povijest kemije i kemijskog inÞenjerstva
Zlatko Meiæ – dobitnik Godišnje drÞavne
nagrade za znanost 2006.
N. Trinajstiæ
*Institut Rugjer Boškoviæ i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Profesor Zlatko Meiæ je dobitnik Godišnje drÞavne nagrade za znanost 2006., pa je njegov Þivotni put te znanstveno, struèno i nastavno djelovanje opisan s dosta detalja. Roðen je 1938. u Šidu, a školovan u VaraÞdinu (sedmoljetka, 1945.–1952., i gimnazija, 1952.–1957.) i Zagrebu (Tehno-loški fakultet, 1957.–1962.). Magistrirao je na Prirodoslovno-matematièkom fakultetu (1967.), gdje je zatim vrlo brzo i doktorirao (1969.) Karijeru je proveo u Institutu Rugjer Boškoviæ i Kemij-skome odsjeku Prirodoslovno-matematièkoga fakulteta u Zagrebu. Podruèje istraÞivanja mu je bilo molekularna spektroskopija, gdje ostavio znaèajan znanstveni i struèni opus. Na Kemijskome odsjeku je djelovao u Zavodu za analitièku kemiju, gdje je modernizirao nastavu i uveo novi kole-gijIdentifikacija spojeva spektroskopskim metodama. Imao je vrlo velik broj diplomanata, jer se odlikovao dobronamjernim i smirenim pristupom svakom studentu.
Kljuène rijeèi: Zlatko Meiæ, Þivotopis, nastavno, znanstveno i struèno djelovanje, diplomanti, magistrandi, doktorandi
Uvod
Ovaj je èlanak posveæen profesoru Zlatku Meiæu, koji je djelovao u Institutu Rugjer Boškoviæ (u daljnjem tekstu IRB) i Kemijskome odsjeku Prirodoslovno-matematièkoga fa-kulteta (u daljnjem tekstu KO PMF) i koji se isticao svojom smirenošæu i razumnim djelovanjem u svim sredinama u kojima se našao. Profesora Meiæa poznajem još iz naših stu-dentskih dana, a poslije smo se zajedno našli u Grupi za teorijsku kemiju Odjela za fizièku kemiju IRB-a. Tako mogu slobodno reæi da smo kolege i prijatelji. Objavili smo i jedan zajednièki znanstveni rad1izveden u suradnji s profesorom
Ibrahimom Tabakoviæem i njegovom grupom dok su još bili na Sveuèilištu u Banjoj Luci.
Profesor Meiæ dobitnik je Godišnje drÞavne nagrade za znanost 2006., koja mu je uruèena u lipnju 2007., pa sam u povodu toga priznanja odluèio prikazati njegov Þivotni put, koji nije bio lagan te njegovo mnogostruko djelovanje za vrijeme aktivnih godina u zagrebaèkoj kemiji.
Ýivotopis
Zlatko Meiæ se rodio 4. rujna 1938. u Šidu (Srijem), u gradu koji je u prošlosti bio naseljen Hrvatima, ali 1945. nasilnom odlukom komunistièkih vlasti pripao Srbiji. Suprostavivši se
toj odluci Andrija Hebrang (1899.–1949.) je stradao. Zlat-kovi su roditelji bili majka Katica roðena Paleš (Šid, 1901. – VaraÞdin, 1961.) – domaæica i otac Mato Meiæ (Tovarnik, 1896. – VaraÞdin, 1976.) – krojaè. Imali su uz Zlatka kæer RuÞicu (roðena 1944.) i tri sina: Vladimira (Vlatka; 1927.–1995.), Miroslava (Mirka; 1930.–2004.) i Nikolu
*trina@irb.hr
S l i k a 1 – Profesor Zlatko Meiæ (snimio prof. Tomislav Ýivkoviæ) F i g. 1 – Professor Zlatko Meiæ (photo by prof. Tomislav Ýivkoviæ)
(Nikicu; 1933.–2000.). U studenom 1944. Zlatkovi su se roditelji kao prognanici preselili iz Šida u VaraÞdin, gdje se otac zaposlio u tvornici TIVAR, danas VARTEKS.
Zlatko Meiæ završio je sedmoljetku 1952. i gimnaziju s maturom 1957. u VaraÞdinu. Te godine se upisao na Ke-mijsko-tehnološki odjel Tehnološkoga fakulteta. Diplomi-rao je 1962. s diplomskim radom Ispitivanje parcijalnog deuteriranja boraksa metodom nuklearne magnetske rezo-nancije, koji je izradio na IRB-u pod vodstvom Siniše Ma-rièiæa,2 a od strane Fakulteta voditelj mu je bio Ivan pl.
Filipoviæ Heldenthalski.3,4Vremeplov pokazuje da sam
dvi-je godine ranidvi-je izradio diplomski rad iz polarografidvi-je kod Filipoviæa. Meiæev je diplomski rad i objavljen, to mu je bio prvi objavljeni znanstveni rad.5
Nakon diplomiranja Meiæ se zaposlio na IRB-u i to Grupi za teorijsku kemiju (u daljnjem tekstu GTK) Odjela za fizièku kemiju, koju je tada vodio Milan Randiæ.6,7Meiæ je bio prvi
èlan GTK. Sudbine su nam povezane, jer sam u listopadu 1966. postao èetvrti èlan GTK, drugi je bio Zvonimir Mak-siæ8(èlan GTK od 1963.), a treæi Tomislav Cvitaš9(èlan GTK
od rujna 1966.). O poèetcima GTK-a i njegovim prvim èla-novima objavio sam kraæi èlanak u ovome èasopisu 2001.10
Meiæ je magistarski rad pod naslovom Infracrveni spektri metil-merkuri bromida. Analiza normalnih vibracijaizradio pod vodstvom Randiæa, a magistrirao je 1967. na PMF-u. Pod vodstvom Randiæa je izradio i doktorsku disertaciju naslovljenu Neka istraÞivanja strukture molekula pomoæu infracrvene spektroskopijei obranio ju je rekordno brzo na-kon magistarskoga rada 1969. na PMF-u.
