37 Decembar 2004.
S
tvarni process pomirenja u BiH po~inje nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma na razli~itim nivoima i s razli~itim ciljnim grupama. Nakon potpisivanja sporazuma Bosna i Hercegovina je formirana kao komplicirana dr`ava koja ima dva Entiteta: Federaciju BiH, Republiku Srpsku i kasnije formiran distrikt Br~ko. Gra|ani imaju vlast u Entitetima, Distriktu i na nivou dr`ave BiH. U Federaciji BiH postoji i deset kantona koji imaju neke elemente dr`avotvornosti.Nakon rata u BiH gradovi su izmjenili demograf-sku sliku, izmjenjena je etni~ka i socijalna struktura. Dio urbane populacije je napustio svoje domicilne gradove. Dio stanovnika je ostao u prvobitnom mjestu stanovanja a dio je oti{ao van zemlje ili u druge gradove BIH kao interno raseljena lica. Sela su ostala bez stanovnika naro~ito u zoni neposred-nih ratneposred-nih dejstava. Stanovnici sela su raseljeni: unutar BiH naj~e{}e u gradove, u susjedne dr`ave biv{e Jugoslavije ili u tre}e zemlje. Rat je ostavio patnju, talog mr`nje i nepovjerenja izme|u strana koje su bile u neposrednim ratnim sukobima ali i nepovjerenje izme|u gra|ana koji su dolazili no{eni ratnim vihorima u mjesta gdje nikad prije toga nisu `ivjeli. Ljudi su ostali bez domova, bez sinova, k}eri, roditelja, supru`nika, bliskih srodnika ili naprosto pri-jatelja koje su volili i sa kojima su `ivjeli.
@ene su zajedno sa djecom bile, uobi~ajeno re~eno, civilne `rtve rata. Poseban aspekt `enskog stradanja je poni`avanje `ena, seksualno napastvovanje i ekonomsko iscrpljivanje tokom rat-nih dejstava. Poreme}en tradicionalni odnos u porodici dodatno je traumatizirao patrijarhalno odgojenu `enu specijalno u ruralnim podru~jima, daju}i joj nove uloge osobe koja odlu~uje a na koju ona nije nau~ila. Rat je ostavio frustrirane i tizirane demobilisane vojnike, invalide, trauma-tizirane `ene i djecu bez jednog ili oba roditelja.
U tako kompliciranoj situaciji, i proces pomiren-ja je kompliciran i morale smo raditi sa razli~itim pristupima zavisno da li radimo u ruralnim ili urban-im podru~jurban-ima. Pristup je morao biti razli~it kad smo radile samo sa `enama, sa spolno mje{ovitim gru-pama, kad smo radili sa domicilnim stanovni{tvom, sa izbjeglicama ili raseljenim licima. Morale smo birati metodologiju i pristupe u radu sa jednona-cionalnim i razli~itim etni~kim grupama.
Na{e Udru`enje ima najvi{e iskustva u radu sa `enama. @ene kao marginalizirana dru{tvena grupa su za nas bile naj~e{}a ciljna grupa.One nisu kreirale ratnu politiku, bile su bez ikakvog utjecaja u dono{enju mirovnih procesa i vrlo ~esto su zanemarivane i u pro-cesu pomirenja. Svoje djelovanje u propro-cesu pomirenja u zajednici smo radile i radimo u ruralnim i urbanim sredinama primjenjuju}i razli~ite metode rada. Grad izmjenjene socijalne i etni~ke strukture je sa~uvao ele-mente multnietn~nosti za razliku od sela. Sela su prije rata, a i nakon djelomi~no ostvarenog procesa povrat-ka, bila uglavnom, osim u iznimnim slu~ajevima, monoetni~na. Na{e aktivnosti su bile namjenjene svim nacionalnim i socijalnim grupama.
