Staroslavenski - ispit

1.

1. PoPojajam dim dijajahrhrononije u jije u jezezikikuu 2.

2. RazvRazvoj slaoj slavensvenskih jekih jezika zika u konu kontekstekstu indtu indoevrooevropeistpeistikeike 3.

3. DoDoselseljavjavanjanje sle slaveavena nna na Baa Balkalkann 4.

4. OpisOpismenjamenjavanje vanje SlaveSlavena na i Mi Moravoravska ska misimisijaja .

. !iril!irilo i Metodo i Metodije kao ije kao rodonrodona"ea"elni#i sllni#i slavenavenske piske pismesmenostinosti $.

$. StaStarosroslavlavensenski jeki jezik zik i dei de%in%ini#ii#ijaja &.

&. DruDru'i na'i nazivzivi za sti za staroaroslaslavevensknski jezi jezikik (.

(. )la')la'olji#olji#a i *irili#a i *irili#a + pitana + pitanje prvenje prvenstva, pstva, paleoaleo'ra%s'ra%ske dis#ke dis#ipliniplinee -.

-. eeoriorije o pje o posostantanku 'lku 'la'oa'olji#lji#ee 1/.

1/. )la'oljski i )la'oljski i *irilski spom*irilski spomeni#i stsl. eni#i stsl. jezikajezika 1.

1. DijahDijahronija o0ronija o0uhvauhvata jezi"kta jezi"ku evolu#u evolu#iju tj. smjeniju tj. smjenu jezi"ku jezi"ko' stanja kroo' stanja kroz historz historiju, aiju, a sinhronija je stanje jezika u

sinhronija je stanje jezika u nekom datom trenutku.nekom datom trenutku. 2.

2. ndondoevropevropski jeziski jezi#i se tradi#i se tradi#ion#ionalno dijealno dijele na satele na satemske i kenmske i kentumstumske jezikke jezike. e.  kentumske jezike spadaju anatolijski jezi#i, 'r"ki jezik, italski jezi#i,

kentumske jezike spadaju anatolijski jezi#i, 'r"ki jezik, italski jezi#i, keltski, tekeltski, te 'ermanski, dok u satemske jezike spadaju iranski jezi#i, indijski j

'ermanski, dok u satemske jezike spadaju iranski jezi#i, indijski jezi#i, nuristanskiezi#i, nuristanski  jezi#i, armensk

 jezi#i, armenski jezik, al0anski jezi jezik, al0anski jezik, 0alti"ki jezi#i, te slavik, 0alti"ki jezi#i, te slavenski jezi#i.enski jezi#i. radi#io

radi#ionalno se nalno se dijele na dijele na isto"noslavenisto"noslavenske, zapadnoslavenske i junoslavenske. S ske, zapadnoslavenske i junoslavenske. S vievie od 2(/ milijuna stanovnika peta su po veli"ini jezi"na skupina u svijetu. 5ajstariji je od 2(/ milijuna stanovnika peta su po veli"ini jezi"na skupina u svijetu. 5ajstariji je do0ro posvjedo"eni slavenski jezik

do0ro posvjedo"eni slavenski jezik crkvenoslavenskicrkvenoslavenski. 5je'ov se postanak vee s. 5je'ov se postanak vee s

djelovanjem svete 0ra*e !irila i Metoda u dru'oj polovi#i -. st. 6apravo je to j djelovanjem svete 0ra*e !irila i Metoda u dru'oj polovi#i -. st. 6apravo je to jezikezik kanonskih spomenik

kanonskih spomenika iz 1/. a iz 1/. i 11. st. 7ezik je i 11. st. 7ezik je stvoren na temelju junoslavensko'astvoren na temelju junoslavensko'a 8makedonsko