Napredovao je znanstvenim zvanjima ovako: asistent po-slijediplomant (1962.–1967.), asistent (1967.–1974.), znanstveni suradnik (1974.–1983.), viši znanstveni surad-nik (1983.–1991.) i znanstveni savjetsurad-nik (1991.), a 1999. izabran je u trajno zvanje znanstveni savjetnik. Bio je vodi-telj GTK-a 1970.–1971., nakon odlaska Randiæa u SAD zbog obiteljskih problema (teška bolest maloljetnoga sina Velimira). Od 1971.–1974. Meiæ je bio na specijalizaciji u Njemaèkoj. Suraðivao je profesorom Wernerom Zeilom na Sveuèilištu u Karlsruheu, a drÞao je predavanja o teoriji vi-bracijskih spektara kao gostujuæi docent na Sveuèilištu u Ulmu (1971.–1972.) i Sveuèilištu u Tübingenu (1973.). Za vrijeme njegova boravka u Karlsruheu posjetio sam ga jed-ne godijed-ne na putu u Düsseldorf i lijepo se proveo par dana s njime i njegovom obitelji. Jednom drugom prigodom Meiæ je išao svojim autom (bio je to VW) u Karlsruhe, pa sam mu se pridruÞio na putu u Düsseldorf (iz Karlsruhea sam otišao vlakom u Düsseldorf jer me uvijek bilo strah putovati zrako-plovom). Na tom putovanju smo stali u Münchenu, gdje nas je njegov brat Mirko ljubazno ugostio.
Meiæ je od 1977. kada ga je utemeljio pa do 1990. bio vo-ditelj C-13 NMR-servisa u IRB-u. Valja istaæi da je uveo prvi NMR-spektrometar s Fourierovom transformacijom u Hr-vatskoj. Od 1991. kada je utemeljio Laboratorij za moleku-larnu spektroskopiju, bio je njegov voditelj do 2000. Od 1992. do 1996. bio je redoviti profesor analitièke kemije na KO PMF-a s 50 % radnoga vremena. Godine 1999. izabran za redovitoga profesora u trajnom zvanju, a od 2000. do 2007. bio je predstojnik Zavoda za analitièku kemiju KO PMF-a. Na toj je duÞnosti modernizirao program nastave iz analitièke kemije. Umirovljen je 2008. Dobio je 2001. Na-gradu grada Zagreba, a 2006. DrÞavnu naNa-gradu za znanost. OÞenjen od 1964. s Paulinom (Dunjom) roðenom Veldin, koja se rodila 4. veljaèe 1943. u Bjelovaru, a po zanimanju
je defektologinja. Radila je u školama u Bjelovaru i Zagrebu na odgoju djece s posebnim potrebama. Imaju dvije kæeri: Jasnu udanu Borowitz, koja se rodila 20. travnja 1965. u Bjelovaru i Martinu udanu Siuc, koja je roðena 17. listo-pada 1980. Jasna je diplomirala anglistiku i germanistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Diplomski rad iz nistike je izradila pod vodstvom našega istaknutoga germa-nista Viktora Ýmegaèa, dopisnog èlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Martina je diplomirala ekologiju na Biološkome odsjeku PMF-a, a diplomski je rad izradila kod profesora Mladena Juraèiæa i profesorice Antoanete PoÞar--Domac. Zlatko i Dunja imaju i dvije unuke.
Znanstveni i struèni rad
Meiæev znanstveni i struèni rad je vrlo opseÞan – obuhvaæa istraÞivanje strukture molekula i dinamiku kemijskih pro-cesa spektroskopskim (infracrvena, Ramanova, nuklearna magnetna rezonacija, masena spektrometrija) i teorijskim metodama, primijenjenu analitiku, polimernu i kvantnu ke-miju. Objavio je 82 znanstvena rada u èasopisima citirani-ma uCurrent ContentsuiScience Citation Indexu, 16 ostalih znanstvenih publikacija (ukljuèujuæi tri poglavlja u knji-gama) i 7 struènih radova. Preveo je više struènih èlanaka i priruènik Tablica za odreðivanje strukture spojeva spek-troskopskim metodama(u suradnji s Mladenom Ýiniæem11)
te sveuèilišni udÞbenikUvod u infracrvenu spektroskopiju(u suradnji s Goranom Baranoviæem), a jedan je od autora (ostali autori su Lidija Colombo, Tomislav Cvitaš, Milica Pavloviæ i Hrvoj Vanèik)Englesko-hrvatskoga spektroskop-skoga rjeènika(Društvo kemijskih inÞenjera i tehnièara, Za-greb, 1978.). S Lidijom Colombo i Krešimirom Furiæem bio je urednik knjige State-of-the Art in Vibrational Spectro-scopy(Hrvatsko kemijsko društvo, Zagreb, 1988.), u kojoj su svoje priloge dali vodeæi svjetski vibracijski spektrosko-pièari.
