2
LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PRIMOŠTEN BROJ 13., 2007. / 2008. ŠKOLSKA GODINA
Na naslovnici: ”More” različiti materijali,
instalacija učenika nižih razreda pod vodstvom učiteljica Jadranke Bašić, Loredane Huljev, Silvije Jadrijević,
Anastazije Šušić i Anite Vidović
Vinjete (ribice) otiskom prsta izradili učenici nižih razreda UREDNIŠTVO:
Novinarska skupina Marina Gašperov, 5.
Tea Lugović, 5. Matea Makelja, 7.b Jelena Petrina, 7.a Tina Petrina, 6.b Žana Skorić, 7.a voditeljica: Gordana Kovačević
Unos teksta: Informatička skupina, voditelj: Mario Živković suvoditelj: Boško Šetka
Grafička i računalna oprema, tisak i uvez lista: Likovna radionica Učeničke zadruge “Maslina”
Ivan Jadrijević, VII. razred, Ivan Huljev, Melani Huljev, Marin Gracin, Antonio Nižić, Andrea Perkov VIII. razred
voditelj: Velibor Janković Fotografije:
Ivan Jadrijević, VII. razred, Tina Blažev, Tina Makelja VIII. razred, arhiva lista
Kao svih dvanaest brojeva “Masline” do sada, tako i ovaj trinaesti, pripremamo i tiskamo sami. Davno smo odlučili da naš školski list mora to biti doslovno u svemu. Tako mi ne želimo koristiti nikakve usluge grafičkih studija i tiskara, pa vas molimo da to uzmete u obzir. Vjerujemo da je ovakav naš stav ispravan, i po nama bi samo takvi listovi trebali ući u izbor za moguću nagradu.
Ovaj broj “Masline” pripremali smo na računalu s Intel Core 2 Duo E6750 procesorom, 4 GB RAM-a, 640 Gb diskovnog prostora, NVIDIA Ge-Force 8600 GTS grafičkom karticom i Windows Vista operativnim sustavom. Za unos teksta koristili smo Word 2003 i 2007, za obradu fotografija i likovnih ra-dova Adobe PhotoShop CS3, a za grafičku obradu lista Adobe InDesign CS3. Skenirali smo na HP scan jet 3970 skeneru, printali i umnažali na Samsung CLP 550 i HP kolor laserskim printerima.
Pred vama je najnoviji broj Masline. Kao i uvijek izabrali smo i napisali puno zanimljivih, poučnih i zabavnih tekstova među kojima ćete možda pronaći i svoj.
Trudili smo se biti vam što zanimljiviji i bar na ovaj način htjeli bismo uljepšati vaše i naše (ponekad teške) školske dane.
U ovom broju izdvojili smo zanimljive događaje koji su se u našoj školi zbivali tijekom ove školske godine.
Pisali smo pjesme, sastavke, zanimljivosti i izrađivali križaljke.
Nadamo se da će svatko pronaći nešto zanimljivo.
Svima želimo odličan uspjeh na kraju školske godine i dugo, dugo, dugo tople ljeto!
Vaše uredništvo
dragi naši
ČITATELJI
onima koji ocjenjuju
UČENIČKE LISTOVE
Nora Čobanov, VI. b: list iz grafičke mape “Prozori”, akvarelirani linorez Ruzario Čobanov, VI. b: list iz grafičke mape “Prozori”, akvarelirani linorez
1858. - 2008.
150 GODINA
3
18. - 20. lipnja 2008.RADIONICA: ČETRDESETOGODIŠNJI KALENDAR
RADIONICA: IZRADA KRUNICE
RADIONICA: “MORE”
SPORTSKA NATJECANJA NIŽIH RAZREDA
POTEZANJE KONOPA: UČENICI POTEŽU UČITELJE
KAKVO EU PRVENSTVO: REPREZENTACIJA UČENIKA
PROTIV REPREZENTACIJE UČITELJA MED NA KRAJU: NAGRADE NAJBOLJIMA! ČESTITAMO!IMA JOŠ, ALI NIJE STALO... KVIZ ZNANJA
ŠKOLSKI ZBOR DOBIO JE UČITELJSKO POJAČANJE
1858. - 2008.
150 GODINA
4
susret s pjesnikom
JOSIP JADRIJEVIĆ
Tina Petrina, 6.b
Svake godine od 15. listopada do 15. studenog obilježava se Mjesec hrvatske knjige.
Mladi pjesnik, bivši učenik škole, Josip Jadrijević 22. listopada 2007. tijekom 6. sata predstavio je svoju prvu zbirku pjesama „Suza od soli“ te na najljepši način obilježio te dane.
Ravnatelj Nedjeljko Marinov predstavio je i pozdravio mladoga pjesnika, a Matea Makelja, učenica 7. razreda, pročitala je kratku biografiju.
Josip Jadrijević je pročitao neke svoje izrazito lijepe pjesme zbog kojih je zaslužio veliki pljesak.
susret s književnicom
MILENA MANDIĆ
Jelena Petrina, 7.a
U ponedjeljak 12. studenog 2007. u OŠ. Primošten došla je književnica Milena Mandić. Književnica je predstavila svoju prvu knjigu Pokajnik. Knjiga govori o nasilju nad djecom i kajanju. Spisateljica ima 37 godina, ima dvoje djece i živi u Kaštel Starom. Kći Tea je s njom predstavila knjigu jer je ona najzaslužnija za nastanak knjige. „Sve sam imala u glavi, samo sam to trebala staviti na papir“, rekla je Milena Mandić. Roman je pisala u jednom dahu, pisala ga je vrlo kratko, tek mjesec dana, a sad upravo dovršava svoj drugi roman koji govori o prijateljstvu.
Svi učenici su se jako zabavili i mnogo toga naučili.
susret s pjesnikom
SLAVKO BABAČIĆ
Mislav Matijević, 7.b
U ponedjeljak, 11.veljače 2008. naš razred je posjetio zavičajni pjesnik Slavko Babačić. Jako su me se dojmile njegove pjesme koje su sjajne, maštovite, ćudoredne i elegantne. One su smiješne, radosne, inspirativne, najbolje, jake i emotivne.
Slavko Babačić je relativno nepoznat pjesnik što je vrlo nepravedno.
Cijeli razred se veseli ponovnom susretu s dragim nam pjesnikom.
slavko
BABAČIĆ
Marin Čobanov, 7.b Naš pjesnik Slavko čovik je pravi,nije k’o profesor koji nas davi. Pjesnik Slavko nikad ne laže, nego nam dojmljive pjesme kaže.
Naš pjesnik smijat se voli, svakoga dana Boga moli.
1858. - 2008.
150 GODINA
5
poj riči
MATERINSKE
Matea Makelja, 7. b2. LIKOVNO-LITERARNI NATJEČAJ
OŠ Primošten domaćin je 2. likovno-literarnog natječaja ˝Poj riči materinske˝, koji se održao dana 14. ožujka 2008. Na drugi po redu Literarno–likovni natječaj “Poj riči materinske” odazvao se velik broj učenika i njihovih mentora.
Na natječaj je pristiglo preko 100 radova. Sudjelovalo je 40 škola iz Republike Hrvatske i 1 škola iz Bosne i Hercegovine (Usora). Sudjelovala su 103 učenika i 55 mentora. Pokrovitelji ove manifestacije su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Šibensko-kninska županija i Općina Primošten.
Nakon malog programa došlo je vrijeme za nagrade i pohvale.
Pohvalnice su dobili sljedeći učenici: Helena Vičević (Dražice), Samanta Peruško i Luka Faragona (Krnica), Maja Pavić (Đurmanec), Aleks Panijan (Čabar), Stefani Križanec (Žminj), Monika Krištić (Tešanjka, BiH), Paula Peruć i Matej Blažević (Opatija) i Marija Brbora (Rijeka).
Nagrade su dobili Marin Bolić (Dražice), Lea Raponja (Krnica), Luka Kumiša (Zaprešić), Valentina Bukovica (Lovran) i Lucija Prusac (Zagreb).
Program je nastavljen folklornim točkama gostiju iz Cernika i Žminja te podjelom pohvala i nagrada za likovnjake.
Pohvalnice i nagrade uručila je viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje profesorica Blaga Petreski. Pohvalnice su dobili Ivan Gobov i Antonio Nižić (Primošten), Anita Štivičić (Nova Gradiška), Dorotea Kurtov (Pakoštane) i Karmela Nina Barač (Čavle), a nagrade Ivan Huljev i Marin Gracin (Primošten).
Program je završio plesom mažoretkinja OŠ Primošten.
Kao i prošle godine i ove je predstavljen Zbornik radova 2. likovno-literarnog natječaja ˝Poj riči materinske˝ u kojem su objavljeni literarni i likovni radovi.
Marin Bolić
METUJ
Lagan ko’ pero, Žut ko’ Sunce, Na moju ruku, Spustil se j’ metuj. Milo me j’ pogledal, Z krilcem dotaknul, Glavicu svoju nagnul. Ruku sam pomaknul, Metujića odmaknul.
Lea Raponja
PRETELJICE
skupa zgojene u isten kortu pupe
zibale češljale i delale njin kike tekle i škičale suze ronile u kantunu ud stare šterne resle kako dva cvita
u gromači propupale procvitale zanjušile zacrlenile i sve dobro ud nikad zabile kad se stanemo glave ubrnemo i prez besid ustanemo Luka Kumiša
OREH
Imam jen oreh vu dvorišču
Več je star pa ga grane i orehi zreli k zemlji stišću. Na nem su navek ptiči i druge živine Kaj nam z njega hičeju orehe fine. Oreh je velik i čuva nam hižu,
A mački po njem radi gmižu.
Za niš na svetu ne bi ga menjal. Na ksj bi se ja onda penjal? Moj deda je taj oreh posadil
I celi se život orehima sladil.
A ja nigdar taj oreh nem posekel Jer kaj bi mi pokojni deda rekel?