8makedonsko'a9 dijalekta koji 'a9 dijalekta koji se 'ovorio u okoli#i se 'ovorio u okoli#i Soluna. Sluio je stolje*ima kaoSoluna. Sluio je stolje*ima kao knjievni ili litur'ijski jezik

knjievni ili litur'ijski jezik ve*ini Slavena.ve*ini Slavena.  nje'a su po"ele postupno prodirati

 nje'a su po"ele postupno prodirati elementi lokalnih 'ovora podru"ja 'dje se ra0io.elementi lokalnih 'ovora podru"ja 'dje se ra0io. ime se jezik podijelio

ime se jezik podijelio na vie na#ionalnih ina"i#a. o razdo0lje nje'ove povijesti kojena vie na#ionalnih ina"i#a. o razdo0lje nje'ove povijesti koje zapo"inje krajem 11. st. i traje

zapo"inje krajem 11. st. i traje do uspostave knjievnih jezika zove sedo uspostave knjievnih jezika zove se #rkvenoslave

#rkvenoslavenskim, a rnskim, a razli"ite se ina"i#e azli"ite se ina"i#e zovuzovu redakcijama.redakcijama.

 5akon uspos

 5akon uspostave knjievnih jeztave knjievnih jezika postaje #rkveika postaje #rkvenoslavenski sanoslavenski samomo lingua sacralingua sacra ,,

udaljuje se od 'ovorno' jezika i

udaljuje se od 'ovorno' jezika i umjetno se normira. o se razdo0lje zoveumjetno se normira. o se razdo0lje zove

novocrkvenoslavenskim

novocrkvenoslavenskimi razlikuju se dvije ina"i#e:i razlikuju se dvije ina"i#e: ruskaruska 8kod pravoslavnih Slavena9 i8kod pravoslavnih Slavena9 i hrvatska.

hrvatska.

sto"noslaven

sto"noslavenski su: ruski, ski su: ruski, ukrajinski, 0jeloruski i rusinskiukrajinski, 0jeloruski i rusinski 6apadnoslav

6apadnoslavenski enski su:su: lehitskilehitski 8poljski, kaupski, slovinski, polapski9 i8poljski, kaupski, slovinski, polapski9 i nelehitskinelehitski

8"eki, slova"ki,

8"eki, slova"ki, lui"kosrspki9lui"kosrspki9 7unoslave

7unoslavenski su: nski su: makedonski, 0u'arski, slovenski, hrvatski, srpski i makedonski, 0u'arski, slovenski, hrvatski, srpski i 0osanski0osanski

4. Bizant donekle udovoljava Rastisla

4. Bizant donekle udovoljava Rastislavljevoj elji i alje mu !irila vljevoj elji i alje mu !irila i Metoda. Bra*a su se zai Metoda. Bra*a su se za ovaj posao oz0iljno spremili; !iril

ovaj posao oz0iljno spremili; !iril je sastavio prvo slavensko pismo 8je sastavio prvo slavensko pismo 8 'la'olji#u'la'olji#u9 i na jezik9 i na jezik makedons

makedonskih Slavena iz okoli#e Soluna kih Slavena iz okoli#e Soluna 8koji su od djetinjstva 8koji su od djetinjstva do0ro znali9 preveli sudo0ro znali9 preveli su najnunije #rkvene knji'e. 5a taj su na"in

najnunije #rkvene knji'e. 5a taj su na"in stvorili prvi slavenski knjievni jezik i stvorili prvi slavenski knjievni jezik i postavilipostavili temelje slavenskoj knjievnosti. )odine

temelje slavenskoj knjievnosti. )odine ($3($3. 0ra*a kre*u na put i stiu. 0ra*a kre*u na put i stiu ($4($4. knezu Rastislavu. knezu Rastislavu koji ih je 'ostolju0ivo primio, ali uspjeh njihove misije, mno'o0rojni u"eni#i i narodne

koji ih je 'ostolju0ivo primio, ali uspjeh njihove misije, mno'o0rojni u"eni#i i narodne simpatije izazivaju reak#iju njema"ko' klera.

simpatije izazivaju reak#iju njema"ko' klera. Protiv slavenskih misionara po"inje podmuklaProtiv slavenskih misionara po"inje podmukla  0or0a njema"

 0or0a njema"ko' sve*ensko' sve*enstva. )lavni ar'umtva. )lavni ar'ument protivnika slavensent protivnika slavenske litur'ije 0ila je tzvke litur'ije 0ila je tzv.. trojezi"na teorija

trojezi"na teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mo'u vriti vj prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mo'u vriti vjerskierski o0redi:

 5akon tro'odinje' 0oravka u Moravskoj 0ra*a polaze na put kako 0i 0iskup zaredio Metoda i nove slavenske sve*enike. Doavi u Panoniju neko vrijeme su se zadrali na dvoru kneza <o#elja kako 0i 'a upoznali sa svojim radom na slavenskoj #rkvenoj knjizi. Stekavi i tu mno'o u"enika polaze u =ene#iju 'dje su morali voditi otru polemiku s tamonjim

>trojezi"nja#ima>. Odatle ne kre*u za ?ari'rad, 'dje je umoren #ar Mihajlo, a vlast preuzeo =asilije Makedonski, ve* odlaze u Rim. Papa @adrijan vidi u slavenskim misionarima do0re  poma'a"e u 0or0i protiv osiljenih i neposlunih njema"kih nad0iskupa i njihova suverena te

ih prima sve"ano.  Rimu se !iril raz0oli i uskoro kao redovnik umire u Rimu 8sahranjen je u #rkvi sv. <lementa, 'dje je i danas sa"uvan nje'ov 'ro09. @adrijan je odo0rio slavensku

slu0u, a Metoda poslao ($-. knezu <o#elju, "ak 'a prilikom nje'ovo' dru'o' 0oravka u Rimu posvetio za panonsko' nad0iskupa. ime je zapadni lirik tre0ao 0iti izdvojen iz  jurisdik#ije salz0urko' nad0iskupa i podvr'nut izravno Rimu.

Aim je Metod doao u Panoniju, njema"ki 'a sve*eni#i napadaju kao heretika, a kada je sti'ao u Moravsku 8'dje je Rastislava z0a#io nje'ov sinova#, njitranski knez Slavopuk9 njema"ki  0iskupi pozivaju Metoda na svoju sinodu, osuuju 'a i 0a#aju u tamni#u, 'dje je ostao 2,

'odine. )odine (&3. Metod je na papin nalo' puten iz tamni#e, ali je slavenska litur'ija za0ranjena. <ako je Metod ipak nastavio svoju djelatnost te se slavensko 0o'oslulje sve vie irilo po Moravskoj podi'nuta je protiv nje'a optuni#a u Rimu. Metod je (&-. pozvan pred  papu da se opravda. Papa van =., nastoje*i da ne oteti rimske pozi#ije u Moravskoj i

ostaju*i kod odluka svoje'a prethodnika @adrijana, potvrdio je slavensko 0o'oslulje 0ulom

 Industriae tuae iz ((/. 'odineC1. sto je u"inio i ((2. #ari'radski patrijarh Eo#ije koji se u to

do0a 0io pomirio s papom.

Metod prevodi u Moravskoj na slavenski jezik Bi0liju. 5akon nje'ove smrti u Moravskoj je za0ranjena slavenska litur'ija, a knez Svatopluk je pro'nao nje'ove u"enike. 5eki od njih  prodani su u ropstvo, a neki su se uspjeli skloniti u Bu'arsku, Makedoniju, Raku i primorsku

@rvatsku 'dje su nastavili svoj rad. Prijevodom litur'ijskih i 0i0lijskih knji'a udarili su !iril i Metod temelje slavenskoj pismenosti.

. isti od' kao na 4.

$. Staroslavenski jezik prvi je knjievni slavenski jezik , kreiran na osnovi makedonsko' 'ovora iz okoli#e Soluna u -. stolje*uC1_{. Stvorili su 'a misionari, Sveti !iril i Metod, i}

iskoristili za prijevod Bi0lije i ostalih tekstova s 'r"ko' te za neke vlastite radove.

&. Staroslavenski se razvio na osnovi jedno' makedonsko' 'ovora, sto'a se "esto nazivao i

staromakedonski te starobugarski. 5aziv starobugarski koristili su 0u'arski slavisti

'ovore*i o 0u'arskoFmakedonskim temeljima, a takoer su usporeivali s latinskim i 'r"kim rekavi da su i oni 0ili knjievni jezi#i veliko' prostora, ali su opet nazivani narodnim

imenima. 5o, tre0a uzeti u o0zir "injeni#u da je tim jezi#ima nado'radnja 0ila latinska i 'r"ka, a u staroslavenskom je ona di'nuta iznad na#ionalne razine te je op*eslavenska. akoer, danas ne postoji latinski narod, ali postoje slavenski.

Osim dvaju spomenutih naziva z0o' narodne osnove, koristila su se jo dva z0o' upora0e F

starocrkvenoslavenski i crkvenoslavenski. 5aime, staroslavenski jezik 0io je knjievni jezik 

litur'ijskih spisa. On nije 0io 'ovorni jezik starih Slavena, 0io je usko vezan uz sakralnu knjievnost, nastalu prevoenjem 'r"kih izvornika 8to se o"itovalo u 0rojnim leksi"kim, mor%olokim i sintakti"kim 're#izmima9. 5o, staroslavenski jezik koristio se i za pro%ane svrhe 8pravni spisi i knjievnost op*enito9 "im su mu prilike to dopustile.

 5eki razlikuju navedena dva termina pa staro#rkvenoslavenskim nazivaju prvi za0iljeeni  period staroslavensko' jezika, do0a kanonskih spisa 1/. i 11. stolje*a, a #rkvenoslavenskim  jezik od 12. stolje*a nadalje, kad se po"inju javljati prve redak#ije i re#enzije, ovisno o  jezi"nim idiomima. 5ikolaj ru0e#koj uveo je termin prastarocrkvenoslavenski, sto'a neki

 predlau sljede*u podjelu:

1. prastaro#rkvenoslavenski 8($2. F ((.9

2. staro#rkvenoslavenski 81/. i 11. stolje*e, jezik kanonskih tekstova9 3. #rkvenoslavenski 8od 12. stolje*a nadalje, prve redak#ije9

4. novo#rkvenoslavenski 8u odreenim sredinama, osnova je lokalni idiom; u @rvatskoj  je to oko 1$. stolje*a9

<ao to je i u naslovu uvedeno, naj"e*i je naziv za ovaj jezik staroslavenski jezik . On ne

ukazuje na narodnu osnovi#u ni na upora0u te je sto'a, s neutralno' 'ledita od'ovaraju* i "est u upora0i. 5o, neki mu te nedostatke i zamjeraju, sto'a je uveden najto"niji i pre#izan termin F općeslavenski književni jezik  8Gduard @er#i'onja9. On ukazuje na to da je 0io

knjievni jezik svih slavenskih naroda, 0ar na jednom dijelu njihova teritorija i u jednom dijelu vremena. akoer 'ovori da mu je nado'radnja op*eslavenska, a ne lokalna.

Staroslavenski jezik ne smije se mijeati s  praslavenskim jezikom, mati#e iz koje su se razvili svi slavenski jezi#i. 6a razliku od staroslavensko', praslavenski je 0io 'ovorni jezik, ali mu je nedostajao 0o'at leksik, razvedena sintaksa i iznijansirana stilistika da 0i mo'ao posluiti za knjievni jezik litur'ijskih spisa. <ronoloki se staroslavenski poklapa s posljednjom %azom  praslavensko' jezika.

(. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom -. stolje*a koje se u hrvatskim

krajevima zadralo sve do 1-. stolje*a. =e* po"etkom 1$. stolje*a sve je vie potiskuje latini#a. Hutor ovo' pisma je !iril, 0izantski redovnik iz Soluna. !iril 8pravim imenom

<onstantin9 na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okoli#e Soluna sastavio je prila'oeno  pismo i prevodio #rkvene knji'e.

Pro0lem prvenstva *irili#e i 'la'olji#e jo nije razrijeen. 5e postoji zna"ajna vremenska razlika u datiranju spomenika, i *irili*ni i 'la'olji"ni javljaju se u otprilike isto vrijeme u  posljednja dva desetlje*a -. stolje*a. 'lavnom se svi slau oko "injeni#e da je 'la'olji#u

stvorio <onstantin !iril, ali to opet nije dokaz o starosti 'la'olji#e 8primjeri#e, Gmil )eor'iev  priznaje <onstantinu autorstvo, ali opet tvrdi da je *irili#a starija9.

Osim datiranja, pokuavalo se o0jasniti i time koje se pismo u'ledalo u koje. 5o opet, nemo'u*e je re*i je li se *irili#a u'ledala u 'la'olji#u i potom pojednostavnila i stilizirala elemente kao 'r"ku un#ijalu ili se pak 'la'olji#a u'ledala u *irili#u i stilizirala te ukrasila elemente. 7osip @amm tvrdi da 0i 'la'olji#a podsje*ala na 'r"ku un#ijalu da se u'ledala u *irili#u, a Gmil )eor'iev 'ovori da *irili#a preuzete 'ra%eme ne mijenja 8usp. 'ra%eme iz 'r"ko' al%a0eta9 te da to isto ne 0i "inila i s 'la'olji"nim 'ra%emima.

Razlike su se traile i u 0rojevnom sustavu.  'la'olji#i prvih devet slova ozna"avaju  jedini#e, sljede*ih devet deseti#e, zatim stoti#e, a potom slovo č  tisu*u. 5ikolaj ru0e#koj

 pretpostavlja da je u proto'la'olji#i sljede*ih devet 'ra%ema stajalo na mjestu tisu*i#a. !irili#a se pak drala 'r"ko' al%a0eta, sto'a su 0rojevne vrijednosti razmijeane, slavenska slova ili nemaju 0rojevne vrijednosti 8b, ž, št, š, y, ĕ, ь, ъ9 ili su ih preuzele z0o' sli"nosti s nekim

sluili samo za 0iljeenje 0rojeva. Svejedno, ti ar'umenti 'ovore samo o pitanju autorstva, ali ne i o pitanju prvenstva.

Danas se kao ar'umenti starosti 'la'olji#e navode sljede*i razlozi, premda sama struka nije usu'laena oko pitanja prvenstva koje nije rijeeno:

• spomeni#i pisani 'la'olji#om arhai"niji su od *irili"nih

•  javljaju se po'reke pri prepisivanju iz 'la'oljskih mati#a, to 0i 'ovorilo da su

'la'olji"ni tekstovi stariji 8usp. u Savinoj knjizi ǫ !oikomъ umjesto ǫ !ykomъ, po'reka

 je shvatljiva z0o' sli"nosti 'la'oljsko' 'ra%ema jerI s *irili"nom kom0ina#ijom oi9

• sa"uvani su palimpsesti, per'amene s kojih je skinut jedan dio, a potom napisan dru'i.

Skinuti je dio pro"itan modernim analizama i tehnolokim napretkom, a naj"e*e je on 'la'olji"ki. 5o opet, moramo paziti jer su tekstovi opet nastali u 0lisko vrijeme.

• raktat ?rnoris#a @ra0ra " pismenima 'ovori da je <onstantin !iril stvorio novo

 pismo, a da su se slavenske rije"i pokuavale 0iljeiti 'r"kim slovima >0ez ustrojenja> -. Smatra se da postoji otprilike 43 teorije o postanku 'la'olji#e, ali sve ih moemo svrstati u tri ve*e skupine: egzogena F podrijetlo 'la'olji#e pokuava se prikazati s o0zirom na koje

dru'o pismo; endogena F 'la'olji#a se smatra or'inalnom, ne moe se 'ovoriti na u'ledanje

na koje dru'o pismo; egzogeno-endogena F kom0ina#ija prethodnih dviju, smatra da je

'la'olji#a nastala i u'ledanjem na dru'a pisma, ali i pretpostavljaju 'ra%i"ki klju" 'la'olji#e, elemente svojstvene samo 'la'olji#i.

1/. Spomeni#i pisani 'la'olji#om:

• <ijevski listi*i • 6o'ra%sko evanelje • Marijinsko evanelje • Hssemanijevo evanelje • Sinajski psaltir  • Sinajski molitvenik  • <lo"ev 'la'olja • Bojanski palimpsest • Makedonski listi*i

Spomeni#i pisani *irili#om:

• Savina knji'a

• Suprasaljski z0ornik  • Gninski apostol