ZnaËajan doprinos HRM-a ulasku u NATO

Broj 180. Godina V. 21. oæujka 2008.

www.hrvatski-vojnik.hr

BESPLATNI PRIMJERAK

ISSN 1330 - 500X

PRINTED IN CROA

TIA

€

2,10•CAD 3,00•AUD 3,30•USA 2,00•CHF 3,50•SLO

€

1,80; SIT 430,00•SEK 17,00•NOK 17,00•DKK 15,50•GBP 1,30

ZnaËajan doprinos

HRM-a ulasku u NATO

naslovna strana besplatna 03/19/08 16:12 Page 1

U

dio æena u vojsci jest top-tema i kod Kanaana. PoËeli su novaËiti i æene srednje dobi, i to kako bi dosegnuli æeljeni æenski udio od 19,5%. Satnica Holly Brown iz odjela za novaËenje u Ottawi opisa-la je idealne kandidatkinje. “One se vole dræati kuÊe i jednom kad im dje-ca maturiraju - dolazi njihovo vrijeme. Nisu dugo bile u radnom odnosu, vjeπtine su im zapele, ili moæda jednostavno æele promijeniti posao”, rek-la je za list Ottawa Citizen. “Ni godine nisu problem, novaËimo do pede-sete”. Poæeljne su i majke s djecom u kuÊi. “Æene su viπe zastupljene me-u priËuvnicima, jer mogu ostati u svojoj zajednici i ne sele ih u drugo po-druËje svakih nekoliko godina”, zakljuËila je satnica Brown.

2

O TTA W A

R

onilac na slici koji igra kriæiÊ-kruæiÊ s djeËakom pripadnik je

ame-riËke mornaame-riËke podvodne pirotehniËarske postrojbe. Fotografi-ran je u nekoj vrsti trenaænog akvarija kapaciteta viπe od 20 000 litara. Akvarij je bio izloæen u Sacramentu u sklopu tamoπnjeg MornariË-kog tjedna, jednog od 21-og koji su u 2008. planirani po cijelom SAD-u. Veliki tjedni finale pripao je mornariËkoj letaËkoj akroskupini Plavi aneli.

G

dje god bili, kod kuÊe, u Iraku ili Afganistanu, bri-tanski vojnici irskoga podrijetla nisu propustili obilje-æiti 17. oæujka, dan svoga zaπ-titnika svetoga Patrika. Napri-mjer, viπe od 500 vojnika Bor-bene grupe Kraljevske irske re-gimente stavilo je na odore æutu djetelinu, svoj nacionalni simbol. Stigla je svjeæa, avionom iz Belfasta. No-sili su je na prigodnoj paradi u vojarni Clive u okrugu Shropshire. Ubrzo Êe se, nakon πestomjeseËnih priprema, zaputiti u Afganistan.

K

raj proteklog tjedna istodobno je donio “povijesni i tuæni dan za sve Australce”. Naime, nakon 67 go-dina blizu zapadne obale kontinenta pro-naena je olupina broda HMAS Sydney. Na oko 20 km udaljenosti pronaeni su i ostaci njemaËkog broda Kormoran. Bro-dovi su se meusobno potopili u bitki u studenom 1941. Svi su Australci, njih 645, poginuli, dok se priliËan broj Nijemaca spasio ili bio zarobljen. Olupine su pronaene zahvaljujuÊi sonaru visoke rezolucije, a Vlada ubrza-no doubrza-nosi propise kako bi zaπtitila oba broda od lovaca na trofeje.

U

ameriËkim postrojbama u Iraku trenutaËno je oko 10% æena, πto je najveÊi postotak nego ikada meu vojnicima na zada-Êi izvan granica SAD-a. Prema iz-vjeπÊima koje objavljuje ameriËko ministarstvo obrane, neki od

vetera-na kaæu da vojska davetera-nas “ne moæe zamisliti misiju bez æevetera-na”. Iako æene joπ ne mogu sluæiti u borbenim postrojbama poput pjeπaπtva ili oklopniπt-va, Ëesto se dogaa da su neprijateljskoj vatri ipak izloæene, i to kao vojne policajke ili vozaËice kamiona. Dvije su i zasluæile Srebrnu zvijezdu, πto su prvi takvi sluËajevi joπ od II. svjetskog rata.

21. oæujka 2008.

P irotehniË ar u akvariju

_{W A S H IN G TO N} R A N C H O C O R D O V A LO N D O N P R I©TIN A Pripremio D. VLAHOVIΔ C A N B E R R A

S vjeæ a d jetelina z a S vetog P atrika

D omaÊ ice u vojsci

N ational Defense

S VIJ ET

U S N avy

N ema misije b ez æ ena

U

S Army

U

posjet Kosovu 14. oæuj-ka doπao je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. Stigao je u druπtvu vi-sokih vojnih duænosnika Saveza kako bi se upoznao sa sigur-nosnom situacijom. Sastanke je odræao s kosovskim

politiË-kim duænosnicima, zapovjednikom KFOR-a generalom Xavierom de Marn-hacom, te Ëelnicima UNMIK-a, Meunarodnog civilnog ureda i Misije Eu-ropske unije za vladavinu prava. U svojoj izjavi glavni tajnik je potvrdio ta-moπnju glavnu zadaÊu NATO-ovih postrojbi: osigurati sigurno okruæje na cijelom podruËju Kosova po UN-ovoj rezoluciji 1244.

P ovijesni i tuæ ni d an

S cheffer na K osovu

MoD U K N ATO

©panjolska legija

PriËa o Ivici »uturi priËa je o uspjeπnoj tranziciji vojni-ka i branitelja, koji je pronaπao novi æivot izvan velikog sustava, Ëijem je opstanku i razvoju i sam pridonio. Kad je iziπao iz njega, okrenuo se novim izazovima i snovima. I ostvaruje ih!

"I vi ste, kao i svi vaπi prethodni-ci, pokazali da je Hrvatska vojska sposobna te da ima spremne i osposobljene pripadnike", poruËio je ministar VukeliÊ postrojenim pripadnicima kontingenta, zasluæ-nima za promociju Hrvatske u meunarodnom okruæenju...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:

MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik:Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr)

Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)

Zamjenik glavnog urednika za Internet:

Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)

Izvrπni urednik:Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr)

Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ

Urednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaË

GrafiËka redakcija:Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek

Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Prijevod: Jasmina Peπek

Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo

tel: 3784-937

Lektori:Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ

tel:3786-348;

fax:3784-322

Pretplata:

Inozemstvo:u korist: TISAK trgovaËko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-25 00-3281060.

Tuzemstvo:u korist: TISAK trgovaËko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje), æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj 165 , cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:

Tiskara Zelina d.d.,

K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:

MORH

Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska

http://www.hrvatski-vojnik.hr

E-mail:hrvojnik@morh.hr

Naklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH

“ O ruæane snage, pa tako i Hrvatska ratna mornarica, znatno su pridonijeli moguÊnosti da

Hrvatska na predstojeÊem NATO samitu u Bukureπtu dobije pozivnicu za NATO savez” ,

istaknuo je ministar VukeliÊ...

S t r a n a 4

“ Za Krista, kralja i domovinu” - tako glasi mobilizacijsko geslo pod kojim je nastala ©panjolska legija. Izvorno osnovana kao Tercio de Ex tranjeros odnosno StranaËka regimenta, trebala je biti πpanjolski

ekviva-lent francuskoj Legiji stranaca

S t r a n a 2 0 S t r a n a 8

U Kninu upriliËen sluæbeni doËek 10. hrvatskog kon-tingenta iz misije ISAF

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Tranzicija hrvatskog branitelja u civilni æivot

Ministar obrane Branko VukeliÊ posjetio Hrvatsku ratnu mornaricu u Splitu

S t r a n a 1 3

4 _{21. oæujka 2008.}

Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN

5 21. oæujka 2008.

U

kninskoj vojarni "Kralj Zvoni-mir" 1 4 . oæujka upriliËen je sluæbeni doËek pripadnika 1 0 . hrvatskog kontingenta iz misije ISAF , koji su se poËetkom oæujka vratili iz Afganistana. Nakon neko-liko dana odmora u krugu obitelji, u Kninu im je organiziran sveËani do-Ëek, na kojemu su bili potpredsjed-nica Vlade – ura AdleπiË i ministar obrane Branko VukeliÊ. Osim njih, povratnike iz Afganistana pozdravili su i dræavni tajnik Mate Raboteg, naËelnik Glavnog stoæera general zbora J osip L uciÊ te njegov zamje-nik za planiranje i resurse general pukovnik Slavko BariÊ, kao i glavni inspektor obrane general pukovnik Marijan MarekoviÊ, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general pukovnik Mladen Kruljac, zapov-jednik Gardijsko-motorizirane bri-gade brigadir Mladen F uzul te dru-gi visoki vojni duænosnici, a uime domaÊina na sveËanom doËeku bila je i gradonaËelnica Knina J osipa Rimac.

IzraæavajuÊi zadovoljstvo πto moæe osobno i uime Vlade zahvaliti pri-padnicima 1 0 . hrvatskog kontingen-ta za njihov angaæman u misiji ISAF , potpredsjednica AdleπiË ujed-no je istaknula njihov golemi dopri-nos oËekivanom prijamu Hrvatske u NATO. "Æelim podsjetiti javnost, baπ ovdje u Kninu, na hrabrost, ali i dos-tojanstvo hrvatskih vojnika", rekla je, spomenuvπi i brojne pohvale koje su za pripadnike hrvatskih Oruæa-nih snaga pristigle iz razOruæa-nih krajeva

svijeta, te je uime Vlade najavila 3 0 -postotno poveÊanje ovogodiπnjega obrambenog proraËuna. "I vi ste, kao i svi vaπi prethodnici, pokazali da je Hrvatska vojska sposobna te da ima spremne i osposobljene pri-padnike", poruËio je ministar Vuke-liÊ postrojenim pripadnicima kontin-genta, ËestitajuÊi im na uspjeπno obavljenoj zadaÊi. PodsjeÊajuÊi da se

Hrvatska opredijelila za malu i pro-fesionalnu vojsku, kao i za aktivno sudjelovanje u mirovnim misijama, rekao je kako je ta politiËka odluka ujedno pokazatelj spremnosti naπih Oruæanih snaga da sve zadaÊe us-pjeπno obave. I ovom prigodom mi-nistar je izrazio zadovoljstvo zbog pohvala koje su Hrvatskoj vojsci uputili najviπi duænosnici Pentagona

Iz vrsni promotori H rvatske u svijetu

U K ninu upriliË en sluæbeni doË ek 10 . hrvatskog kontingenta iz m isije IS A F

Iz v r sni pr om otor i

H r v a tsk e u sv ijetu

U K ninu upriliË en sluæbeni doË ek 10 . hrvatskog kontingenta iz m isije IS A F

OS RH

"I v i s te , kao i s v i v aπ i p re th od n ic i, p okaz ali d a je H rv ats ka v ojs ka s p os ob n a te d a

im a s p re m n e i os p os ob lje n e p rip ad n ike ", p oruË io je m in is tar V uke liæ p os troje n im p

rip ad n ic im a kon tin g e n ta, z as luæn im a z a rip rom oc iju H rv ats ke u m e  un arod n om okruæe

-n ju, a p otp re d s je d -n ic a A d le π iË is tak-n ula je -n jih ov g ole m i d op ri-n os oË e kiv a-n om p

rija-m u H rv ats ke u N A T O a

Ministar obrane B ranko VukeliÊ u pregledu sveËano postrojenih pripadnika 1 0 . hrvatskog kontingenta

OS RH

6 _{21. oæujka 2008.}

za njegova boravka u SAD-u te je Ëestitao i Glavnom stoæeru OSRH-a na uspjeπnom radu.