U urbanim sredinama `ive domicilne gra|anke razli~itih nacionalnosti koje nisu mjenjale mjesto boravka i povratnice, raseljene `ene iz ruralnih i urbanih dijelova BiH te izbjeglice iz zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije. @ene imaju razli~ita iskustva iz rata i ve}ina od njih je izgubila po nekog bli`eg srodnika, mu`a, brata, sina. U ruralnom podru~ju smo neposredno poslije rata radile na rubn-im podru~jrubn-ima Entiteta gdje su zbog `estokih sukoba stradanja stanovni{tva bila najve}a, a svi stanovnici su povratnici. Sad radimo i u ruralnim podru~jima gdje nisu bila neposredna ratna dejstva.
Koristile smo razne metode u svom radu: 1. rad u malim grupama,
2. rad na javnim tribinama i okruglim stolovima, 3. podizanje javne svijesti kroz elektronske i
pisane medije,
4. proces javnog zalaganja za marginalizirane grupe. * Udru`ene `ene - Banjaluka, E-mail: natasap@inecco.net,
nada_golubovic@yahoo.cz.nz
POJEDINA^NI PROJEKTI U VEZI ISTINE I
POMIRENJA U BIV[OJ JUGOSLAVIJI I SVETU
NADA GOLUBOVI]*
NADA GOLUBOVI]
Iskustva u procesu pomirenja - Period 1996-2004. godina
38 Decembar 2004.
Rade}i sa `enama shvatile smo da su se traume iz pro{losti vratile. Ve}ina `ena sa kojim smo radile bila je svjesna svoje patnje i ~injenice da se “treba ~uvati onih drugih”. Takav stav doprinosi prijenosu transgeneracijske traume koja Bosnu i Hercegovinu mo`e ponovo dovesti u situaciju da jedan narod koji je vjekovima `ivio sa drugim ratuje protiv susjeda sa kojim dijeli istu sudbinu. Zajedni~ko svim tim `enama je da su nezaposlene i marginalizirane. Svojim aktivnostima podi`emo javnu svijest o problemima `ena i zala`emo se da te probleme rije{imo. To je na~in kojim poku{avamo da uka`emo na zajedni~ku sudbinu i probleme koje treba rje{avati kako bi smanjili tenzije i radili na sagledavanju patnji koje su nam zajedni~ke.
Aktivno smo u~estvovale i organizirale niz aktivnosti u vezi rezolucije i transformacije konflik-ta. Radimo na razbijanju predrasuda koje dovode do konfliktnih situacija. Smatramo da smo doprini-jele smanjenju mogu}nosti transgeneracijskog prenosa trauma. Kroz ovakav na~in rada, prilago|en svakoj grupi posebno, do{le smo do zaklju~aka da je Bosna i Hercegovina patrijarhalna zemlja. U zemlji vladaju mu{karci a `ene kreiraju politiku u svojim ku}ama. Traumatizirane ratom, optere}ene pro{lo{}u, `ene prenose traume iz jedne generacije u drugu.
U malim grupama radili smo na smanjenju trau-ma iz ovog rata i prepoznavanju trautrau-ma i patnji kod drugih. Radile smo na uva`avanju razli~itosti i pre-poznavanju sli~nosti. Zajedni~ke probleme, koje su identificarale u~esnice malih grupa, smo iznosile na javnim tribinama, podizale javnu svijest o njima i zalagale se da se problemi rije{e.
U svom radu smo radile na klju~nim problemi-ma koji su nastali kao posljedica ratnih iskustava, a koje su istakle `ene. Sagledavanjem problema koji
su zajedni~ki `enama iz razli~itih socijalnih i etni~kih grupa kroz mogu}nost njihovog rje{enja radimo na transformaciji konflikta. Smatramo da je na taj na~in na{ rad pomogao u rje{avanju konflika-ta u Bosni i Hercegovini.
Za stvarno odr`ivi mir dr`ava se mora vi{e anga`irati. Patnje koje su se desile slu`e i danas kao dio predizborne kampanje i samim tim nije daleko od istine tvrdnja da vladaju}e strukture u na{oj dr`avi podr`avaju krhki mir da bi i dalje mogle manipulirati ljudima.