Lucija Prusac
JA SAM ŠAPAT
Šapat, tihi govor... glas koji nitko ne čuje. U prostoriji punoj ljudi, ja sam šapat, onaj koji šumi.
U gustom žamoru nitko me ne čuje. Tiha sam. Ja sam šapat razigranog djetinjstva.
1858. - 2008.
150 GODINA
OŠ PRIMOŠTEN
6
Valentina Bukovica
RIJEČ
Ne, ja nisam ptica što nebom luta, i što krikom te zove da iziđeš iz svog skrovitog kuta.
Nisam ni stablo koje uvijek s istoga mjesta treperi, i koje nas mirisom svojim
često uznemiri. A nisam niti val što sa stijenama se svađa,
ni stijena na koju razbija se lađa.
Ja sam ona, koja svemu oko tebe, brujeći, zvoneći i šumeći
smisao i ljepotu daje. I čekam te strpljivo
u ovoj knjizi. Čekam da me doživiš, i da sa mnom živiš.
PREDGOVOR ZBORNIKU RADOVA
2. literarno-likovnog natječaja
“Poj riči materinske”
Drugi literarno-likovni natječaj „Poj riči materinske“ proveden je kao dio programa kojim učenici i zaposlenici OŠ Primošten obilježavaju 150 godina školstva u Primoštenu. Pokrovitelj cjelokupnog programa je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. U vremenu između prvog i drugog natječaja uspješno smo završili program za stjecanje statusa Međunarodne eko škole; bili smo domaćini Državnog natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola iz fizike; održan je 2. dječji festival „Primoštenski skosović“, te projektom „Katastar gusterni Općine Primošten“ dobili 1. nagradu u kategoriji uštede vode.
Ovogodišnji natječaj je privukao pozornost i interes brojnih učenika koji su pod vodstvom svojih mentora izradili vrijedne literarne i likovne radove.
Završni program se održava u Danima hrvatskog jezika. Sretni smo što već ove godine u našem programu sudjeluju učenici škola koje imaju svoje programe s bogatom tradicijom.
- Mali pjesnici Slavonije i Baranje, OŠ Matije Gupca, Cernik
- Hrvatska kulturna baština, OŠ kneza Branimira, Muć
- Čakavski sabor OŠ V. Gortana, Žminj - OŠ Kulina bana, Tešanjka, BiH
Hvala svima koji su svojim sudjelovanjem u Literarno-likovnom natječaju naše škole kao autori, mentori, donatori, sponzori uveličali program vrijedne obljetnice primoštenskoga školstva.
Nakon ovog programa slijedi 3. dječji festival „Primoštenski skosović“ te državna natjecanja iz matematike, informatike i kemije.
Na jesen planiramo objaviti prigodnu monografiju. Posla ima za sve pa su pomoć i ideje svih koji to žele poželjne i dobrodošle.
Za kraj bismo poručili svima da bez straha i ustručavanja sudjeluju na 3. natjecanju 2009. godine, jer najveća nagrada koju možemo ostvariti jest druženje s prijateljima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Organizacijsko povjerenstvo
GOSTI IZ OŠ M. GUPCA, CERNIK
VIOLINISTICA IZ MUĆA, OŠ KNEZA BRANIMIRA
PJESNIKINJE IZ TEŠANJKE, BiH, OŠ KULINA BANA ŽMINJSKE SOPILE, OŠ V. GORTANA
1858. - 2008.
150 GODINA
7
natjecanje iz
MATEMATIKE
Matea Makelja. 7.bDRŽAVNO
Zamislite 300 “najproračunatijih” učenika u državi na jednom mjestu!
Osnovna škola Primošten je bila domaćin Državnog natjecanja iz matematike koje se održalo od 6.travnja do 8.travnja 2008. godine. Na natjecanju su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola.
Mnoge značajne osobe su bile na otvaranju natjecanja. Bila je nazočna pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu i šport gđa Dijana Ercegović koja se obratila prisutnima s par riječi koje su natjecatelji prihvatili kao dobar prijateljski savjet. Nakon naše pročelnice na binu je došao ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje gosp. Vinko Filipović, pa predsjednik Državnog povjerenstva Neven Elezović.
Nakon pozdravnih riječi i ohrabrenja natjecateljima priređena je mala priredba na kojoj su sudjelovali zboraši, dramska skupina učenika 1., 3. i 4. razreda te ritmička i recitatorska sekcija OŠ Primošten. Na samom kraju je gosp. Vladimir Volenac otvorio natjecanje.
Natjecanje se odžravalo u prostorima škole, pa jedan dan nismo imali nastave, a ostale dane smo išli u školu kad natjecanja nije bilo. Naša škola je organizirala izlet u Trogir za sve natjecatelje i njihove mentore. Kako smo čuli od natjecatelja i mentora, ovo je bilo jedno od najuspješnije organiziranih natjecanja do sada. Posebno im se svidio bilten koji su izradili članovi Likovne radionice UZ “Maslina”
NAJBOLJI MATEMATIČARI
U DRŽAVI
OSNOVNE ŠKOLE 7. RAZRED
1. Lucija Ivković, OŠ B. Kašića, Zadar 2. Nika Prugovečki, OŠ I. Gundulića, Zagreb 3. Roko Žaja, OŠ S. Radića, Metković 8. RAZRED
1. Matija Bucić, OŠ Remete, Zagreb Matija Milišić, OŠ Retkovec, Zagreb Luka Filipović, OŠ Remete, Zagreb Filip Reškov, OŠ P. Krešimira IV., Šibenik
SREDNJE ŠKOLE - A KATEGORIJA 1. RAZRED
1. Ivica Kičić, V. gimnazija, Zagreb 2. Grgur Valentić, V. gimnazija, Zagreb 3. Andrijana Brkić, V. gimnazija, Zagreb 2. RAZRED
1. Adrian Satja Kurdija, V. gimnazija, Zagreb 2. Ivo Božić, XV. gimnazija, Zagreb
3. Ante Malenica, V. gimnazija, Zagreb 3. RAZRED
1. Nina Kamčev, XV. gimnazija, Zagreb 2. Ana Kontrec, V. gimnazija, Zagreb 3. Irma Telarović, XV. gimnazija, Zagreb 4. RAZRED
1. Igor Boban, III. gimnazija, Split 2. Ivan Krijan, I. gimnazija, Varaždin 3. Melkior Ornik, XV. gimnazija, Zagreb SREDNJE ŠKOLE - B KATEGORIJA 1. RAZRED
1. Zrinka Murat, VII. gimnazija, Zagreb 2. Željka Zjalić, Gimnazija A. Vrančića, Šibenik 3. Nikola Konjušak, Gaudeamus, Osijek
2. RAZRED
1. Dorija Humski, SŠ Jastrebarsko, Jastrebarsko 2. Ivana Marinović, SŠ Blato, Blato
3. Luka Maričić, I. gimnazija, Zagreb 3. RAZRED
1. Ivan Biondić, SŠ M. Marulića, Slatina
2. Hermina Petric Maretić, Klasična gimnazija, Zagreb 3. Ivana Balažević, SŠ Dr. A. Barca, Crikvenica Denis Husadžić, Gimnazija, Nova Gradiška 4. RAZRED
1. Ante Dagelić, Elektrotehnička škola, Split 2. Vlatka Kos-Grabar, Srednja škola, Zlatar
3. Miroslav Braun, Tehnička škola R. Boškovića, Zagreb Marko Pilipović, Klasična gimnazija, Slavonski Brod Tomislav Pozaić, Srednja škola, Zlatar
1858. - 2008.
150 GODINA
8
Državno natjecanje iz informatike - 17. dani mladih informatičara Hrvatske održano je od 15. do 18. travnja 2008. Najpametniji informatičari iz cijele Lijepe Naše došli su Primošten kako bi osvojili titulu najboljeg informatičara. Naša mala škola ima stvarno veliku čast biti domaćin ovako velikih i značajnih događaja, kao što su ova natjecanja. Mi kao domaćini pripremili smo im mali program kao znak dobrodošlice. Izmjenjivali su se govornici: gosp. Nedjeljko Marinov, ravnatelj škole s par korisnih savjeta zaželio im je sreću u natjecanju, kao i gosp. Stipe Petrina, načelnik Općine Primošten, te gđa Dijana Ercegović, pročelnica Upravnog odjela za školstvo.
Naš školski zbor izveo je pjesmu „Moje računalo“, a prvašići su pripremili scensku igru „Zaljubljeni leptirić“. Katarina Soža, učenica 4. razreda, izrecitirala je pjesmu Ti si veza između Boga i cvijeta.
Školski zbor je ponovno nastupio s pjesmom Lipa li si pismo dalmatinska. Pjesmu je napisao naš bivši učenik Josip Jadrijević. Članovi ritmičke sekcije izveli su ples uz pjesmu „Kauboj, to sam ja“. Četvrtaši su letjeli Na krilima sreće, Darija i Josipa (6. razred) su se predstavile poezijom zavičajnog pjesnika Slavka Babačića, a na kraju je Ivan Perković izveo na trubi marš iz uvertire opere „Wilhelm Tell“.
Predsjednik Hrvatskog saveza informatičara gosp. Alen Špigl, i gđa Antica Lovrić, predsjednica Državnog povjerenstva su se obratili mladim informatičarima.
Velika čast je pripala Ivanu Jadrijeviću, učeniku 7.a r. OŠ Primošten, koji je otvorio natjecanje, a uveliko je pomogao pri izradi biltena za sva natjecanja.
Natjecanje je trajalo tri dana, odvijalo se u prostorima hotela “Zore” i u našoj školi. Donosimo i rezultate natjecanja po kategorijama. Izdvojili smo prva tri natjecatelja po svakoj kategoriji, te sve nagrađene i pohvaljene radove.