General L uciÊ je u svom obraÊanju okupljenima istaknuo da, uz temelj-nu zadaÊu oËuvanja teritorijalne cjelovitosti RH koja proizlazi iz Us-tava, OSRH ima i nove zadaÊe koje proizlaze iz strateπkih ciljeva, a ve-zane su uz euroatlantske aspiracije naπe zemlje. "Hrvatska se nekoÊ ko-ristila uslugama mirovnih misija, a sada ih pruæa, pridonoseÊi tako mi-ru u regiji i diljem svijeta", zakljuËio je L uciÊ, poruËivπi povratnicima iz Afganistana: "Svojim odgovornim radom pokazali ste naπu obuËenost i spremnost, a i ponaosob ste us-pjeπno predstavljali i promovirali naπu zemlju".

Uime 1 0 . hrvatskog kontingenta govorio je njihov zapovjednik, briga-dir Draæen Bartolac, koji je posebno istaknuo kvalitetnu suradnju s civil-nim strukturama u Afganistanu. PruæajuÊi u viπe navrata pomoÊ lo-kalnom stanovniπtvu na razne naËi-ne, naπi su vojnici stekli njihovo pov-jerenje, kao i poπtovanje politiËkih i vjerskih krugova, rekao je, dodajuÊi da je zahvaljujuÊi tome hrvatska zas-tava postala prepoznatljiva, a hrvat-ski vojnik rado vien i dobrodoπao. Bartolac je takoer istaknuo obuËe-nost i spremobuËe-nost naπih pripadnika u misiji ISAF , napomenuvπi da je

kva-litetna oprema pridonijela us-pjeπnosti naπih mirovnjaka i poveÊanju njihove sigurnosti.

Na strojiliπtu vojarne "Kralj Zvonimir", gdje se odræavala prigodna sveËanost, organizi-ran je i taktiËko-tehniËki zbor pukovnije Vojne policije HKoV-a. Na kraju sveËanosti predane su nagrade i pohvale najzasluænijima, kao i uspo-menice svim pripadnicima kontingenta, a potom je uslije-dilo zajedniËko druæenje upot-punjeno nastupom Klape HRM-a "Sveti J uraj".

N agrade i pohvale pripanicim a 10 . H R V C O N -a

M inistar obrane pohvalio je: satnika N E N A D A S A N TIN IJA narednika D A V O R A S TR M E » K O G narednika M LA D E N A ©E B E K A D ræavni tajnik pohvalio je: nadnarednicu IR E N U V U G E C narednika TO N IJA M A R IJA N » E V I∆ A razvodnika JA K O V A P U LI∆ A Zam jenik naË elnika G S O S -a pohvalio je i nagradio dalekozorom :

satnika M IR O S LA V A K A TU ©U natporuË nika R O B E R TA P O LJA K A narednika M IR O S LA V A B ILE ©I∆ A narednika TO M IS LA V A G A JA N A knjigom s posvetom

poruË nika M ILO R A D A D E R A N JU nadnarednika B O R IS A LA U ©A nadnarednika M LA D E N A TIS A JA narednika B O R IS A M U N K A narednika ZLA TK A S TA R E ©IN U desetnika K R U N O S LA V A V U K O S A V U skupnika IV U B U TK O V I∆ A razvodnika A N – E LK A P O D R U G A vojnika IV U B U ZO V A nagradnim dopustom od 5 radnih dana

poruË nicu M A JU » A V LO V I∆

stoæernog narednika TO N ∆ IJA P U LJIZA nam jeπtenika D U B R A V K A P R E G LE JA pism enom pohvalom

Ë asniË kog nam jesnika R O M A N A K A R LA nadnarednika E M IN A M E N O S K O G skupnika P E TR A B U LJA N A skupnika D A M IR A K A TI∆ A

razvodnika K R IS TIJA N A H A JD A R O V I∆ A razvodnika D A LIB O R A ©IM U N O V I∆ A

N a strojiliπtu vojarne organiziran je i taktiËko-tehniËki zbor pukovnije Vojne po-licije H K oV-a

7 21. oæujka 2008.

D

ræavni tajnik Mate Rabotegpredvodio je izaslanstvo Mi-nistarstva obrane koje je u oæujku u Sofiji sudjelovalo na sas-tanku ministara obrane dræava Ëla-nica Procesa suradnje u jugoistoË-noj E uropi (South E astern E urope C ooperation Process - SE E C P).

Pored hrvatskih predstavnika, na sastanku su sudjelovali predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, C rne Gore, GrËke, Hr-vatske, Makedo-nije, Moldove, Rumunjske, Srbi-je i Turske, te predstavnici NA-TO-a, E uropske komisije, E urop-skog vijeÊa i me-unarodnih or-ganizacija i inici-jativa koje djelu-ju na prostoru jugoistoËne E u-rope. Poseban nagla-sak u izlaganji-ma sudionika ovoga skupa bio je na vaænosti

nastavka bliske regionalne suradnje i zajedniËkih napora koji imaju za cilj postizanje dugoroËne stabilnosti i sigurnosti u podruËju jugoistoËne E urope. Uspjeπnost obrambenih re-formi u dræavama jugoistoËne E uro-pe je evidentna, kao i napredak dr-æava na podruËju dostizanja stan-darda koji se zahtijevaju za buduÊe

Ëlanice euroatlantskih organizacija. U tom kontekstu, posebno je istak-nut primjer suradnje dræava Ëlanica AmeriËko-jadranske povelje i njihov znaËajan napredak te je izraæena nada kako Êe sve tri dræave, Hrvat-ska, Makedonija i Albanija, na predstojeÊem NATO samitu u Bu-kureπtu, dobiti oËekivanu pozivnicu za Savez. Ministri su ocijenili da bi

takav pristup imao naroËito poziti-van utjecaj na nove Ëlanice Partner-stva za mir, koje su izrazile æelju za jaËanjem suradnje sa strukturama NATO-a.

U djelovanju brojnih regionalnih inicijativa na podruËju jugoistoËne E urope, istaknuta je potreba tran-sformacije procesa prema

postiza-nju uËinkovitijeg i koordiniranog djelovanja, a u skladu s naËelima regionalnog vlasniπtva.

U izlaganju dræavnog tajnika Ra-botega, istaknuta je vaænost jaËanja sigurnosne suradnje izmeu dræava na podruËju jugoistoËne E urope i posveÊenost Hrvatske stvaranju ok-ruæja meusobnog povjerenja, pros-periteta i suradnje, aktivnom

ulo-gom koju Hrvat-ska ostvaruje u mnogim regional-nim inicijativama i forumima. Na-glaπeno je kako upravo euroatlant-ska perspektiva predstavlja za sve partnerske dræave u jugoistoËnoj E u-ropi najbolji poti-caj i okvir za pos-tizanje trajne sta-bilnosti i sigur-nosti u regiji.

Inicijativa za os-nivanje ovog foru-ma za suradnju dræava jugoistoË-ne E urope dana je na sastanku mi-nistara vanjskih poslova i obrane zemalja jugoistoË-ne E urope 1 9 9 6 . godijugoistoË-ne. Posebna znaËajka SE E C P-a jest da je rijeË o procesu koji je nastao na poticaj sa-mih dræava regije, te se u tom smis-lu SE E C P nastoji profilirati kao au-tentiËni proces suradnje na jugois-toku naπeg kontinenta.

SOJ I

Iz vrsni promotori H rvatske u svijetu

U K ninu upriliË en sluæbeni doË ek 10 . hrvatskog kontingenta iz m isije IS A F

V aæno st jaË anja

sig urno sne surad nje

Izaslanstvo M inistarstva obrane sudjelovalo na sastanku m inistara obrane dræava Ë lanica

P rocesa suradnje u jugoistoË noj E uropi

MORH

U iz lag an ju d ræav n og tajn ika M ate R ab ote g a, is takn uta je v aæn os t jaË an ja s ig urn os n e

s urad n je iz m e  u d ræav a n a p od ruË ju jug ois toË n e E urop e i p os v e æ e n os t H rv ats ke s tv

a-ran ju okruæja m e  us ob n og p ov je re n ja, p ros p e rite ta i s urad n je , aktiv n om ulog om koju

H rv ats ka os tv aruje u m n og im re g ion aln im in ic ijativ am a i forum im a

8 _{21. oæujka 2008.}

M

inistar obrane Branko VukeliÊ posjetio je 1 3 . oæujka Hrvatsku ratnu mornaricu. Bio je to prvi posjet ministra obrane toj grani Oruæanih snaga, u koju je, u pratnji naËelnika GSOS-a general zbora J o-sipa L uciÊa, stigao novim helikopterom Mi-1 7 1 © .

U splitskoj ratnoj luci L ora doËekali su ih zamjenik na-Ëelnika GSOS-a za operacije komodor Zdenko SimiËiÊ i zapovjednik HRM-a komodor Ante UrliÊ. Na sastanku je zapovjednik HRM-a odræao kratku prezentaciju o ak-tivnostima, zadaÊama, meunarodnoj suradnji i trenu-taËnom stanju opreme i tehnike u HRM-u. IstiËuÊi kako je proteklih godina Hrvatska vojska napravila izvrstan posao, ministar VukeliÊ je rekao kako sad OS-u predsto-ji razdoblje modernizacije i opremanja, podizanje

stan-darda æivota i rada pripadnika OS-a, te poduzimanje aktivnosti kojima je svrha motivirati ljude za vojni poziv. Naglasio je i kako æeli i oËekuje da HRM i Oruæane snage u cjelini budu maksimalno otvorene i spremne na suradnju s civilnim institucijama.