Njegovi najvredniji znanstveni doprinosi su ostvareni u slje-deæim podruèjima istraÞivanja: (i) vibracijska analiza orga-noÞivinih i aromatièkih spojeva primjenom izotopomera i raèuna normalnih koordinata i polja sila, (ii) doprinos po-znavanju mehanizma izotopnih efekata u spektrima NMR-a i (iii) rješavanje kemijskih problema spregom molekularne spektroskopije i kvantne kemije.
Znanstveni radovi izvedeni u suradnji s Randiæem na raz-voju valentnog polja sila i analizi normalnih vibracija orga-noÞivinih spojeva,12–16koji su èesto citirani u relevantnim
knjigama i preglednim publikacijama naišli su na znatan odjek i u najvaÞnijoj literaturi o razvoju vibracijske spek-troskopije, npr. T. Shimanouchi and I. Nakagawa, Annu. Rev. Phys. Chem.23 (1972) 217. Nakon suradnje s Ran-diæem, nastavio je povremeno rad na razlièitim Þivinim spojevima.17,18
koje su presudne za djelovanje molekule u ovisnosti o strukturnim svojstvima. U tim radovima objašnjene su mno-ge pojave koje su ovisne o posebnim strukturnim svojstvima molekula kao što sucis-stilben,trans-stilben,trans-N -benz-ilidenanilin itrans-azobenzen te protonirani oblici dva po-sljednja spoja, što je vaÞna tema u istraÞivanju mehanizma djelovanja mnogih kemijskih i biokemijskih procesa. Znan-stveni radovi ove skupine se znatno citiraju, npr.19–29a
na-pose sljedeæi èlanak s Hansom Güstenom, Z. Meiæ, H. Güsten, Vibrational Studies of trans-Stilbenes. I. Infrared and Raman Spectra oftrans-Stilbene and Deuteratedtrans --Stilbenes, Spectrochim. Acta34A(1978) 101–111, koji se kontinuirano citira, a do pisanja ovoga èlanka bio je citiran 142 puta. Meiæevi radovi iz ovoga podruèja citiraju se ta-koðer u brojnim preglednim èlancima, npr.D. H. Waldeck, Photoizomerisation Dynamics of Stilbenes, Chem. Rev.91
(1991) 415 i knjigama npr.H. Hamaguchi, Application of Time Resolved Resonance Raman Spectroscopy to Some Organic Photochemical Processes in Solution, u: A. Laube-reau i M. Stockburger, urednici, Time Resolved Vibrational Spectroscopy, Springer Verlag, Berlin-Heidelberg-New York, 1985;N. P. G. Roeges, A Guide to the Complete In-terpretation of Infrared Spectra of Organic Structures, Wi-ley, Chichester, 1994.
Drugo znaèajno Meiæevo podruèje istraÞivanja su izotopni efekti na kemijske pomake, konstante sprege i relaksacijska vremena u NMR-u.30–35On je sa svojim suradnicima
prire-dio stotinjak izotopno obiljeÞenih spojeva i odreprire-dio više stotina razlièitih izotopnih efekata na kemijske pomake u NMR-spektrima, od kojih neki spadaju u najznaèajnije re-zultate u tome podruèju. Analizirana je uloga odabranoga poloÞaja i broja izotopnih jezgara, kao i uloga supstituenata na benzenskome prstenu (posebno onih s heteroatomima) na iznos, doseg i predznak efekata. Utvrðeno je odstupanje od pravila aditivnosti u sluèaju fleksibilne strukture moleku-la, kao i utjecaj slobodnih elektronskih parova na iznos i predznak efekata. Ovi rezultati naišli su na znatan odjek u literaturi i urodili pozivom za poglavlje u vaÞnoj knjizi:P. Novak, D. Vikiæ-Topiæ, V. Smreèki, Z. Meiæ, Isotope Effects in NMR Spectra as a Structural Tool for Organic Molecules, u:
Recent Advances in Analytical Techniques,Atta-ur-Rahman, ed., Gordon and Breach Science Publishers, Amsterdam, 2000, pp. 135 – 168. U podruèju NMR-a istièu se takoðer radovi o C-13-kemijskim pomacima invertiranih ugljikovih atoma36,37 i istraÞivanju poliesterifikacije maleinskog
an-hidrida i diola.38
Treæe istaknuto Meiæevo podruèje istraÞivanja je rješavanje kemijskih problema spregom spektroskopije i kvantne ke-mije u studiju molekularne strukture i interakcija u otopina-ma. Fizikalno-kemijskim postupcima provedena je detaljna analiza interakcija kinuklidin-benzoata s butilkolinestera-zom i konjugata fenantridinij-nukleobaza s polinukleotidi-ma u vodenim otopinapolinukleotidi-ma.39–42 Takoðer se istièe rad na
studiju fotoinduciranoga geliranja stilbenskih derivate oksa-lilamida i tvorbi njihovih koloidnih gelova.43,44U pregledu
istaknutih rezultata kemijskih istraÞivanja u svijetu 2006.
Highlightsu èasopisuAngewandte Chemienavodi se i jedan od tih radova.
