prvi Maj se ove godine poklopio sa Vaskrsom. U nedjelju.
Ko god me poznaje, zna da sam dobar dio i tog Praznika Rada proveo radno. Jer je odmah po povrat-ku sa aprilske turneje trebalo pripremati ovaj broj
SAVJETNIKA. Pa tako tog dana opet nisam bio Tamo,
gdje su mi se svi moji potajice nadali. I uz taj grijeh, dodatno i višestruko zgriješio: radeći i na Praznik Rada i na Vaskrs i u Nedjelju, istovremeno. (Opravdanje mi je, i ovaj put, Baba Đuka, koja je znala reći da će i Onaj
Gore – kada i ako čovjek zaista mora raditi – i
razu-mjeti i oprostiti.)
Iza Prvog, Drugi Maj. Datum koji Sarajlije pamte po
sudbonosnoj odbrani zgrade Predsjedništva. Dan kad je
gorila Glavna Pošta. I Elektroprivreda. I onaj tramvaj na Skenderiji... Pa se ta vatra ubrzo pretvorila u požar širokih razmjera i opšte ludilo koje će potrajati više od hiljadu i dvije stotine dana... I jednako toliko dana previše.
Odmah zatim – Treći Maj. Dan kada se događala
kolona u Dobrovoljačkoj ulici. Još jedan od dana koji
različiti tumače različito.
U samo ta dva dana umrlo je – sve. Samo što toga, tada, još nismo bili svjesni.
A posljedice tog požara još traju. Jer se oštećene duše ne mogu popraviti.
Najnovije žrtve su one ruže u Dobrovoljačkoj. Jer, još smo Ruanda.
Ironijom datuma – slijedi Četvrti Maj. Dan kada ružama bude okićena i ona bista u nekadašnjoj Kasarni Maršal Tito.
Kad me pitaju čemu sve te Njegove slike, poprsja, knjige... u mojoj kancelariji, najčešće odgovorim: iz inata. Što je, doduše, tačno, ali tek djelimično i u ma-nje bitnom dijelu. Bolji i potpuniji odgovor bio bi, na primjer, da je to podsjetnik na vrijeme kad su komšije bili susjedi. U svim mahalama.
Ili na vrijeme kada bar ruže nisu bile nikome krive. Ili samo volim misliti da je tako bilo...?
Kad smo se tog dana čuli telefonom, Dražen mi je na onaj svoj mangupski način čestitao – Prvi maj! Na što sam ja, naravno, i njemu i svima mojima Tamo poželio – sretan Uskrs! (Da ne bude zabune: tu jezičkoj varijantu, Tamo, svi odvajkada koriste.) Pa smo se makar tako – svi smijali.
A ni njega ni ostale moje, Tamo, nisam želio podsjećati da je baš na taj datum, prije četrdeset godina, umro Njen Otac.
Svega nekoliko mjeseci prije nego što sam ja (“privremeno”) došao u Sarajevo.
A da u tom Sarajevu uočim Nju, trebale su mi čitave tri godine. (Šta mogu kad je tako mala :) Ili su Njoj trebale makar te tri godine da bude spremna da se suoči sa mnom?
Kako god, lijeka za tu infekciju više nije bilo. Ni Njoj ni meni.
Nek nije.
Jednog davnog Trećeg Maja, petnaestak godi-na prije kolone u Dobrovoljačkoj i skoro četrdeset godina prije nego što ovo zapisujem, na onoj cesti prema Splitu, srećom, nije bilo kolone. Samo je-dan “ukradeni” Fićo. I u njemu nas trojica: Đoko, Crni i ja.
Sunčano je i lijepo poslijepodne Tog Trećeg Maja, pa nam je tek tako došlo da se malo
provo-zamo. Pa maznem Starom ključeve. Pa odemo do
Male Polače. Posjedimo malo u onoj gostioni pod
rastićima, a onda produžimo i do Kijeva.
Popi-jemo i tamo nešto i krenemo nazad. Pa ja, malo zato što sam bio baš fino raspoložen, a još i više na nagovor mojih jednako raspoloženih drugara, nagazim na gas. Čisto da vidimo koliko taj Fićo može... I ustanovimo da, fakat, može i preko ćize! Skoro 130, hej!
I dok smo se sva trojica još radovali tom
postignuću, nailazi blaga desna krivina.
Nika-kav problem. Osim što, malo zbog još nestišalog oduševljenja rečenim postignućem, a puno više zbog neiskusnih ruku vozača, Fićo “vuče” ulijevo i prelazi na lijevu stranu ceste. Sretna okolnost: nikoga iz suprotnog smjera. A nesretna: opet one neiskusne ruke vozača, koje prenaglo povuku volan udesno. Ishod: Fićo sa oba desna točka udara u desnu bankinu, od čega dobrano poskoči,
ali ostane na cesti i, nakon pedesetak metara, prilično se sigurno zaustavi.
Unutra – oblak prašine. Od onog udarca u bankinu. (Stari se baš i nije pretjerano brinuo ni oko vanjske ni oko unutrašnje čistoće tog našeg Fiće. A i kako bi kad se on, više nego za prevoz
osoblja, koristio i za prevoz koječega još... I za
svakojake seljačke potrebe...)
Nama trojici – nikome ništa. (Tj. skoro ništa: Đoko, koji je sjedio do mene, naravno nevezan, malkice je rasjekao čelo udarivši glavom u onaj štitnik za sunce.)
Ali, posljedice tek slijede. Jer sam ja, tek kad što smo izišli iz Fiće da malo dođemo sebi, shva-tio koliko su se njih dvojica, u stvari, uplašila! U nastojanju da zadržim Fiću na cesti, ja dotad valjda nisam ni imao prilike za strah. Ali kad sam vidio onaj strah u njihovim očima, kroz glavu mi je prošla samo jedna misao: da se njima dvojici nešto dogodilo, kako bih njihovim materama na oči... I od te misli sam – premro od straha.
Od tada, skoro da i nisam sjeo za volan. I nakon toga sam, doduše, nastavio voziti razne po-ljoprivredne mašine (traktore, kosačice, motokul-tivatore, freze..., radije po njivama i poljima nego drumovima), ali to se za ovu priču ne broji.
I baš negdje pred rat, konačno odlučim da prekinem tu glupu apstinenciju. I upišem auto-školu. Pa se ubrzo zatim zaratilo. Pa je tako ispalo da sam i ja, tom svojom odlukom, unekoliko doprinio da se zarati... Pa sam digao ruke od vožnje. I sve ove godine proživio kao nevozač.
Svih tih godina, vozili su me, pa i vozali mnogi. I naravno da nije ni lijepo ni ugodno kad te
vo-zaju... Ali je, brate, mnogo lijepo – i baš si rahat
– kad te tako lijepo voze oni koji to zasigurno rade bolje od tebe.
* * * Datumi...
Bivalo ih je i biće ih. I ponavljaće se. I oni lijepi i oni drugi. I oni koji su oboje.
* * *
A važni datumi koji nam upravo slijede su, naravno, Posljednji Četvrtak, Petak i Subota Maja.
Dani u Neumu. Naši Dani.
Uz koje vezujem samo ono lijepo.
Milan Dmitrović
ZaKon o prIVrEdnIm
drušTVIma FBiH
autor MIhreT dIZdaruporedni pregled
s komentarima u odnosu
na prethodni zakon
revicon biblioteka...Knjiga ima stručni, informativni
i edukativni karakter. Treba da
posluži svima onima koji direktno ili
indirektno koriste ovaj zakon u praksi
ili teorijskim istraživanjima kao i onim
pojedincima koje interesuju pitanja
kompanijskog prava...”
CIJENA: 52,00 KM
S
vaki obveznik poreza na dobit koji učestvuje u jednoj ili više transak-cija sa povezanim licem mora utvr-diti svoju oporezivu dobit na način koji je u skladu sa principom “van dohvata ruke”. Kada je oporeziva dobit u skladu sa principom van dohvata ruke? To je onda kada se uvjeti transakcija sa pove-zanim licima ne razlikuju od uvjeta koji bi bili primijenjeni između nezavisnih lica u uporedivim transakcijama prove-denim pod uporedivim okolnostima.Pojednostavljeno, svi prihodi i rashodi nastali kao rezultat transakcije sa povezanim licima (ko god ona bila) moraju se sagledati u okvirima upore-divih tržišnih okolnosti i svaki rashod veći od “tržišnog”, kao i prihod manji od “tržišnog”, moraju se korigovati kroz porezni bilans.
Smatra se da su transakcije “upore-dive” tamo gdje nema značajnih razlika koje bi mogle bitno uticati na finansij-ske rezultate koji se ispituju po metodi transfernih cijena koja se primjenjuje, odnosno tamo gdje takve razlike po-stoje, pod uslovom da se mogu izvršiti razumno precizna prilagođavanja radi otklanjanja efekata takvih razlika.
Pronaći uporednu transakciju, sagledavajući sve okolnosti slučaja, na osnovu provedene funkcionalne analize,
kompleksan je posao koji predstoji još kompleksnijem poslu ekonomske anali-ze, koji se bazira na primjeni najpriklad-nije metode transfernih cijena.
Naime, usklađenost uvjeta transak-cije između povezanih lica sa principom van dohvata ruke utvrđuje se primje-nom one metode transfernih cijena koja se smatra najprikladnijom na okolnosti slučaja. Svaka izabrana metoda transfer-nih cijena ima svoje područje primjene i niz prednosti i nedostataka u odnosu na neku drugu metodu. Ponekad, zbog okolnosti slučaja, nijedna metoda ne daje pravi rezultat. Između ostalog, i zbog toga novi Zakon omogućava primjenu bilo koje od pet predviđenih metoda (do sada su u primjeni bile samo dvije i to metoda uporedive cijene i metoda trošak plus), ostavljajući prostor i za primjenu bilo koje druge, koja nije eksplicitno navedena, ukoliko ta druga metoda donosi rezultat koji je u skladu sa principom van dohvata ruke.
metode za utvrđivanje transfernih razlika
Metode ili metodologije transfernih cijena se koriste kako bi se utvrdilo da li su cijene ili profiti (marže) ostvareni u
Svaki obveznik
koji učestvuje
u jednoj ili više
transakcija sa
povezanim licem
mora utvrditi
svoju oporezivu
dobit na način
koji je u skladu sa
principom “van
dohvata ruke”.
Svi prihodi i
rashodi nastali
kao rezultat
transakcija
sa povezanim
licima moraju
da se sagledaju
u okvirima
uporedivih
tržišnih
okolnosti.
Metoda preprodajne
cijene kod utvrđivanja
transfernih razlika
ȫAmra Salihović
Za razliku od dosadašnjeg, novi Zakon o porezu na dobit (“Službene novine
Federacije BiH”, broj 15/16) predviđa i primjenu metode preprodajne cijene kod
utvrđivanja transfernih razlika. Ova metoda je uobičajena za djelatnost trgovine i
koristi se u slučaju kada se proizvodi (roba) nabavljaju od povezanog lica i prodaju
nepovezanim licima na tržištu. Osnovni indikator uporedivosti je bruto marža.
U ovom tekstu se daje osvrt na primjenu ove metode, uz naglasak na poteškoće
sa kojima se mogu suočiti obveznici.
transakcijama između povezanih lica u skladu sa principom van dohvata ruke. Princip van dohvata ruke nam nalaže da je, u slučajevima kada se komercijal-ni i finansijski uslovi u transakcijama između povezanih lica razlikuju od nor-malnih (tržišnih) uslova i na taj način se ostvaruje dobit (u smislu umanjenja porezne osnovice) za jedno od poveza-nih lica, potrebno tu dobit uključiti u poreznu osnovicu i izvršiti shodno opo-rezivanje. Metode transfernih cijena su načini da se etablira princip van dohvata ruke za cijene ili profite iz transakcija između povezanih lica.
Pravnim licima - obveznicima poreza na dobit u Federaciji BiH do 2016. godine su bile na raspolaganju dvije metode: metoda uporedive tržišne cije-ne i metoda trošak plus. Za razliku od toga, novim Zakonom je određeno da se najprikladnija metoda transfernih cijena bira između sljedećih (tradicionalnih) metoda transfernih cijena:
a) metoda uporedivih nekontrolisanih cijena;
b) metoda cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu ili
c) metoda preprodajne cijene.
U slučaju da se ne mogu primijeniti navedene metode, može se koristiti jed-na od sljedećih alterjed-nativnih metoda:
a) metoda podjele dobiti;
b) metoda transakcijske neto marže. Osim toga, novi Zakon omogućava i primjenu bilo koje druge metode pod uvjetom da se nijedna od pomenutih ne može razumno primijeniti za utvrđivanje uvjeta po principu van dohvata ruke za transakcije između povezanih lica i da ta druga metoda donosi rezultat koji je u skladu sa principom van dohvata ruke.
metoda preprodajne cijene
Metoda preprodajne cijene se, općenito, koristi za djelatnost trgovine (distribucije) kada, npr. uvoznik proi-zvoda, društvo iz BiH, plasira na tržištu u BiH proizvode koje je grupa proizvela u inostranstvu.
Metoda preprodajne cijene polazi od cijena po kojima se dobra prodaju na tr-žištu nepovezanim kupcima, od čega se oduzima bruto marža koju bi ostvarila druga lica koja prodaju slične proizvode u nekontrolisanoj transakciji. Dakle, po-lazi se od finalne prodajne cijene nekom neovisnom društvu od koje se oduzme bruto marža koju ostvaruju nezavisna lica koja imaju slične funkcije i preuzi-maju slične rizike.
Za razliku od
dosadašnjeg,
novim Zakonom o
porezu na dobit u
FBiH omogućena
je primjena svih
metoda koje
predviđaju OECD
Smjernice.
Svaki rashod veći
od “tržišnog”,
kao i svaki
prihod manji
od “tržišnog”
mora se iskazati
kao uvećanje
oporezive dobiti
u poreznom
bilansu.
Metoda preprodajne cijene se, naj-češće, primjenjuje u slučaju kupovine dobara od povezanih društava, koja se dalje prodaju nepovezanim druš-tvima bez značajnije dodatne obrade proizvoda. Naime, dodana vrijednost koju stvara društvo u procesu distri-bucije robe ne bi smjela biti prevelika. Procjena marže koja se primjenjuje kod analize distributera bit će teža ako je distributer preradio proizvod ili ako ga je ugradio u neki drugi proizvod. Ukoliko bi preprodavac brendirao pro-izvode, npr. ovu metodu bi bilo teško primijeniti.
Kako je smisao analize uporedivo-sti utvrditi nepristrasnost transakcije, primjenom ove metode se određuje nepristrasnost transakcije uporedbom bruto marži ostvarenih distribucijom određenog proizvoda.
Bruto marža izračunava se kako slijedi:
Dakle, cijena transakcije “van do-hvata ruke” računa se na način da se od “primjenjive preprodajne cijene” oduz-me “odgovarajuća bruto marža”.
Primjer: Nezavisno društvo u
transakciji van dohvata ruke, prodajom sličnog proizvoda u sličnim uvjetima, ostvaruje bruto maržu od 30%. Ako povezano društvo preprodaje proizvod u kontroliranoj transakciji po cijeni 100, a bruto marža je 30%, znači da bi nabav-na cijenabav-na po kojoj povezano društvo nabavlja proizvod od drugog povezanog društva trebala biti 70,00 KM (100 - 30 = 70). Ako je tako, znači da je zadovolje-no načelo van dohvata ruke.
Kao što je već rečeno, ova meto-da posebno je pogodna za primjenu kod društava koja se bave trgovinom (distributeri). Predmet pažnje je, zapravo, rashod prodatih proizvoda (roba) i potrebno ga je preispitati, jer je rezultat transakcije sa povezanim licem, dok je prihod uslovljen tržištem (zbog pretpostavke da se plasman radi na slobodnom tržištu u nekontrolisanoj transakciji).
Kao što se vidi iz podataka, tržiš-na cijetržiš-na iznosi 100,00 KM. Radi se o cijeni “van dohvata ruke”, jer se prodaja vrši nezavisnom društvu i ova cijena se uzima kao polazište.
Nakon ostavljanja odgovarajuće marže distributeru u odnosu na njegove troškove i rizike, u ovom slučaju 30,00 KM, transferna cijena (CK - cijena koštanja) neovisne transakcije između proizvođača i distributera biti će 70,00 KM (100 - 30).
Kod primjene ove metode, skreće-mo pažnju na značaj koji imaju analiza funkcija i rizika. Budući da bruto marža, nakon kupovine robe, kompenzira (po-kriva) specifične funkcije koje preuzima društvo, najvažnija je analiza funkcija (aktivnosti) društva, a priroda proizvoda ima samo relativnu važnost. Razlika u prirodi distribuiranih proizvoda ionako se nužno odražava na funkcije (ne pro-daju se na isti način luksuzni automobili
i informatički materijal). Funkcionalne razlike pokazat će uticaj na prihvaćene iznose troškova, na primjer, u nekim sektorima će troškovi reklame predstav-ljati veći dio, a u drugima će važniji biti troškovi istraživanja i razvoja.
Prema tome, kod provođenja analize uporedivosti, faktori uporedivosti koje posebno treba uzeti u obzir su sljedeći: – širina preuzetih funkcija,
– nivo zaliha i rizik zaliha, – troškovi reklame, – rizik deviznog kursa,
– položaj na tržištu (prodavač na veli-ko ili prodavač na malo),
– fiksni strukturalni troškovi, – ugovorni uvjeti (širina garancija,
transportni troškovi i sl) i – rizik kupaca.
Kada se primjenjuje metoda prepro-dajne cijene, jedno od važnih pitanja koje se treba razmotriti je i tržišna strategija društva. Ovo iz razloga što može biti velikih funkcionalnih razlika u odnosu na nezavisne uporedive elemen-te, tako da se u prihvaćenoj strategiji mogu naći odgovori za početne gubitke prilikom lansiranja novih aktivnosti ili
Metoda
preprodajne
cijene se
najčešće koristi
kod djelatnosti
trgovine
(distribucije),
a indikator
uporedivnosti je
bruto marža.
Budući da bruto
marža, nakon
kupovine robe,
kompenzira
(pokriva)
specifične
funkcije koje
preuzima društvo,
najvažnija je
analiza funkcija
(aktivnosti)
društva, a priroda
proizvoda ima
samo relativnu
važnost.
Bruto marža = Prihodi od prodaje - Nabavna vrijednost prodanih dobara
Prihodi od prodaje
Povezano lice CK robe? Distributer 100,00 KM Krajnji kupac
proizvoda. Dakle, ukoliko se primjenjuje strategija prodora na tržište, društvo će snositi povećane troškove vezane za prodor na tržište (povećanje troškova za reklamu, smanjenje prodajne cijene i sl). Posljedično, društvo koje ulaže taj napor mora biti ono koje će ubrati plo-dove i/ili koje je donijelo odluku o pre-uzimanju tih dodatnih troškova. Zbog ovoga analiza mora obuhvatiti dvije ili tri poslovne godine, kao bi se jasnije pokazalo ubire li (ili ne ubire) društvo plodove svog napora.
U ovom smislu, u postupku nadzora, inspektor će se upitati koju strategiju primjenjuje društvo. Inspektor obraća pažnju na promjenu politike transfer-nih cijena u trenutku kada se počinju ubirati plodovi, na primjer, strategije prodora na tržište. Grupa, recimo, može, da bi ograničila rentabilnost rezidentnog društva, donijeti odluku o promjeni politike transfernih cijena koju je provodila do tog trenutka. Takva promjena može se očitovati kroz npr. prelazak na status komisionara ili kroz dodatak marže na troškove u trenutku kada se profitabilnost društva ubrzano povećava, ograničavajući tako rentabil-nost društva putem naknade u postotku na prodaju ili troškove.
Pomenuti prelazak na status komi-sionara implicira da postoje različiti statusi koje društvo (distributer) može da ima, stoga ćemo u nastavku ukratko objasniti o čemu se radi.
mogući statusi distributera
Kako smo već više puta naglasili kod primjene ove metode, koja kao indikator uzima bruto maržu, važna je funkcio-nalna analiza i analiza rizika. Drugim riječima, u zavisnosti od toga koje funk-cije društvo vrši, koje rizike preuzima, te koju imovinu koristi, očekuje se da ostvaruje i odgovarajuću maržu.
Društva koja se bave distribucijom se tradicionalno mogu podijeliti u sljedeće grupe:
– strateški distributeri;
– distributeri sa ograničenim rizikom; – komisionari i
– posrednici.
Društva koja pripadaju različitim grupama preuzimaju različite nivoe rizi-ka, koriste različitu imovinu, te, shodno tome, ostvaruju različite nivoe marži.
Visoki preuzeti rizik podrazumijeva visoki nivo naknade, ali može uključi-vati i ostvarivanje velikih gubitaka dok preuzimanje umjerenih rizika rezultira umjerenom naknadom, te manjom vje-rojatnoćom ostvarivanja gubitaka.
Posrednik radi za poznatog
nalo-godavca, te obavlja prodaju u ime svog nalogodavca. Nalogodavac zadržava vlasništvo nad proizvodima, te potpi-suje ugovore o prodaji sa kupcima dok posrednik ne posjeduje zalihe, ne izdaje fakture za proizvode, te ne preuzima odgovornost prema kupcima za prodate proizvode. Posrednik prima naknadu na osnovu ostvarenih troškova uvećanih za maržu ili postotak od prodaje.
Komisionar posluje slično kao i
posrednik, osim činjenice da komisionar nema obavezu otkriti postojanje komi-tenta. On prodaje proizvode kupcima u svoje ime, ali za račun komitenta. Tipič-ne aktivnosti komisionara su:
– pronalazak i kontaktiranje kupaca; – prodaja, uključujući izdavanje računa
i naplatu prodajne cijene (prodaj-ne aktivnosti uključuju kontakt sa postojećim i potencijalnim kupcima od obučenog i stručnog prodajnog agenta; komisionari često promiču prodaju komitentovih proizvoda kroz oglašavanje i unapređenje prodaje, te su odgovorni za održavanje odnosa sa kupcima i obavljaju funkciju lokal-nih kontakt osoba za kupce;
– provođenje promotivnih aktivnosti, dok god one ne obuhvaćaju značajne marketinške aktivnosti koje uobiča-jeno provode strateški distributeri; – praćenje i nadgledanje naplate od
kupaca (komisionari mogu biti odgo-vorni i za praćenje kreditnog rejtinga kupaca, u skladu sa politikama ko-mitenta, ipak, najčešće nisu odgo-vorni za naplatu potraživanja niti je njihova naknada ovisna o naplati potraživanja od komitenta) i – obračun plaća i podrška.
Komisionari su najčešće odgovorni za lokalno planiranje, projekcije, obra-čun plaća, te pravne i porezne obaveze. Mogu učestvovati i u pripremanju plana prodaje i pripremanju izvještaja o trži-štu za područje na kojem posluju.
Prema standardnoj podjeli funkcija, komisionari bez pristanka komitenta ne mogu ugovoriti sljedeće:
– prodajne cijene van unaprijed ugovo-renog raspona;
Društva
koja se bave
distribucijom
mogu imati jedan
od sljedećih
statusa: strateški
distributeri,
distributeri sa
ograničenim
rizikom,
komisionari i
posrednici.
– popuste van unaprijed ugovorenog raspona;
– ugovorne uvjete koji nisu u skladu sa politikama komitenta;
– produženje garancija i
– prilagođavanje i redizajn proizvoda. Prema navedenom, komisionar je zaštićen od značajnih rizika koje snosi komitent. Primarni rizik koji snosi komisionar jeste u tome da će snositi troškove marketinga, a neće ostvariti pripadajuću prodaju (tržišni rizik).
Distributer sa ograničenim rizi-kom sličan je stratešrizi-kom distributeru, s
tim da ne poduzima određene funkcije i ne snosi određene rizike, što rezultira manjom izloženošću riziku i manjom naknadom. Preuzima vlasništvo nad proizvodima, ali na kratko vrijeme kako bi se umanjio rizik. Mnoge funkcije koje se tradicionalno vežu za distribuciju centralizirane su na nivou grupe, te ih obavljaju povezana društva unutar grupe, a ne distributeri sa ograničenim rizikom (na primjer, proizvodi su skla-dišteni kod društva proizvođača, te se direktno šalju kupcu, pri čemu proizvo-đač obavlja kontrolu kvalitete ili se šalju do regionalnog centra za distribuciju u kojem se vrši kontrola kvalitete, iako vlasništvo nad proizvodima prelazi na distributera sa ograničenim rizikom netom prije prodaje kupcu).
Postoji mogućnost da društvo u ovom statusu ima ograničenu odgovor-nost za zalihe, ali, u pravilu, ne snosi rizik zaliha ili ga snosi u vrlo ograni-čenom obimu. Ostale aktivnosti koje obavljaju društva unutar grupe mogu uključivati logistiku povezanu sa uprav-ljanjem skladišta i prodajom, marketing i oglašavanje. Društvo posluje za svoj račun i pregovara uvjete prodaje lokal-nim kupcima, ali aktivnosti izdavanja računa i naplate potraživanja mogu biti obavljene na nivou grupe. Marketing i oglašavanje se uobičajeno obavljaju na nivou grupe.
Konačno, strateški distributer je aktivan na tržištu, ima pristup bazi ku-paca, te stvara potražnju za proizvodima ili uslugama kroz aktivnosti marketinga i prodaje. Često je vlasnik nematerijalne imovine, posjeduje ili plaća licencu za ime kako bi provodio aktivnosti prodaje, te pažljivo procjenjuje tržište, jer snosi rizik zaliha i odgovoran je za logistiku vezanu za zalihe i prodaju. Strateški
distributer provodi kontrolu kvalitete zaliha, odgovoran je za skladištenje i logistiku i preuzima vlasništvo nad pro-izvodima do trenutka prodaje i dostave kupcima. Tipično za ovu grupu distri-butera je da provode marketinške aktiv-nosti i pružaju usluge kupcima nakon prodaje. Shodno navedenom, razumlji-vo je da strateški distributeri očekuju najveći povrat (imaju najveću maržu) u odnosu na ostale grupe distributera.
Poteškoće pri primjeni metode preprodajne cijene
Kao i svaka druga metoda, tako i metoda preprodajne cijene ima određe-ne slabosti. U nastavku se daju oodređe-ne sa kojima se društva najčešće susreću kada izaberu ovu metodu:
a) Različitost knjigovodstvenih sistema
Da bi se na valjan način provele upo-redbe pri primjeni metode preprodajne cijene, mora se znati jesu li određeni troškovi knjiženi u nabavnoj cijeni robe, odnosno u bruto marži, ili u zavisnim troškovima nabavke. Inspektor će posta-viti to pitanje naročito ako mu društvo prikazuje bruto marže anglosaksonskih društava, jer “cost of goods sold” u US GAAP knjigovodstvu ne odgovara strik-tno definicijama lokalnog knjigovodstva. Ovo dolazi do izražaja kada je sistem knjigovodstva uslovljen pravilima koje primjenjuje grupacija.
Knjigovodstveni postupci trebaju biti homogeni ako se žele provesti valjane uporedbe funkcija (aktivnosti) pove-zanih i nezavisnih društava. Ako naše društvo plaća neku naknadu za kori-štenje marke (nekada je takva naknada sadržana u nabavnoj cijeni robe), mora se obratiti pažnja u kojoj je stavci Bilan-sa uspjeha ona knjižena. Ako je naknada knjižena u stavci “ostali troškovi”, mora se uključiti u izračun marže ukoliko utvrđen ili analiziran omjer predstavlja bruto dobit unesen u promet.
Kod uporedbe bruto marže sa dru-gim društvima treba naročito obratiti pažnju na uporedivost bruto marži vezano na funkcionalne karakteristike, odnosno na kvalitetu obavljanja distri-bucije. Treba uzeti u obzir radi li se o
Distributeri
koji pripadaju
različitim
grupama
preuzimaju
različite nivoe
rizika, koriste
različitu imovinu,
te, shodno
tome, ostvaruju
različite nivoe
marži.
Strateški
distributer
ima najveću
očekivanu
bruto maržu,
a posrednik
najmanju.
prodaji na veliko ili o prodaji na malo, jesu li u bruto maržu uključene obavlje-ne usluge nakon prodaje, prevoz, rekla-macije, specijalna pakovanja i drugo.
Kod primjene preprodajne cijene troškovi koji se odnose na brend mogu ili ne moraju biti uključeni u cijenu pro-izvoda. Porezni obveznik, na primjer, plaća naknadu za brend (trade mark) koja je po carinskim propisima sastavni dio carinske osnovice, a time i sastavni dio nabavne cijene robe, pa ne može biti ponovo fakturisana kao naknada za vla-sništvo nad nematerijalnom imovinom od povezanog društva koje je vlasnik ne-materijalne imovine. U slučaju kad su ti troškovi fakturisani kao naknada za vla-sništvo nad nematerijalnom imovinom, u inspekcijskom nadzoru se utvrđuje da li su knjiženi na troškove jednokratno ili na nematerijalnu imovinu (klasa 0), pa se amortiziraju, od čega zavisi za koje se razdoblje radi usklađivanje - za godinu ili za razdoblje amortizacije.
b) Analiza transakcija ili globalna analiza
Metoda preprodajne cijene primje-njuje se na svaku transakciju pojedinač-no. Međutim, i društvo i porezna uprava mogu najprije krenuti od globalne ana-lize primijenjenih marži, da bi kasnije krenuli u detaljniju analizu transakciju po transakciju.
Kod globalne analize primijenjenih marži treba obratiti pažnju na društva koja su ostvarila gubitak, te vidjeti jesu li i ona uključena u izračunavanje pro-sječne bruto marže, jer obuhvaćanjem i takvih društava mijenjaju se rezultati srednjih vrijednosti, što potvrđuje na-redni primjer:
U prethodnoj tabeli i grafikonu prikazan je primjer bruto dobiti tri društva od kojih je jedno u gubitku. Kod globalne analize važno je koja se društva uzimaju za uporedbu, jer od toga zavisi i postotak bruto marže. Također, treba ispitati zbog čega je društvo C u gubitku i preispitati je li primjereno da se ostavi u sadašnjem panelu uporednih društava. Potrebno je provjeriti je li možda prika-zani gubitak rezultat nekog vanrednog događaja (prestanak obavljanja određe-ne djelatnosti, otkazi).
c) Dublja analiza funkcionalne uporedivosti i veza sa metodom transakcijske neto marže (TNMM)
Korektna primjena metode prepro-dajne cijene temelji se, prije svega, na odličnoj uporedivosti funkcija pred-metnog društva i nezavisnih društava iz skupine usporedivih transakcija. Ako se pojave znatnije razlike između pred-metnog društva i nezavisnih uporedivih društava, one mogu imati uticaja na bruto maržu. Kako bi se uzele u obzir te razlike, moraju se izvršiti usklađivanja. Međutim, baze podataka koje se koriste u traženju uporedivih društava ne mogu nam pomoći u identifikaciji funkci-ja i rizika koje preuzimaju nezavisna uporediva društva. Te baze podataka, u stvari, pokazuju samo finansijske izvje-štaje (prije svega Bilans stanja i Bilans uspjeha).
Naglašava se da spomenuti poda-ci moraju biti uporedivi, i ako razlike postoje, treba napraviti detaljnu analizu funkcija i rizika. Na primjer, kada se traže uporediva društva koja se bave distribucijom, potrebno je ustanoviti snose li ta društva troškove reklame.
Kao i svaka druga
metoda, i metoda
preprodajne
cijene ima
određene slabosti.
Ako postoje
razlike, treba
napraviti detaljnu
analizu funkcija i
rizika.
Društvo A Društvo B Društvo C Društvo D
Prodajna cijena 100 100 100 300
Nabavna cijena 80 70 100 260
Bruto marža 20 30 -10 40
Ona društva koja ne snose date troš-kove uklanjaju se iz uporednog panela. Na primjer, korištenje marke može biti sadržano u trošku nabavne vrijednosti prodate robe što znači da nije obuhvaće-no u iskazaobuhvaće-noj bruto dobiti, ili može biti u operativnim troškovima što znači da je sadržano u iskazanoj bruto dobiti. Da-kle, podaci uporedivih društava moraju biti izračunati na identičan način.
Nadalje, na metodološkom planu, Metoda preprodajne cijene pokazuje sličnosti sa Metodom transakcijske neto marže (TNMM). TNMM odmjerava cijenu “van dohvata ruke” u odnosu na njenu neto maržu (najčešće EBIT, ali mogu se predvidjeti i drugi pokazatelji). Metoda preprodajne cijene provodi istu analizu bruto marže provjeravajući da li ta bruto marža omogućava društvu ostvarivanje prihvatljive dobiti. Društvo mora ostvariti maržu koja odgovara nje-govom sektoru djelatnosti. Podudarnost tih rezultata procijenit će se po
uskla-đenosti intervala nepristrasne transak-cije koji određuju nezavisna uporediva društva.
Treba imati na umu da postoje globalne bruto i neto marže, a između su funkcije i rizici koji utiču na upored-bu. U postupku nadzora se proučavaju ugovori, te utvrđuje je li bruto marža zagarantovana kroz neto maržu, odno-sno primjenjuje li se garancija za neto maržu na odgovarajući način. Kod ove metode nije bitno koja vrsta proizvoda se prodaje. Bruto marža više zavisi od funkcija koje društvo obavlja i mora se pronaći društvo koje obavlja uporedive funkcije i pri tome, u osnovi, ne moraju biti isti proizvodi.
Još jednom naglašavamo da je bruto marža glavna uporedna vrijednost ove metode. Moramo tačno definirati termine (nazive) i jasno odrediti šta je bruto a šta neto marža. Ova generalna primjedba mora se imati na umu zbog uporedivosti podataka.
jedna platforma
za sve reviconove
pretplatnike
Pretplatnici na sva Reviconova izdanja u 2016. dobijaju
člansku karticu koja im omogućava:
• Popust na Reviconove edukacije
• Zasebnu i brzu registraciju na seminarima
• Pristup Reviconovim web servisima
Moja kartica sa pristupnim podacima biće dostavljena svim pretplatnicima
na njihovu poštansku adresu.
Za sve informacije kontaktirajte nas na clanstvo@revicon.info
ili nas nazovite na 033/72 05 84.
P
rivremeni uvoz je često za-stupljen oblik vanjskotrgovinskog poslovanja. Predmet privremenog uvoza može biti roba, oprema, prevozna sredstva, kontejneri, ambalaža, palete i drugo. Određene robe, takođe, se mogu uvoziti u cilju obavljanja usluga za stra-na pravstra-na lica.U smislu carinskih propisa, privre-meni uvoz je postupak sa ekonomskim
Privremeni uvoz ambalaže
i paleta i drumskih vozila
ȫMomir Stefanović
Privremeni uvoz je postupak sa ekonomskim učinkom kojim se dopušta upotreba
robe koja nije bh. roba u određene propisane svrhe sa obavezom da se ona ponovo
izveze. Privremeni uvoz može se odobriti uz potpuno ili uz djelimično oslobađanje
od plaćanja carinskih dažbina.
Privremeni uvoz ambalaže i paleta, kao i privremeni uvoz drumskih prevoznih
sredstava, spadaju u kategoriju privremenog uvoza koji je potpuno oslobođen
plaćanja carinskih dažbina, a time i PDV-a, s tim da je privremeni uvoz tih dobara,
zbog svojih specifičnosti, pored opštih propisa o privremenom uvozu, regulisan i
posebnim uputstvima UINO.
učinkom kojim se dopušta upotreba robe koja nije bh. roba u određene propisane svrhe sa obavezom da se ona ponovo izveze.
Privremeni uvoz može se odobriti uz potpuno oslobađanje od plaćanja carin-skih dažbina i uz djelimično oslobađanje od plaćanja carinskih dažbina.
Privremeni uvoz ambalaže i paleta, kao i privremeni uvoz drumskih
pre-- ukoliko se ambalaža uvozi prazna, a ponovo izvozi puna.
Pritom se ta ambalaža ne smije upotrebljavati u unutrašnjem prometu, izuzev za predviđeni ponovni izvoz. Za ambalažu koja se uvozi puna ovo ograni-čenje važi od trenutka kada se ambalaža isprazni. Ukoliko se ambalaža privre-meno uvozi puna, navedeno ograničenje vrijedi od trenutka kada se ambalaža isprazni.
Postupak koji se primjenjuje prili-kom privremenog uvoza ambalaže može se odobriti najduže na 24 mjeseca.
Za privremeni uvoz ambalaže ne podnosi se osiguranje za pokriće even-tualnog carinskog duga (kao što je to, inače, slučaj kod drugih oblika privre-menog uvoza, kada se mora obezbijediti validna garancija za osiguranje plaćanja stvarnog ili potencijalnog carinskog duga za svo vrijeme trajanja privreme-nog uvoza).
Ambalaža koja se privremeno uvozi, bilo da je prazna ili puna, prijavljuje se za postupak privremenog uvoza kod ula-znog graničnog carinskog ureda usme-nim putem, uz predočavanje, u dva pri-mjerka, Obrasca o privremenom uvozu, koji je propisan navedenim Uputstvom i koji sadrži sljedeće podatke:
- ime i adresu podnosioca zahtjeva za odobrenje;
- karakter upotrebe/korištenja robe; - zakonsku osnovu zahtjeva;
- opis robe i druga svojstva za njenu identifikaciju;
- trgovački naziv i oznaka ambalaže, tarifna oznaka, količina i vrijednost ambalaže;
opšti propisi o privremenom uvozu
Pored Konvencije o privremenom uvozu sa Aneksima (“Služ-beni glasnik BiH - Međunarodni ugovori”, broj 1/10), koja je opšti krovni propis, privremeni uvoz regulisan je i:
• Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH (“Službeni gla-snik BiH”, br. 7/98 i 35/04);
• Zakonom o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), uz napomenu da je donesen i novi Zakon o carinskoj politici, ali se on ne primje-njuje sve dok se ne donese odgovarajući provedbeni propis; • Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik
BiH”, br. 9/05, 35/05 i 100/08);
• Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj poli-tici BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 63a/04, 60/06 i 57/08).
Kod privremenog
uvoza ambalaže
i paleta ne
postoji obaveza
osiguranja
garancije na
ime plaćanja
eventualnog
carinskog duga.
Privremeno
uvezena ambalaža
ne smije se
upotrebljavati
u unutrašnjem
prometu, izuzev
za predviđeni
ponovni izvoz.
voznih sredstava, spadaju u kategoriju privremenog uvoza koji je potpuno
oslobođen plaćanja carinskih dažbina, a
time i PDV-a.
Pritom je, međutim, važno da je pri-vremeni uvoz ambalaže i paleta, odnosno privremeni uvoz drumskih vozila, zbog svojih specifičnosti, pored opštih propisa o privremenom uvozu, regulisan i poseb-nim uputstvima Uprave za indirektno/ neizravno oporezivanje BiH (UINO).
Privremeni uvoz ambalaže i Paleta
Privremeni uvoz ambalaže i paleta regulisan je posebnim Uputstvom o
privremenom uvozu i izvozu ambala-že i paleta (u daljem tekstu: Uputstvo)
koje je donio direktor UINO svojim aktom broj: 01-18-4151-06/05, od 03. 08. 2005. godine.
Privremeni uvoz ambalaže
Pod ambalažom (pakovanjem), u smislu navedenog Uputstva, smatraju se svi predmeti i materijali koji se koriste ili se mogu koristiti za pakovanje, zašti-tu, spremanje i razdvajanje robe u onom obliku u kojem su privremeno uvezeni, a označeni su trajnim i neizbrisivim oznakama lica koje je registrovano izvan carinskog područja BiH ili lica osnova-nog u BiH, namijenjeni za višekratnu upotrebu, kao i druga ambalaža koja nije obilježena trajnim neizbrisivim ozna-kama lica registrovanog izvan carinskog područja BiH ili u BiH, a služi višekrat-noj upotrebi.
Izuzetak od ovoga čini materijal za pakovanje kao što su slama, papir, staklena vuna, piljevina i slično kada se uvoze na veliko.
Treba naglasiti da se u ambalažu, u smislu ovog Uputstva, ne svrstavaju kontejneri.
Postupak privremenog uvoza ambalaže
Privremeni uvoz ambalaže odobrava se uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina:
- ukoliko se ambalaža privremeno uvo-zi puna, a izvouvo-zi prazna ili puna;
- carinski organ završetka postupka; - rok za završetak postupka;
- mjesto i datum i potpis odgovornog lica i pečat preduzeća;
- ovjeru od carinskog organa (kod ulaska i kod izlaska ambalaže); - datum i potpis odgovornog lica i
pečat nadležnog carinskog organa. Ovlašteni carinski službenik u ulaznom graničnom carinskom uredu sravnjuje podatke iz podnijetog obras-ca i na oba primjerka stavlja oznaku “privremeni uvoz” i datum, što ovjerava svojim potpisom i službenim pečatom. Nakon ovjere carinski službenik jedan primjerak Obrasca zadržava za službenu evidenciju i odlaže ga u posebni registar po redoslijedu datuma ovjere, a drugi vraća deklarantu.
U ovom slučaju usmena prijava se smatra zahtjevom, a ovjera Obrasca se smatra odobrenjem za privremeni uvoz ambalaže, tako da se može reći da je ovaj postupak maksimalno pojednostavljen.
U slučaju da se uvozi puna ambala-ža, ulazni granični carinski ured, neo-visno od postupka privremenog uvoza za ambalažu, za robu provodi postupak provoza. U zahtijevanom carinskom postupku nad robom, u slučajevima gdje je to potrebno, deklarant može, kod nadležne carinske ispostave, dokazivati da je ambalaža u kojoj se roba prevozi pokazivanjem Obrasca kojeg mu je vratio ulazni granični carinski ured (ili prilaga-njem njegove kopije uz carinsku prijavu).
Postupak kod ponovnog izvoza privremeno uvezene ambalaže
Kao i kod privremenog uvoza ambalaže, izvoz privremeno uvezene ambalaže deklarant usmeno prijavljuje kod izlaznog graničnog carinskog ureda, uz podnošenje dvije kopije propisanog Obrasca ovjerenog od nadležnog službe-nika ureda.
Ukoliko se privremeni uvoz ambala-že po jednom Obrascu razdužuje u više puta, kod svakog ponovnog izvoza kojim se razdužuje taj postupak, izlaznom ca-rinskom uredu podnose se dvije kopije Obrasca u kojem se moraju naznačiti vrsta i količina ambalaže koja se ponovo izvozi.
Ovlašteni carinski službenik u izlaznom graničnom carinskom uredu
sravnjuje podatke iz podnijetog obrasca sa stanjem ambalaže (identificiranje količine i vrste koja se razdužuje) i na oba primjerka stavlja oznaku “ponov-ni izvoz” i datum, što ovjerava svojim potpisom i službenim pečatom. Nakon ovjere carinski službenik jedan pri-mjerak Obrasca zadržava za službe-nu evidenciju i odlaže ga uz original Obrazac na koji se odnosi ili u poseban registrator ako izlazni ured nije i ulazni po tom Obrascu, a drugi primjerak vraća deklarantu.
Zadržanu kopiju Obrasca izlazni gra-nični carinski ured, ako nije i sam ulazni ured, faksom ili na drugi pogodan način dostavlja ulaznom graničnom carinskom uredu. Ulazni carinski ured primljenu kopiju Obrasca (ovjerenu od izlaznog ureda) odlaže uz primjerak Obrasca koji se nalazi u njegovoj službenoj evidenciji, radi praćenja roka privremenog uvoza ambalaže i njenog razduženja.
Ukoliko se ponovo izvozi puna am-balaža, izlazni granični carinski ured, neovisno od postupka ponovnog izvoza ambalaže, u pogledu robe koja se izvozi u svemu postupa kao izlazni carinski ured u postupku izvoza robe.
Navedenim Uputstvom su propisa-ne i obaveze deklaranta u postupku privremenog uvoza ambalaže.
Deklarant je obavezan da vodi evi-denciju u postupku privremenog uvoza ambalaže i razduženju tog postupka i stavi je na raspolaganje carinskim orga-nima radi kontrole. Isto tako, deklarant je dužan pratiti rokove privremenog uvoza ambalaže u kojima treba da izvrši razduženje ponovnim izvozom ili određivanjem ambalaži drugog carinski odobrenog postupka ili upotrebe.
U protivnom, nadležni carinski or-gani će preduzeti propisane mjere radi regulisanja novonastale situacije u vezi sa ambalažom i naplate eventualnog carinskog duga.
Privremeni izvoz i ponovni uvoz ambalaže
Na privremeni izvoz ambalaže, koja ima status bh. robe (domaća ambalaža), odgovarajuće se primjenjuju odredbe kojima je regulisan privremeni uvoz am-balaže, koji je prethodno pojašnjen, dok se na privremeno izvezenu ambalažu koja se ponovo uvozi primjenjuje
pret-Deklarant je
obavezan da
vodi evidenciju
u postupku
privremenog
uvoza ambalaže
i razduženju tog
postupka, kao i
da prati rokove u
kojima treba da
izvrši razduženje
privremeno
uvezene
ambalaže.
hodno pojašnjeni postupak ponovnog izvoza prethodno uvezene ambalaže.
U ovom slučaju Obrazac koji je ovjeren od izlaznog graničnog carinskog ureda služi kao dokaz izlaza robe iz carinskog područja BiH na isti način kao i primjerak izvozne carinske prijave.
Ovaj Obrazac je, u stvari, pojedno-stavljena prijava u pisanom obliku, što isključuje obavezu podnošenja dodatne carinske prijave.
Privremeni uvoz paleta
Pod paletom se, u smislu propisa o privremenom uvozu, smatra naprava na platformi na koju se može smje-stiti određena količina robe sa kojom zajedno čini jedinstven teret u prevozu, rukovanju ili slaganju primjenom meha-ničkih naprava. Paleta je izrađena samo od dvije površine odvojene nosačima ili samo od jedne površine koja stoji na nogarima čija visina je smanjena da bi omogućila pomicanje viljuškarima, a može, ali i ne mora imati nadgradnju.
Bitno je da se palete na kojima se roba uvozi ili izvozi, a nisu namijenjene ponovnom izvozu ili uvozu ne stavljaju u postupak privremenog uvoza, odnosno izvoza i kao takve u carinskom postupku dijele sudbinu robe.
Postupak privremenog uvoza paleta (kao što je to slučaj i kod ambalaže) može se odobriti za najduže 24 mjeseca.
Ni kod privremenog uvoza paleta ne postoji obaveza osiguranja garancije na ime plaćanja carinskog duga.
Postupak privremenog uvoza paleta
Privremeni uvoz paleta odobrava se uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
U postupak privremenog uvoza mogu se staviti palete koje se privremeno uvo-ze u vezi sa komercijalnom operacijom, pri čemu one same po sebi nisu predmet prodaje ili kupovine, već se privremeno uvoze radi pakovanja ili prevoza i nami-jenjene su ponovnom izvozu.
Postupak prijave je (kao i u slučaju privremenog uvoza ambalaže) pojedno-stavljen, tj. carinska prijava se podnosi usmeno ulaznom graničnom carinskom uredu. Ukoliko palete nisu prijavljene usmeno, carinskom prijavom za
pri-vremeni uvoz paleta smatra se sam čin prelaska carinskog područja BiH.
Ponovni izvoz privremeno uvezenih paleta
Palete za ponovni izvoz prijavljuju se usmeno izlaznom graničnom carinskom uredu. Ukoliko palete nisu prijavljene usmeno, carinskom prijavom za ponovni izvoz smatra se sâm čin prelaska carin-skog područja BiH.
Postupak privremenog uvoza paleta se razdužuje kad se palete iste vrste i u osnovi iste vrijednosti izvoze ili ponovo uvoze u okviru perioda od 24 mjeseca od dana stavljanja u postupak privreme-nog uvoza. Pritom broj paleta privre-meno uvezenih tokom 24 mjeseca mora odgovarati broju i vrijednosti paleta uvezenih ili ponovo izvezenih tokom istog perioda (načelo kompenziranja jednakim brojem paleta).
Privremeni izvoz i ponovni uvoz paleta
Odredbe kojima je regulisan pri-vremeni uvoz paleta odgovarajuće se primjenjuju i na privremeni izvoz doma-ćih paleta.
Isto tako, na palete koje se privre-meno izvoze, pa ponovo uvoze, odgova-rajuće se primjenjuju odredbe kojima je regulisan ponovni izvoz privremeno uvezenih paleta.
Privremeni uvoz drumskiH PrevozniH sredstava
Prema Aneksu Konvencije o pri-vremenom uvozu i odredbama Odluke o provedbenim propisima uz Zakon o carinskoj politici BiH, privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina može se koristiti za
po-jedina prevozna sredstva.
Radi se o sljedećim prevoznim sred-stvima, rezervnim dijelovima i opremi: • prevozna sredstva sa redovnom
stra-nom registracijom za komercijalnu i privatnu upotrebu, zajedno sa nji-hovim rezervnim dijelovima, doda-cima i opremom ukrcanim na vozilo (uključujući i specijalnu opremu za utovar i istovar, rukovanje i zaštitu
Palete na kojima
se roba uvozi ili
izvozi, koje nisu
namijenjene
ponovnom
izvozu ili uvozu,
u carinskom
postupku dijele
sudbinu robe.
tereta), koje uvozi lice sa sjedištem, odnosno prebivalištem van carinskog područja BiH;
• rezervni dijelovi i oprema radi po-pravke prevoznih sredstava kojima je već odobren privremeni uvoz, s tim da se ne dozvoljava stvaranje rezervi rezervnih dijelova na samom prevoznom sredstvu ili u carinskom području BiH.
Postupak privremenog uvoza nave-denih prevoznih sredstava i rezervnih dijelova i opreme vezanih za ta sredstva detaljnije je regulisan Uputstvom o
privremenom uvozu (“Službeni glasnik
BiH”, broj 61/12).
Privremeni uvoz prevoznih sredstava sa stranom registracijom koja služe za privatnu upotrebu može koristiti: - strani državljanin koji ima
prebiva-lište izvan carinskog područja BiH (bilo u državi registracije ili u nekoj trećoj državi), kao i
- državljanin BiH sa prebivalištem u BiH koji ima uobičajeno mjesto bo-ravka izvan carinskog područja BiH zbog privatnih ili poslovnih razloga (što dokazuje odgovarajućim doku-mentima kao npr. radnom dozvolom, dokumentom o zdravstvenom osigu-ranju ili ostvarivanju ličnih prima-nja, ili dozvolom boravka i slično). Prevozno sredstvo koje je privre-meno uvezeno za privatnu upotrebu ne smije se dati u zakup, posuditi ili dati na upotrebu drugim licima u carinskom području BiH.
Druga mogućnost privremenog uvoza prevoznih sredstava za privatnu upotre-bu uz oslobađanje od uvoznih dažbina je uvoz prevoznih sredstava koja fizičko lice privremeno uvozi isključivo radi
obavljanja posla ili radi studiranja.
Korištenje privremeno uvezenog prevoznog sredstva od fizičkog lica koje nema prebivalište u BiH ograničeno je na propisani period trajanja koji je preciziran u konkretnom zadatku, a za stranog studenta na vrijeme studiranja.
Prevozno sredstvo koje treba da se uveze za ove svrhe prijavljuje se na pri-vremeni uvoz carinskom prijavom IM5 koja se podnosi uredu nadležnom prema mjestu gdje će se sredstvo koristiti.
Uz carinsku prijavu podnose se i neophodni dokazi, a to su za obavljanje posla: ugovor o radu za određeni period i odobrenje za privremeni boravak, a za studente potvrda o studiranju i odobrenje za privremeni boravak, odnosno boravak.
U slučaju kada se roba stavlja u po-stupak privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbi-na ne dažbi-naplaćuje se carinski dug, ali se on obračunava (a ne knjiži se) na dan stavljanja robe u taj postupak i osigura-va osigura-validnom garancijom tokom cijelog perioda trajanja postupka.
Na kraju, treba ukazati i na još jednu specifičnost u pogledu privremenog uvo-za prevoznih sredstava. Naime, ukoliko postoji ugovor sa stranim vlasnikom pre-ma kojem dopre-maći prevoznik, uz nakna-du, koristi priključno prevozno
sred-stvo strane registracije, u tom slučaju
to priključno prevozno sredstvo podliježe privremenom uvozu uz djelimično
oslo-bađanje od plaćanja uvoznih dažbina,
u vezi sa čim se, po redovnom postupku provoza i uz podnošenje TR prijave, pokreće odgovarajući postupak kod odre-dišnog carinskog ureda.
Prevozna
sredstva sa
redovnom
stranom
registracijom,
za komercijalnu
i privatnu
upotrebu, mogu
privremeno
uvoziti lica
čije je sjedište,
prebivalište,
odnosno
uobičajeno
mjesto boravka
van carinskog
područja BiH.
Privremeni uvoz rent-a-car vozila
Privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvo-znih dažbina može se dozvoliti i za rent-a-car vozilo čiji je vla-snik firma za iznajmljivanje vozila sa sjedištem izvan carinskog područja BiH samo u slučaju da se vozilo iznajmljuje fizičkom licu koje ima prebivalište u BiH zbog jednokratne upotrebe (da se vrati u BiH ili da napusti BiH) i pod uslovom da se privre-meno uvezeno vozilo ponovo izveze u roku od 2 (dva) dana od stupanja na snagu ugovora o iznajmljivanju.
Privremeni uvoz prevoznih sredstava za komercijalnu upotrebu
Privremeni uvoz prevoznih sredstava za komercijalnu upotrebu može se odobriti samo pod uslovom da je prevozno sredstvo registrovano izvan carinskog područja BiH i da ga uvo-zi i koristi lice koje je zaposleno izvan carinskog područja BiH u vremenu koje je potrebno da se izvrši prevozna radnja zbog koje je uvezeno vozilo.
Izuzetno, lice sa sjedištem u BiH može koristiti privremeno uvezeno vozilo u komercijalne svrhe ukoliko je dobilo punomoć od vlasnika vozila. Takva mogućnost upotrebe je vezana za
izu-zetne situacije kada zbog nepredviđenih okolnosti (kvara na
vozilu, saobraćajne nesreće) ili nekog drugog objektivnog razlo-ga domaći prevoznik nije u mogućnosti dopremiti robu iz druge države, pa mora, da bi uspješno okončao prevoz, jednokratno iznajmiti strano vozilo ili priključno vozilo u koje pretovara robu ili prebacuje putnike i dovozi ih u BiH.
M
ada se sportski klubovi vje-rovatno neće složiti sa ovom konstatacijom, utisak je da potpore sportskim klubovima u našoj zemlji, ipak, ne manjka. Kao ni “sluha” za potporu sportskim klubovima. Naro-čito onim uspješnijim...Razlog je jednostavan: sportski događaji su propraćeni publikom, pa je i potpora klubovima “primamljiv” trošak, s obzirom na to da će se ime i znak pravnog lica ili obrtnika - donatora ili sponzora - pojaviti bilo na terenu, bilo na dresovima, bilo na stranici sportskog kluba, čime donator ili sponzor zauzvrat dobija “besplatnu” reklamu.
I baš u tom grmu leži zec: niti donator/sponzor dobija baš “besplat-nu” reklamu, niti sportski klub dobija bezuvjetnu donaciju, štaviše, u takvim slučajevima pravno lice ili obrtnik de facto plaća uslugu reklame, a sportski klub - udruženje ostvaruje prihod koji
nije povezan sa njegovim osnovnim statutarnim ciljevima.
“Potpora”, naime, može značiti dvije različite stvari: bezuvjetna donacija ili (uvjetno) sponzorstvo.
S obzirom na to da se u praksi ta dva pojma nerijetko poistovjećuju, tačnije, da se i u slučaju sponzorstva sklapa-ju ugovori o donaciji (i obrnuto), što ni u poreznom smislu ne znači isto, u nastavku se ukazuje na razlike između ta dva pojma, pa i na njihove različite porezne posljedice.
Pojmovi
Iako se u praksi termini “donacija” i “sponzorstvo” nerijetko koriste kao sinonimi, porezni propisi različito treti-raju ova dva instituta.
Donacija je davanje u novcu, stva-rima ili uslugama, bez očekivane ili
Donacije vs. sponzorstva
sportskim klubovima
porezni tretman kod davaoca i primaoca
-ȫAlma Helić