U izjavi za medije nakon sastanka, ministar VukeliÊ je istaknuo kako su Oruæane snage, pa tako i Hrvatska ratna mornarica, znatno pridonijele moguÊnosti da Hr-vatska na predstojeÊem NATO samitu u Bukureπtu dobi-je pozivnicu za NATO savez. Podsdobi-jetio dobi-je kako su se tidobi-je- tije-kom preustroja MO i OS prilagoavali NATO standardi-ma, a pripadnici Hrvatske vojske, sudjelovanjem u me-unarodnim misijama i vojnim vjeæbama, bili izvrsni ambasadori naπe zemlje i svojim aktivnostima pokazali

ZnaË ajan d oprinos H R M -a ulasku u N ATO

M inistar obrane B ranko V ukeliæ posjetio H rvatsku ratnu m ornaricu u S plitu

Leid a PARLOV, s nimio Tomis lav B RANDT

“ O ruæan e s n ag e , p a tako i H rv ats ka ratn a m orn aric a, z n atn o s u p rid on ije li m og uæ n os

-ti d a H rv ats ka n a p re d s toje æ e m N A T O s am itu u B ukure π tu d ob ije p oz iv n ic u z a N A T O

s av e z ” , is takn uo je m in is tar V uke liæ , p od s je tiv π i kako s u s e tije kom p re us troja M O i

O S p rilag o av ali N A T O s tan d ard im a, a p rip ad n ic i H rv ats ke v ojs ke , s ud je lov an je m u

m e  un arod n im m is ijam a i v ojn im v je æb am a, b ili iz v rs n i am b as ad ori n aπ e z e m lje i

s v ojim aktiv n os tim a p okaz ali s v ije tu π to je H rv ats ka

9 21. oæujka 2008.

svijetu πto je Hrvatska. IzraæavajuÊi zadovoljstvo posjetom, ministar je podsjetio na pomorsku tradici-ju Hrvatske te upozorio na vaænost HRM-a u OS-u. Kad je o poveÊanju flote HRM-a rijeË, u programu opremanja i modernizacije su obalni i izvanobalni brodovi. Na novinarsko pitanje vezano uz izgradnju vojno-pomorske luke “J ug”, ministar VukeliÊ je od-govorio da je Hrvatskoj potrebna juæna luka, ali i da joπ nije odluËeno na kojoj Êe lokaciji ona biti. "Ispitat Êe se sve lokacije i izabrati ona koja nje smeta razvoju turizma i koja

najma-nje smeta graanima", ustvrdio je i za-kljuËio kako neÊe biti nametanja rjeπe-nja. "Æelimo otvorenu suradnju s lokal-nom zajednicom. Suæivota mora biti i bit Êe dobar!"

Nakon posjeta ratnoj luci L ora, minis-tar obrane i naËelnik GSOS-a raketnom su se topovnjaËom Kralj Dmitar Zvoni-mir uputili u posjet Baπkoj Vodi, gdje im je domaÊin bio naËelnik opÊine J oπ-ko RoπËiÊ s najbliæim suradnicima. U sklopu posjeta organiziran je i obilazak turistiËkog naselja Baπko Polje, koje je

nekad bilo u sastavu MORH-a, a æelja je da se kapaci-teti tog turistiËkog naselja koriste za odmor pripadnika Hrvatske vojske i njihovih obitelji. OpÊinsko Ëelniπtvo

æeli da se podigne razina toga velikog turistiËkog kompleksa, Ëime bi se znatno obogatila turistiËka ponuda cijelog podruËja.

Prema rijeËima ministra obrane, turistiËko naselje Baπko Polje najveÊim bi dijelom zadovoljilo potrebe

OS-a za odmor. Istaknuo je kako je pripadnicima OS-a, a pogotovo onima koji se vraÊaju iz mirovnih operacija, potrebna resocijalizacija, te bi bilo πteta ne iskoristiti

mo-guÊnosti koje postoje. Baπko Polje bi i nadalje bilo otvorenog tipa, poslovalo po træiπnim naËelima, a vojska bi se za svoje potrebe koristila dijelom ka-paciteta. General L uciÊ je napomenuo i kako pri-padnici OS-a drugih zemalja pokazuju veliko za-nimanje za boravak na J adranu, a objekti bi mogli biti otvoreni i tijekom cijele godine, πto bi takoer pridonijelo podizanju kvalitete cjelokupne turistiË-ke ponude. L okalni Ëelnici su zahvalili ministru na posjetu i izrazili æelju da se daljnja suradnja s MO-RH-om odvija na obostrano zadovoljstvo. Tijekom ovog mjeseca ministar VukeliÊ je, osim HRM-a posjetio i HRZ i PZO, a joπ mu, iako se veÊ upo-znao s aktivnostima kopnene vojske, predstoji pos-jet Zapovjedniπtvu HKoV-a u Karlovcu.

U prvi posjet H R M -u m inistar V ukeliæ je stigao novim

he-likopterom H rvatskog ratnog zrakoplovstva M i-171 ©. B ilo

je to ujedno prvo slijetanje te nove letjelice H R Z-a na

heli-drom ratne luke Lora. V iπe nego ugodan i m iran, let do

S plita trajao je sat i trideset pet m inuta, a letjelo se rutom

LuË ko-Jastrebarsko-S enj-V ir-M arina-Lora, brzinom od 190

do 24 0 km /h i to na visini od 30 0 do 25 0 0 m etara. P

osa-du helikoptera Ë inili su pripadnici 28. eskadrile

transport-nih helikoptera LuË ko, bojnik M ario P oË inok, i bojnik

D raæen » oriæ i nadnarednik D enis P auliæ.

IzraæavajuÊi zadovoljstvo posjetom, ministar je podsjetio na pomorsku tradiciju H rvatske te upozorio na vaænost H RM-a u O S-u. N aglasio je i kako æeli i oËekuje da H RM i O ruæane snage u cjelini budu maksimalno otvorene i spremne na suradnju s civilnim institucijama

N akon posjeta ratnoj luci L ora, ministar obrane i naËel-nik GSO S-a raketnom su se topovnjaËom K ralj Dmitar Zvonimir uputili u posjet B aπkoj Vodi

OS RH

08,09 strana 3/19/08 12:22 PM Page 9

1 0 _{21. oæujka 2008.}

MORH I OS RH

U Zapovjedniπtvu HRM-a, 1 4 . oæujka, u nazoËnosti zapovjednika HRM-a komodora Ante UrliÊa, upriliËena je sveËanost primopre-daje duænosti komodora Zdenka SimiËiÊa, u povodu njegova imeno-vanja na duænost zamjenika naËel-nika Glavnog stoæera OSRH za operacije. Duænost zamjenika za-povjednika od komodora SimiËiÊa primio je kapetan bojnog broda Ti-homir E rceg, koji je na tu duænost imenovan s duænosti naËelnika Odjela za planiranje snaga u J -3 GSOSRH.

Istodobno je duænost naËelni-ka stoæera Zapovjedniπtva HRM-a primio kapetan fregate Predrag StipanoviÊ, koji je na tu duænost imenovan s duænos-ti zamjenika zapovjednika F lo-te HRM. SveËani ispraÊaj ko-modora SimiËiÊa upriliËen je u Domu HV, uz prigodni domje-nak i nazoËnost bivπih i sadaπ-njih admirala te djelatnika HRM-a. Primivπi prigodne da-rove, komodor je zahvalio svi-ma na suradnji.

OJ I HRM

Djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oruæanih snaga, svima vama koji radite na dobrobit obrambenog sustava, u domovini i u svijetu, æelim sretan Uskrs i bla-goslovljene uskrsne blagdane te obilje radosti u vaπim obiteljima. Ovo blagdansko vrijeme prigoda je u kojoj se svi zajedno trebamo prisjetiti i onih koji viπe nisu s na-ma, svih poginulih, umrlih i

nesta-lih hrvatskih branitelja, kao i svih djelatnika MORH-a i pripadnika OSRH-a koji su nas zauvijek napustili. U du-hu Uskrsa i vjere u vjeËni æi-vot, njihovim obiteljima ta-koer æelim blagoslovljen Uskrs i uskrsne blagdane.

minis tar ob rane B rank o Vu k eliÊ

NaËelnik Glavnog stoæera OSRH-a general zbora J osip L uciÊ bio je 1 0 . oæujka u radnom posjetu Hrvatskom vojnom uËiliπtu. Ovo je prvi posjet naËelnika GS-a nakon njegova ponovnog imenovanja na duænost, a svrha mu je bila sagledati stanje na UËiliπtu nakon provedenog preustroja te dati nove smjernice za daljnji rad.

NaËelnika GS-a doËekao je ravnatelj HVU-u general bojnik Mirko © undov s najbliæim suradnicima. U radnom dijelu sas-tanka, on je upoznao naËelnika GS-a sa stanjem na HVU-u nakon preustroja.

NaËelnik GS-a iznio je odreene smjernice za buduÊi rad. U svom izlaganju upozorio je na predstojeÊe obveze nakon even-tualne pozivnice za Ëlanstvo u NATO, koju naπa zemlja oËeku-je na samitu u Bukureπtu, u travnju ove godine. “VrioËeku-jeme kooËeku-je oËeku-je pred nama prepuno oËeku-je novih i velikih obveza, πto iziskuje dodatne napore svakoga od nas koji se nalazimo u sustavu OSRH-a”, rekao je general L uciÊ.

Na kraju radnog posjeta HVU-u, gdje je obiπao i novoureene prostore za odræavanje nastavnih procesa, koji su tehnoloπki pripravni za primjenu najnovijih metoda u svladavanju obrazovnih sadræaja, general L uciÊ je izra-zio svoje zadovoljstvo, ali i joπ jednom pozvao sve djelatnike HVU-a da maksimalno pridonesu svojim radom i angaæiranjem u provedbi sve veÊih obveza koje se nalaze pred nama.

D.K .

S retan i b lagoslovljen U skrs!

P osjet naË elnika G S -a H rvatskom vojnom uË iliπ tu

P rimopred aja d uæ nosti u H R M -u

snimio D. K

IRIN

21. oæujka 2008.

1 1

M

oj novi danski kolega Niels imao je odreenu tremu dok smo se spremali za sastanak u Odjelu za vjerska pitanja provincije Ghor. Kao veÊ stari C hagcharanac, nisam mogao razumjeti njegovu ne-lagodu. U ovom gradu Ëovjek se lako udomaÊi. Ako joπ i pokaæe razumije-vanje za religiju koja je ovdje jedini ispravni naËin æivljenja te poneπto znanja, prihvate vas kao iskrenog prijatelja, koji je dobrodoπao Ëak i u vrijeme popodnevnog odmora. Naπ prevoditelj Ahmad objaπnjavao je no-vom kolegi u Odjelu civilno-vojnih odnosa poneku elementarnu Ëinjeni-cu. Treba priznati, Niels brzo uËi. Svladao je na teoretskoj razini poz-drave i geste. VeÊ vidim kako Êe biti od pomoÊi u ovom, ponekad se volim pohvaliti, zamalo mome eskluzivnom podruËju djelovanja. A zapravo smo naπim prijateljima krenuli punih ru-ku, donoseÊi dva razglasa za lokalne bogomolje i æivo se zanimajuÊi za troπkove obnove srediπnje metropol-ske dæamije, u Ëiju smo se obnovu i PRT i pogotovu mi iz C IMIC -a zduπ-no ukljuËili. Naπlo se tu poneπto pok-rivaËa i termosica za gostinjsku sobu Odjela za vjerska pitanja.

Ulazi Niels u dvoriπte, Ahmad i ja za njim. Naπi deËki Vlado, Slavko,

Hore i Boro ostali su u æi-vom razgovoru sa sluæbu-juÊom skupinom djece, bez koje ne moæe proÊi ni jedan dolazak na sasta-nak, a gdje se na najza-Ëudnijim oblicima govora gesti, darija i rudimentar-nog engleskog, pokuπava dobiti neπto iz Ëvrsto zak-ljuËanih prtljaænika naπih terenaca.