Znaèajke Meiæevih znanstvenih i struènih radova su pre-ciznost, jasan prikaz rezultata rada, objavljivanje u dobrim svjetskim èasopisima za kemiju, ali i u domaæim èasopisima (Croatica Chemica Acta,Kemija u industriji,Nafta), suradnja s brojnim kolegama u domovini i svijetu – imao je 107 ko-autora, a najviše je èlanaka objavio u suradnji sa svojim
doktorandima Predragom Novakom (19 èlanaka) i DraÞe-nom Vikiæ-Topiæem (18 èlanaka) te MladeDraÞe-nom Ýiniæem (17 èlanaka).
Meiæevi su znanstveni i struèni projekti bili financijski pot-pomognuti iz više domaæih i stranih izvora:
1.domaæi projekti:U posljednjih desetak godina sljedeæe je projekte pomagalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ):Molekulske spektroskopije i izotopno obi-ljeÞavanje(1996.–2000.);Razvoj novih analitièkih metoda s naglaskom na primjenu u vaÞnim tehnološkim, bio- i ekosu-stavima(2000.–2002.);Analitièki sustavi – Razvoj pristupa i metoda(2002.–2006.) iSpektroskopska analiza nezasiæenih sustava i spojevametala (od 2007.).
Osim MZOŠ-a, Meiæ je imao nekoliko projekata koje je po-magala kemijska industrija. Tako je Tvornica poliuretanskih smola u Lendavi financirala projektPoboljšanja proizvodnja urea-formaldehidnih smola na temelju analize C-13 NMR spektara(1984.–1985.), a u Zagrebu Tvornica farmaceut-skih proizvoda Pliva projekt Primjena Ramanove spektro-skopije u farmaceutskoj industriji(2004.–2005.) te Tvornica ulja ZvijezdaPrimjena Ramanove spektroskopije u prehram-benoj industriji(2005.–2006.).
2.meðunarodni projekti: Od 1979. ima zajednièke pro-jekte s kolegama iz Instituta za izotope, a zatim s kolegama iz Središnjega kemijskoga instituta Maðarske akademije znanosti u Budimpešti. Trenutaèno se suradnja odvija na projektuMolecular Structure and Dynamics by Spectrosco-pic and Quantum-Chemical Methods. U okviru bilateralne suradnje s Maðarskom (2005.–2007.) radio je od 2005. do 2007. na projektuVibrational Spectra and DFT Calculation of Conjugated Molecules.
Nastavni rad
Meiæ je od 1974. predavao na poslijediplomskome studiju
kemije Sveuèilišta u Zagrebu kolegije Molekulska
spektroskopija, Odreðivanje strukture molekula spektroskop-skim metodama i Suvremene metode molekulske spek-troskopije. Od 1981. do 1992. predavao je u svojstvu docenta i izvanrednoga profesora na KO PMF-a Sveuèilišta u Zagrebu. Modernizirao je i proširio postojeæe kolegije, npr.Izabrana poglavlja analitièke kemije, Analitièka kemija II, Instrumentalne analitièke metode te uveo novi kolegij
Identifikacija spojeva spektroskopskim metodama. Godine 1992. izabran je za redovitog profesora kemije u Zavodu za analitièku kemiju te sudjelovao s 50 % radnoga vremena na KO PMF-u od rujna 1992. do oÞujka 1996. Od oÞujka 1996. do veljaèe 2000. opet je s punim radnim vremenom u IRB-u, a zatim od 1. oÞujka 2000. do 30. rujna 2007. re-doviti profesor s punim radnim vremenom na KO PMF-a i predstojnik Zavoda za analitièku kemiju. U tome je razdo-blju proširio i modernizirao nastavu i znanstveni rad Zavoda okupljajuæi suradnike i studente za istraÞivanje na nekoliko projekata. Osobit doprinos dao je u kreiranju novog nastav-nog programa u okviru Bolonjskog procesa, pri èemu su uvedeni novi kolegiji i pruÞena prilika mlaðim suradnicima, posebice docentima, da drÞe predavanja.
nadzirati rad diplomanata) i 31 kao odgovorni voditelj u svojstvu nastavnika Zavoda za analitièku kemiju. Takoðer je bio mentor èetiri magistarska rada i deset doktorskih diser-tacija. Buduæi da je profesor Meiæ vrlo ponosan na uspjehe svojih studenata, navest æemo ih poimence u sljedeæim ta-blicama: diplomanti koje je vodio sam (Tablica 1), diplo-manti koje je vodio u suradnji (Tablica 2), magistrandi (Tablica 2) i doktorandi (Tablica 3).
T a b l i c a 1 – Meiæevi diplomanti, koje vodio kao neposredni voditelj. U zagradama su navedeni kolege, koji su pri tome poma-gali.
T a b l e 1 – Students who graduated with Meiæ under his di-rect supervision. In brackets are given names of colleagues who hel-ped him in supervising the students.
