ISTRAŽIVANJE U ŠKOLSKOJ KNJiŽNICI.
Prvi koraci u osamostaljivanju
ｵ･ｮｩｫ｡
i
sudjelovanju u vlastitom obrazovanju
Mag. Dinka
ｋｯｶ｡･ｶｩ｣Ｌ
OŠ "Antun Mihanovic",
Slavonski Brod
Strokovniｬ｡ｮ･ｫ
UDK 02W57:374. 7
Sažetak
Uｬ｡ｮｫｵ se govori o novom pristupuｵ･ｮｪｵ na primjeruｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｯｧ radaｵ･ｮｩｫ｡ u odredenom predmetu, koji se temelji na znatiｵｩｴｩ i kako to njegovati. Razmatra se i nova uloga školske knjižnice iｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ u tim aktivnostima.
Udovoljiti oVim zadacama podrazumijeva poboljšati opce obrazovanje kroz usvajanje temeljnih znanja: kako doCi do informacije i kako je koristiti?
U kontekstu takVih promišljanja školska knjižnica i obrazovanje žele isto:ｮ｡ｵｩｴｩ ｵ･ｮｩｫ｡
kako pronaCi ono što mu treba kada mu treba i gdje se to nalazi, štoｺｮ｡ｩ ｮ｡ｵｩｴｩ ga koristiti sve izvore informacija iznanja, koji ce mu trebati uradu i životuｵｯｰ･Ｎ
Pri tom je ponašanjeｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ uvijek usmjereno ka poticanju školskih aktivnosti za
ｵ･ｮｩｫ･ potrebe. On jeｩｮｩｴ･ｬｪ motivacije, zna se nametnuti osobno i svojim autoritetom, dostupan je i želi dosegnuti dalje.
ｕ･ｮｩｫＬ koji jeｮ｡ｵｩｯ koristiti izvore informacija iznanja u školskoj knjižnici,ｫｲ･･
stazorn doživotnogｵ･ｮｪ｡ a o tome ovisi njegov profesionalni i osobni napredak.
ｋｬｪｵｮ･ ｲｩｪ･ｩＺ školska knjižnica, istraživanje, model planiranja,ｵ･ｮｩｫＬ ｫｮｪｩｮｩ｡ｲ
Knjižnica 43(1999)2/3, 199-211
UDe 023-057:374. 7
Abstract
This articleisabout a new learning approach on an example of the pupils' research work in adefinite school subject.Itis based on how to leam and take care for it. We think about a new role and a task for schoollibrary and a librarian in these activities.
To satisfy all these goals means to improve general education through adopting basic knowledge. How to get to the information and how to use it?
In this context schoollibrary and education system have the same goal: how to find what the pupil needs, when he needs it and where the information is. That means to teach him how to use all the sources of information and knowledge that will be needed in his work and life.
The role of the librarian is always focused on encouragment ofallschool activities for pupils' purposes. He motivates, he's able to impose himself with his authority, he can always be contacted and wants more.
Pupil who knows how to useallthe sources of information and knowledge in the school library is ready for long-life learning and nowdays his professional and personal progress and success depend on it.
Uvod
Osnovna škola je temelj cjelokupnog školskog i obrazovnog sustava, odgojna zajednica u kojoj ｵ･ｮｩ｣ｩＬ prioritetno, ｵ･ živjeti kaD djeca a tek onda kaD
buduCi ljudi.
Suvremeni odgojno-obrazovni sustav zahtijeva aktivno ｵ･｣･ ｵ･ｮｩｫ｡ u procesu stjecanja znanja a u izvodenju nastaveｵ･ｮｩ｣ｩ se sve više upucuju na samostalnoｵ･ｮｪ･Ｎ
Znanje do kojeg se dolazi samostalnim ｺ｡ｫｬｪｵｩｶ｡ｮｪ･ｭ i uporedivanjem sa ranijim saznanjima dublje se doživljava iｪ｡｡ intelektualni duh. Ovakav pristup razbija monotoniju u nastavi, ona postaje zanimljivijaｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡Ｎ
Kako je pretvorba informacije u znanje izazov postindustrijskog društva 90-tih godina, onda jeｫｬｪｵｮｯ pitanje organizacije odgojno-obrazovnog procesa odnos izmeduｵｩｴ･ｬｪ･ｶｯｧ ｰｯｵ｡ｶ｡ｮｪ｡ i samostalnogｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｯｧ radaｵ･ｮｩｫ｡Ｎ
Promjene nastavnih postupaka, metoda i same prakseｵ･ｮｪ｡ danas idu prema
istraživanju, projektnomi timskom raduistvaralaštvu.
ｋｯｶ｡･ｶｩ｣Ｌ D.Istraživanje u školskoj knjižniciprv!koran u osamostalJ1vilIlJu
ｵ･ｮｩｫ｡ isudjelovanju u vlastitom obrazovanju
Stvaralaštvo je moguce poticati i poduprijeti,aline i narediti. odrediti proplSati. isplanirati ili bilo kako projektirati, jer onotraži･ｬ｡ｳｴｩｮ･ odnose iｰｓｬｬｵｫｯ
stanje bez zapreka.
Odgoj za stvaralaštvo i samostalnost uradu u osnovi je svih zadaca današnje osnovne škole. Polazište je uｵｩｴ･ｬｪ ima (štoｺｮ｡ｩ i školskimｫｮｪｩｭ｡ｮｭ｡ＩＬ
jer "'tekｵｩｴ･ｬｪｩ stvaraoci sustavno ce odgajati za stvaralaštvo itek kada stvaralaštvo uhvati korijene meduｵｩｴ･ｬｪ ima iｵ･ｮｩ｣ｩ ce za nj dobiti primjerene poticaje i uvijete.·1
ｉｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｩ rad u školskoj knjižnici kao oblik rada u kojem ｵ･ｮｩ｣ｩ oz pomoc
ｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡Ｌ (po potrebi i suradnika), samostalno rješavaju probleme, doprinosi osamostaljivanju, stvaranju vlastitog mišljenja i sudjelovanju u vlastitom obrazovanju.
Tu se krije i odgovor na pitanje kakoｵ･ｮｩｫ･ ｮ｡ｵｩｴｩ "'da ono što smisle bude izvorno, originalno, da se vesele tome što je njihova tvorevina - pa ma kako malena i skromna bila - sasvim､ｲｵｧ｡ｩｪ｡ od onoga što su vidjeli, ｰｲｯｩｴ｡ｬｩＬ
ｮ｡ｵｩｬｩＬ ｵｬｩＮ ·2
1. ｕ･ｮｪ･ - stvaranjejedneširoke baze znanja
Vec se dugo promišlja kako i s kojim metodamaｵ･ｮｪ･ najbolje organizirati u i sa školskom knjižnicom. ｏ･ｶｩ､ｮｯ je da su te metode sve složenije a
ｵｫｬｪｵ･ｮｯｳｴ ｵ･ｮｩｫ｡ sve izraženija. To ide u prilog opredjeljenju za irazvijanju novih oblikaｵ･ｮｪ｡Ｎ
Tehnološki razvoj prati ｵ･ｮｪ･ tako da današnje generacije kroz svoje školovanje, posebice uradnom vijeku, promijene više tehnologija. U takvim uvjetima potreba kvalitetnog, suvremenog i trajnog obrazovanja odreduje se kac osobni i društveni interes.
Umješnostｵｩｴ･ｬｪ｡ ｯｩｴｵｪ･ se u nastavi koja se temelji na korištenju ｲ｡ｺｬｩＧｨｨ medrja,air •u
jednostavnosti pojedinih izvora za kreativnoｰｯｵ｡ｶ｡ｮｪ･Ｎ Interakcija talenhranogｕｉｴ･ｬｪ｡ I š"ok
izbor odgovarajuCih medija su ono što stvara suvremene nastavne izvedbene programeršto pOhcaJllo
djeluje naｵ･ｮｩｫ･Ｎ Zato se odgovornost za uspješnostｵ･ｮｪ｡ sve više prebacuje sｵ･ｮｲｫ｡ IlaｵＮｴ･ｬｪ｡Ｎ
Vidi:ｐｯｬｩＬ Milan(1993.)Odgoj i svije(s)t.Zagreb: Hrvatsko filološko društvo
2 lspitivanja su pokazala da ｵ･ｮｫｩ nastavu smatraju dosadnom, optereeellom lIelllsp"ahllnrm
metodama. Kako ih zainteresirati i unijeti promjelle uｵ･ｮｪ･ govori se u klljizi: Dosadllo m. Je Ito
Knjižnica43(1999)2,13, 199-211
Samostalnoｵ･ｮｪ･ je najviši oblikｵ･ｮｪ｡ a.podｵ･ｮｪ･ｭ u najopeenitijem smislu nastojimorazumjeti sposobnost ｯｶｪ･ｫ｡ da gradi, odnosno mijenja predodžbe, navike, stavove,ｮ｡ｩｮ･ ponašanja i sposobnosti.MJ
PoteškoCe uｵ･ｮｪｵ iｰｯｵ｡ｶ｡ｮｪｵ rastu. ·Oblictｵ･ｮｪ｡ ce se ubuduce stubokom promijeniti. Mediji, kao skladišta informacija, izmijenit ce tradicionalnu ulogu
ｵｩｴ･ｬｪ｡Ｎ ｕｩｴ･ｬｪ buduCnosti ce prlje svega biti､ｩｪ｡ｧｮｯｳｴｩＳｲｵ･ｮｪ｡ kojiｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡
na raspolaganje stavlja prikladan materijal zaｵ･ｮｪ･ i pomaže im savjetom.••
U svakodnevnoj nastavnoj praksi i planiranju važno je svakom ｵ･ｮｩｫｵ
omoguCiti napredak uｵ･ｮｪｵ a danas tog napretka nema bez znanja korištenja informacija zabilježenih i pohranjenih naｲ｡ｺｬｩｩｴｩｭ medijima.
Sve zamišljeneｳｰ･｣ｩｦｩｮ･ mogucnosti obrazovanja, sve posebnostiｵ･ｮｪ｡ nalaze u školskoj knjižnici svoje odgovarajuceｳｴｶ｡ｲ｡ｬ｡ｫ･ potencijale.
Zato u školskoj knjižnici treba omoguCiti pristup informacijama preko autora, predmeta, struke, naslova,ｫｬｪｵｮ･ ｲｩｪ･ｩ ilinekog drugog elementa koji se smatra važnim a trebao bi biti pretraživ.
S tog gledišta je onda i poticanje ｳｴｶ｡ｲ｡ｬ｡ｫｯｧ iｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｯｧ duhaｵ･ｮｩｫ｡
osnova neovisnogｵ･ｮｪ｡ i preduvijet za stvaranje jedne široke baze znanja.
2.
Novi prisfupi
ｵ･ｮｪｵi školska knjižnica
Školska se knjižnica danas promišlja kac slobodno,ｵ･ｮｪｵ prilagodeno okruženje, mjesto gdje ono što jeｮ｡ｵ･ｮｯ postaje znanje i vještina primjenjiva u životu.
Jasno je onda zašto treba sve više vještina vezanih uz informacije, pronaciih iz
pravog izvora, iskopatiihs pravim upitima, razlikovati bitno od nebitnog, istinu od neistine,ｫｲｩｴｩｫｩ procijeniti njihovu vrijednost, znati kombinirati i koristiti ih kac osnovu racionalnog promišljanja iｯ､ｬｵｩｶ｡ｮｪ｡Ｎ
Svrha je pojedine nastavne zadace obraditi u korelaciji s više nastavnih predmeta i više informacijskih izvora kojima raspolaže školska knjižnica. Važno je aktivno ｵｫｬｪｵｩｴｩ ｵ･ｮｩｫ･ u utvrdivanje pojedinih ｩｭ｢･ｮｩｫ｡ i procese samostalnogｺ｡ｫｬｪｵｩｶ｡ｮｪ｡Ｌ što je ujedno i priprema za doživotnoｵ･ｮｪ･Ｎ
3 Giesecke, Hermann(1993.)Uvod u pedagogiju.Zagreb: &luca,str.42
ｋｯｶ｡･ｶｩ｣Ｌ D. Istraživanje u školskoj knjižnici.prvikoraciUosamostalJl\'aIlJu
ｵ･ｮｩｫ｡ isudjelovanju u vlastitom obrazo\'anju
U osnovi svega je suradnja5bez koje ne bi bilo moguce ostvariti planirane
sadržaje.ｚ｡ｪ･､ｮｩｫｩｭ naporimaｵｩｴ･ｬｪ｡ iｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ stvaraju se najpovoljnji uvjetiｵ･ｮｪ｡Ｌ odabire se grada i veliki izbor medija, za što postoji više razloga:
"razlike uｩｴ｡ｴ･ｬｪｳｫｩｭ sposobnostimaｵ･ｮｩｫ｡ su velike i uzrokuju
grupiranja u odjelu
svaki medij ima svoju snagu i mogucnost, kao iｳｰ･｣ｩｦｩｮｯｳｴ prenositelja
poroke
apstraktnost i kompleksnost izvora zaｵ･ｮｪ･
kontinuirano pracenje informacija zbog ｰｯｵ｡ｶ｡ｮｪ｡ koje naglašuje istraživanje i rješavanje problema
korištenjem više medija izbjegavaju se ｲ｡ｺｬｩｩｴｯｳｴｩ u ｴｵｭ｡･ｮｪｵ istog predmetailipojave"6
Multimedijski pristup nastavi i usvajanje znanja uz pomoevizualnih, auditivnih, audiovizualnih, tekstualnih iｲ｡ｵｮ｡ｬｮｩｨ izvora osiguravaju napredak svakom ｵ･ｮｩｫｵ prema njegovim sposobnostima i interesu.
Cilj je dovesti sveｵ･ｮｩｫ･ u situaciju da sami istražuju, traže znanje i pri tom osjecaju radostｵ･ｮｪ｡Ｎ
Na taj ｮ｡ｩｮ ostvaruje se jedna od najbitnijih zadaca školske knjižnice danas
za sutra: odgoj i obrazovanje samostalnogｵ･ｮｩｫ｡ u procesu obrade i korištenja
informacija.
Takavｵ･ｮｩｫ zna:
iskazati potrebu za informacijom odabratiｮ｡ｩｮ･ prikupljanja informacija prikupiti izvore informacija
procijeniti njihovu korisnost sintetizirati i koristiti informacije vrednovati osobno postignuce
5 Mnogi autori kada govoreoｵ･ｮｩｫｯｭ radu govoreokomunikaciji koja seｰｲｯｭｩ･ krot suradnju
ｵ･ｮｩｫ｡ iｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡Ｎ Tema Proljetne škale školskihｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ Republike Hrvatske1994.god. u
Crikvenici bila je Komunikacija i interakcijasmalom grupom u školskoj knjižnici Vidi: Zbormk
radova Proljetne škole školskihｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ RH (1995.)
I<nJ1žmca43(1999)2/3 199-211
3.
Partnerstvo u istraživanju
Nepovratno je prošlo vnJeme u kojem su seｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡ ldavalal gotova znan'a koja su om zapamcivali i prema zahtjevima interpretirali.
Profesionalne ulogeｵｩｴ･ｬｪ｡ i škol kogｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ danas postaju povezane na novｮ｡ｩｮＮ ｏｩｴｵｊｵ se u planiranju i programiranju nastavnih sati u knjižnici,
konštenju izvora i u obrazovnim iｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｩｭ postignucimaｵ･ｮｩｫ｡Ｎ
U planiranju se vodiｲ｡ｵｮ｡ da sviｵ･ｮｩ｣ｩ nisu jednako uspješni uｵ･ｮｪｵ po istim metodama. One mogu biti nezanimljive jednom brojuｵ･ｮｫ｡ i kac takve onemogucuju postizanjenizanastavnih ciljeva.
To je irazlog zašto se promišlja inastoji ostvariti prilagodenoｰｯｵ｡ｶ｡ｮｪ･ koje ce ubrzati procese ｵ･ｮｪ｡ i omoguCiti individualizaciju. Takva nastava je "humanija" jer omogucujeｵ･ｮｩｫｵ rješavanje optimalno teških zadaca njegovim tempom, jednakovremeno dobijajuci neposredne odgovore na pitanja koja postavlja kad seukažu poteškoce,
Zato jeｫｮｪｩｮｩ｡ｲ uvijek u potrazi za novim metodama kojima može pomod
ｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡Ｌ osobito onima koji imaju problema sｩｴ｡ｮｪ･ｭ iliteško razumijevaju tekst. On mora poznavati osnove prava i osobnu odgovornost, obzirom na rad sｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡ ｲ｡ｺｬｩｩｴｯｧ uzrasta.
Prijatelj je i suradnik koji ne misli da sve zna, U druženju sｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡ on i sam
ｵｩ imijenja se. Postaje partner i voditelj u svijet informacija, koji seｯ､ｲｩ･
uloge onog koji zna više, koji ocjenjuje,ｴｵｭ｡ｩ i zapovijeda.
3. 1. Model planiranja ｉｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫ･ nastave (za sva nastavna
ｰｯ､ｲｵｊ｡Ｉ
Nastavu nije dovoljno predavati, nju treba istraživati, oblikovati je tako da ne izaziva strah idosadu, da bude jasna i pregledna.
Nova, inovirana nastava prilagodena je sposobnostima i interesima svakog
ｵ･ｮｩｫ｡Ｌ ｶｲｳｴｯ povezuje odgojne i obrazovne zadace, razvija stvaralacke potencijaleisposobnostiｵ･ｮｩｫ｡ i omogucuje uskladivanje idejnog, teonJskog iｰｲ｡ｫｴｩｮｯｧ pristupa.
Sve se više afirmiraｺ｡ｪ･､ｮｩｫｯ ｵ･ｮｩｫ ｫｮｪｩｺｮｩ｡ｲ ｵｩｴ･ｬｪ plamranje nastavmh situacija. "Dobre nastavne metode moraju se temeljiti na onom što se znaO
ｋｯｶ｡･ｶｩｃＬ D.lstraživanje u škalskoj knjižnici.prvikoraci u osamostaljivanju
ｵ･ｮｩｫ｡ i sudjelovanju u vlastitom obrazovanju
ｵ･ｮｪｵＬ ｮ｡ｲｯｩｴｯ na poticanju ravnoteže izmedu onog sｩｭ･ ｵ･ｮｩ｣ｩ ｰｯｩｮｪｵ ｵｩｴｩ i sadržaja koji je cilj.'7
Primjer planiranja (planiraｫｮｪｩｮｩ｡ｲ samiliusuradnjiｳｵｩｴ･ｬｪｩｭ｡ iｳｴｲｵｮｩｭ
suradnicirna, ovisno o temi koja se istražuje, uzrastu i razumijevanjuｵ･ｮｩｫ｡ＩＺ
1. ｐｯ､ｲｵｪ･ istraživanja i izbor teme 2. Informacijski izvori
3. Priprema pitanja za samostalni rad 4. Izbor medija
5. Upoznavanjeｵ･ｮｩｫ｡ sa sadržajem rada, (tema i zadace), i izvorima koji su na raspolaganju
6. Podjela uradne skupine iｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｩ rad
7. IzvješCivanje i razgovor
Tajna pravog obrazovanja krije se u mnogim upitima, razumijevanju,ｰ｡ｭ･ｮｪｵＬ
samostalnim pokušajima.ｕ･ｮｩｫ koji je svjestan svog "neznanja-možeｮ｡ｵｩｴｩ
jer postaje otvoren za ideje, informacije i spoznaje.
ｋｮｪｩｮｩ｡ｲ (po potrebi i suradnici), koordinira rad, obilazi skupine, savjetuje i pomaže u rješavanju problema na kojeｵ･ｮｩ ci nailaze tijekom rada, ｰｯｴｩ･ i prati interese i sklonosti svakogｰｯｪ･､ｩｮ｡ｮｯＮ
Motivacija8jeｰｯ･ｭ｡ aktivnost. Važno jeｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡ pojasniti sadržaj ipotrebu
ovakog oblika rada kroz istraživanje izvora informacija iznanja.
U knjižnici jeｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡ sve pri ruci. Oni razvrstavaju informacije, pregledavaju
ih,ｰｲｯｵ｡ｶ｡ｪｵＬ selektiraju i zapisuju ono najbitnije, kao odgovore na postavljena pitanja.
Predstavljanje ｵ･ｮｩｫｩｨ ｰｯｳｴｩｧｮｵ｡ ｭｯｧｵ･ je putem, npr. izložbi, tribina, okruglih stolova, uz suradnjuｬ｡ｮｯｶ｡ izvannastavnih družina i publike.
U razgovoru se vrednuje koliko suｵ･ｮｩ｣ｩ bili uspješni,ｵｯ｡ｶ｡ｪｵ se eventualne pogreške i planira kako ovakve ideje iskoristiti unovimｺ｡､｡｡ｭ｡ i u nekom drugom predmetu.
7 Marsh,Colin].(1994.).Kurikulum:Temeljni pojmovi.Zagreb:Educa, str. 118
8 Najnovija istraživanja, aliiｰｲ｡ｫｴｩｮ｡ ｰｯｳｴｩｧｮｵ｡ u prvi plan stavljaju motivaciju i dobro promršljeni
uvodni razgovor uｰｯｵ｡ｶ｡ｮｪｵ ｵ･ｮｩｫ｡ za korištenje izvora informacija iznanja aｵ･ｮｩｫｯｶ｡ uspjcšnost
uｵ･ｮｪｵ sve se više smatra rezultatom sposobnostiimotivacijeｵｩｴ･ｬｪ｡Ｎ Otome govorii]adra"ka
Knjižnica 43(1999)2/3, 199-211
3. 2. Isfraživanje u odredenom predmetu
Može se jednakovremeno organizirati sat, u ovomｳｬｵ｡ｪｵ sat povijesti, u dva paralelna odjeIa šetograzreda.ｋｬ｡ｳｩｮｩ sat, uz udžbenik kao osnovno nastavno sredstvo, kredu i ploｵＬ provodiｵｩｴ･ｬｪ povijesti.ｋｮｪｩｮｩ｡ｲ organizira sat u školskoj knjižnici, koji se temelji na istraživanju izvora kroz samostaIni rad
ｵ･ｮｩｫ｡Ｎ
3. 3. Prlprema
ｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡za
ｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｵnastavu
Kako to izgleda u praksi, pokazuje pripremaｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ za sat povijesti ušestom razredu:
VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRICA
CJELINA:
TEMA:
NASTAVNAJEDINICA: ODGOJNI CILJ:
OBRAZOVNA ZADACA:
METODE RADA:
OBLICI RADA:
NASTAVNA SREDSTVA: KORELACIJA:
NOSITELJ POSLA: OSTVARENJE:
Novi vijek od XVI. do kraja XVIII. stoljeca Europa u novom vijeku od XVI. do XVIII. stoljeca
Velika zemljopisna otkrica
UpuCivanjeｵ･ｮｩｫ｡ u istraživanje podataka
vezanih za odredene sadržaje
Upoznavanje s novim zbivanjima, kac posljedicom otkrivanja Amerike i novih mogucnosti putovanja
Upute, samostalni rad, izvješCivanje, razgovor, anketni listie
Frontaini, skupni, individualni Knjižni ineknjižni izvori iz povijesti Nastava zemljopisa
ｋｮｪｩｮｩ｡ｲ iｵｩｴ･ｬｪ povijesti Sat povijesti
ｋｯｶ｡･ｶｩ｣Ｌ D. Istra.živanje u školskoj knjižnici.prvikoraci uosamOStalJI\'a1lJU
ｵ･ｮｩｫ｡ isudjelovanju u vlastitom obrazovanju
DRUGI 010 SATA:ｕ･ｮｩ｣ｩ pristupaju samostalnom istraživanjujｰｲｯｵ｡ｶ｡ｮｪｵ
izvora i odgovaraju na postavljena pitanja. ｋｮｪｩｮｩ｡ｲ je tu da pomogne u rješavanju mogucih problema. Pitanja su složenaｵ･ｴｩｲｩ ejeline i tako su podijeljenaｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡Ｎ
TREO: 010 SATA: Izvješcivanjeｵ･ｮｩｫ｡Ｎ Njihovi odgovoriｩｮ･ cjelinu Vehka zemljopisna otkrica.
Za ovakav rad planiraju se dva školska sata (po potrebi iviše).
PITANJA ZA SKUPNI 1 INDIVIDUALNI RAD
1.OTKRICA POMORSKOG PUTA ZA INDIJU
a) Zašto su Europijani bili prisiljeni tražiti morski put za Indiju? b) Koji je europski pomorac prvi stigao u Indiju?
c) Tko je bio Vasco da Gamma? d) Tko je bio Bartholomeo Dias?
e) Kada su stvoreni uvijeti za daleke plovidbe oceanima? Objasni izraz Ubajoslovna Indija"!
f) Kaži najbitnije o: kompasu
pomorskim kartama karavelama!
2.OTKRICE AMERIKE
a) Kako je rodeno ime Amerika? b) Tko je otkrio Ameriku? c) Kolumbo
d) Zašto su prvi Amerikanci nazvani Indijancima? e) Stare civilizacije: Maje
Asteci Inke
f) Što je novi svijet?
3. PRVO PUTOVANJE OKO ZEMLJE
a) Tko je predvodio prvo putovanje oko Zemlje? b) Tko je bio Ferdinand Magellan?
c) Opiši taj zanimljivi put!
Što je dokazalo putovanje Magellanove ekspedicije o obliku Zemlje? d) Zasluge Pizara i Cortesa?
l<n)1Ž1uca43 19992/3 199-211
4. POSLjEDICE ZEMLJOPISNllI
OTKRICA
a) Šlo je dobila Europa?Ｈｰｲｯｵｩ kartuQ
b) Što je dobila Amerika?Ｈｰｲｯｵｩ kartuO
c) ｚｮ｡｡ｪ velikih zemljopi nihotkrica za trgovinu, cijene... život!
d) Kakvu korist su imalepojedine zemlje? (Francuska, Engleska, Portugal, Španija)
Sat obvezno završi pitanjirnaｵ･ｮｩｫ｡Ｚ Hocemo li i na slijedecem satu ovako raditi?Kada cemo imati ovako organiziran sat zemljopisa, biologije, hrvatskog jezIka... ?
Postavljena pitanja jasno ukazuju na opredjeljenje i želju ｵ･ｮｩｫ｡ za samostalnim radom. Oni žele znati što ceｵｩｴｩ slijedeci put,alii kako ceｵｩｴｩＮ ｚｮ｡ｩ da se žele i pripremiti za taj sat. Važnost pripremanja za svaku ljudsku djelatnost svima je dobro znana. To vrijedi i za nastavni rad.
Prirodno je da se odｰｯ･ｴｫ｡ školovanja omogucuje ｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡ unaprijed pripremanje za odredene temeu nastavi. Time se pokazuje spremnost i osjetljivost u iznalaženju mogucnosti koj ima ce se uspješnije ostvarivati obrazovne, funkcionalne i odgojne zadace nastave.
Zadaca je ｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡Ｌ vec od 1. razreda, privikavati ｵ･ｮｩｫ･ putem najjednostavnijih aktivnosti na samostalno pripremanje za pojedine nastavne predmete.Ustarijim razredima ovoｵ･ｮｪ･Ｌ uzpripremu unaprijed, progresivno raste a odraz je i promišljene pripremeｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡Ｎ
3. 4. AnketnilIstie kao povratna Informacija
Na kraju sata provodi se malo anketno istraživanje koje daje odredene pokazatelje. Ponekad je i dobro potvrditi ono vec znano i ponovo podastrijeti odredene dokaze o opravdanosti i potrebi planiranjaｵ･ｮｪ｡ na ovajｮ｡ｩｮＮ
Anketni listie može sadržavati slijedeca pitanja:
1. Svidaliti se obakav rad?Obrazložil DA NE
2. Jesi li zadovoljan usvojenim znanjem kroz samostalno istraživanje i
ｰｲｯｵ｡ｶ｡ｮｪ･ izvora znanja?
DA NE ｄ｝ｅｌｏｍｉｎｏ
3. Mozešliovakav samostalni rad iskoristitiiu drugim predmetima?
DA NE
4. Želiš li･ｃ･ ovakve sate samostalnogｵ･ｮｪ｡＿
ｋｯｶ｡･ｶｩ｣Ｌ D. Istraživanje u školskoj knjižnici.prvikoraci u osamostalli\'anlu
ｵ･ｮｩｫ｡ isudjelovanju u vlastitom obrazovanju
Kakoｵ･ｮｩ｣ｩ ocjenjuju nastavu istraživanjem i samostalnim radom ilustriramo
s nekoliko njihovih odgovora:
- bolje jeｮ｡ｵｩｴｩ samostaIno raditi, jer nekada uｺ｡ｪ･､ｮｩｫｯｭ radu ne možema daei doｲｩｪ･ｩＬ iako to želimo
ovakavｮ｡ｩｮ samostalnog rada jeｺｮ｡｡ｪ｡ｮ za cijeli život
po meni se više zapamti
- saznajemo više nego iz škalske knjige - lakše se usvaja gradivo i zabavnije je
Organiziranjemｫｬ｡ｳｩｮｯｧ i suvremenog oblika nastavnog sata pokazalo se, da ono štoｵ･ｮｩ｣ｩ misle i žele ne mogu iskazati naｫｬ｡ｳｩｮｯｭ satu na kojem su uglavnom slušatelji, ･ｳｴｯ odsutni duhom, sa smanjenom pozornošcu i
pracenjem izlaganjaｵｩｴ･ｬｪ｡Ｎ
ｉｺｲ･･ｮ･ ｵ･ｲｵｫ･ želje nužnost su nove, ､ｲｵｫｩｪ･ organizacije odgojno-obrazovnog rada izpojedinih predmeta. Promatranjem ｵ･ｮｩｫ｡Ｌ njihovog ponašanja, raspoloženja iｵ･ｳｴｶｯｶ｡ｮｪ｡ uradu utvrdiIo se da je radna atmosfera na nastavi istraživanjem daleko povoljnija,ｵ･｣･ ｵ･ｮｩｫ｡ i natjecateljski duh na zavidnoj su razini araspoloženje iznadｯ･ｫｩｶ｡ｮｯｧＮ
Ovo su idovoljni razlozi da se u programe radaｵｩｴ･ｬｪ｡ iｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ uvrsti unaprijed pripremanje za odredene sadržaje. To je bitna odrednica u procesu
ｵ･ｮｪ｡Ｌ jer otvara mogucnost aktivnom odnosuｵ･ｮｩｫ｡ prema temi koju treba istražiti.
4.
ｚ｡ｫｬｪｵ｡ｫNe zna se koja･ znanja trebatiｵ･ｮｩ｣ｩ u bliskoj buducnosti, ali se zna da su oni danas multimedijski opredijeljeni. Zanimljivo im je sve onoｩｺｮ･ｮ｡､ｵｪｵ･Ｌ
ｮ･ｯ･ｫｩｶ｡ｮｯＬ ono do ･ｧ｡ dolaze traganjem, što izaziva radoznalost. Radoznalost je njihovｳｴｶ｡ｲ｡ｬ｡ｫｩ ｰｯｫｲ･ｴ｡Ｎ
Suvremeni marketing kao moderna filozofija u obrazovanju razvija obrazovne usluge u smislu da one pobude želju i interesｵ･ｮｩｫ｡ za obrazovanjem. Ovim tendencijama pridružuje se i suvremena metodika koja nastoji afirmirati samostalniｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｩ radｵ･ｮｩｫ｡ u svim oblicima školskog života.
1996. godina je proglašena Europskom godinom cjeloživotnogｵ･ｮｪ｡Ｎ ｐｯｴｩ･
Knjižnica 43(1999)2/3, 199-211
1najsuvremenija promišljanja obrazovanjaｩｳｴｩｵ potrebuｵ･ｮｪ｡ za cijeli život.9
Kakoｵ･ｮｩｫ･ ｵｩｴｩ otkrivati vlastite razvojne mogucnosti, kakoihdovesti do samopouzdanja i osamostalitiihbila je svrha ovog izlaganja. Tema je poduprta primjeromizprakse - malimｩｳｴｲ｡ｩｶ｡ｫｩｭ radom u školskoj knjižniciｵ･ｮｩｫ｡
šestog razreda na satu povijesti.
Školska knjižnica sama sebeｩｮｩ zrelom jer je spremna produktivno djelovati naｲ｡ｺｬｩｩｴ･ uvijete skojima ｵ･ｮｩ｣ｩ dolaze u njen prostor. Zato ona ne treba biti samo mjestoｵ･ｮｪ｡Ｌ vec i mjesto susretanja, prostor življenja i iskustva.
Takvom opredjeljenju doprinose i školski ｫｮｪｩｮｩ｡ｲｩ koji obraduju, razvrstavaju, stvaraju i posreduju informaciju. Ta saznanja prenoseｵ･ｮｩ｣ｩｭ｡
i na taj ｮ｡ｩｮ potvrduju da je školska knjižnica prva stepenica u stjecanju vještina za doživotnoｵ･ｮｪ･Ｎ
ｕ･ｮｩ｣ｩ su uvijek zadovoljni usvojenim znanjem kroz samosta1no istraživanje i ｰｲｯｵ｡ｶ｡ｮｪ･Ｎ Jednoglasni su u opredjeljenju za ovakav oblik rada u svim predmetima.ｉｺｲ･･ｮｵ želju ovako obrazlažu:
ovakvi satiｰｯｴｩｵ na ozbi1jnost i rad
necu da me iznenadi neko pitanje nastava nije dosadna
brže cu stjecati nova znanja i moCiihprenijeti drugim osobama jaš malo pa cu u srednju školu i treba mi osamostaljivanje uradu
Odstupanjem od tradicionalnih oblika nastave postiže se vera medusobna povezanostｵｩｴ･ｬｪ｡ inastavnih sadržaja, ｵ･ｮｩｫ｡ iｵｩｴ･ｬｪ｡Ｌ ｵ･ｮｩｫ｡ i školske knjižnice,ｵｩｴ･ｬｪ｡ i školske knjižnice i ostvaruje se interdisciplinarni pristup u planiranju i programiranju.
To je irazlog zašto se školska knjižnica odreduje kao mjesto bogato promjena-ma, rezultat kojih jeｵ･ｮｪ･ istraživanjem i rješavanjem problema.
9 Doživotno ｵ･ｮｪ･Ｌ odnosno prelazak ｵ･ｮｪ･ jednom zauvijek u kontinUIrano obrazovanJt ,
permanentno usavTŠavanjejavljaju se kao središnje pItanjeilema kOJa se sagleduva sa sv/Ir aspekala
Skupovi, ko)iSl/organizIrani u najnovije vrijeme,loipotvrdu)u. V,dI' Sakalova, Elena Informahon
edl/caholl of chIldren and Secondary School Youlh as BaSIC Supposlhon of LIfelong Educahon
(1999.)V:Learlllng Sociely.Leanung Orgalllsallon.Lifelong Learning7'"SymposlUm Bobcalsss 99
ｋｯｶ｡･ｶｩ｣Ｌ D. Istraživanje u školskojknjižnici.prvikoraciUosamostaljlvaI\)U
ｵ･ｮｩｫ｡ isudjelovanju u vlastitom obrazovanju
literatura
1. Polic,M.Odgoj i svije(s)t.Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 1993: 123 2. Dosadno mi je-šlo da radim.Zagreb: Školska knjiga, 1993
3. Giesecke, H.Uvod u pedagogiju.Zagreb: Educa, 1993 : 42
4. Gudjons, H. Pedagogija: Temeljna znanja. Zagreb: Educa, 1994: 269 5. Proijetna škola školskihｫｮｪｩｮｩ｡ｲ｡ Republike Hrvatske (1994,Crikvenica). Zbornik
radova. Urednik Višnja Šeta. Rijeka: Prvaｳｵ｡ｫ｡ hrvatska gimnazija u Rijeci; Zagreb: Ministarstvo prosvjeteišporta RH, 1995
6. Jarolimek, J. Social Studies in Elementary Education. Seventh ed. New York: MacmilIan Publishing Company, 1986
7. Marsh,Colin J.Kurikulum:Temeijni pojmovi.Zagreb: Educa, 1994 :118 8. Lasie-Lazic, J. "Motivacija korisnika za usvajanje informacijskih znanjai
motivacija za uporabu tih znanja zaｵ･ｮｪ･ iｳｴｲｵｮｯ usavršavanje" V:Proijetna
škola školskihｫｮｩｩｮｩ｡ｲ｡ Republike Hrvatske(1996;Crikvenica). Zbornik radova, Urednik Višnja Seta. Rijeka: Prvaｳｵ｡ｫ｡ hrvatska gimnazija u Rijeci; Zagreb: Ministarstvo prosvjeteišporta RH, 1997 : 15-20