Izm eu sna i jave

Djelatnici Odjela poku-πavaju u vrlo kratkom vremenu trgnuti zamjeni-ka naËelnizamjeni-ka iz

popod-nevnog drijemeæa. » ini se, uspijeva-ju. Izranja krhka pojava s poduæom bradom i urednim turbanom. » im me je ugledao, pojavio se smijeπak. Do-bar znak. "Sallam Alleikum - Allei-kum Sallam.“ A gosti uvijek prvi ula-ze u kuÊu. DomaÊin za njima. U poz-natoj sobi - rekli bi neki, konferencij-skoj dvorani - skupila se poznata lica. Pozorno se sluπaju naπe rijeËi. A rijeË "donacija" ruπi i posljednje ograde. » ak se i kolega malo opustio. Kuπa svoj prvi chagcharanski Ëaj... ObeÊao sam mu da Êe preæivjeti. Ipak, pro-naπli smo sasvim uvjerljive razloge za

preskakanje ponuenog nam objeda. » ekalo nas je joπ sas-tanaka. Ima vremena. U ovim krajevima osobito se poπtuje pomoÊ vjerskim strukturama. I, πto je najza-nimljivije, neovisno o pone-kad neopisivo teπkim uvjeti-ma putovanja, a zauvjeti-malo i takvim moguÊnostima komu-niciranja, glas o pomoÊi bilo kojoj dæamiji brzo obleti Ghor. Moram priznati da sam brzo nauËio gotovo sve o tehniËkim moguÊnostima razglasa koji se ovdje upo-trebljava. Niπta sofisticirano, ali korisno. I ljudima

ugod-no. DomaÊin nas odvodi do dæamije, koja je poËela prokiπnjavati. A kako i ne bi kad smea zemlja od koje je na-pravljena ne moæe izdræati koliËine ghorskih snjegova. Skidamo cipele i ulazimo. Nije to zdanje ni izdaleka onakvo kakva sam u nekim drugim krajevima obilazio. Malo veÊa zgrada i omanji minaret. Drvene stropne obloge dale su svoje. Trebat Êemo se svojski potruditi da sve to dovedemo u nekadaπnje stanje. No naπa mala multinacionalna ekipa vrlo je uporna. A domaÊini imaju vremena. Ponekad i previπe za naπ europski ukus. No, sve se dogodi, danas ili za mjesec da-na. Osim volje i sredstava, sve drugo nije u naπim rukama. Moj kolega Niels preæivio je vatreno krπtenje. VraÊajuÊi se prema kampu, upita me kad Êemo opet u posjet. Ima vreme-na, rekoh, za sve ima vremena. Tamo, iza visokog dæamijskog zida, uvijek Êemo naÊi ugodno druπtvo, popriËati malo o vremenu i svijetu, napraviti poneku gestu dobre volje. Stanovnici Ghora vrlo Ëesto misle kako je PRT svemoguÊa organizacija. Ipak, lijepo se Ëovjek osjeÊa kad nakon obavlje-nog posla, i ne razmiπljajuÊi o tome, zna da je pridonio takvom miπljenju. A ponekad tako male stvari pridone-su tako velikom osmijehu.

Mala π k o la o b iË aja

Iz Afganis tana Draæ en J ONJ IΔ

IS A F

S tan ov n ic i G h ora v rlo Ë e s to m is le kako je P R T s v e m og uæa org an iz ac ija. Ip ak, lije p o s e

Ë ov je k os je æa kad n akon ob av lje n og p os la, i n e raz m iπ ljajuæi o tom e , z n a d a je p rid

o-n io takv om m iπ lje o-n ju. A p oo-n e kad tako m ale s tv ari p rid oo-n e s u tako v e likom os m ije h u...

RijeË donacija uvijek ruπi i posljednje ograde...

Susret s predstavnicima odjela za vjerska pitanja provincije Ghar

21. oæujka 2008.

1 2

MORH

S

ustav Dræavne riznice datira iz sredine 9 0 -ih godina, kada se po-Ëeo izgraivati kako bi se provela jedna od temeljnih zadaÊa Ministarstva finan-cija, a to je racionalno, uËinkovito i nesmetano upravljanje javnim financi-jama. U sklopu Ministar-stva financija osnovana je Dræavna riznica, a svi pro-raËunski korisnici postaju podruËne riznice. PoËinje se izgraivati model

upravlja-nja javnim financijama na naËelu postojaupravlja-nja jednog jedin-stvenog novËanog raËuna, otvorenog u Hrvatskoj narodnoj banci, preko kojega Êe se obavljati sve financijske transak-cije svih proraËunskih korisnika. Taj jedinstveni raËun Riz-nice, skupine 6 3 0 , postaje instrument koji treba osigurati dnevno upravljanje likvidnoπÊu dræavnog proraËuna jer se na njega uplaÊuju svi prihodi i primici i s njega se obavlja-ju sve isplate plaÊa, tekuÊih i kapitalnih rashoda.

Da bismo mogli razumjeti sadaπnjost, uvijek je potrebno poznavati proπlost, pa evo malo povijesti razvoja sustava Dræavne riznice! Godine 1 9 9 7 . Vlada RH donijela je Od-luku o prijelazu dijela korisnika dræavnog proraËuna na izravnu isplatu s jedinstvenog raËuna Riznice. Svakom proraËunskom korisniku u sklopu jedinstvenog raËuna Riznice otvoren je podraËun skupine 6 3 1 , preko kojega se imaju isplaÊivati plaÊe i ostala primanja zaposlenika. I tako se do danas postupa! PlaÊanja za tekuÊe i kapitalne rashode, te prikupljanje prihoda, proraËunski korisnici su tada provodili preko raËuna otvorenog u Hrvatskoj na-rodnoj banci. Promjenama propisa o platnom prometu, u 2 0 0 2 . Ministarstvo financija daje uputu prema kojoj se ti raËuni moraju zatvoriti. ProraËunski korisnici to i Ëine. U sklopu jedinstvenog raËuna Riznice otvara se novi podra-Ëun skupine 6 3 2 , namijenjen isplati tekuÊih rashoda pre-ma dobavljaËipre-ma, a proraËunskim korisnicipre-ma se za is-platu gotovine dopuπta otvaranje jednog raËuna u Hrvat-skoj poπtanHrvat-skoj banci. Ali, proraËunski korisnici - prizna-jemo, i Ministarstvo obrane - tim se raËunom koriste naj-manje za isplatu gotovine, a najËeπÊe za prelijevanje nov-ca s jedinstvenog raËuna Riznice, preko podraËuna 6 3 1 i 6 3 2 , isplatu dobavljaËima, ali i za prikupljanje prihoda (iako je bila naloæena uplata prihoda na jedinstveni

ra-Ëun Riznice). Ministarstvo financija je prigovaralo, Dræavni ured za reviziju je prigovarao, a mi smo znali i obrazlagali zaπto tako poslujemo. Sjetimo se sa-mo rashoda za sudske pos-tupke za koja nam nisu bi-la odobrena sredstva u fi-nancijskom planu, a plje-nidbe su se redovito pro-vodile! Ili naknada za bo-lovanje duæe od 4 2 dana, koja smo isplaÊivali na te-ret naπeg financijskog pla-na, a svoja potraæivanja od HZZO-a podmirivali s velikim zakaπnjenjem, najËeπÊe izvan fiskalne godine. Naπa ob-jaπnjenja su uvaæena! Radi nas, ali, naravno, ne samo ra-di nas, mijenja se struktura naπeg financijskog plana, dodjeljuju nam se financijska sredstva za rashode po sud-skim postupcima, u korijenu se mijenja postupanje s nak-nadama za bolovanje duæa od 4 2 dana, koja se rjeπavaju na relaciji Ministarstvo financija - HZZO i nemaju utje-caja na financijski plan proraËunskog korisnika. Istodob-no, bolje reÊi usporedno s ovim procesima, Ministarstvo financija provodi pripremne radnje i u konaËnici 2 0 0 6 . nalaæe proraËunskim korisnicima zatvaranje raËuna otvo-renih u Hrvatskoj poπtanskoj banci.

Tako je stvoren sustav Dræavne riznice. Platni promet se obavlja preko jedinstvenog raËuna Riznice 6 3 0 , dva po-draËuna: 6 3 1 za isplatu plaÊe i 6 3 2 za isplatu dobavljaËi-ma, koje ima svaki proraËunski korisnik, i jednog raËuna u Hrvatskoj poπtanskoj banci otvorenog za sve proraËun-ske korisnike radi isplate gotovine (koja se mora svesti na minimum). I to je to. Ministarstvo financija je uspjelo u namjeri da se svi prihodi i primici uplaÊuju na jedinstveni raËun Riznice, a sva plaÊanja da se takoer obavljaju pre-ko jedinstvenog raËuna Riznice. Danas se veÊi raËuni do-bavljaËa unose izravno u Riznicu i ona ih plaÊa, a za ma-nje raËune riznica doznaËava sredstva na podraËun 6 3 2 , preko kojega plaÊanja obavlja F inancijska sluæba. Narav-no, razvoj sustava Dræavne riznice nije zavrπen i pred na-ma je joπ puno posla. NajveÊi izazov bit Êe povezivanje Dræavne riznice s poslovnim sustavima proraËunskih ko-risnika u kojima se vodi financijsko knjigovodstvo. Kada Êe se u to krenuti, ovisi o Ministarstvu financija. Uprava za financije i proraËun spremno oËekuje i taj izazov!

S ig urn i s m o d a n e m a tko n ije Ë uo z a D ræav n u riz n ic u i s us tav D ræav n e riz n ic e . M i iz

U p rav e z a fin an c ije i p roraË un Ë e s to Ë uje m o kom e n tare : ov o s e n e m oæe z b og D ræav

-n e riz -n ic e , ov o s e m ora op e t z b og D ræav -n e riz -n ic e ... Z -n am o li, m e  utim , π to je to

D ræav n a riz n ic a, z aπ to je uop æ e us p os tav lje n a, π to je d on ije la R e p ub lic i H rv ats koj i

M in is tars tv u fin an c ija, a π to M in is tars tv u ob ran e i d rug im p roraË un s kim koris n ic im a?

MORH u sustavu Dræavne riznice

Vera G ILJ E VIΔ

snimio D. K

IRIN

1 3 21. oæujka 2008.

P

reustroj vojske, moglo bi se re-Êi, kontinuirani je proces. Nje-gova provedba donijela je i velike promjene u sustavu OSRH. U skladu sa strateπkim ciljevima i politiËkim odlukama, nastupili su procesi smanjenja broja djelatnika vojske i Ministarstva obrane. Sma-njenje se provodilo na razliËite na-Ëine i ljudi su ga razliËito doæivlja-vali. Za neke je to znaËilo umi-rovljenje, a neki su bili svjesni da moraju iÊi dalje i poËeti

drugu karijeru. Satnik Ivica » utura iz Vinkovaca s poËetkom 2 0 0 4 . postao je umi-rovljenik s istim Ëinom s kojim je i uπao u voj-sku, ali po tzv. 6 -A mi-rovini, πto mu je omo-guÊavalo da radi i da-lje. Otac Ëetiriju kÊeri bio je svjestan da mu mirovina i otpremnina od 7 0 .0 0 0 kuna neÊe biti dovoljni da svojoj obitelji osigura æivot kakav æeli, pa je odlu-Ëio pokrenuti vlastiti posao.