Diplomant
Graduates Godina diplomiranjaYear of graduation SupervisorVoditelj
Nada Èevizoviæ 1985. Meiæ
Damir Tiljak 1988. Meiæ
Mirjana KoÞul 1991. Meiæ
Andreja Veèenaj 1991. Meiæ
Tomislav Smoliæ 1993. Meiæ (Milan Sikirica)
Marija Tiriæ 1994. Meiæ
Nela Primorac 1995. Meiæ
Barica Boroša 1996. Meiæ (Vilko Smreèki)
Sonja Bajsiæ 1996. Meiæ (Vlasta
Allegretti-Ýivèiæ) Zdravko Perkoviæ 1997. Meiæ (Predrag Novak)
Mirta Svoboda 1998. Meiæ (Novak)
Mario Cindriæ 1998. Meiæ (Smreèki)
Roland Mitriæ 1998. Meiæ
Predrag Tepeš 1998. Meiæ (Novak, Smreèki)
Igor Bratoš 1998. Meiæ (DraÞen
Vikiæ-Topiæ)
Tomica Hrenar 1998. Meiæ
Danijela Perkoviæ 1999. Meiæ (Vikiæ-Topiæ)
Igor Lukiæ 1999. Meiæ (Smreèki)
Tomislav Biljan 2001. Meiæ (Goran
Baranoviæ)
Ivana Bolanèa 2002. Meiæ (Sanda
Ronèeviæ)
Marsela Miliša 2002. Meiæ (Ronèeviæ)
David Soviæ 2002. Meiæ (Baranoviæ)
Blanka Špika 2003. Meiæ (Allegretti-Ýivèiæ) Lidija Vukeliæ 2003. Meiæ (Allegretti-Ýivèiæ)
Ivana Biljan 2003. Meiæ (Leo Frkanec)
Goran Malojèiæ 2003. Meiæ (Mladen Ýiniæ)
Kristina Kovaè 2003. Meiæ (Ronèeviæ)
Lovorka Pitareviæ 2004. Meiæ (Ronèeviæ)
Lidija Kovaèiæ 2004. Meiæ (Ronèeviæ)
Ariana Peiæ 2004. Meiæ (Nives Galiæ)
Bojan Bauer 2005. Meiæ (Tomislav Biljan)
Ljilja Ljubièiæ 2005. Meiæ (Allegretti-Ýivèiæ)
Anita Èalušiæ 2005. Meiæ (Ronèeviæ)
Andreja Bednjièki 2006. Meiæ (Biljan)
Ýeljka Suvajac 2006. Meiæ (Allegretti-Ýivèiæ)
T a b l i c a 2 – Diplomanti koje je vodio Meiæ kao odgovorni voditelj
T a b l e 2 – Students who graduated with Meiæ as the re-sponsible supervisor
Diplomant
Graduates Godina diplomiranjaYear of graduation SupervisorsVoditelji
Viktorija Tica 1995. Meiæ – K. Lazariæ
Saša Biliæ 1996. Meiæ – D. BaÞuliæ
Ivana Jelièiæ 1997. Meiæ – M. Ahel
Stjepan Ivanèiæ 1997. Meiæ – D. Parlov
Jadranka Premec 1998. Meiæ – A. Dürrigl
Petar Tudja 1998. Meiæ – Vesna
Gabelica
Mario Tolj 1998. Meiæ – Mirjana
Eckert-Maksiæ
Ranko Klaneèek 1998. Meiæ – Eckert-Maksiæ
Vedrana Mudniæ 1998. Meiæ – V. Vojvodiæ
Tihana Goriènik 1999. Meiæ – D. Krznariæ
BoÞena Petroviæ 1999. Meiæ – Ahel
Anita Tomas 1999. Meiæ – Dürrigl
Tanja Mamiæ 1999. Meiæ – Vojvodiæ
Vladimir Pocek 1999. Meiæ – Ahel
Lidija Bošnjakoviæ 2000. Meiæ – BoÞena Æosoviæ
Sonja Damjanoviæ 2000. Meiæ – Pliva
Sanja Kreèak 2000. Meiæ – M. Škreblin
Dalibor Mikuliæ 2001. Meiæ – Belupo
Gordana Gadanji 2002. Meiæ – Eckert-Maksiæ
Iva Mikac 2002. Meiæ – Ahel
Miloš-Saša Grubešiæ 2003. Meiæ – Ahel
Vlatko Vuèenik 2003. Meiæ – D. Marijan
Ivan Senta 2003. Meiæ – Pliva
Krešimir Bišæan 2004. Meiæ – Marko
Branica
Sanela Badnjeviæ 2004. Meiæ – I. Cepanec
Karolina Mlinariæ 2004. Meiæ – Cepanec
Andreja Ýivkoviæ 2005. Meiæ – Cepanec
Ines Klepec 2005. Meiæ – Cepanec
Siniša Sinkoviæ 2006. Meiæ – M. Kovaè
Slaðana Strmeèki 2006. Meiæ – Marina Zeliæ
Jelena Dautoviæ 2006. Meiæ – N. Mikac
T a b l i c a 3 – Meiæevi magistrandi
T a b l e 3 – Meiæ’s master-degree students
Magistrand(ica)
M.Sc. student Year of master degreeGodina magistriranja
Ana Èolakoviæ 1982.
DraÞen Vikiæ-Topiæ 1986.
Predrag Vujaniæ* 1993.
Vilko Smreèki 1994.
T a b l i c a 4 – Meiæevi doktorandi T a b l e 4 – Meiæ’s Ph. D students
Doktorand(ica)
Ph.D. student Year of the Ph.D. degreeGodina doktoriranja
DraÞen Vikiæ-Topiæ 1988.
Predrag Novak 1995.
Irina Puciæ 1996.a
Vilko Smreèki 1998.
Sanda Ronèeviæ 2001.
Tomica Hrenar 2003.
Iva Juranoviæ-Cindriæ 2003.b
SneÞana Miljaniæ 2004.b
Tomislav Biljan 2007.
Tomislav Smoliæ 2010.c
aSuvoditelj Franjo Ranogajac bSuvoditelj Mladen Ýiniæ cSuvoditelj Tomica Hrenar
Izuzetno je bio uspješan voditelj, jer su se mnogi od njego-vih studenata istaknuli. Ovdje æemo spomenuti samo one koji su ostali u akademskome svijetu. Dvojica njegovih ma-gistranada i doktoranada Predrag Novak i DraÞen Vikiæ-To-piæ postali su redoviti sveuèilišni profesori. Novak je nakon diplomiranja 1990. (diplomski rad je izradio u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju, a voditelji su mu bili akade-mik Dionis Sunko45i profesor Hrvoj Vanèik) otišao u Plivu,
gdje je bio voditelj Spektroskopskoga laboratorija. Iz Plive dolazi 2005. u KO PMF-a, gdje je sada redoviti profesor te predstojnik Zavoda za analitièku kemiju. Vikiæ-Topiæ je na-kon diplomiranja došao na IRB i djelovao u C-13 NMR-ser-visu i Laboratoriju za molekularnu spektroskopiju. Kada je Meiæ 2000. otišao na PMF, odvojio se od Laboratorija za molekularnu spektroskopiju (voditeljstvo je nakon Meiæa preuzeo Baranoviæ) te je utemeljio i postao voditelj Centra za magnetske rezonancije, a od 2005. do 2010. bio je drÞavni tajnik zaduÞen za znanost u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Meiæev magistrand i doktorand Vilko Smreèki je znanstveni suradnik u Centru za magnetske re-zonancije. Sanda Ronèeviæ, koja je doktorirala 2001. pod Meiæevim vodstvom, docentica je u Zavodu za analitièku kemiju. Tomica Hrenar, koji je diplomirao 1998. i dok-torirao 2003. kod Meiæa, docent je u Zavodu za fizièku kemiju. Iva Juranoviæ-Cindriæ je doktorirala 2003., a do doktorata su je vodili Meiæ i Ýiniæ. Sada je docentica u Za-vodu za analitièku kemiju kao i SneÞana Miljaniæ, koja je doktorirala 2004. takoðer pod zajednièkim vodstvom Meiæa i Ýiniæa. Njegov je diplomant Ronald Mitriæ nakon kratkoga boravka na IRB-u otišao u Berlin, gdje je na Hum-boldtovom sveuèilištu u Berlinu doktorirao kod profesorice Vlaste Bonaèiæ-Koutecký,46nekadašnje èlanice GTK. Sada
je Mitriæ profesor na Slobodnome sveuèilištu (Freie Univer-sität) u Berlinu sa svojom vlastitom istraÞivaèkom skupinom.
Èlanstva i funkcije
Meiæ je èlan Hrvatskog kemijskog društva (od 1973.), Hr-vatskoga društva kemièara i inÞenjera (od 1975.), Interna-tional Committee on Molecular Spectroscopy (1991.–
1994.) i American Chemical Society (od 2005.). Bio je tajnik (1974.–1976.), potpredsjednik (1998.–2002.) i pred-sjednik (1996.–1998.) Hrvatskoga kemijskog društva, èlan uredništva èasopisa Croatica Chemica Acta (CCA; 1976.– 1994), te urednik posebnih brojeva èasopisaCCAiJournal of Molecular Structure. Zajedno s Dragom Grdeniæem i Bo-risom Kamenarom je uredio posebni svezakCCAposveæen stotoj obljetnici sveuèilišne kemijske nastave u Hrvatskoj (CCA50-supplementum (1977) S3 –S112). Bio je predsjed-nik Organizacijskoga odbora 20th European Congress on
Molecular Spectroscopy, Zagreb, 1991.
Na Sveuèilištu u Zagrebu bio je dopredsjednik Odbora za znanost (1991.–1994.) i èlan Matiènoga povjerenstva za ke-miju (2002.–2006.). U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske bio je èlan Znanstvenoga po-druènoga vijeæa za prirodne znanosti (2000.–2004.) te èlan (2000.–2002.) i predsjednik Povjerenstva za ocjenu proje-kata u grani kemija (2002.–2006.).
Zakljuèak
Profesor Zlatko Meiæ je skromna i samozatajna osoba. Jedva sam dobio njegovu privolu da o njemu napišem èla-nak. No valja istaæi da smo mi kolege i prijatelji sve od nje-gova upisa na Tehnološki fakultet 1957., gdje sam ga susreo kao demonstrator na vjeÞbama iz anorganske kemije, koje su se tada odrÞavale u neprikladnim uvjetima u velikoj pre-davaonici na Maruliæevom trgu 20. Njegov znanstveni, struèni i nastavni doprinos hrvatskoj kemiji zasluÞuje da se istakne i prikaÞe.
ZAHVALA
Zahvaljujem profesoru Zlatku Meiæu na iscrpnim razgovori-ma o njegovu Þivotu i radu i dostavljenim podatcirazgovori-ma.
Literatura References
1. I. Tabakoviæ, K. Tabakoviæ, R. Grujiæ, N. Trinajstiæ, Z. Meiæ, Chemistry of Coumarins-Synthesis of Some 3,4-Substituted Coumarins Using the HSAB Principle, Heterocycles23(1985) 2539–2542.