Zadnji dan natjecanja naša škola je organizirala izlet za sve natjecatelje i njihove mentore po primoštenskom zaleđu.
natjecanje iz
INFORMATIKE
Matea Makelja. 7.bDRŽAVNO
NAJBOLJI INORMATIČARI
OSNOVNE ŠKOLE LOGO
5. RAZRED
1. Mihael Liskij, OŠ P. Preradovića, Zagreb 2. Mario Pejinović, OŠ Cvjetno naselje, Zagreb 3. Borna Runac, OŠ M. Gupca, Zagreb 6. RAZRED
1. Juraj Bišćan, OŠ M. Gupca, Zagreb Mihael Peklar, OŠ G. Krkleca, Zagreb 2. Matej Gradiček, I. OŠ, Vrbovec 3. Frano Mihaljević, VI. OŠ, Varaždin Alen Orčić, OŠ O. Ivekovića, Zagreb 7. RAZRED
1. Glorija Volarević, OŠ M. Gupca, Zagreb 2. Ena Oster OŠ J. Račića, Zagreb 3. Vjekoslav Artić, OŠ O. Ivekovića, Zagreb 8. RAZRED
1. Matija Folnović, OŠ Žuti Brijeg, Zagreb 2. Antea Hadviger, OŠ M. Gupca, Zagreb 3. Paula Gombar, OŠ J. Račića, Zagreb BASIC/PASCAL
5. RAZRED
1. Vedran Mihal, OŠ D. Tadijanović, Slavonski Brod 2. Branimir Filipović OŠ Trnsko, Zagreb
3. Kristina Veseličić, OŠ D. Tadijanović, Slavonski Brod 6. RAZRED
1 153 Juraj Bišćan OŠ Matije Gupca, Zagreb
2 151 Mislav Balunović OŠ “Dragutin Tadijanović”, Slavonski Brod 3 113 Mihael Peklar OŠ Gustava Krkleca, Zagreb
7. RAZRED
1. Marin Tomić, OŠ Marina Drţića, Zagreb 2. Neven Miculinić, Dom mladih, Rijeka 3. Glorija Volarević, OŠ Matije Gupca, Zagreb 8. RAZRED
1. Matija Folnović OŠ Ţuti Brijeg, Zagreb Antun Razum OŠ Retkovec, Zagreb Edi Topić OŠ “F.K. Frankopan”, Malinska 2. Antea Hadviger OŠ Matije Gupca, Zagreb 3. Daniel Bihar OŠ Retkovec, Zagreb NAGRAĐENI SOFTVERSKI RADOVI Blue Stars, Gordan Nekić, 8., OŠ F.K. Frankopan, Krk
Misli sine, Pavle Gamoš i Tomislav Sablić, 8., OŠ M. Gupca Zagreb Periodni sustav elemenata, Mateo Velenik, 8., OŠ Marije i Line Umag Previše ribič, Stjepan Hrastić, 8., OŠ Nova Rača, Bjelovar
POHVALJENI SOFTVERSKI RADOVI LINUX private version, Luka Bulum i Filip Glasnović, 8., OŠ T. Brezovačkog, Zagreb
Moderni zapisi, Helena Peći,7. i Eugen Peći, 6., OŠ Franje Krežme, Osijek Projekt IV. OŠ Bjelovar, Ivan Dončević i Matija Filipan 8., IV. OŠ Bjelovar STORAGE 1.0, Bruno Marić, 8., OŠ D. Tadijanović, Slavonski Brod
SREDNJE ŠKOLE PASCAL/C/C++ 1. RAZRED
1. Ivica Kičić, V. gimnazija, Zagreb 2. Nino Jagar, V. gimnazija, Zagreb 3. Borna Vukadinović, V. gimnazija, Zagreb 2. RAZRED
1. Adrian Satja Kurdija, V. gimnazija, Zagreb 2. Zrinka Gavran, V. gimnazija, Zagreb 3. Frane Kurtović, V. gimnazija, Zagreb 3. RAZRED
1. Goran Žužić, V. gimnazija, Zagreb 2. Filip Barl, V. gimnazija, Zagreb 3. Ivan Pilat, XV. gimnazija, Zagreb 4. RAZRED
1. Ivo Sluganović, V. gimnazija, Zagreb 2. Nikola Banić, Prva gimnazija, Varaţdin 3. Matija Osrečki, XV. gimnazija, Zagreb OSNOVE INFORMATIKE
1. Irma Telarović, 3., XV. gimnazija, Zagreb 2. Ivan Pilat, 3., XV. gimnazija, Zagreb 3. Leo Osvald, 4., XV. gimnazija, Zagreb NAGRAĐENI SOFTVERSKI RADOVI
e-Imenik, Tomislav Vresk, 4., I. tehnička škola Tesla, Zagreb Kontrola popunjenosti parkirnih mjesta, Domagoj Horvat, 3., Tehnička škola R. Boškovića, Zagreb
SecurityXplorer, Josip Stuhli i Vedran Vučetić, 4., Gimnazija A.G. Matoša, Đakovo
UI - Umjetna inteligencija, Mladen Ileš i Hrvoje Lozančić, 4., III. gimnazija Osijek
POHVALJENI SOFTVERSKI RADOVI MP3 BOX, Stjepko Zrnčić, 3., Gimnazija, Velika Gorica QText, Nikola Mratinić, 1., III. gimnazija, Split Server i tanki klijenti, Danko Mihalić i Filip Lončar, 4., Elektrostrojarska škola, Varaždin
VPN-Croatia, Hrvoje Krbavac, 4., SŠ za el.tehniku i rač., Rijeka
1858. - 2008.
150 GODINA
9
natjecanje iz
KEMIJE
Matea Makelja. 7.b
DRŽAVNO
Nakon najuspješnijih matematičara te informatičara 27. travnja 2008. godine snage su odmjerili i najbolji mladi kemičari Hrvatske. Mi, kao domaćini, smo im napravili mali program, da se osjećaju kao kod kuće.
Školski zbor je otpjevao himnu, ravnatelj je rekao par prigodnih riječi, predsjednik Hrvatskog kemijskog društva gospodin Tomislav Cvitaš je održao govor namijenjen mladim kemičarima, te predsjednik Državnog povjerenstva natjecanja gospodin Marijan Varga. Bio je nazočan i pomoćnik ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje gospodin Darko Tot.
U programu su sudjelovali prvaši, trećaši, četvrtaši i mnogi drugi. I ovaj put je naša škola bila lijepo uređena, a u holu se vrtjela velika maketa molekule željeza, koju su izradili članovi Likovne radionice Učeničke zadruge “Maslina”.
Na kraju programa prošlogodišnji pobjednik Dario Kožula otvorio je ovogodišnje natjecanje.
NAJBOLJI MLADI KEMIČARI
HRVATSKE:
OSNOVNE ŠKOLE
7. RAZRED:
1. Domagoj Ćevid, OŠ N. Tesle, Zagreb 2. Mihala Hadrović, OŠ Lj. Modeca, Križevci 3. Jelena Prepolec, OŠ Ludbreg, Ludbreg 8. RAZRED:
1. Bruno Buljan, OŠ M. Gupca, Zagreb 2. Ivica Čališ, OŠ J.A. Ćolnića, Đakovo Matija Milišić, OŠ Retkovac, Zagreb 3. Antea Hadviger, OŠ M. Gupca, Zagreb
SREDNJE ŠKOLE
1. RAZRED:
1. Boris Gardijan, V. gimnazija, Zagreb 2. Filip Vranješević, V. gimnazija, Zagreb 3. Jana Volarić, V. gimnazija, Zagreb Borna Vukadinović, V. gimnazija, Zagreb 2. RAZRED:
1. Igor Marković, V. gimnazija, Zagreb 2. Jasminka Horvat, Gimnazija, Karlovac Klara Pulić, Gimnazija A. Mohorovčića, Rijeka 3. Kristina Kučanda, I. gimnazija, Zagreb 3. RAZRED:
1. Ivan Prepolec, V. gimnazija, Zagreb 2. Petra Vizjak, I. gimnazija, Varaždin 3. Ninoslav Rudman, V. gimnazija, Zagreb 4. RAZRED:
1. Juraj Ahel, V. gimnazija, Zagreb 2. Toni Portolan, III. gimnazija, Split 3. Dario Kožul, Gimnazija, Karlovac SAMOSTALNI RAD
1. Siniša Habazin, Prirodoslovna gimnazija V. Preloga, Zagreb 2. Domagoj Torjanac, Prirodoslovna gimnazija V. Preloga, Zagreb 3. Valentino Balasina, Srednja škola M. Blažine, Labin
1858. - 2008.
150 GODINA
10
3. dječji festival
PRIMOŠTENSKI SKOSOVIĆ
Jelena Petrina, 7.a 3. dječji festival „Primoštenski skosović“ održan je 17. svibnja 2008. u 17.00 sati. Na Skosoviću je ove godine sudjelovalo 17 učenika iz dviju županija, Šibensko.kninske i Splitsko-dalmatinske. Šest učenica OŠ Primošten je sudjelovalo na festivalu. One su, kao i svi drugi natjecatelji, sve gledatelje ugodno iznenadili svojim glasovima. Nažalost, nisu svi mogli pobijediti. Po odluci Stručnog žirija najuspješnije su bile sljedeće izvođačice:Mihaela Maleš – Najdraži vražić (3. mjesto) Mia Grozdanović – Mrzim televizor (2. mjesto) Kata Ševo – Maslino draga (1. mjesto)
Po odluci Festivalskog suda najuspješnije su bile sljedeće izvođačice:
Darija Gracin – Eko pjesma (3. mj.) Tina Petrina – Klošar (2. mj.)
Željka Vučemilović – Upregni me da se mučim (1. mj.)
Gledatelji su izabrali i dali najviše glasova sljedećim mladim pjevačima.
Treće mjesto pripalo je Luki Kapetanoviću, drugo Gabrijeli Perkov, a prvo mjesto sa 74 glasa pripalo je Mariji Soži s pjesmom U šjor Ive dvoru.
Svi pobjednici su na kraju otpjevali još jednom
svoju pjesmu.
šestaši i sedmaši na
ŽUPANIJSKIM
NATJECANJIMA
Tina Petrina, 6.bNakon što su prošla općinska natjecanja učenici 6. i 7. r su se pripremali i za županijska natjecanja iz matematike, geografije i hrvatskog jezika.
Na Županijsko natjecanje iz matematike išli su Tina Petrina, Marin Marinov, iz geografije Tina Petrina, Nora Čobanov, Marin Jadrijević i Mislav Matijević koji je sudjelovao i na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika. Mislav Matijević je ostvario najbolji uspjeh. Na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika je bio šesti, a iz geografije drugi.
izvještaj iz
CERNIKA
Luka Perkov, 7.b
Dana 15. studenog 2007. učenici i nastavnici OŠ Primošten krenuli su na Susret mladih pjesnika u Cernik.
Na put se krenulo kombijem u 9,00 h. Padao je snijeg koji nije stvarao poteškoće u prometu.
U 9,00 h ujutro svi su se gosti i domaćini skupili pred školom. Nakon ravnateljevog govora i hrvatske himne svi su otišli u obližnju crkvu na Svetu misu. Program je nastavljen u športskoj dvorani.
Mladi pjesnici čitali su svoje pjesme od kojih je bilo puno o zavičaju. Učenici koji su napisali najljepše pjesme, dobili su brojne nagrade.
Poslije programa sva djeca i njihovi mentori su otišli na ručak, a nakon ručka svi sudionici su otišli svojim kućama.
III. i IV. razred u
ZAGREBU
4. - 6. lipnja 2008.
ZAJEDNIČKA FOTKA
U SABORU: MOŽDA NAM NETKO OD NJIH...?
1858. - 2008.
150 GODINA
11
smotra
UČENIČKIH ZADRUGA
Matea Makelja, 7.bSMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA
ŠIBENSKO-KNINSKE
I ZADARSKE ŽUPANIJE
Dana 28. svibnja 2008. u našoj školi održana je Smotra učeničkih zadruga. Osam zadruga iz dviju županija predstavilo je svoje proizvode. Domaćini su svojim gostima pripremili mali program kako bi se svi osjećali kao kod kuće. Prvaši su izveli svoju recitaciju Sunce i igrokaz Puž na raskrižju. Marija Soža je otpjevala pjesmu U šjor Ive dvoru. Ona je još, zajedno sa svojim četvrtašima, izvela ples Pozdrav moru. Trećaši su pripremili recital Spasite planet. Na kraju je Melani Huljev, predsjednica Učeničke zadruge „Maslina“, proglasila ovu Smotru otvorenom.
Na Državno natjecanje ići će zadrugari iz OŠ Rogoznica (prvoplasirani) i OŠ Primošten (drugoplasirani).
željko
MARELJA
Tina Jadrijević, 8.bINTERWIEV
SPORT IZGRAĐUJE OSOBU U
POZITIVNOM SMISLU
Gospodin Željko Marelja je trener pun entuzijazma, trener koji je u srca primoštenske djece unio ljubav prema košarci. Svojom upornošću i radom osvojio je mnoge titule. Zbog njegovih uspjeha odlučila sam ga intervjuirati.
Gospodine Marelja, kad ste se počeli baviti košarkom?
Košarkom sam se počeo baviti davne 1968. godine.
Kako je to sve počelo?
Profesor tjelesnog odgoja je uvidio da imam sklonosti prema sportu, pogotovo kolektivnom, i tijekom te godine sam izrastao 22 cm te dosegnuo visinu od 205 cm.
Jeste li ikad požalili što ste se počeli baviti košarkom?
Nikad. I da se ponovno rodim, izabrao bih taj sport iako sam bio dobar i u bacanju kugle. Ujac mi je bio reprezentativac i učesnik Olimpijade, a danas je trener Ivane Brkljačić.
Koji sportovi su vam još dragi?
Pored košarke koju sam igrao 23 godine u prvoj ligi, bio sam sudionik dvaju finala Kupa Radivoja Korača (Padova i Berlin), drag mi je vaterpolo, nogomet, rukomet i odbojka. Pratim te sportove u svim sredstvima javnog informiranja (domaća i strana prvenstva)
Vaš sin je vaterpolist. Kako to da nije išao vašim stopama?
Moj sin je imao sklonosti prema plivanju, bio je dobar plivač. Budući da je čvrste i jake građe, treneri su mu savjetovali da se bavi sportom koji voli i želi.
Moja kći, profesorica hrvatskog jezika, trenirala je košarku te je bila kadetska i juniorska reprezentativka dok nije otišla na studij.
Jeste li zadovoljni poslom trenera?
Kao trener entuzijast izuzetno mi čini zadovoljstvo trenirati početnike u košarci. Svaki me trening izuzetno veseli i rado pristupam radu s mlađim uzrastom (do juniorskog).
Što biste poručili djeci koja se bave košarkom?
Svima onima koji žele nešto postići u životu,savjetovao bih da se bave košarkom jer razvija kolektivni duh i kreativnost. Nadasve sport izgrađuje osobu u pozitivnom smislu jer stječe pozitivne radne navike koje oplemenjuju osobu u daljnjem životu
Ivan Huljev, 8.b: Pogled, linorez
1858. - 2008.
150 GODINA
12
podvodni
RIBOLOV
Ivan Huljev,8.b
Frane Halbert jedan je od najboljih podvodnih ribolovaca u Hrvatskoj. Bio je viceprvak svijeta. Nekoliko puta imao sam priliku družiti se s njim i napraviti intervju.
Podvodni ribolov je teška disciplina kako fizički tako i psihički.Opišite jedan lov na lubina?
Prilikom zarona morate se oprezno kretati i smjestiti na dobro mjesto gdje možete vidjeti lubina,a pokušati da on ne primijeti vas. Kad vam počne prilaziti, morate se ukočiti i stati u napadačku pozu. Kada dođe na određenu udaljenost, precizno ga pogodite pokraj glave i on je vaš. Ima i još jedan način, a to je traženje po rupama. On je kompliciraniji, ali neću vas zamarati time.
Koji vam je najdraži ulov, te koliko je težio?
Najdraži ulov mi je zubatac, a on je težio 14 kilograma i ulovljen je na dubini od 20 metara. Nije mi najdraži zbog veličine, već zbog teškog ulova na tu vrstu
Ima li u podvodnom ribolovu situacija opasnih po život?
Nažalost, ima. Najčešće se to događa na velikim dubinama. Npr. ugledate neku veliku ribu, a ponestaje vam zraka. Ako počnete izranjati, riba će se preplašiti i neće više doći na to mjesto. Tako neki ostanu predugo čekati i tu dolazi do smrtnih
slučajeva.
Jeste li vi nekada bili u opasnoj situaciji?
Nekoliko puta. Jednom sam gađao veliku murinu. Promašio sam je te je ona krenula u napad na mene. Sreća što sam imao peraje ˝xxone anax ˝ kojima sam se brzo kretao, bez velikog napora. Tako sam izašao na površinu neozlijeđen.
Može li svatko biti podvodni ribolovac na velike dubine?
Ne može. Tu se mora imati veliki kapacitet pluća. Podvodni ribolovci najčešće su nepušači zato što oni imaju veliki kapacitet, te mogu ostati pod morem dulje od 2 minute.
Imate li koju poruku za mlade?
Mladi, bavite se sportom! Ostavite se lošeg društva! Okušajte se u podvodnom ribolovu! Ja vam garantiram, zabavit ćete se, a nekima će to prijeći u naviku. Možda jednog dana budete profesionalni podvodni ribolovac.
more
I JA
Andrea Perkov,8.a
Živim u kući uz more. Svako jutro kad se probudim, vidim beskrajnu površinu plavog mora. Neki ljudi o tom lijepom pogledu mogu samo sanjati. To prozračno ogledalo neba tkano nitima sunca pruža osjećaj snage i slobode svakome tko ga gleda. More ima svoje važne zadaće. Ono je dom mnogim vrstama živih bića ovoga svijeta. More je i kolijevka života. More znači život, podaruje ga svim svojim stanovnicima. Ljudima je more najdraže ljeti. U njemu se tada mogu osvježiti i ohladiti. Tisuće ljudi odlaze u najtoplije doba godine u mjesta na obali da bi uživali u toj blagodati koje more pruža. A zašto ja volim more? Volim ga jer je svojevoljno, vlada samo sobom, nikome se ne pokorava, jako je i simbol je pravog, dobrog vladara. Ima neodoljivu snagu, može upravljati drugima, nepredvidivo je. Od krutog oštrog kamena može napraviti okrugli oblutak. Čim postane toplo, jedva čekam zaplivati s njim rame uz rame i osjećati se laganom dok me ono drži na svojoj površini. More me čini opuštenom, more je moj prijatelj. Morski šum me može uspavati, morski dah može iscrtati osmjeh na mom licu. Miris mora može mi otkriti da bih teško živjela bez njegove blizine. Poput nekog umjetnika more kreira izgled i osobnost svega oko sebe i neshvatljivo utječe na čovjeka kojemu srce uz more kuca.
MORE
Anđela Marinov, 4.r. More je ka meštar
koji čini vale. More se modri ka nebeski dvori. Po njemu lebdu barke
ka tiči bili. A kraj modrog mora škoji kameni, oštri i sivi.
Lipo moje modro more!
Dolores Jurić, VI. b,: list iz grafičke mape “Prozori”, akvarelirani linorez
1858. - 2008.
150 GODINA
13
starac
I MORE
Tina Blažev, 8.b Pisac: -Ernest Hemingway (1899.-1961.) -rođen u Chicagu-za života bio dopisnik i ratni izvjestitelj -ubio se u svom domu u Idahu
-djela: Zbogom oružje, Snjegovi Kilimandžara, Starac i more…
Vrijeme radnje: 20. stoljeće, rujan Mjesto radnje: More, starčeva koliba Vrsta djela: Socijalni roman
Tema: Opis starčevog života i njegove pustolovine Kompozicija:
-uvod: starac nije 84 dana ulovio ribu -zaplet: starac u rano jutro ide u lov -vrhunac: borba s morskim psima
-rasplet: starac se vraća umoran, ali ponosan, te zaspi u svojoj kolibi sanjajući lavove
Jezik i stil: -pisano u 3. licu
-brojne riječi španjolskog podrijetla -dijalozi
Likovi:
starac Santiago, dječak Manolino, ribari, Pedrico, krčmar
Opis likova:
Starac Santiago: hrabar i ustrajan čovjek, divi se ribi jer je jaka, uporan, mudar, zna opstati, suh, izranjane ruke, mršav i koščat s dubokim borama na šiji, obrazi mu bijahu posuti smeđim mrljama od benignog raka kože što ga izaziva sunce svojim odsjajem, sve je na njemu bilo staro osim očiju koje bijahu boje mora, vesele i neporažene…
Manolino: voli starca i pomaže mu, plače nad starčevim ranjenim rukama, brine o starcu…
Poruka:
Kroz borbu starca s ribom vidimo čovjekovu mudrost koja može nadvladati sve!
starac
I MORE
Hana Pajtić, 8.b
O piscu:
Ernest Hemingway (1899. - 1961.) - ženio se 4 puta
- sudjelovao u Španjolskom ratu - pisao je romane i novele - dobio Nobelovu nagradu
- „Imati i nemati“, „Zbogom oružje“, „Starac i more“.. Vrijeme radnje: 20. stoljeće
Mjesto radnje: More i starčeva koliba Tema: Starčeva pustolovina na moru Kompozicija:
Uvod: 84 dana bezuspješnog ribolova Zaplet: Ogromna riba
Vrhunac: Borba s morskim psima
Rasplet: Povratak starca u selo samo s ribljim kosturom
Likovi:
Starac: Odlučan, strpljiv, riba mu je neprijatelj, ali je poštuje, mudar, hrabar, brani ribu od morskih pasa.. Dječak: Poštuje starca, zanima ga ribolov, voli razgovarati sa starcem, pomaže mu..
Poruka:
Upornošću i ustrajnošću se sve može postići. Jezik i stil:
- napisan u 3. licu - socijalni roman
- riječi španjolskog jezika - dijalozi, monolozi
jonathan
LIVINGSTON
Hana Pajtić, 8.bGALEB
Pisac: Richard Bach
Vrsta djela: Suvremena bajka
Vrijeme radnje: Tijekom Jonathanova života Mjesto radnje: Daleke hridi
Likovi: Fletcher, Sullivan, Čjang, Kirk Maynard.. Opis Jonathana:
- uporan - tvrdoglav
- želi usavršiti tehniku letenja
- uvjeren da je jato pogriješilo protjeravajući ga - želi svima pomoći da nauče letjeti
Kompozicija:
Uvod: Jonathanova želja za usavršavanjem leta Zaplet: Prognanstvo
Vrhunac: Upoznavanje Čjanga Rasplet: Pokušaj povratka u jato
Završetak: Fletcher podučava druge galebove letu Osnovna misao: Savršenstvo nema granica
Ernest Hemingway
1858. - 2008.
150 GODINA
14
1858. - 2008.
150 GODINA
15
1858. - 2008.
150 GODINA
16
predsjednici
PODUDARNOSTI
Adriana Gaćina, 7.bA.Lincoln je bio izabran u Kongres 1846. g., a J. F. Kennedy 1946.
Abraham Lincoln je bio izabran za predsjednika SAD-a 1860., a John F. Kennedy 1960.g.
Imena Lincoln i Kennedy sadrže po sedam slova. Obojica su se naročito zalagala za prava civila. Žene obojice predsjednika izgubile su djecu dok su boravile u Bijeloj kući.
Obojica su ubijena u petak. Obojici je pucano u glavu.
Lincolnova sekretarica se prezivala Kennedy, a Kennedyjeva Lincoln.
Obojica su bili Južnjaci i obojicu su naslijedili Južnjaci, a prezivali su se Johnson.
Andrew Johnson, koji je naslijedio Lincolna, bio je rođen 1808. g., a Lyndon Johnson, koji je naslijedio Kennedyja, bio je rođen 1908. g.
John Wilkes Booth, koji je ubio Lincolna, bio je rođen 1839., a Lee Harvey Oswald, koji je ubio Kennedyja, bio je rođen 1939. g.
Imena ubojica sadrže po petnaest slova.
Lincoln je ubijen kod teatra „Kennedy“, a Kennedy u automobilu tipa „Lincoln“.
Booth je pobjegao iz teatra nakon što je pucao u Lincolna i bio uhvaćen u skladištu. Oswald je pobjegao iz skladišta nakon što je pucao u Kennedyja i bio uhvaćen u teatru.
I Booth i Oswald su ubijeni prije nego što im je suđeno.
razgovor s prof. opp-a
ANITOM PAJTIĆ
Hana Pajtić, 8.bZašto ste se odlučili raditi u školi?
Nije to baš bila moja odluka, više splet okolnosti. Zašto baš u Turističkoj školi?
Zato što sa svojim zvanjem diplomirane ekonomistice za turizam nisam imala što tražiti u Tehničkoj ili Prometnoj školi.
Kakvo mišljenje učenici imaju o vama? Ne znam, to bi trebala pitati njih. Znam da ima onih kojima sam draga, ali isto tako ima onih koji bi me „utopili u žlici vode“.
Što mislite, jeste li strogi?
Kako kada i kako prema kome. Najčešće su maturanti u malo povlaštenijem položaju (nakon 4 godine torture, ha, ha).
Kakvi sve „klanovi“ postoje u školi?
1. klan: oni koji su zaglumili da su velike face, 2. klan: knjiški moljci, 3. klan (srećom, najbrojniji): normalni.
Kako se najčešće uklapaju prvaši?
Koliko sam ja uspjela vidjeti, dosta dobro. Doduše, ima onih koji se puno bolje uklope u okolne kafiće i igraonice nego u školu.
Kako profesori prihvaćaju prvaše?
Kao slatku, malu dječicu dok oni to jesu (1. tjedan).
Je li picavanje često?
Nažalost, ima onih koji se time intenzivno bave. Misle da su strašno cool, a da ih vidiš na kraju balade u pedagoginjinoj sobi kako se skupa sa svojim roditeljima preznojavaju jer je pokrenut postupak za isključenje iz škole…brrr.
Što vam je najljepše u tom poslu? Uspješni sat, ljeto i maturalni ples. Što biste poručili prvašima? Manje kave–više rada da budućnost ti ne strada. Nije škola takva strava zar te od nje boli glava? Bit će tebi poslije žao što si Bogu dane krao.
moja
FAMILIJA
Hana Pajtić, 8.bMeni je uvik lipo s mojon familijon. Svi stalno valjaju neke baze. Najčešće za ručkon, tako da taj jadni ručak traje po dvi ure.
Ma, iden po redu.
Moj stariji brat svira u lokalnon bendu. Ajme, koji bend?! I sad je on uvjeren da je neki teški roker pa se uvik zakvešta u sobu, zabije slušalice u uši i tandrče po gitari. Baš se pitan zašto uvik kupuje nove žice?!
Drugi je moj mlađi brat. Stalno mi diže živce. Najnoviji hobi mu je žvakanje kušina. Svi se stalno deru na njega zbog toga, al’ on nikoga ne šljivi dva posto. Prilog uz kušin mu je rukav. To materi najviše smeta jer ona mora prat te majice.
Skoro pa san zaboravila najvažnije. Najčešće navečer, kad se svi okupimo na kauču, gleda se neki film. I baš kad je najnapetije, moj brat mora na zahod. Onda se počne gegati isprid TV-a, pa zastane da pogleda neku scenu i, naravno, zakloni cili ekran. E, tek onda počne vika. Možda ne bi bilo pametno ić’ u detalje.
Ajmo dalje.
Kod nas često dolazi naša baba. Ona je opsjednuta kupuson i maslinan. Kad beremo masline, uvik se dere da stavljamo masline u žep. I kad nju dopadne kuvat’, uvik oće kuvat’ paštu fažol, paštu sa ripon ili kupusa i gude. I to je kod nje (jedino) na repertoaru.
A da kažen išta o materi, ćaći ili sestri, ne bi završila 8. razred.
Ivan Jurin, 8.a: Šibenska kapa, linorez
1858. - 2008.
150 GODINA
17
ja
VOLIM
Matea Makelja, 7.b Ja volim mamu. Ja volim tatu. Ja volim seku.Ja volim šetati po vedroj noći. Ja volim sladoled što se u ustima topi. Ja volim gledati svoj odraz na jezeru bistrom.
Ja volim ljubav. Ja volim sunce. Ja volim kišu. Ja volim igrati se skrivača.
Ja volim ptica let. Ja volim prekrasni cvijet.
Ja volim ovaj svijet.
kapljica
KIŠE
Lara Medurić, 3.
Jednog jutra padala je kiša. Bilo je jako oblačno pa sam iscurila iz jednog oblaka. Let je bio uzbudljiv i veseo. Pala sam na dlan jedne djevojčice. Zvala se Dorotea, a ja Lara. Dorotea me je pomazila i spustila na lijepu i mirisnu ružu. Nakon dva sata stavila me je u posudu s vodom. Svaki smo dan pričale i zajedno se smijale. Kod Dorotee sam živjela kao ljubimica sretno do kraja života. Dorotea je bila sretna, jer je baš ona našla malu, lijepu i dobru kapljicu.
DA SAM JA
moj
DID
Lara Medurić, 3.Moj did zove se Maksim. On je visok i dobar. Uvik nosi rebatinke i prugaste majice. On svako jutro dođe po mene da me odveze u školu. Jako voli masline, uvik ih obrađuje. Ja se obožavan igrati s babon i didon. Did mene i sestru najviše voli. Ja svog dida volim, zato šta je jako dobar i jako voli moj smih.
moja
OBITELJ
Tina Blažev, 8.bTo nije klasična obitelj, bar za mene. Nismo velika, ali tu uvijek ima smijeha. Ima nas četvero, petero ako se broji mačak. Goran, glava kuće, uvijek na kauču leži, to je njegovo utočište. Nije baš uvijek na kauču, radišan je on momak, najdraže mu je ići na more, to je njemu odmor. Dok Dragica njemu objašnjava stvari, on sjedi i šuti, da naživcira Dragicu. Jedini je pravo muško u kući, a svoga muškog mačka ne da nikome. Ljeti je kuhar u restoranu, to mu nekad ide na živce, ali sam je to odabrao. Kad se ja i sestra svađamo on vikne: ˝Prekinite ili će nekome doletit’ šlapa u glavu!˝ To je čarobna riječ pa se onda odmah prekine sa svađom. Druga osoba u našoj skromnoj obitelji je Dragica, osoba koja kuću čuva od nas manijaka, koja pokušava da u kući ne bude džungla. Ona stalno ima posla, ako nije u kancelariji, trčkara po kući. Ma volim ja nju, ali se volim i svađati s njom. Ona kao da je zaljubljena u mačka, stalno mu nešto tepa, ali što se tu može, sad je uhvatila ˝kriza srednjih godina.˝ Dragica to naziva „staračkim pubertetom“, na što se svi u kući smiju. Treća slavna osoba je Ana, studentica ekonomije i,naravno, moja sestra. Sada studira u Splitu, tako da je kući vikendom. Ni to nas ne sprječava da se posvađamo i potučemo, ali sve je to ljubav. Nekad se tako dobro slažemo dok je ja ne izludim, ali nije ona ništa bolja. Katkad se ponaša kao da joj je 2 god., a ne 21. Kad pričam na telefon, uleti u sobu jer želi pričati s mojim prijateljicama, onda je gnjavaža dok ja nju ne istjeram iz sobe. Poslije me pita može li sa mnom van, onda se ja slatko nasmijem. Pa tu je i naš Ivica, mačak koji spava i jede, to mu je sve u životu (ako se to može nazvati životom). Ponekad ja poželim biti kao on, ništa ne raditi, samo spavati i jesti, da me svi maze i paze (to i sad rade). Poslije skužim da ja imam život za razliku od njega. Ne znam je li savršen,ali grozan nije.
Tu je moja obitelj koja mi ga svakim danom uljepšava, a to čini veći dio mog života savršenim.
JUGO
Gabrijela Perkov, 4.
Jugo je jak vjetar koji puše s mora na kopno. Vrlo je topao i vlažan vjetar. Pomorcima nije opasan za razliku od bure. Jugo na moru stvara velike valove. Jugo djeci nije drag vjetar jer je po ljeti prljavo more pa se ne mogu kupati. Po zimi ga isto djeca ne vole jer donosi kišu, a ne snijeg. Stariji obično kažu da ih boli glava kad je jugo.
Žana Skorić, 7. a: Ptica, linorez
1858. - 2008.
150 GODINA
18
stari
DVORI
Ivan Jurin, 8.a Kamene kuće jedna uz drugu stisnute stoje na buri i jugu. Prošle su godine, lita i zime, puste su ostale, proletilo vrime.
DALMACIJA
Marija Bolanča, 7.bLipa li si, lipa li si, najlipja meni ti si! Nema ča mi nisi dala,
i smokav, i maslin, i vinove loze, i ovce i koze. Dala si mi prilipi pogled
kad otvorim škure, i zalazak lipi u nike ure. Lipoti tvojoj nima kraja, nima većeg za mene raja.
GUMICA
Nina Furčić, 4. Gumica bilo roza po imenu divlja koza. Svaki dan ona biži iz moje pernice, kad mi triba za brisanje, nje nema. Ja joj kažem da briše, ona neće i neće,ona umisto da briše, ona piše, ta gumica roza, prava je
groza.
Ljudi moji, ča je ovo došlo, gore danas nego ono prošlo.
Ni čovika, ni pasa na putu, samo vidiš neku čeljad ljutu. Mobiteli pusti u ruci se nosu,
to je svima na ponosu. Euri su postali nam vaga, što ih više imaš, to ti jača snaga.
Nemoral nas baca s nogu, donosi nam ratove i drogu. Ovo danas nije nam na diku,
ča će biti, ča je na vidiku?
21
STOLJEĆE
Antonio Nižić, 8.aživi
GRAD
Magdalena Jurić, 4. U živom gradu kuće govore i idu na kavu. Ulice samo putuju,jedu i piju. U živom gradu ribe idu do restorana, a nekad im se pridruže i ptice. To je pravi živi grad!
sretno
DIJETE
Frane Skorin, 3. Kad se igram i kad skačem, ja sam sretno dijete. I u školi kad se nađemi petice slažem, ja sam sretno dijete.
Kad se vratim kući, domaći rad me ne muči,
ja sam sretno dijete. I za krevet kad me mama sprema,
ja sam sretno dijete.
1858. - 2008.
150 GODINA
19
tužan
VJETAR
Sven Matijević, 4.Bježao sam od grupe oblaka. Put me odveo daleko. Vidio sam neko stablo kruške pa sam se odlučio zabaviti te natjerati kruške da padnu.
Postalo mi je dosadno pa sam otišao.
Iznenada sam naletio na jato lasta koje kasne s odlaskom na jug. Njihovi kljunovi su mi izboli tijelo tako da skoro nisam mogao hodati.
Sreo sam i veliki crni oblak. Tako sam se prestrašio kad sam ga vidio da sam mislio da sam dobio infarkt. Postao sam tužan jer sam usamljen.
Svi osim oblaka me se boje, a ja se bojim oblaka tako da se ni s kim ne družim.
DALMATINAC
Andrea Perkov, 8.aNiz usku stazu tovar hodi, a za njim teško seljak noge vuče. Jubav u njemu odavna već se rodi, njegovo srce za komad ove zemlje tuče.
Tu ga je rodila mila mu mati, tu ga je čuvala dok nije iša spati.
Tu ga je otac kopati učija, tu je ostati živiti odlučija. Tu je posadija svoju lozu, tu je sagradija kuću svoju.
Tu je hranija ovcu i kozu, i mučija se sav u znoju.
Tu je podiga na noge svoga sina voljenoga. Vira u Boga, šta baba mu usadi, pomagala mu kad su mučili ga jadi.
I kad zauvik bude iša spati, na ovoj zemlji će ga pokopati,
na ovoj zemlji di ga rodila je mati.
kraj
KOMINA
Stipe Čobanov, 8.a Došla zima priko briga,u Krčulju klapa piva. U kužini punoj dima sad se ori, sad se piva.
Vino se iz pota pije i težačko srce grije. Na vr’ naše kapelice na buri se barjak vije. Grijemo se kraj komina
dok u bačvi ima vina. Gradelje se sada žare. zapivajmo pisme stare! U kantunu maška drima,
sad i ona feštu ima. A kroz buže vitar puše, zapivajmo iz sve duše!
ljubavna
PJESMA
Marija Gaćina, 3. Ljubav je lijepa, al´ je ponekad slijepa.
Kad se zaljubiš, na sve zaboraviš.
Ljubav je jaka, al´ nije za đaka. Stalno ga muči, pa ne može da uči. Rebeka Huljev, 6.a: list iz grafičke mape “Prozori”, akvarelirani linorez
Melani Huljev, 8.a: Ukras za skrinju
1858. - 2008.
150 GODINA
20
o vanjskom
VREDNOVANJU
Melani:
Vanjsko vrednovanje iz biologije, fizike i kemije je dobro prošlo.
Većinom je bilo gradivo 7. r. pa je bilo malo teže, a najgora su bila pitanja-poveznice.
Vanjsko vrednovanje iz hrvat. jezika je bilo zanimljivo i dobro je prošlo.
Tina M.:
Očekivala sam da će biti teško, a naročito fizika. Na kraju fizika je bila najlakša, a kemiju nitko nije ni rješavao.
Drugi dan sam pisala engleski koji nije bio ni lagan ni težak.
Najbolje od svega je bilo to što smo bili oslobođeni nastave.
Andrea J.:
Bilo bi bolje da su nam učitelji pomogli nešto riješiti, a to ne bi nitko znao.
Ivan D.:
Nisam se previše živcirao kako ću napisati zato što to ne utječe na ocjenu.
Stipe Č.:
Ja sam pisao hrvatski, biologiju, kemiju i fiziku. Najlakši mi je bio hrvatski.
Stipe M.:
Vanjsko vrednovanje nije bilo tako teško. Pitanja su bila vrlo jednostavna, većinom gradivo 7.r. Nije me hvatala trema. Hrvatski je bio najlakši.
Luce N.:
Na vanjskom vrednovanju mi je bilo OK. Mislila sam da će biti teže. Ono je istinski pokazatelj moga znanja i ono mi je reklo gdje sam i što sam.
Paulo:
Bilo je puno stranica, a malo vremena. Književnost mi je bila laka, a jezik malo teži.
Mate:
Na vanjskom vrednovanju je bila izražena želja za mojim znanjem. Nikad se nisam više potrudio za napisati testove.
Tina J.:
Ja sam zadovoljna svojim znanjem.
Ivan H.:
Bilo je odlično zato što smo nakon svakog ispita imali slobodno vrijeme i zato što nismo imali nastave.
Tina B.:
Prvi dan sam pisala kemiju, hrvatski i biologiju. Najlakša mi je bila biologija, a najteža kemija. Drugi dan sam pisala engleski koji je bio lagan. Nisam imala tremu i nije me bilo strah.
Karlo:
Volio bih da je vanjsko vrednovanje svaki dan pa ne bismo imali nastave.
Antonija:
Vanjsko vrednovanje je dobro prošlo. Neka su pitanja bila laka, a neka teška. Nastavnici A. Cinotti i S. Jadrijević bili su u komisiji i bili su odlični. Unatoč tome što mi neke stvari nismo učili, bilo mi je odlično.
zamjena
ULOGA
Melani Huljev, 8.a
Mislim da bih se baš dobro zabavila kad bih se malo dublje zavukla u pitanje: „Što bi bilo kad bi bilo?“ Kako bi bilo da je toga dana kad sam se rodila svijet ugledao neki ćelavi Marko ( to sam ime sama odabrala). Kad bih krenula, recimo, od svoga prvoga rođendana koji vidim samo na slikama pa umjesto ružičaste haljinice i kolica s lutkom, predočim sliku sebe u hlačama na tregere s nekim autićem u ruci, već bi se od tada počela pričati drugačija priča.
Pustiti mašti na volju pa početi stvarno zamišljati sebe u nekoj drugoj ulozi ipak ne bi bilo isto kao živjeti svoj život.
Sigurno bih, i kao Marko danas, jednako radosno koračala svijetom, samo ne znam koliko bi mi zadovoljstva donosio razgovor s prijateljima o npr. koeficijentima u kladionici. Da li bih i ja pratila nogometne rezultate?
Znam da bih kao Marko, već sigurno razmišljala kako se što prije domoći auta pa krenuti u samostalnu vožnju.
Sigurno bih i ja , da sam Marko, sanjao da sam zvijezda nekog nogometnog kluba jer bih tada vjerojatno imao veću šansu upoznati neku atraktivnu manekenku. Svaka misao otvara veliko pitanje o tome tko smo, što osjećamo i što nas određuje.
Nekako mi se čini, razmišljajući o tome, kao da se želim narugati muškim osobinama, a to mi nije cilj. Iako znam da smo svi jednako vrijedni i da svi imamo kvalitete koje razvijamo putujući kroz život, ne mogu, a da ne zaključim da sam sretna kao Melani. Ne mogu, a da ne zaključim da su sigurno i moji prijatelji sretni zato što su se rodili kao dječaci.
1858. - 2008.
150 GODINA
21
krešimir
CRLJEN
Tina Petrina, 6.b
Krešimir Crljen je profesor geografije i povijesti. U OŠ Primošten predaje od ove školske godine. Vrlo je omiljen mladi nastavnik. Upoznajmo ga malo bolje!
A – ananas (prvo palo na pamet)
B – bager (najdraža igračka u djetinjstvu) C – cura
Ć – ćevapi (prava bosanska hrana) F – formula 1 (brzina, snaga, preciznost) G – gay-parada
H – Hacijenda (omiljeno okupljalište mladih) J – jezikova juha
K – kukci (mali, složni, radišni)
L – laksativ (popijemo ga i 3 dana stojimo u zahodu) M – magarac (čudesna beštija)
N – Nives (cura) P – povijest
R – Ratovi zvijezda
S – sudoper (izbjegavam ga u širokom luku) Š – šah (igra pameti i znanja)
Ž – žene
učitelj
TREBA...
Tina Petrina, 6.b UČITELJ TREBA...… biti blag
… imati smisla za šalu … dobro objašnjavati
….biti zainteresiran za posao JA NE VOLIM UČITELJA KOJI… … ima omiljenog učenika
… daje puno domaćeg rada … kažnjava učenike
NAŠA ŠKOLA…
… ima nestručne profesore … ima opširan program … dugo traje
… je nezanimljiva
moja
UČITELJICA
Sven Matijević, 4.Moja učiteljica se zove Silva Jadrijević. Srednje je visine i debljine. Ima smeđu kosu. Često ima lakirane nokte i na usnama crveni ruž. Uvijek je različito odjevena i nosi nakit. Nije prelijepa ni preružna. Dobra je, nije stroga, uvijek mi pomaže. Ponekad se ljuti. Zna dobro objasniti sve i drago mi je što predaje mom razredu. Društvena je, ali jedino mi se ne sviđa što nam nekad kaže da smo mali, a nekad da smo odrasli. Mislim da bi se trebala odlučiti.
Sve u svemu ništa joj ne fali i zadovoljan sam kakva je.
Sara Sk0rić, V.: Labirint, kartontisak
1858. - 2008.
150 GODINA
22
poruke i savjeti
RODITELJIMA
Ne kupujte djeci skupe darove ako nisu dobri i vrijedni učenici!
Učite ih pravednosti i urednosti! Pomognite im kad imaju probleme! Ne budite grubi prema njima!
Luka Perkov, 7.b
☺
Saslušajte što vam djeca govore! Poštujte njihova razmišljanja!
Kad nešto dobro naprave,nagradite ih!
Antonija Gašperov, 7.b
☺
Volite svoju djecu i sve ih volite jednako! Dajte im sve što im je potrebno!
Pomognite im odabrati pravi životni put! Nemojte razmaziti djecu!
Krste Gašperov, 7.b
☺
Uzvratite im ljubav!
Dajte im bolje upute za život!
Valentino Marinov, 7.b
☺
Učite ih pravednosti i pravdi!
Nemojte u djeci poticati mržnju jer ona ne vodi nikamo!
Mislav Matijević, 7.b
☺
Kad dobiju lošu ocjenu, ne držite im predavanja.
Andrijana Gaćina, 7.b
☺
Nađite malo slobodnog vremena za svoju djecu! Učite djecu da čine dobra djela!
Valentino Papak, 7.a
☺
Budite djeci dobar primjer!
Pustite djeci da sami donose neke odluke!
Jelena Petrina, 7.a
Nemojte ih tjerati da puno uče, jer vas dijete može zamrziti!
Dajte im da jedu onoliko koliko hoće!
Josip Gracin, 7.a
☺
Nedajte da ih tama osvoji!
Pružite im topli dom pun ljubavi i sreće! Čuvajte ih kao oči u glavi!
Duje Cvitanović, 7.a
moj put u
MEĐUGORJE
Mate Bolanča, 8.bSa svojim NK Primošten krenuo sam u Međugorje na turnir 13. ožujka 2008. Kad smo došli, raspremili smo stvari i otišli na večeru. Morali smo rano ići spavati jer su nas ujutro čekale dvije utakmice.
Budući da smo svi bili vrlo uzbuđeni, nismo baš dobro odigrali te utakmice. Trener nije bio zadovoljan pa je promijenio taktiku te smo sljedeće jutro odigrali dvije nove utakmice za plasman od 8. do 12. mjesta.
Kad smo završili sa svim utakmicama, otišli smo u centar grada i pomolili se ispred Gospinoga kipa. Kupili smo i koji suvenir. Najviše mi je žao što nismo imali vremena otići na Brdo ukazanja.
Ljudi koji žive u Međugorju su gostoljubivi i dobri te imaju nešto veliko, a to je srce.
Ivan Perković, 6.a: list iz grafičke mape “Prozori”, akvarelirani linorez
1858. - 2008.
150 GODINA
23
poznate
GRAĐEVINE
Marija Bolanča, 7.bKINESKI ZID, KINA
Sagrađen je da bi poboljšao obrambeni sustav i spriječio upade Mongolskih plemena. To je najveći spomenik kojeg je čovjek ikad sagradio i jedini vidljiv iz svemira. Gledajući njegovu veličinu možemo biti sigurni da su za njegovu izgradnju mnogi ljudi dali svoje živote. KOLOSEUM U RIMU, ITALIJA
Veličanstveni amfiteatar u središtu Rima, sagrađen u čast uspješnih legionara i slavu Rimskoga carstva. Iako je star preko 2000 godina, još uvijek je očuvan, a današnji moderni sportski stadioni građeni su po uzoru na njega. Danas, kroz filmove i povijesne knjige, mi smo još više svjesni okrutnih borbi i igara koje su se vodile u ovoj areni, kako bi se gledatelji zabavili. Izgrađen je između 70. i 80. godine po Kristu.
TAJ MAHAL, INDIJA
Ovaj iznimni mauzolej je izgrađen prema naredbi Shaha Jahana, petog muslimanskog vođe u čast njegove preminule supruge. Izgrađen od bijelog mramora, oko njega se nalaze vrtovi okruženi zidinama, poznat je kao najsavršeniji dragulj muslimanske umjetnosti u Indiji. Vladar je bio pritvoren te se govorilo da je sa svog malog prozora u ćeliji mogao vidio samo Taj Mahal.
PETRA U JORDANU
Na rubu Arapske pustinje, Petra je bila sjajno središte Nabatanskog carstva, na čijem se čelu nalazio kralj Aretas IV. (9. pr. Kr. - 40. po Kr.). Majstori vodene tehnologije Nabatanci su svoj grad obogatili sa mnogim tunelima i vodenim komorama. Kazalište, grčko-rimski prototip imalo je mjesta za oko 4000 gledatelja. Danas, grobnice sa 42 m visokim hramom impresivan su primjer Srednjoistočne kulture.
MACHU PICCHU, PERU
U 15. st. Vladar Inka Pachacutuec izgradio je grad u oblacima na planini Machu Picchu (˝stara planina˝). Ova iznimna građevina leži na pola puta prema Andama, duboko u Amazonskoj džungli i iznad rijeke Urubamba. Inke su sigurno napustile to područje zbog epidemije i nakon što su ih Španjolci pobijedili grad je ostao izgubljen više od 3 st. Ponovo ga je otkrio Hiram Bringham 1311. godine.
CHICHEN ITZA, YUCATAN, MEXICO Najpoznatiji grad-hram Maya, služio je kao političko i ekonomsko središte Mayske civilizacije. Njegove različite strukture – Kukulkanske piramide, Chacnsol hram, Hall of the thousand Pillars, Playing Field of the Prisoners - mogu se vidjeti još i danas i pokazuju nevjerojatnu predanost arhitekturalnom prostoru i kompoziciji. Same piramide bile su zadnji, a vjerojatno i najveći od svih Majanskih hramova. Sagrađene su 800.godine prije Krista.
KIP KRISTA SPASITELJA U BRAZILU Visok je oko 38 metara. Nalazi se na vrhu Corcovado planine i gleda na Brazil, točnije Rio de Janeiro. Konstruirao ga je Brazilac Hector da Silva Costa i sagradio ga je francuski kipar Paul Landowski, te je jedan od najpoznatijih svjetskih spomenika. Izgradnja je trajala 5 godina i svečano je predstavljen javnosti 12. listopada 1931.godine. Postao je simbol grada i dobrote Brazilaca, koji primaju posjetitelje otvorenih ruku.
◄
1858. - 2008.
150 GODINA
24
toše
PROESKI
Matea Makelja, 7.bTodor Toše Proeski rođen je 25. siječnja 1981. godine u Kruševu u Makedoniji. Njegovi roditelji Dominika i Nikola već su u najranijoj dobi primijetili nevjerojatni glazbeni talent te su ga odmalena usmjeravali prema karijeri glazbenika. Diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Skopju kao jedan od najboljih studenata svoje generacije i jedan od rijetkih školovanih pop glazbenika na prostoru cijele bivše Jugoslavije. U proljeće prošle godine Toše je ponovno nastupio na HRF-u, osvojivši Grand prix s pjesmom „Veži me za sebe“ , koja je po broju emitiranja nadmašila prethodni hit godine. Duet “Volim osmjeh tvoj“ s Antonijom Šolom proglašen je najprodavanijim singlom ove godine, nakon čega je Toše izdao album „Igra bez granica“, koja se trenutačno nalazi na vrhu top liste najprodavanijih albuma u Hrvatskoj. Povodom izlaska albuma, Toše Proeski održao je spektakularnu promociju u zagrebačkom klubu Tvornica, nakon čega su ga hrvatski mediji proglasili „ultimativnom balkanskom zvijezdom“. U moru pjevača koji preplavljuje glazbeno tržište, Toše Proeski oduvijek je bio poznat kao nevjerojatni talent i pravi profesionalac. Za sebe je često govorio kako postoji samo zbog publike i svojih fanova. Omiljen među kolegama glazbenicima i obožavan od strane tisuća obožavatelja, Toše Proeski bio je i ostat će jedan od najsvjetlijih trenutaka pop glazbe na ovim prostorima.
- Karijeru započeo spektakularnim koncertom u Skopju.
- 1999.g. izdao je debitantski album „Nekede vo Nokta“ (Negdje u noći)
- 2000.g. izdao drugi album „Sinot Božji“, osvojio „Oscara popularnosti“
- 2003.g. album „Ako me pogledaš u oči“
- 2003.g. dobio je Humanitarnu nagradu majke Tereze te je postao UNICEF-ov ambasador dobre volje - 2004.g. predstavlja Makedoniju na Eurosongu s pjesmom „Life“
- 2004.g. njegova pjesma „This World“ postaje UNICEF-ova himna
- 2005.g. izdao album „Po tebe“ (Nakon tebe), album je zabilježio rekordnu prodaju, baš kao i njegov prvi album za Hrvatsko tržište „Pratim te“
- 2006.g. sudjeluje na Hrvatskom radijskom festivalu s pjesmom koju je napisala Antonija Šola „Srce nije kamen“
- poslije snima duet s Tonyem Cetinskim („Lagala nas mala“), Antonijom Šolom („Volim osmjeh tvoj“), Anjom Rupel („Krajnje vrijeme“)…
Nestao je kralj balada, tuga za njim još uvijek vlada, anđeo nas sad s neba gleda,
srcima našim mira neda.
Toše, volimo te jučer, danas, sutra-zauvijek…
smrt
TOŠE PROESKOG?!
Tina Petrina, 6.b Kad sam čula da je Toše umro, mislila sam da se drugi šale, no kad su svi govorili da je poginuo u prometnoj nesreći, znala sam da je to istina.Žao mi je kad netko umre, čak i ako mi nije blizak. Svima nam je žao što je Toše umro jer je bio mlad, jer je bio dobar, jer je bio odličan glazbenik. Sve njegove pjesme su odlične i šteta što ih on više neće izvoditi.
najčešće pogrješke
U PISANJU ZADAĆE
Gordana Kovačević, profNEPRAVILNO – PRAVILNO samnom – sa mnom neko – netko nebi – ne bi za ništa – ni za što osijećaji – osjećaji oći – oči uvjek – uvijek
Hrvatski, Matematika – hrvatski, matematika preljepo – prelijepo
ljep – lijep jeli – je li
slijedeći dan – sljedeći dan ljubu, živu – ljube, žive
volin – volim pjevati ću – pjevat ću
90-tog – 90-og Poslje – poslije ćesto – često ćovjek – čovjek mi bi – mi bismo vi bi – vi biste zvjezda – zvijezda mijesec – mjesec Mate Bolanča, 8.b: Detalj dipli iz Primoštena, linorez
1858. - 2008.
150 GODINA
25
mudre
IZREKE
Pripremila: Tina Makelja, 8.a Onaj tko ti drži ruku, a dotiče tvoje srce pravi je prijatelj.
☺
Ne plači što je nečemu došao kraj, smij se zato što se to dogodilo.
☺
Rijetko mislimo na ono što imamo, ali uvijek na ono što nam nedostaje.
☺
Nemoj se previše truditi jer se najbolje stvari dešavaju kada im se najmanje nadaš.
☺
Sve što se dešava, dešava se s razlogom.
☺
Najveći događaji nisu najglasniji, već najtiši sati.
☺
Najteža lekcija koju treba naučiti: Koje mostove koristiti u životu, a koje rušiti.
☺
Svatko vidi kako izgledaš, međutim, samo neki znaju tko si ti u stvari.
☺
Onaj tko bi volio da ima nešto što nikad nije imao, morat će uraditi nešto dobro što još nije uradio.
☺
Možda Bog želi da tijekom života upoznamo mnogo različitih ljudi da poslije možemo cijeniti i biti zahvalni kad
sretnemo one prave.
☺
Planiraj za sutra, ali živi danas.
☺
Život je crtež bez gumice za brisanje.
Pripremio: Jadranko Ćaćić, 7.b Pravi sastojak prave veličine jest posvemašnja skromnost.
☺
Samo će ti pravi prijatelj reći da ti je lice prljavo.
☺
Tko nikad nije bio u nevolji, taj ne poznaje vlastite snage.
☺
Tko nikad ne griješi, nikad ništa ne postigne.
☺
Sreća potječe od duhovnog, a ne od materijalnog bogatstva.
☺
Grubost je pokušaj slabića da bude jak. Svi mi živimo pod istim nebom, ali nemamo isti horizont.
☺
Prijatelja možeš imati jedino ako si prijatelj. Dok ne pokušate, ne znate što možete učiniti.
Pripremio: Filip Luketa, 7.a Svatko je najbolji tumač svojih riječi. (latinska)
☺
Tko šuti, taj se slaže. (latinska)
☺
Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje. (Aristotel)
☺
Čuvaj se tihe vode i psa koji ne laje. (narodna)
☺
Tko zle štedi, škodi dobrima. (latinska)
☺
Mudar čovjek čeka pravo vrijeme. (latinska)
☺
Učeći druge, učimo i sami. (L.A. Seneka)
☺
Glad očiju nema. (narodna)
☺
Kad je u pitanju novac, onda je svatko iste vjere. (Voltaire)
☺
Znati mnogo stvari ne znači biti mudar. (Heraklit) Pripremila: Jelena Petrina, 7.a
Bogat je onaj koji toliko posjeduje da ništa više ne želi.
☺
Bogatstvo mijenja ćud, ali rijetko nabolje.
☺
Sretan je onaj koji se hrabro usuđuje braniti ono što ljubi.
☺
Što je plamen sjajniji, to se brže gasi.
☺
Velika je stvar znati pravo vrijeme govora i šutnje.
☺
Velik je onaj tko je i u bogatstvu siromašan.
☺
Najveća mana života je što je uvijek nesavršen.
☺
Ruka ruku mije.
☺
Usred života mi smo u smrti.
☺
Med u ustima , jed u srcu.
☺
Poklonjenom konju ne gledaj u zube!
☺
Ni za sve zlato ne prodaje se sloboda.
☺
Nema veće pogreške od vjerovanja da ne možeš pogriješiti.
☺
Nismo rođeni samo za sebe.
☺
Ne bojimo se smrti, nego razmišljanja o smrti.
☺
Domovina je zajednička majka svih nas. Ako je korijen podrezan, deblo umire.
☺
Pobijediti samog sebe najljepša je pobjeda.
☺
Čovjek je sam sebi najgori neprijatelj.
Govor je dan svima, ali mudrost samo nekolicini.
☺
Nije lako letjeti bez krila.
☺
Sunce sije svima.
☺
Šuti ako hoćeš živjeti u miru!
☺
Vremena se mijenjaju, i mi se mijenjamo s njima.
☺
Možemo onoliko koliko znamo.
☺
Gdje je sloga, tu je i pobjeda.
☺
Čim vino uđe, pamet odmah izlazi.
☺
Život mrtvih je u sjećanju živih.
ZANIMLJIVOSTI
Hana Pajtić, 8.b Miševi više vole čokoladu nego sir.☺
Kad zijevamo, na neki način zaboravimo disati.
☺
U Brazilu 80% automobila voze na šećer.
☺
Svakim treptajem oka pokreće se čak 200 mišića.
☺
Albert Einstein nikad nije nosio čarape.
☺
Na Neptunu vjetar puše 2000 km/h.
☺
Trebalo je 5-6 milijuna god. da se formira Veliki kanjon u SAD-u.
☺
Krokodili ne mogu žvakati.
☺
Prve kemijske olovke su se prodavale po cijeni od 60 kuna po komadu.
☺
Maslac od kikirikija se može pretvoriti u dijamant.
☺
Najveći mjehurić od sapunice na svijetu bio je dugačak poput 4 autobusa.
☺
Jedna vrsta guštera na Madagaskaru ima treće oko na vrhu glave.
☺
Meteoriti veličine košarkaške lopte slijeću na zemlju otprilike jednom mjesečno.
☺
Neki mravi mogu eksplodirati sami od sebe.
☺
Najmanja žaba na svijetu je veličine zobene pahuljice.
☺
Jegulje mogu plivati unatrag.