VinkovËanin je reagi-rao brzo i ambiciozno i joπ u posljednjem mje-secu vojnog

sluæbova-nja postao je korisnik tranzicijskog programa SPE C TRA i pohaao Tranzicijske radionice. Uz njihovu pomoÊ, izradio je vlastiti program tranzicije, dobio moguÊnost poha-anja seminara za osposobljavanje (poput "Pokreni vlastiti posao", u or-ganizaciji Hrvatske banke za obno-vu i razvoj), "tehniËku" donaciju u sklopu IOM-a (prijenosno raËunalo i pisaË), a bio je i upuÊivan na insti-tucije koje su mu mogle pomoÊi.

» uturina namjera bila je pokrenuti tvrtku koja Êe se baviti tjelesnom i u dogledno vrijeme tehniËkom zaπti-tom ljudi i materijalnih dobara. Uz mirovinu, otpremninu i ideju, iza sebe je imao i zavrπenu Viπu πkolu na Kinezioloπkom fakultetu, te Viso-ku πkolu za sigurnost, obje u Zagre-bu. Zanimljivo je da je sve visoko obrazovanje bivπi ratnik 5 . gardijske i 1 0 9 . priËuvne brigade, koji je bio i ranjavan, stekao nakon rata.

Trenu-taËno je na poslijedi-plomskom studiju na Pravnom fakultetu u Osijeku, i s time ne mis-li stati!

Pokretanje tvrtke, kojoj je odmah i zamislio ime, "» utura πtit d.o.o.", imalo je i πire ciljeve od vlastitog probitka. Æelio je zaposliti svoje ne-kadaπnje kolege i suborce, razvoja-Ëene branitelje. Ipak, nije sve iπlo bez teπkoÊa Njegove su teπkoÊe bile zapravo uobiËajene za naπe prilike: dugaËke i krute birokratske proce-dure, nemoguÊnost dobivanja kredi-ta i predrasude prema træiπnim ini-cijativama braniteljske populacije. A

njegov posao joπ je i problematiËni-ji, s obzirom na to da je rijeË o dje-latnosti za Ëije pokretanje treba pro-Êi raznorazne struËne i sigurnosne provjere. Na kraju, bivπi Ëasnik i branitelj od poËetka rata Ëekao je osam mjeseci da dobije dozvolu!

Ipak, upornost i vjera na kraju su se isplatili. Nakon teπkih poËetaka, danas mu tvrtka zapoπljava 3 0 ljudi. Rade na zaπtiti ljudi i vaænih dræav-nih i privatdræav-nih objekata u najistoËni-jim hrvatskim æupanijama. Trude se biti i odgovarajuÊe opremljeni za taj odgovoran i ponekad opasan posao. Ponos tvrtke je i moderan operativni centar u njezinu srediπtu u

Vinkovci-ma. No, kako Ivica » utura ne misli stati s vlastitim obrazova-njem i napretkom, ta-ko je i s njegovom tvtkom. U buduÊnosti planira otvaranje de-tektivske agencije, te uvoenje najnovijih tehnologija u posao. Ipak, najponosniji je πto u tvrtku uvodi i svoju najstariju kÊer, koja zavrπava studij prava. Dakle, tvrtka Êe postati u pravom smis-lu rijeËi obiteljska...

PriËa o Ivici » uturi priËa je o uspjeπnoj tranziciji vojni-ka i branitelja, koji je pronaπao novi æivot izvan velikog sustava Ëijem je opstanku i razvoju i sam pridonio. Kad je iziπao iz njega, okrenuo se novim izazovima i snovima. I ostva-ruje ih. U poËecima mu je kroz SPE C TRA-u pomagao i sam sustav. S MORH-om i Odjelom za tranzici-ju i danas rado odræava kontakte. No, ideju i upornost morao je poka-zati on sam...

Tranzicija hrvatskog branitelja u civilni æivot

P riË a o Iv ic i » uturi p riË a je o us p je π n oj tran z ic iji v ojn ika i b ran ite lja, koji je p ron aπ ao

n ov i æiv ot iz v an v e likog s us tav a, Ë ije m je op s tan ku i raz v oju i s am p rid on io. K ad je

iz iπ ao iz n je g a, okre n uo s e n ov im iz az ov im a i s n ov im a. I os tv aruje ih !

Domagoj VLAHOVIΔ

U spjeπ an i iz van velikog sustava

S PEC T RA

12,13 strana 3/19/08 12:31 PM Page 13

1 4 _{21. oæujka 2008.}

OS RH

K lapa H R M -a "S veti Juraj" izdala novi nosaË zvuka

DoËasniËki zbor Hrvatskog vojnog uËiliπta proveo je 2 8 . veljaËe cjelod-nevnu funkcionalnu obuku u okolici mjesta Mladina nedaleko od J astre-barskog, pod nazivom “Mladina 2 0 0 8 “.

Teæiπna zadaÊa obuke bila je viπesatna i fiziËki zahtjevna praktiËna vjeæba iz snalaæenja na zemljiπtu pomoÊu zemljovida i kompasa, uz struËno vodstvo instruktora topografije iz sastava DoËasniËke πkole HVU-a. Osvjeæavanje znanja i vjeπtina doËasnika funkcionalnom obukom dio je redovitih godiπnjih aktivnosti prvog doËasnika HVU-a i ujedno prilika za meusobno upoznava-nje svih doËasnika koji svoje svakodnevne zadaÊe u sklopu UËiliπta obavljaju na razliËitim lokalitetima - u Zagrebu, – akovu, Zadru i Splitu. U popodnevnom dijelu, provedene su sportske aktivnosti, svojevrsna selekcija i uvod u predstojeÊe 2 . sportske vojne igre DoËasniËkog zbora HVU, u sljedeÊem tromjeseËju.

OJ I "Tebe traæim, Boæe moj" naziv je

novog nosaËa zvuka Klape Hrvat-ske ratne mornarice "Sveti J uraj", koji je izdala nakladniËka kuÊa Ver-bum iz Splita.

Najnoviji cd sve popularnije klape sadræi Ëetrnaest pjesama iz njezina bogatog duhovnog opusa i napjeve iz Dalmatinske mise maestra Vlada-na VuletiVlada-na.

Poπto su u viπe navrata izvodili te duhovne skladbe, Ëlanovi Klape, predvoeni Markom BraliÊem, odlu-Ëili su ih ovjekovjeËiti u svojoj inter-pretaciji te su snimili nosaË zvuka simboliËnog naziva, koji je ovih da-na predstavljen da-na Danima krπÊan-ske kulture u Splitu i © ibeniku. Pod-sjetimo, Klapa "Sveti J uraj" osnova-na je 2 0 0 1 . godine sa svrhom oËu-vanja i promicanja kulture a capella pjevanja dalmatinskih klapa. Osmu godinu zaredom uspjeπno predstav-lja naπu domovinu i Oruæane snage na Meunarodnom vojnom hodo-ËaπÊu u L ourdesu, na kojem sudje-luje oko 3 0 tisuÊa vojnika iz cijelog svijeta. Klapa HRM-a ponajprije sudjeluje u brojnim aktivnostima Ministarstva obrane i Oruæanih sna-ga, u zemlji i inozemstvu, a uz in-tenzivan koncertni angaæman u sklopu obrambenog sustava u kojem djeluje, vrlo se uspjeπno predstavlja domaÊoj i meunarodnoj javnosti u

raznim prigodama. Tako su nedavno sudjelovali na kon-certu popularnih hrvatskih klapa, odræanom u Koncert-noj dvorani "Vatroslav L

i-sinski" u Zagrebu, a 2 3 . travnja nas-tupit Êe u Trilju, na proslavi blagda-na svetog J urja, nebeskog zaπtitnika Klape koja nosi njegovo ime. U

svibnju im predstoji ponov-ni nastup u L ourdesu, gdje Êe odræati nekoliko konce-rata u povodu 1 5 0 . obljetni-ce Gospina ukazanja, a

po-Ëetkom lipnja putuju u Austriju i ondje Êe sudjelovati u proslavi 6 0 . obljetnice Hrvatske katoliËke misije u Salzburgu. Prema sadaπnjem pla-nu, i ljeto Êe im biti radno, a nadamo se da Êe tako biti i ubuduÊe. Svima oni-ma koji poæele odmoriti duπu i uæivati u dobroj pjesmi, toplo preporuËuje-mo Klapu "Sveti J uraj", bi-lo uæivo ili na nekom od izvrsnih nosaËa zvuka. Uæitak je zajamËen!

M. ALVIR

Teb e traæ im, B oæ e moj

Funkcionalna ob uka “ M lad ina 20 0 8 “

"Tebe traæim, B oæe moj" πesti je nosaË zvuka K lape "Sveti J u-raj", a moæe se kupiti u svim Verbumovim knjiæarama diljem H rvatske snimio M. F AN U K O 14,15 strana 3/19/08 12:34 PM Page 14

R E P U B L I K A H R VAT S K A

M I N I S TA R S T V O O B R A N E

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE PERSONALNA SLUÆBA

raspisuje:

I N T E R N I N A T J E » A J za popunu radnog mjesta u Odjelu za koordinaciju VI©I STRU»NI SAVJET-NIK ZA VOJNOSTEGOV-NI POSTUPAK I KOORDINACIJU Uvjeti: • VSS/VII/1 - diplomirani pravnik • ustrojbeni Ëin: pukovnik • VSSp:92901 • 10 godina radnog staæa u struci

Prijave s dokazima o is-punjavanju navedenih uv-jeta zainteresirani kandi-dati iz ustrojbenih cjelina MORH-a mogu dostaviti na adresu: Ministarstvo

obrane RH, Uprava za ljudske resurse, Personal-na sluæba, StanËiÊeva 6, 10 000 Zagreb.

Zainteresirani kandidati iz ustrojbenih cjelina GSOSRH-a prijave s doka-zima mogu dostaviti na adresu: Glavni stoæer

OS-RH, Uprava za personal-ne poslove, vojarna "CRO-ATIA", Sarajevska bb, 10 000 Zagreb.

Rok za podnoπenje prija-ve je do 31. oæujka

2008.

Za eventualne upite u svezi s natjeËajem, zainte-resirani kandidati mogu se obratiti na telefon

01/4568-553

1 5

OS RH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je 1 0 . oæujka 2 0 0 8 . NatjeËaj za stipendiranje studenata, u statusu kadeta, prve godine preddiplomskih studija za stjecanje aka-demskog naziva prvostupnika, koji se upisuju u akademskoj godini 2 0 0 8 ./0 9 ., a rok prijave je 2 1 . travnja 2 0 0 8 . godine. Na natjeËaj se mogu prijaviti svi kandidati koji u akademskoj go-dini 2 0 0 8 ./2 0 0 9 . planiraju upisati jedan od dolje navedenih sedam fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu i SveuËiliπta u Splitu, kao i svi kandidati koji planiraju upisati neki od studija na TehniËkom veleuËiliπtu u Zagrebu.