2. N. Trinajstiæ, Siniša Marièiæ, u: 100 hrvatskih kemièara, Škol-ska knjiga, Zagreb, 2002., str. 116–117.
3. N. Trinajstiæ, Ivan pl. Filipoviæ Heldenthalski, u: 100 hrvatskih kemièara, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 50–51. 4. M. Tkalèec, In Memoriam – Ivan Filipoviæ (1911–1998),
Cro-at. Chem. Acta72(1999) A11-A22.
5. A. Bezjak, I. Jeleniæ, S. Marièiæ, Z. Meiæ, An X-Ray and Proton Magnetic Resonance Study of the Dehydration and Deutera-tion of Borax, Na2[B4O5(OH)4]×8H2O, Croat. Chem. Acta35 (1963) 295–303.
6. N. Trinajstiæ, Milan Randiæ, u: 100 hrvatskih kemièara, Škol-ska knjiga, Zagreb, 2002., str. 154–155.
7. S. Nikoliæ, N. Trinajstiæ, Milan Randiæ – Life and Work, Croat. Chem. Acta75(2002) 319–327.
8. N. Trinajstiæ, Zvonimir Maksiæ, u: 100 hrvatskih kemièara, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 50–51.
10.N. Trinajstiæ, Quantum Chemistry in Croatia – Beginnings, Kem. Ind.50(2001) 427–429.
11. N. Trinajstiæ, Mladen Ýiniæ, u: 100 hrvatskih kemièara, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 204–205.
12.Z. Meiæ, M. Randiæ, Force Constant Calculations of Methyl Mercuric Bromide and Methyl-d3Mercuric Bromide, Trans.
Faraday Soc.64(1968) 1438–1446.
13.Z. Meiæ, M. Randiæ, Rotation-Vibration Spectra of Gaseous Methyl Mercuric Halides and Methyl-d3 Mercuric Halides,
Chem. Commun.(1968) 1608–1610.
14.Z. Meiæ, Far Infrared Spectra of CH3HgBr, CH3HgI, CD3HgBr,
and CD3HgI, Croat. Chem. Acta41(1969) 179–181.
15.Z. Meiæ, M. Randiæ, Infrared Spectra of Gaseous Methyl Mer-curic Halides, J. Mol. Spectr.39(1971) 39–47.
16.Z. Meiæ, M. Randiæ, Force Constant Calculations of Methyl Mercuric Chloride and Methyl-d3Mercuric Chloride, JCS
Fa-raday Trans.II68(1972) 444–451.
17. J. Mink, Z. Meiæ, M. Gál, B. Korpar-Èolig, Infrared, Raman, and Force Field Studies of Tetrakis(anionomercuri)methanes, J. Organomet. Chem.256(1983) 203–216.
18.J. Mink, D. K. Breitinger, Z. Meiæ, M. Gál,Structure, Bonding, and Force Fields of Mercurated Methanes, J. Mol Struct.115 (1984) 435–438.
19.Z. Meiæ, H. Güsten, Vibrational Studies oftrans-Stilbenes. II. Infrared and Raman Spectra of Fluorinatedtrans-Stilbenes, Spectrochim. Acta36A(1980) 1021–1028.
20.Z. Meiæ, D. Vikiæ-Topiæ, H. Güsten, Unusual Deuterium Isoto-pe Effects in13C NMR Spectra oftrans-Stilbene, Org. Magn.
Reson.22(1984) 237–244.
21.Z. Meiæ, G. Baranoviæ, D. Škare, Valence Force Field Calcula-tions oftrans-Stilbene and Some of Its Symmetrically Deutera-ted Isotopomers, J. Mol. Struct.141(1986) 375–380. 22.Z. Meiæ, G. Baranoviæ,Vibrational Spectra oftrans-N
-Benzyl-ideneaniline and Its Isotopomers, Pure Appl. Chem. 61 (1989) 2129–2138.
23.G. Baranoviæ, Z. Meiæ, H. Güsten, J. Mink, G. Keresztury, Intra-molecular Vibrational Coupling in the Ground Electronic Sta-te (S0) oftrans-Stilbene, J. Phys. Chem.94(1990) 2833–2843.
24.V. Smreèki, N. Müller, D. Vikiæ-Topiæ, P. Vujaniæ, Z. Meiæ, Iso-tope Effects in 13C NMR Spectra of Monodeuteriated
trans-N-Benzylideneanilines, J. Mol. Struct. 348 (1995) 69–72.
25.Z. Meiæ, T. Šuste, G. Baranoviæ, V. Smreèki, S. Holly, G. Keresz-tury, Infrared and Raman Spectra ofcis-Stilbene and Its Deu-terated Isotopomers, J. Mol. Struct.348(1995) 229–232. 26.Z. Meiæ, G. Baranoviæ, V. Smreèki, P. Novak, G. Keresztury, S.
Holly, Vibrational Coupling intrans-Azobenzene and Its Isoto-pomers, J. Mol. Struct.408/409(1997) 399–403.
27. V. Smreèki, G. Baranoviæ, G. Keresztury, Z. Meiæ, NIR FT Ra-man Spectra of Protonated and Deuteratedtrans- Azobenze-ne Isotopomers, J. Mol. Struct.408/409(1997) 405–408. 28.D. Vikiæ-Topiæ, P. Novak, V. Smreèki, Z. Meiæ, Deuterium
Iso-tope Effects in13C NMR Spectra oftrans-Azobenzene, J. Mol.
Struct.410/411(1997) 5–7.
29.G. Baranoviæ, Z. Meiæ, A. H. Maulitz, Vibrational Analysis of Stilbene and Its Isotopomers on the Ground State Potential Energy Surface, Spectrochim. Acta54A(1998) 1017–1039.
30.Z. Meiæ, D. Vikiæ-Topiæ, R. Vukoviæ, V. Kureševiæ, D. Fleš, De-termination of Equilibrium Constants of CT-Complex Mono-mers by the C–13 NMR Method, J. Polymer Sci., Polymer Chem. Ed.19(1981) 3035–3037.
31.D. Vikiæ-Topiæ, C. L. Khetrapal, G. R. Christie, P. Sándor, Z. Meiæ, On the Models for Deuterium Long-Range Isotope Ef-fects in 13C NMR Spectroscopy, J. Math. Chem.8 (1991)
185–192.
32.K. Mlinariæ-Majerski, V. Vinkoviæ, Z. Meiæ, P. G. Gassman, L. J. Chyall, Long-Range Deuterium Isotope Effects in13C NMR
Spectra of Adamantane and 2-Adamantanone, J. Mol. Struct. 267(1992) 389–394.
33.Z. Meiæ, G. Baranoviæ, T. Šuste,Force Fields for Neutral and Protonated Schiff Bases, J. Mol. Struct.296(1993) 163–171. 34.D. Vikiæ-Topiæ, P. Novak, V. Smreèki, Z. Meiæ, Deuterium Iso-tope Effects in13C NMR Spectra oftrans-Azobenzene, J. Mol.
Struct.410/411(1997) 5–7.
35.G. Baranoviæ, Z. Meiæ, A. H. Maulitz, Vibrational Analysis of Stilbene and Its Isotopomers on the Ground State Potential Energy Surface, Spectrochim. Acta54A(1998) 1017–1039. (see ref. 29)
36.Z. Majerski, K. Mlinariæ-Majerski, Z. Meiæ, Carbon-13 Chemi-cal Shifts of Inverted Carbon Atoms, Tetrahedron Lett. (1980) 4117–4118.
37.Z. Majerski, V. Vinkoviæ, Z. Meiæ, Substituent Effects on Car-bon–13 Chemical Shifts in 2,6-Disubstituted Adamantanes, Org. Magn. Reson.17(1981) 169–172.
38. M. Andreis, Z. Veksli, Z. Meiæ, Polyesterification and Isomeri-zation of Maleic Anhydride and 1,6-Hexane Diol as Studied by1H and13C NMR, Polymer26(1985) 1099–1104.
39.M. Andreis, Z. Meiæ, Z. Veksli,13C and1H NMR Study of the
Polyesterification of Maleic Anhydride and 1,2-Propylene Glycol, Polymer24(1983) 611–616.
40.I. Juranoviæ, Z. Meiæ, I. Piantanida, L. Tumir, M. Ýiniæ, Interac-tions of Phenanthridinium-nucleobase Conjugates with Poly-nucleotides in Aqueous Media. Recognition of Poly U, Chem. Commun. (2002) 1432–1433.
41.I. PrimoÞiè, T. Hrenar, S. Tomiæ, Z. Meiæ, Stereoselective Hydrolysis of Quarternary Quinuclidinium Benzoates Cataly-zed by Butyrylcholinesterase, Eur. J. Org. Chem. (2003) 295–301.
42.I. PrimoÞiè, T. Hrenar, S. Tomiæ, Z. Meiæ, Structural Basis for Selectivity of Butyrylcholinesterase towards Enantiomeric Quinuclidin-3-yl Benzoates: a Quantum Chemical Study, Croat. Chem. Acta76(2003) 93–99.
43.S. Miljaniæ, L. Frkanec, Z. Meiæ, M. Ýiniæ, Photoinduced Gela-tion by Stilbene Oxalyl Amide Compounds, Langmuir 21 (2005) 2754–2760.
44.S. Miljaniæ, L. Frkanec, Z. Meiæ, M.. Ýiniæ, Gelation Ability of Novel Oxamide-based Derivatives Bearing a Stilbene as a Photo-responsive Unit, Eur. J. Org. Chem. (2006) 1323– 1334.
45.N. Trinajstiæ, Dionis Emerik Sunko, u: 100 hrvatskih kemièara, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 176–177.
SUMMARY
Zlatko Meiæ – The Recipient of the Annual State Reward for Science 2006 N. Trinajstiæ
The life and career of Professor Zlatko Meiæ is described in some detail. He was born in 1938 in Šid (Srijem) and educated in VaraÞdin (elementary school, 1945–1952 and high school, 1952–1957), and in Zagreb (Faculty of Technology, 1957–1962). He did diploma research under the guidance of Siniša Marièiæ at the Rugjer Boškoviæ Institute. He obtained his master’s degree in 1967 and soon after the Ph. D. in 1969 at the Faculty of Natural Sciences and Mathematics in Zagreb under the supervision of Professor Milan Randiæ. He spent his career at the Rugjer Boško-viæ Institute and the Department of Chemistry, Faculty of Natural Sciences and Mathematics. His field of research was molecular spectroscopy where he made his mark and was internationally recognized for the high quality of his work. In the Department of Chemistry, he was associated with the Laboratory of Analytical Chemistry where he was the Head of the Laboratory from 2000 to 2007. There he modernized the teaching of analytical chemistry and introduced a new lecture course Identification of chemical compounds by spectroscopic methods. Professor Meiæ had many of students due to his likeable personality, and willingness to help students and younger colleagues seeking advice and encouragement.