RijeË je o natjeËaju za program civilno-vojnog πkolovanja, a kandidati primljeni u taj program imat Êe moguÊnost zavrπetka visokoπkolskog obrazovanja na jednom od hrvatskih sveuËiliπ-ta, odnosno veleuËiliπta. Uz to Êe tijekom studija imati osigura-nu stipendiju (u godiπnjem iznosu od najmanje 1 2 tisuÊa ku-na), besplatnu struËnu literaturu, besplatni smjeπtaj i prehra-nu, te po zavrπetku studija, osiguran posao u Oruæanim snaga-ma Republike Hrvatske. Kandidati koji prou potrebna testira-nja, po zavrπetku studija obvezni su raditi u sustavu OSRH u trajanju dvostruko duæem od vremena stipendiranja. Po zavr-πetku studija, kandidati mogu, osim osiguranog posla u OS-RH, raËunati i na moguÊnosti daljnjeg usavrπavanja ne samo u Hrvatskoj veÊ i u drugim zemljama u svijetu.

NatjeËaj je otvoren za pripadnike oba spola, a prijaviti se moæe u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta. Po prija-vi na natjeËaj, kandidati Êe biti upuÊeni na testiranja i zdrav-stvene preglede, a kandidati za kadete - vojne pilote moraju dodatno proÊi i program selekcijskog letenja. Vaæno je istaknu-ti kako Êe svi kandidaistaknu-ti redovito pristupaistaknu-ti prijamnim ispiistaknu-tima na visokoπkolskim ustanovama koje izaberu, a MORH je ta-koer osigurao moguÊnost dodatnih priprema za upise na fa-kultete za kandidate koji se prijave u program Kadet.

Popis fakulteta

SVE U» IL I© TE U ZAGRE BU F akultet elektrotehnike i raËunarstva • svi preddiplomski sveuËiliπni studiji F akultet strojarstva i brodogradnje

• preddiplomski sveuËiliπni studij strojarstva • preddiplomski sveuËiliπni studij zrakoplovstva Prirodoslovno-matematiËki fakultet

• svi preddiplomski sveuËiliπni studiji Kinezioloπki fakultet

• preddiplomski sveuËiliπni studiji kineziologije F akultet prometnih znanosti

• studij aeronautike - vojni piloti

TE HNI» KO VE L E U» IL I© TE U ZAGRE BU • svi preddiplomski struËni studiji

SVE U» IL I© TE U SPL ITU Pomorski fakultet

• smjer Pomorska nautika

F akultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Preddiplomski sveuËiliπni studij:

• elektrotehnika i informacijska tehnologija • strojarstvo

• raËunarstvo

• industrijsko inæenjerstvo Preddiplomski struËni studij: • elektrotehnika

• strojarstvo • raËunarstvo

M O R H raspisao N atjeË aj z a

stipend iranje stud enata

za odabir kandidata za

vojnodiplomatske duænosti vojni izaslanik RH u SR NjemaË-koj i »eπNjemaË-koj Republici sa

sjediπ-tem u Berlinu

uvjeti:

- osobni Ëin: pukovnik - brigadir - VSS

- njemaËki jezik STANAG 3333 - engleski jezik STANAG 2222 - 10 godina radnog staæa Posebna struËna znanja poæeljna pri odabiru kandidata:

• Vojnodiplomatska πkola MORH-a • Diplomatska akademija MVPEI-a • zavrπena Zapovjedno-stoæerna πkola

• meunarodni teËajevi iz podru-Ëja diplomacije

• radno iskustvo na poslovima meunarodne obrambene suradnje

Odlazak na navedenu duænost predvia se tijekom 2008., a po odabiru kandidati moraju biti sprem-ni sa svojom obitelji provesti na sluæbi u inozemstvu oko 4 godine.

Prijave s dokazima za ispunjava-nje navedenih uvjeta zainteresirani kandidati iz ustrojbenih cjelina MORH-a mogu dostaviti na adresu:

Ministarstvo obrane RH Uprava za ljudske resurse Personalna sluæba

StanËiÊeva 6 10 000 Zagreb

Zainteresirani kandidati iz ustrojbe-nih cjelina GSOSRH-a prijave s doka-zima mogu dostaviti na adresu:

Glavni stoæer OSRH Personalna uprava

Vojarna "Croatia" - Sarajevska bb 10 000 Zagreb

Rok za podnoπenje prijava je 26.

oæujka 2008.

Za eventualne upite u svezi s natjeËajem, zainteresirani kandi-dati mogu se obratiti na telefon

01/4568-553

R E P U B L I K A H R VAT S K A

M I N I S TA R S T V O O B R A N E

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE PERSONALNA SLUÆBA

raspisuje:

I N T E R N I N A T J E » A J

21. oæujka 2008.

21. oæujka 2008. AMERI»KA tvrtka F iretide Inc

je-dan je od vodeÊih igraËa na podru-Ëju razvoja i instaliranja naprednih beæiËnih nadzornih mreænih rjeπe-nja. NastojeÊi poveÊati træiπnu sna-gu i razviti nove tehnologije, uπla je u strategijski savez s tvrtkom On-Net Surveillance Sy stems Inc (On-SSI), jednom od vodeÊih na podru-Ëju IP baziranih nadzornih sustava.

Svrha je savez-niπtva razviti sveobuhvatna rjeπenja sigur-nosnog video-nadzora, temelje-na temelje-na temelje- najmoder-nijim tehnologi-jama. Temelj sa-vezniπtva je spe-cijalizacija On-SSI-ja na podru-Ëju programskih aplikacija za nad-zor i upravljanje velikim videonad-zornim sustavima temeljenim na IP protokolima te F iretideove specijali-zacije na podruËju πirokopojasnih beæiËnih mreæa.

Integrirane beæiËne videonadzor-ne mreæe osobito su popularvideonadzor-ne kao rjeπenje za velike gradove, gdje znatno podiæu razinu sigurnosti,

pomaæu u spreËavanju teroristiËkih incidenata i kaznenih djela te ola-kπavaju istragu kad se neπto sliËno dogodi. VeÊina kamera takvih sus-tava omoguÊava daljinsko nadzira-nje i praÊenadzira-nje aktivnosti na podru-Ëju koje pokrivaju, a aktivnosti te-meljene na tako prikupljenim poda-cima odvijaju se u realnom vreme-nu. Sustav rabi beæiËnu πirokopojas-nu mreæu, koja radi na 4 ,9 GHz.

Ujedinjavanje tehnologija F ireti-dea i OnSSI-ja trebalo bi olakπati integraciju videonadzornih sustava pri instaliranju buduÊim korisnici-ma. Glavna postignuÊa za korisnike ogledat Êe se u veÊoj brzini mreæe, πto Êe biti znatan napredak u odno-su na dosadaπnje, koje odno-su sklone usporavanjima zbog previπe podata-ka u kritiËnom vremenu.

M. PE TROVIΔ

1 6

NASTOJEΔI napraviti svojevrsnu

ravnoteæu u odnosu na novu pakis-tansku nabavu borbenih aviona F -1 6 C /D Block 5 2 i J F -1 7 Thunder, Indija je poËetkom oæujka poduzela jedan od vaænih koraka u tom smje-ru. Naime, indijski mediji objavili su kako je Indija sklopila ugovor s Rusijom, vrijedan milijardu ameriË-kih dolara, kojim Êe u sljedeÊem trogodiπnjem razdoblju biti remonti-rano i moderniziremonti-rano 6 9 borbenih aviona MiG-2 9 A/B, kojima Êe po-tom biti popunjeno pet indijskih lo-vaËkih eskadrila.

RijeË je o avionima koje je Indija nabavila osamdesetih godina proπ-log stoljeÊa i koji u prosjeku imaju oko 2 5 0 0 sati naleta. Remontom Êe se nastojati u prosjeku produljiti servisni vijek za dodatnih 1 0 0 0 do 1 5 0 0 sati naleta, πto Êe ovisiti o sta-nju svakog aviona zasebno. Indija kani nakon remonta i modernizacije zadræati svoje “dvadesetdevetke” barem sljedeÊih desetak godina u operativnoj uporabi. Remont i

mo-dernizacija prvih πest aviona bit Êe obavljeni u Rusiji, dok Êe svi preos-tali avioni biti obnovljeni u Indiji, u zrakoplovnoj bazi i remontnom sre-diπtu Nashik.

Modernizacija aviona ukljuËuje novi radarski sustav Phazatron Zhuk-M, novi sustav za upravljanje naoruæanjem, isporuku dodatne

ko-liËine navoenog raketnog naoruæa-nja i novi paket avionike, koji Êe bi-ti kombinacija indijskih i zapadnih proizvoaËa, dok Êe odreeni pod-sustavi biti nabavljeni u Izraelu. Uz to Êe se poveÊati kapacitet noπenja goriva, a ugradit Êe se nova komu-nikacijska i navigacijska oprema.

I. SK E NDE ROVIΔ

B

usiness W

ire

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

S igurnosni nad z or

Ind ija remontira svoje M iG -ove 29

16-19 vijesti 03/18/08 13:22 Page 16

1 7 21. oæujka 2008.

EUROPSKA tvrtka MBDA,

speci-jalizirana za razvoj i proizvodnju projektila, dostavila je prvu seriju potpuno digitaliziranih lansirnih postaja protuoklopnih voenih ra-ketnih sustava (POVRS) MIL AN ADT J uænoj Africi. Te su lansirne postaje naËinjene u njemaËkim po-gonima MBDA-e, a isporuka uklju-Ëuje i projektile MIL AN 3 te simu-latore i drugu opremu za izobrazbu operatera.

Tijekom sluæbenog preuzimanja paljbenih postaja, kupac je provje-rio i potvrdio ispravnost pet postaja. Istodobno je potvrdu o ispravnosti dobila logistiËka oprema te sustavi za odræavanje.

Nove paljbene postaje, zbog primjene digitalne tehnologije, imaju unaprijeenu detekciju i prepoznavanje ciljeva, a znatno je olakπano odræavanje i izo-brazba novih operatera.

InaËe, POVRS MIL AN je do-sad uπao u sastav 4 4 vojske diljem svijeta. NaËinjeno je viπe od 1 0 0 0 0 paljbenih postaja i 3 6 0 0 0 0 projekti-la. U operativnim je uvjetima ispa-ljeno oko 1 0 0 0 0 projektila. Ukupno je obavljeno oko 1 0 0 0 0 0 ispaljenja (vjeæbe, probe, operativno djelova-nje), a postignut je prosjek pogoda-ka od 9 5 % .

J uæna Afrika je prvi kupac najno-vije inaËice pa tvrtka vjeruje da Êe

imati dobre prodajne rezultate i ubuduÊe. Iako je taj projektil nastao prije viπe od tri desetljeÊa kao pro-izvod francusko-njemaËke vojnoin-dustrijske suradnje, i danas je rijeË o respektabilnom i uËinkovitom POVRS-u. On je sposoban poraziti svaki tenk koji se danas pojavi na bojiπtu i unatoË pojavi novih, mla-ih i naprednijih konkurenata.

M. PE TROVIΔ

POTKRAJ veljaËe i poËetkom

oæujka, na aerodromu Æukovski, ne-daleko od Moskve, uspjeπno su obavljeni prvi probni letovi konaË-nog prototipa produkcijskog viπe-namjenskog borbenog aviona Suhoj Su-3 5 BM. RijeË je o prototipu no-vog borbenog aviona, koji je prvi put svjetskoj javnosti predstavljen tijekom proπlogodiπnjeg meuna-rodnog zrakoplovnog velesajma MAKS 2 0 0 7 . Borbeni avion

Su-3 5 BM spada u tzv. 4 + + genera-ciju borbenih aviona, te na odreeni naËin oznaËava kraj razvoja postoje-Êe obitelji borbenih aviona Su-2 7 (koja ima cijeli niz derivata), odnos-no predstavlja konaËnu inaËicu koja treba premostiti tehnoloπku prazni-nu do zavrπetka razvoja ruskog bor-benog aviona pete generacije T-5 0 .

Razvoj Suhoja Su-3 5 BM/T-1 0 BM (“domaÊa” ruska inaËica nosit Êe oznaku Su-2 7 SM2 , dok Êe izvozna oznaka biti samo Su-3 5 ) zapoËet je u prosincu 2 0 0 3 . i u odnosu na prethodnika Su-3 5 ima cijeli niz

po-boljπanja. To se prije svega odnosi na dizajn aviona, na kojemu su najuoËljiviji manji oko-miti stabilizatori, nedostatak pre-poznatljive velike zraËne koËnice na hrptenoj grbi, veÊi uvodnici zraka za pogonsku skupinu, izduæenija nosna sekcija i nosna noga s dva kotaËa, dok je istodobno teæina aviona smanjena za 2 0 % . Zmaj aviona sada ima servisni vijek od 6 0 0 0 radnih sati, s meuremontnim intervalom na 1 5 0 0 radnih sati.

Uz to, Su-3 5 BM ima snaæniju po-gonsku skupinu, koju Ëine dva tur-boventilacijska motora Saturn 1 1 7 S (AL -3 7 F U), koji su poboljπani deri-vat motora AL -3 1 F , iako je izvorno bila planirana ugradnja turboventi-lacijskih motora Saturn AL -4 1 F 1 (koji imaju 3 D vektorirani potisak). Motori Saturn 1 1 7 S imaju 2 D vekto-rirani potisak snage 8 8 0 0 kg suho, odnosno 1 4 5 0 0 kg s dodatnim izga-ranjem svaki, πto ukupno avionu da-je impresivnih 2 9 0 0 0 kg potiska. Servisni vijek motora iznosi 4 0 0 0 radnih sati (prije generalnog remon-ta), s meuremontnim intervalima na 1 5 0 0 radnih sati. Usporedbe radi,

dosadaπnji motori AL -3 1 F imaju ser-visni vijek od 1 5 0 0 radnih sati, s meuremontnim intervalima na 5 0 0 radnih sati.

Velika kvaliteta Su-3 5 BM su i novi sustav upravljanja avionom, novi pa-ket avionike (s “glass cockpit” konfi-guracijom i novim viπefunkcijskim prikaznicima u boji dijagonale 1 5 ” i rezolucije 1 4 0 0 x 1 0 5 0 pix ela), nova navigacijska i komunikacijska opre-ma, novo letno raËunalo, novi ra-darski sustav Irbis-E (s pasivnim po-makom fazne reπetke do 7 0 stupnje-va po azimutu, a uz pomoÊ mini ser-voa do 1 2 0 stupnjeva). Irbis-E ima maksimalni domet od 4 0 0 km, uz moguÊnost praÊenja do 3 0 ciljeva, te moguÊnost istodobnog zahvata i na-pada do osam ciljeva. Su-3 5 BM ima 1 2 podvjesnih toËaka, na kojima moæe maksimalno ponijeti do osam tona zrakoplovnog naoruæanja.

Isporuka prvih produkcijskih Su-3 5 BM Ruskom ratnom zrakoplov-stvu oËekuje se tijekom 2 0 1 0 ., a tre-bala bi biti okonËana 2 0 1 2 , do kada Êe biti isporuËeno 1 1 6 novoproizve-denih aviona i 4 0 8 aviona moderni-ziranih na standard Su-3 5 BM.

I. SK E NDE ROVIΔ

P oletio S u-35B M S uper Flanker

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

P rvi serijski M ILA N A D T u Juæ noj A frici

MB

DA

POZNATI japanski proizvoaË

sa-tova, C asio, predstavio je najnoviji sat iz poznate obitelji terenskih sa-tova Pro Trek. Model oznake Pro Trek PRW -1 5 0 0 1 VE R prvi je sat iz te obitelji koji, osim izvrsnih teren-skih svojstava, (Pro Trek serija je os-miπljena za planinare, vojnike, lov-ce, izletnike i sliËne profesije), sad ima i moguÊnost uporabe u vodi. Pro Trek satovi su i dosad bili vodo-nepropusni, ali je rijeË o nepropus-nosti deklariranoj na 5 0 metara. To je u praksi znaËilo da proizvoaË jamËi otpornost sata na vodu samo u sluËaju tuπiranja.

Novi model ima oznaku da je vo-donepropustan do 2 0 0 metara, πto u praksi znaËi da se s njime smije i

roniti. Osim to-ga, sat je opremljen standardnim funkcijama za Pro Trek seri-ju. To su vi-sinomjer (do 1 0 0 0 0 metara), barometar, termo-metar (od -1 0 do + 6 0 stupnjeva C ), di-gitalni kompas. Moæe prikazati stanje plime i oseke te mjeseËeve mijene.

Uz uobiËajeni prikaz trenutaË-nog vremena, ima moguÊnost prika-za aktualnog vremena u 3 0 svjet-skih gradova, alarm, πtopericu i

taj-mer te kalendar pro-gramiran do 2 0 9 9 .

godine. Primijenje-ne su i dvije

na-predne tehnologi-je, Tough Solar, koja omoguÊava punjenje akumula-tora sata dok ima dnevnog svjetla, i ra-dio nadziranu preciz-nost sata (funkcionira sa-mo u E uropi, Sjevernoj Americi i J apanu). Sat ima kuÊiπte i remen od plastike, di-zajn je veÊ klasiËan C asiov za tu vrstu satova, a ima i veliki L C D zas-lon s pozadinskim osvjetljenjem.

M. PE TROVIΔ

AMERI»KA ratna mornarica

jav-no je obznanila pojavu ozbiljnih strukturnih oπteÊenja na trupovima pojedinih razaraËa naoruæanih vo-enim projektilima klase Arleigh Burke. Mnogi od 5 1 razaraËa u ope-rativnoj sluæbi ameriËke mornarice izloæeni su veÊim radnim optereÊe-njima od projektnih vrijednosti te su takvi trupovi podloæni izvijanju zbog veÊih naprezanja. Udaranje pramca o valove, tzv. slamming, prouzroËio je deformaciju pramËane popreËne pregrade i njezinih ukre-pa te pojedinih ukre-palubnih sponja. Konstruktivni elementi trupa po-pravljaju se i pojaËavaju na razara-Ëima serije F light IIA, a nakon njih uslijedit Êe remont na prije izgrae-nim brodovima. Na jednom od

pos-ljednjih izgraenih raza-raËa, USS Gridley (DDG-1 0 (DDG-1 ), u rujnu 2 0 0 7 ., nakon opseænih ispitivanja u BAE Sy stems’ovom brodo-gradiliπtu u San Diegu, pojavile su se deformacije na ukrepama prostora iz-nad sonara, koje su nak-nadno izrezane i zamije-njene ojaËanjima. Naime, kako je ova pojava vrlo rasprostra-njena na razaraËima cijele klase, ameriËka mornarica je odredila 6 2 milijuna dolara za potrebe popravka strukturnih oπteÊenja.

RazaraËi oznake DDG 5 1 , 5 4 , 5 5 , 6 0 , 6 3 , 6 4 , 6 6 , 6 8 , 7 1 , 7 4 , 7 6 , 8 1 i 8 2 , pod utjecajem i optereÊenjem valova, doæivjeli su velika oπteÊenja same oplate trupa i njegova orebre-nja. Opseg nastalih oπteÊenja kreÊe se od lokalnih deformacija palubnih sponja preko okvirnih rebara i uz-duænjaka trupa, od minimalnih vri-jednosti do nekoliko centimetara trajne deformacije. TrenutaËno su tri razaraËa, USS Gridley , USS Bain-bridge (DDG-9 6 ) i USS Sherman (DDG-9 8 ), dovrπila postupak ojaËa-nja pramËanog dijela trupa.

Pretpostavlja se da je identiËan problem uoËen i kod 2 2 krstarice klase Ticonderoga. Navedeni zak-ljuËak je donesen nakon prezentaci-je ameriËke mornarice 2 0 0 6 . godine o stanju povrπinskih plovila, kada su prezentirana potrebna ojaËanja trupova i modifikacije stabiliteta ka-ko bi se ispravile sporne toËke na obje klase brodova. Neimenovani vojni ekspert izjavio je kako su de-formacije vrlo vjerojatno nastale zbog veÊeg broja brodskih radnih sati nego πto je predvieno projek-tom, Ëime je gotovo uklonio sumnju na potencijalnu projektantsku po-greπku.

Ukupno je planirana gradnja 6 2 razaraËa voenim projektilima klase Arleigh Burke, od kojih su posljed-nja dva primljena u operativnu sluæbu u 2 0 0 7 . godini: USS Gridley u veljaËi i USS Kid (DDG-1 0 0 ) u lipnju. U gradnju razaraËa ukljuËe-na su dva ameriËka brodogradiliπta Ingalls Shipbuilding i General Dy -namics’ Bath Iron W orks. OËekuje se da Êe posljednji razaraË u klasi, DDG-1 1 2 , biti isporuËen 2 0 1 1 . go-dine.

M. PTIΔ G RÆE LJ

1 8 _{21. oæujka 2008.}

S trukturna oπ teÊ enja raz araË a klase A rleigh B urke

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi C asio P ro Trek

Casio

1 9 GLAVNI razlog masivnoj

eskalaci-ji predvienih troπkova preinake te ujedno razlog kaπnjenju dostave modificiranog nosaËa zrakoplova klase Kiev, INS Vikramadity a (iz-vornog imena Admiral Gorπkov), in-dijskoj ratnoj mornarici jest, kako se nesluæbeno saznaje, gubitak svih nacrta povezanih s projektom. U skladu sa saznanjima neimenova-nih viπih duænosnika indijske mor-narice, ruskome brodogradiliπtu Sevmaπpredprijatije u Sverodvin-sku, u kojem se nosaË nalazi na mo-difikaciji, nisu nakon raspada Sov-jetskog Saveza nikada dostavljeni originalni nacrti iz ukrajinskog bro-dogradiliπta Nikolajev J ug (Brodo-gradiliπte No. 4 4 4 ), u kojem je brod izgraen. Nedostatak nacrta doveo je ruske inæenjere do iznimno veli-ke pogreπveli-ke u procjeni opsega i tro-πkova radova πto ih je zahtijevala indijska mornarica, a potrebnih za buduÊi operativni vijek, koji je predvien na 2 5 godina. Ruski pro-jektni ured u St. Peterburgu trenu-taËno pokuπava rekonstruirati po-trebne nacrte, no takav naËin rada uzet Êe previπe vremena.

Navedeni nosaË zra-koplova Ëetvrti je brod iz projekta 1 1 4 3 i izvor-no nazvan Baku. Kobi-lica mu je poloæena 1 9 7 8 ., porinut je 1 9 8 2 ., a u operativnu sluæbu sovjetske mornarice uπao je pet godina pos-lije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, no-saË je preimenovan u Admiral Gorπkov, te je

1 9 9 4 . nakon eksplozije kotlovnice proveo godinu dana na popravku. Iako je nakratko vraÊen u sluæbu, sluæbeno je iskljuËen iz operativnog sastava 1 9 9 6 . i prodan indijskoj mornarici u sijeËnju 2 0 0 4 . za otpri-like 9 7 4 milijuna dolara, na koliko je procijenjena preinaka. Indijska mornarica je potroπila dodatnih 5 2 5 milijuna dolara za nabavu 1 6 MiG-2 9 K zrakoplova, ukljuËujuÊi Ëetiri zrakoplova za obuku.

Zbog iznimno loπe procjene ruskih inæenjera na projektu preinake no-saËa zrakoplova, glavni direktor brodogradiliπta Sevmaπpredprijatije smijenjen je s duænosti, a rok za

dostavu broda, predvien u razdob-lju 2 0 1 1 .-2 0 1 2 ., pomaknut je za ba-rem tri godine. Zbog nastale situa-cije, Rusija je zatraæila dodatnih 1 ,2 milijarde dolara kako bi zavrπila preinaku nosaËa, πto je indijska mornarica odluËno odbila zbog pot-pisanog i isplaÊenog fiksiranog ugovora.

Nakon epizode Gruπkov, Indija je odluËila reducirati svoju ovisnost o ruskoj vojnoj opremi, koja trenutaË-no iztrenutaË-nosi oko 7 9 % svih akvizicija, i orijentirati se prema zemljama po-put Izraela i Sjedinjenih AmeriËkih Dræava.

M. PTIΔ G RÆE LJ

NORVE©KA tvrtka Kongsberg

De-fence & Aerospace i ameriËki L ock-heed Martin, uz australsku financij-sku potporu, pripremaju za ovu go-dinu poËetak razvoja novog navoe-nog naoruæanja, koje bi bilo dio ar-senala na novom viπenamjenskom borbenom avionu F -3 5 L ightning II. RijeË je o krstareÊem projektilu J SM (J oint Strike Missile), koji se temelji na konceptu protubrodskog NSM (Naval Strike Missile) projektila

no-ve generacije, πto ga je razvio Kongsberg Defence & Aerospace i Ëija je inicijalna proizvodnja zapoËe-la tijekom proπle godine.

Na J SM Kongsberg i L ockheed Martin gledaju kao na temeljni pro-tubrodski projektil, koji bi se mogao rabiti i za napade na odreene ze-maljske ciljeve. Planira se da Êe se nositi u unutraπnjosti aviona, gdje bi mogla biti smjeπtena dva J SM pro-jektila. Poradi prilagodbe ugradnje na avion, J SM bi u odnosu na NSM imao odreene strukturalne preina-ke, u smislu produljenja tijela pro-jektila i njegova manjeg popreËnog presjeka, te dodatne preinake izvla-Ëivih krilaca. J SM bi trebao nositi viπe goriva, πto bi mu trebalo omo-guÊiti domet od 1 6 0 nautiËkih milja,

a to je osjetno viπe u odnosu na do-met NSM od 1 0 0 nautiËkih milja. Sustav navoenja bi se zasnivao na hibridnom sustavu na NSM-u (GPS/INS), uz vjerojatni dodatak la-serskog sustava navoenja. Sustav pretraæivanja i ciljanja temeljio bi se na infracrvenom traæilu u glavi pro-jektila, a sama bojna glava (eksplo-zivno fragmentacijska) trebala bi biti teπka kao i na NSM-u, 1 2 0 kg.

Razvoj J SM-a trebao bi biti okon-Ëan do 2 0 1 2 ., kada bi trebala poËeti prva letna testiranja projektila. Uz ugradnju na F -3 5 L ightning II, Kongsberg planira ponuditi J SM kao dio arsenala za borbene avione E urofighter Ty phoon II i J AS 3 9 Gripen.

I. SK E NDE ROVIΔ

21. oæujka 2008.

N ovi vo eni projektil JS M

O tkriven raz log kaπ njenju ind ijskog nosaË a z rakoplova

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 03/18/08 13:22 Page 19

VOJ S KE S VIJ ET A

21. oæujka 2008. 20

©

panjolska legija osnovana je2 8 . sijeËnja 1 9 2 0 . godine na temelju dekreta πpanjolskog kralja Alfonsa X III. Povijesni doku-menti ponekad moæda unose i malu zbrku kada su u pitanju datumi o njezinom osnivanju. No, sa sigur-noπÊu se moæe ustvrditi da je 2 8 . rujna 1 9 2 0 . u redove L egije unova-Ëeno prvih 4 0 0 katalonskih drago-voljaca. U osnivaËkim dokumenti-ma L egije, koje je potpisao tadaπnji ministar rata J ose Villalba (kako se u ta vremena nazivala duænost mi-nistra obrane), ostalo je zapisano da Êe to biti dragovoljaËka postrojba, Ëije Êe popunjavanje, pravila sluæbe i naËin uporabe biti u iskljuËivoj ovlasti ministra rata. Za razliku od francuske L egije stranaca,

zamiπlje-no je da se πpanjolska L egija popu-njava ponajprije © panjolcima i oso-bama koje imaju πpanjolsko podri-jetlo, a tek potom i strancima koji æele pristupiti u L egiju. F ormirana je kao profesionalna postrojba za uporabu u πpanjolskim prekomor-skim posjedima, gdje je trebala za-mijeniti regularne πpanjolske vojne postrojbe. Treba odmah razjasniti odreenu zbrku povezanu s njezi-nim nazivom, koja vlada i danas, nastala na temelju prijevoda πpa-njolskog naziva na engleski jezik. “L a L egion E x tranera” u jednostav-nom engleskom prijevodu zaista oz-naËava L egiju stranaca. No, rijeË “ex tranero” ima barem trostruko znaËenje u πpanjolskom jeziku: stranac, inozemstvo i daleko (u

da-ljini, u inozemstvu). U ovom sluËaju trebao se uporabiti ovaj posljednji termin, koji bi precizno oznaËavao da je rijeË o L egiji za uporabu u inozemstvu.

S povijesnog glediπta u © panjolskoj su postojale i ratovale “stranaËke le-gije” Ëak devedesetak godina prije ove, osnovane 1 9 2 0 . godine. Naime, 2 8 . lipnja 1 8 3 5 . godine F rancuska je odluËila pomoÊi πpanjolskoj vladi i kraljici Izabeli svim sredstvima tije-kom I. karlistiËkog rata. VojniËka po-moÊ ukljuËivala je slanje ekspedicij-skog korpusa L egije stranaca od 4 0 0 0 vojnika, koji su se 1 7 . kolovoza 1 8 3 5 . iskrcali u Tarragoni.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

© pa njolsk a leg ija

“Za Krista, kralja i domovinu” - tako glasi mobilizacijsko geslo pod kojim je nastala ©panjolska legija. Izvorno

os-novana kao Tercio de Extranjeros odnosno StranaËka regimenta, trebala je biti πpanjolski ekvivalent francuskoj

Legiji stranaca.

Igor SPIC IJ ARIΔ

21. oæujka 2008.

S

pecifiËnost offset regu-lative Ujedinjenih

Arap-skih E mirata jest u tome πto podræavaju samo primje-nu neizravnog ili takozvanog civilnog offseta, dok, za razli-ku od veÊine drugih zemalja, izravni offset uopÊe nije predvien.

Ujedinjeni Arapski E mirati po mnogoËemu su specifiËna zemlja, kako po ustrojstvu i politiËkom ureenju, tako i po zemljopisnom smjeπtaju i prirodnim bogatstvima naf-tom i plinom. Izmeu osta-log, poznati su i po najveÊoj izloæbi naoruæanja i vojne opreme u regiji (IDE X ), koja se odræava svake druge godi-ne. Na posljednjoj IDE X 2 0 0 7 izlagali su i predstavni-ci naπe zemlje. Sve te spepredstavni-ci- speci-fiËnosti na odreeni su naËin ostavile traga na organizaci-ju njihova sustava obrane kao i naËina opremanja nji-hovih oruæanih snaga i poli-cije.

UAE su od 1 9 7 1 . godine ureeni kao federacija sas-tavljena od sedam emirata, meu kojima su najpoznatiji Abu Dhabi i Dubai. Glavni grad je Abu Dhabi, smjeπten

u istoimenom emiratu, a Du-bai je jedno od svjetski poz-natih trgovinskih srediπta. Iako preteæitim dijelom zem-lje dominira pustinja, zbog bogatih nalaziπta nafte i pli-na te drugih gospodarskih pogodnosti, UAE su zemlja s nacionalnim dohotkom koji se pribliæava iznosu od 5 0 .0 0 0 USD po stanovniku. Zbog posloviËno dobrog od-nosa prema trgovini i vrlo velikim prihodima od nafte i plina, UAE se razvijaju u vrlo modernu zemlju, prepoznat-ljivu u poslovnim krugovima diljem svijeta. Svjesni situa-cije u regiji i odnosa svijeta prema njima, predstavnici najviπe dræavne vlasti sve su viπe usmjereni na πto bolju organizaciju sustava obrane kako bi zaπtitili nacionalne interese. U posljednje vrije-me su poveÊani trendovi ula-ganja u opremu vojske. UAE , s godiπnjim prihodom blizu 2 0 0 milijardi USD zemlja su koja moæe priuπtiti vrlo mo-dernu opremu za svoje oru-æane snage i policiju.

VOJ S KE S VIJ ET A

21

U dosadaπnjim opisima offset regulativa pojedinih zemalja, uglavnom se pisalo o europskim zemljama bez

ob-zira na to jesu li Ëlanice N ATO -a ili EU -a. O pis offset regulative U jedinjenih Arapskih Emirata (U AE) izabran je

zato πto je rijeË o zemlji Ëije opremanje vojske i policije nije ograniËeno financijama, a ipak ima vrlo razra enu

offset regulativu, kojom se otvaraju nove poslovne moguÊnosti vlastitom gospodarstvu

O ffset u U jed injenim A rapskim Emiratima

J os ip MARTIN» E VIΔ MIK IΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr