Seme
rađa
profi t
Limagrain d.o.o.21000 Novi Sad, Radnička 30a Tel: 021/4750-788; Fax: 021/4750-789 www.limagrain.rs
U OVOM BROJU
NAKON PROTESTA
U BOGATIĆU:
Deset zahteva
za spas stočara
Strana 2.BIZNISMENI IZ AGRARA
U „TOP 300“:
Poslovna elita
iz njiva
Strana 4.SMS MALI OGLASI
063/8526-021
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Godina IV • Broj 59 • 13. mart 2015. • cena 40 dinara
od 16.2. do 20.2. 2015.
ŠID • NI KO LA MIH NJAK, PO LJO PRI VRED NIK
Stag na ci ja
ce ne ku ku ru za
Bla gi rast ce ne so je
De ša va nja
na svet skim ber za ma
Fo to: M. Mi le u snić
PROLEĆE
I
ako pro le će ka len dar ski po či nje tek za ne de ljak da na, ma sla čak u pše ni ci na go ve šta va da smo se opro sti li od zi me.Pre ma prog no zi spe ci ja li zo va nih saj to va i RHMZ, u Sr bi ji do kra ja me-se ca ne će bi ti iz ra zi to hlad nih da na, a sa svim je mo gu će da se kra jem na red ne sed mi ce ži va u ter mo me tru pri bli ži i dva de se tom po de o ku!
Š
i đa nin Ni ko la Mih njak, me ha ni čar u pen-zi ji, po ljo pri vre dom se ba vi već du gi niz go di na, a in ten ziv ni je se to me po sve tio od ka ko je oti šao u pen zi ju.Stra na 20.
Da na sled stvo
ne pro pad ne
PREDSTAVLJAMO REKORDERE
Bojanićevih
pet rekorda
2
13. mart 2015.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnivač i izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica • Trg vojvođanskih brigada broj 14/II • direktOr: Dragan Đorđević • Glavni i OdGOvOrni urednik: Živan Negovanović
• direktOr MarketinGa: Zlatko Zrilić tehnički urednik: Marko Zrilić • re dak Ci Ja: Sve tla na Đa ko vić, Ka ti ca Ku zma no vić, Marija Balabanović, Du šan Po zna no vić, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević,
Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović • MarketinG: 063/8526-021
• ŠtaMpariJa: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad • e-mail: poljoprivreda@sremskenovine.co.rs telefOn/fax: 022/610-144 • Registarski broj NV000659
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
CIP - Каталогизација у публикацији Библиотека Матице српске, Нови Сад 63(497.113)
Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović.
- God. 1, br. 1 (okt. 2012) - . - Sremska Mitrovica: Sremske novine, 2012-. - Ilustr. ; 46 cm
Dva puta mesečno. ISSN 2217-9895 COBISS.SR-ID 273701127
Z
bog ve o ma ni ske ot kup nece-ne svi nja i još lo ši jeg sta nja u po ljo pri vre di, ali i zbog ne do-bi ja nja od go vo ra na zah te ve ve za ne za in ter vent ni ot kup svi nja, u Bo ga-ti ću je mi nu lih da na odr žan pro test upo zo re nja po ljo pri vred nih pro iz-vo đa ča Sre ma, Ma čve, Po ce ri ne i udru že nja po ljo pri vred ni ka. Oku-plje ni su nad le žni ma upu ti li zah te-ve u 10 ta ča ka, Vla di i Mi ni star stvu po ljo pri vre de je dat rok za da va nje kon kret nih od go vo ra, a uko li ko se na sta vi ću ta nje i sta nje ka ko je sa-da ne za vo dolj ni po ljo pri vred ni ci pri-pre ma ju ra di kal ni je me to de is ka zi-va nja svog ne za do volj stzi-va ka ko bi se iz bo ri li za svoj po volj ni ji sta tus. Ovo su po vo di za raz go vor sa zla-ta nom Đu ri ćem, pred sed ni kom Uni je po ljo pri vred nih pro iz vo dja-ča Sre ma i Ma čve, jer je ova uni ja je dan od or ga ni za to ra po me nu tog pro te sta po ljo pri vred ni ka.
ko ji zah te vi tra že hit ne od-go vo re?
- Ne za do volj ni po ljo pri vred ni ci, pod se ćam, zah te va ju: hit no re ša-va nje in ter vent nog ot ku pa to vlje-ni ka na osno vu ra vlje-ni je do sta vlje vlje-nih spi sko va i da ot kup na ce na bu de 185 di na ra po ki lo gra mu ko li ko su uvo zni ci ma pla ća li. Tra ži se in ter-vent ni ot kup mle ka od ma lih pro iz-vo dja ča jer, sma tra ju pro iz iz-vo dja či, ni je re al no da se pre ko no ći ot ka že pre u zi ma nje mle ka od oko 6.000 pro iz vo dja ča ko ji dnev no ima ju
pro-iz vod nju do oko 200.000 li ta ra mle-ka. Po treb no je za bra ni ti hit no uvoz to vlje ni ka, a mle ka i mleč nih pro iz-vo da do kra ja 2015. go di ne.
Je su li zah te vi ostvar lji vi u krat-kom ro ku, ka ko je zah te va no?
- Na ši zah te vi su re al ni, ni šta ne tra ži mo što se ne mo že ostva ri ti, a mno gi su se prav da li, po seb no oni ko ji šti te taj ku ne i nji hov tr go vač-ki lo bi da, na osno vu do ku men ta o
sta bi li za ci ji i pri dru ži va nju sa EU, Sr bi ja ne mo že do ne ti ak ta o za-šti ti svo je ro be i svo jih pro iz vo dja-ča. Član 32. tog spo ra zu me omo-gu ća va do no še nje jed no stra nih me ra u ci lju za šti te svo je po ljo-pri vred ne pro iz vod nje i ri bar stva. Ni šta ih ne spu ta va u to me. Dat je rok da se nad le žni od lu če iza ko-ga će sta ti: da li iza Evro pe ko ja na na šem tr ži štu pra zni la ge re falš ro be, jer u Ru si ji ne mo gu, ili će sta ti iza svog pro iz vo dja ča. Ne ke ze mlje su čak i do pet go di ne za
dr-ža le svo ju agrar nu po li ti ku iako su već bi le bli zu Evrop ske Uni je.
Šta ne za do volj ni po ljo pri-vred ni ci sma tra ju da je još po-treb no ura di ti ?
- Iz me ni ti pra vil ni ke ko ji ma se omo gu ća va uvoz, pre ra da me sa i pro met, a či jim se po sto je ćim od-red ba ma ugro ža va zdra vlje na ci je i eko nom ska sta bil nost na ših far me-ra. Isto vre me no mi mo li mo da se u kla ni ce vra ti in spek ci ja i utvr di ko je od go vo ran za ne po što va nje stan-dar da za iz voz me sa u Ru sku Fe de-ra ci ju. Oče ku je mo i po kre ta nje od-go vor no sti za sve one ko ji su, zbog svo jih in te re sa, do zvo li li uvoz me sa tre će ka te go ri je. Zbog če ga se do-zvo lio uvoz ve li kih ko li či na smr znu-tog me sa baš u tre nut ku ka da mi ima mo po nu du i zah te ve za in ter-vent ni ot kup? Ho će mo i da se uki ne mo guć nost da se smr znu to ju ne će me so sma tra sve žim, jer zbog to-ga na ša ju nad vi še ne ma ju kup-ca u Sr bi ji. In te re su je nas i od go-vor na pi ta nje: za što ne ma iz vo za svinj skog me sa u Ru si ju i ko je za to od go vo ran? Za što se ne po štu ju ad mi ni stra tiv ne pre po ru ke Od bo ra za po ljo pri vre du Na rod ne skup šti ne i ka ko nad le ni oce nju ju ot ka zi va-nje ot ku pa mle ka svi nja i ju na di od
18.000 ga zdin sta va. Šta je ja če od vo lje da se po mog ne ovim lju di ma. Sve to smo na pi sa li u zah te vi ma na ko je če ka mo hi tan od go vor.
s ne str plje njem se, na kon pro da je iz ste ča ja, oče ku je start ra da "Mi tro sa". ka kva je to šan-sa sto ča ri ma šan-sa ovog i ši reg pod ruč ja?
- Mno go je tu ne ja sno ća još uvek. Me nja se vre me po čet ka ra da fa bri ke i dru gi ro ko vi. Na ma je u ci lju da sa ra dju je mo sa ovim pre ra dji va čem zbog svo je pro iz-vod nje, ali bi vo le li da se na ne ja-sno će br zo od go vo ri. Ko li ko ču jem, ku pac “Mi tro sa” će se ba zi ra ti na pre ra du me sa, a od to ga mi ne ma-mo ni šta, jer će i on me so uvo zi ti. Za to od Vla de tra ži mo da se spre-či uvoz falš ro be, ko ju nam gu ra ju ra zni men to ri iz Bri se la i do ma ći taj ku ni ko ji su u spre zi i da se po-mog ne do na ćem pro iz vo dja ču, ob-ja šnob-ja va Zla tan Đu rić, pred sed nik Uni je po ljo pri vred nih pro iz vo đa ča Sre ma i Ma čve.
s. Đa ko vić
za „sreM sku pO lJO pri vre du“ GO vO ri zla tan Đu riĆ,
pred sed nik uni Je pO lJO pri vred nih prO iz vO Đa ča sre Ma i Ma čve
de set zah te va za spas sto ča ra
- Od 11. fe bru a ra ka da smo po sla li zah te ve nad le žni ma za in ter vent ni ot kup tov nih svi nja, od go vo ra još uvek ne ma.
to po ka zu je ka ko se nad le žni od no se pre ma do ma ćem pro iz vo dja ču, sma tra zla tan Đu rić
ZlatanĐurić
igre str plje nja
Mi ni star stvu po ljo pri vre de, šu mar stva i vo do pri vre de 11. fe bru a ra do sta vlje ni su spi sko-vi sa ko li či na ma to vlje ni ka sa pod ruč ja Ma čve i Sre ma, Bač-ke i osta lih de lo va Sr bi je, iz vi-še od 20 op šti na, na ko ji ma je bi lo evi den ti ra no pre ko 30.000 to vlje nih svi nja ko je su sti gle za pro da ju. Spi sak je tre bao bi-ti pro sle đen Rob nim re zer va ma ko je bi za tim pri stu pi le in ter-vent nom ot ku pu. Me đu tim do to ga ni je do šlo. Uko li ko se ta-kvo po na ša nje nad le žnih na sta-vi, po ljo pri vred ni ci će bi ti pri nu-đe ni na pred u zi ma nje mno go dra stič ni jih me ra.
NezadovoljstvopoljoprivrednikaiskazanonaprotestuuBogatiću
ProtestnezadovoljnihpoljoprivrednikauBogatiću
dat je rok da se
nad le žni od lu če iza
ko ga će sta ti: da li
iza evro pe ko ja na
na šem tr ži štu
pra zni la ge re falš
ro be, jer u ru si ji
ne mo gu, ili će
sta ti iza svog
pro iz vo dja ča
AK TU EL NO STI
P
redsednikopštineInđijaPe tar FilipovićipredstavniciAgen cije za ruralni razvoj ugostili suprošlesredeinostranudelegaciju iz Azerbejdžana, Gruzije, Jermeni je,Palestine,Jemena,Tadžikistana, Engleske i BiH kako bi članovima delegacije predstavili primer dobre investicione i poljoprivredne prakse,agostisu,nakonsastanka,ob išli voćarske zadruge sa teritorije op šti ne.
Studijskuposetujeorganizovala konsultantska kompanije SEEDEV kojajeod9.do14.martabilado maćingostimaizpomenutihzema lja koji su odabrali Srbiju za svoje ovogodišnje učenje o kolektivnim
akcijama, odnosno uticaju udruži vanjanajačanjeruralnihzajednica, borbuprotivsiromaštva,osnaživa njuženaislično.
Brojnoj delegaciji su predsta vljene uspešne aktivnosti Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija, a predsednik opštine je prezentovao modele funkcionisanja lokalne sa
mouprave, kao i uspehe i dostig nuća na polju privlačenja stranih i domaćih investicija, investicione poljoprivredne i turističke potenci jaleopštineInđija.SEEDEVjekon sultantskakompanijasasedištemu
BeograduiZagrebu,kojadelujena prostoru Jugoistočne Evrope i ak tivnajelokalniiruralnirazvojkroz teme agrarne politike, agrobiznis i evropskeintegracije. M.Balabanović
T
ridsetdvogodišnjiŽivanDani lović,izKuzmina,jedanodod najvećihrobnihproizvodjačau Sremu.Onjeuproizvodnjisojena 120hektaraostvarioprosečanpri nos od 4,52 tone po hektaru JUS kvaliteta.Zadovoljanjeostvarenim, pričanam,itoizvišerazloga:prvo štojetokomprošlogprolećavišeod 50 odsto tih površina bilo pod vo domčak15dana,alisuopetostva rilirekordanrezultat.Istina,kasnije suvladusaniraliagrotehničkimme rama,pomoglesuipovoljnijevre menskeprilike,pasetrudisplatiou borbiprotivposledicadugotrajnei velikevlagananjivama.Poremećenotržište
Mismouporodiciiratariisto čari.Gajimozaklaniceioko2.500 tovljenika godišnje, a to ukupno bude oko 300 tona mesa godinje. Sobziromnauslovekojisadavla dajuicenuotkupanatržištustanje ustočarstvujekatastrofa.Imamo pritisakizEvropskeUnije,prekoHr vatske ulaze i živi tovljenici i me so,jerjetamotržišteporemećeno zbogsankcijakojeimjeuvelaRu skaFederacija.Njihovecenesuza nasdampingcene,anjihovimfar merima se isplate jer im nadok nadjujedržavakojapremiravelike svotenovcazbogruskihsankcijapa oninisunagubitku,pričaŽivanDa nilović.Iritira što srpskom seljaku stal nobraneizvozmesa,nastavljada ljeŽivan,zbogsvinjskekuge,asad strana stoka preko granice ulazi u našuzemljuineznasekojajeste, akojanijevakcinisana.
Tržišta su sva strogo kontroli
sana,izuzevnašeg.Uvozimome sosumljivogkvaliteta,niskihcena, komepoceninašenemožemobiti konkurencija?Dabisesačuvalado maćaproizvodnjastokejabihpred ložio uvodjenje carinskih barijera, povećanjeizvozamesa,jernijesa moevropskotržišteonokojemože daseosvojikažeŽivanDanilović.
Sna la ze se ka ko zna ju
ZoranOstojićizSremskaRača, baviseiratarstvomistočarstvom, posebnotovombikovaiutojkate gorijijena41.Saborupoljoprivred nikaSremazauzeočetvrtomesto. Poljoprivrednikujejakoteško, mi se uvek prilagodjavamo. S ob ziromnapoplaveuatarumogsela problemi su bili mnogo veći nego inače.Zbogstanjakojeseneme njagodinamanaboljesvejemanje mladih medju seljacima, mišljenje jeZoranaOstojića.Ova porodica obrađuje 60 hek tarazemlja,radejedvegeneracije Zoraninjegovotac,sejunajvišeso je,aliisuncokreta,kukuruza,pše nice.Imajufarmubikovakapaciteta 50komada,trenutnojenepopunje na,astokuprodajumesarimaima njimindustrijskimklanicama. Iakojestanjeustovarstvusa dakatarofalno,aceneloše,dabi seneštopromenilotrebamnogoto ga menjati. Zato mi ćutimo i radi mo,poručujeZoranOstojić.
Drugomestouproizvodnjiju nadi u Sremu u takmičenju ko je organizuje Sremska privredne komora zauzeo je Vlada Tufeg džićizSalašaNoćajskog.Onjeu 2014. godini isporučio 80 junadi ukupnetežine42.800kilograma. Vladasetimposlombavidužeod 20 godina, trenutno ima 80 ko madajunadiutovilištunafarmu kojajeregstrovana,aočekujeda uskoro tu smesti još 30 komada junadi.
Vladaje,pričanamosebiisvom zanimanju,nastavioporodičnutra diciju gajenja bikova. Nekad je u štalamaoveporodicebilonastoti negrlastoke,aonihjesadasveo nabrojkukojanjemuodgovara.Jer, gajenjebikovamnogokošta,apre nego što tele pristigne za prodaju mora da prođe najmanje 12 me seci, da se potroši mnogo hrane i uložimnogorada.Oničlanovinje goveporodiceradesamiokostoke, aradnikeuzimajuzaposloveura tarstvunanjivamagdeproizvodim hranuzastoku. Položajpoljoprivredekodnasje sveteži,činimiseštovišeradimo sve manje imamo, ali šta se mo ženazadnema,kažeVladaTufeg džić,kojiodhranesasvojihnjivaon obezbedjuje velike količine silaže i upravoutomenalaziuštedeipro nalazinačinzazaradu.
Inače, kada su dodeljivana pri znanjana41.Saborupoljoprivred nikaSrema,nagradujeuimeVlade Tufegdžića,primionjegovsin,četr naestogodišnjiTihomirTufegdžić. MladiTihomirjetomprilikomrekao daplaniradanastaviočevimstopa ma,aliidabudeboljiodnjega.Ti homirjejošosnovac,anjegovotac jeprethodnegodine,naistomtak mičenju,zauzeotrećemestouka tegorijitovajunadi.
Vlada Tufegdžić se upravo vra tio sa Sajma poljoprivrede u Pari zu,išaojeprekoUdruženjaproiz vodjača stoke, video je izvarednu organizaciju sajma, puno mladih koji su došli na sajam da osvoje novaznanjajersebavespoljopri vredom.Zatojepoželeodainaša poljoprivredjednogdanabudemla dimaprivlačnakaofrancuskapoljo privreda.
Poštovaorečstručnjaka
Kada se primenjuje propisana agrotehnika i sluša reč stručnjaka, dobrirezulatatineizostaju.Utose uverioiRankoMalešević,izČal me, koji je ostvario odličan prinos u proizvodnji kukuruza na površini dotrihektara.Rankojeimaopreko 14tonapohektaruizauzeodrugo mesto na takmicenju poljoprivred nikasrema.SejaosamsortuNS3060na površiniod1,71hektaraostvario samtačno14.135kgkukuruzapo hektaru. Ne pamtim bolji prinos, primenio sam kompletnu agroteh nikuodoranjadozaštiteodkorova, prihraneirezultatnijeizostao,hvali seMalešević,dodajućidajeuradioi analizusvogzemljištapamujeito doprinelouspehuuproizvodnji. S.Đaković
INĐIJA•STUDIJSKAPOSETASTRANEDELEGACIJE
Pri mer do bre
po ljo pri vred ne prak se
GotiizAzerbejdžana,Gruzije,Jermenije,Palestine,Jemena,
Tadžikistana,EngleskeiBiHposetiliivoćarskezadruge
O pri me ri ma do bre in ve sti ci o ne i po ljo pri vred ne prak se
SREMSKAMITROVICA•POLJOPRIVREDNICIIMAJUREČ
Re kor di ne do la ze sa mi
Kadsepoštujerečstručnjakaiprimenjujupropisaneagrotehničkemere,uspehuratarstvuneizostaje.
Ali,prošlegodinesudodatneglavoboljeratarimadonelepoplaveipodzemnevode,astočarimasuboljka
niskeotkupnecene.Ipak,svioniuvekponavljajudaseupoljoprivredimoraraditiisamoraditi
ŽivanDanilovićrekoreruproizvodnjisoje RankoMaleševićnadodelinagrade UmestoVladeTufegdžića nagraduprimionjegovsinTihomir VladaTufegdžićusvomtovilištu4
13. mart 2015.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
I
me Dušana Mojsilovića, Ne bojšePetrićaiStankaPopo vića srp skoj jav no sti ne zna či ni šta. U bi zni su, me đu tim, nji ho ve kom pa ni je „Agro mar ket” Kra gu je vac, „Pro mist” No vi Sad i „Elik sir gru pa” iz Šap ca, su u 2013. go di ni bi le me đu pr vih 50 po po slov nim pri ho di ma! U pu bli ka ci ji TOP 300 oni su bo lje su ran gi ra ni od bi zni sa Predraga RankovićaPeconija,TopliceSpa sojevića, Željka Mitrovića i Voji na Lazarevića, na pri mer. Iza njih na li sti osta le su zvuč ne kom pa ni je: „Li li dro ge ri je”, „Knjaz Mi loš”, „Me ser teh no gas”, „La farž”, „Fu tu ra plus”, „Go re nje”, „Me ta lac”, „Ne stle”, „Hol cim”, „Pi o nir”...Za jed nič ko za svu tro ji cu je da su iz unu tra šnjo sti, da po slu ju u obla sti po ljo pri vre de i da su upi sa ni kao sto po stot ni vla sni ci svo jih kom pa ni ja u na šoj ze mlji, da ne ra de pre ko ofšor fir mi i ne po ja vlju ju se u ta blo i di ma.
Ipak, ni su baš sva tro ji ca pot pu ni ano ni mu si. Ne boj ša Pe trić ra dio je u „Vik to ri ja gru pi”, a Stan ko Po po vić je bio je dan od vla sni ka „Vik to ri ja gru pe”. Upu će ni ka žu da je Po po vić svo je vre me no bio čak al fa i ome ga ove kom pa ni je, da se za tim po vu kao iz te pri če, po kre nuo no vi bi znis i da je u Šap cu je dan od ozbilj nih igra ča.
Du šan Moj si lo vić iz Kra gu jev ca je jav no sti pot pu no ne po znat, a nje go vo ime ne do vo di se u ve zu ni sa jed nom dru gom fir mom. Po li ti ka je kon tak ti ra la se di šte nje go ve kom pa ni je „Agro mar ket” u Kra gu jev cu i pr vo što im je re če no da ano nim nost nji ho vog ga zde uop šte ni je slu čaj na.
Po slov na po li ti ka kom pa ni je je da se jav ni na stu pi i ne ka vr sta me dij ske pro mo ci je iz be ga va ju. Pro mo vi še mo pro iz vo de, a ne me na dže re. Ve ruj te da i u Kra gu jev cu ima lju di ko ji uop šte ni su ču li za nas", re če no je u se di štu fir me.
Ina če, na kra ju 2013. go di ne „Agro mar ket” je za be le žio rast po slov nih pri ho da od 109 od sto. Ukup ni po slov ni pri hod iz no sio je 16,07 mi li jar di di na ra, pri če mu je ne to do bit bi la 1,32 mi li jar de di na ra. To kom 2013. go di ne Moj si lo vić je za po slio 22 lju di, pa je uku pan broj za po sle nih do sti gao 750.
Kom pa ni ja je osno va na još 1991. go di ne, a ba vi se snab de va njem, ve le pro da jom, ma lo pro da jom i pro iz vod njom re pro ma te ri ja la za po ljo pri vred nu pro iz vod nju. Ka ko pi še na nji ho voj zva nič noj in ter net stra ni ci, fir ma po kri va po tre be ku pa ca na tr
ži štu Sr bi je, Bo sne i Her ce go vi ne, Cr ne Go re i Ma ke do ni je.
Za ni mlji vo je, da me đu pr vih 50 kom pa ni ja na li sti TOP 300 naj vi še ima onih iz obla sti po ljo pri vre de. U
agro bi zni su po slu je i „Del ta”, „MK gru pa”, „Ma ti je vić”, „Vik to ri ja gru pa”, „Ir va in ve sti ci je’’ i dru gi.
B.Gu lan
P
o kra jin ski se kre ta ri jat za po ljo pri vre du, vo do pri vre du i šu mar stvo ob ja vio je u sre du de set kon kur sa za po ljo pri vre du u Voj vo di ni, od ko jih će osam bi ti na me nje ni re gi stro va nim po ljo pri vred nim ga zdin stvi ma, a dva lo kal nim sa mo u pra va ma.Osam kon kur sa na me nje nih re gi stro va nim po ljo pri vred nim ga zdin stvi ma vred no je 985 mi li o na di na ra, a ra di se o sred stvi ma na me nje nim in ve sti ra nju u po ljo pri vre du, gde je pred vi đen po vra ćaj od 50 ili 60 od sto od vred no sti ula ga nja.
To su kon kur si naj bit ni ji za in ve sti ra nje i za raz voj po ljo pri vre de i za to su ob ja vlje ni pr vi. Kon kur si za lo kal ne sa mo u pra ve od no se se na od vod nja va nje, od no sno sa na ci ju ka nal ske mre že i za vo do snab de va nje, od no sno za ra do ve ka na li za ci o nim mre ža ma re kao je na kon fe ren ci ji za no vi na re po kra jin ski se kre tar za po ljo pri vre du BranislavBogaroški.
On se osvr nuo i na ak tu el nu si tu a ci ju sa pre vla že nim ze mlji štem
u Voj vo di ni, re kav ši da je si tu a ci ja pod kon tro lom, te da je da le ko bo lja ne go 2010. go di ne, ka da je 300.000 hek ta ra bi lo ugro že nio pod zem nim vo da ma, za raz li ku od sa da šnjih oko 30.000 hek ta ra.
Ima mo pro gla še nu re dov nu od bra nu od po pla va od unu tra šnjih
vo da u 13 si ste ma, pet u Bač koj, šest u Ba na tu i dva su u Sre mu. Sva ka nal ska mre ža i sve crp ne sta ni ce su is prav ne, a u pod ruč ji ma gde je rit ska ze mlja i gde se vo da te že ce di, bi će an ga žo va ni mo bil ni agre ga ti re kao je Bo ga ro ški.
Do dao je da in ve sti ra nje u sa na ci ju ka nal ske mre že mo ra da bu de kon ti nu i ra no i na ni vou ko ji je bio u pro te klim go di na ma, a ka ko je na veo u 2015. go di ni za ovu na me nu će bi ti ulo že no iz me đu 1,7 i 1,8 mi li jar di di na ra jed na mi li jar da pu tem ovo go di šnjeg kon kur sa i osta tak iz pre ne tih sred sta va iz pro šle go di ne.
Pr vih de set kon kur sa za po ljo pri vre du ob ja vlje ni su u Slu žbe nom li stu Voj vo di ne i na saj tu Po kra jin skog se kre ta ri ja ta za po ljo pri vre du, vo do pri vre du i šu mar stvo, a na ja vlje no je i da će u na red nih de set da na bi ti ras pi sa ni no vi kon kur si ko jih će ove go di ne bi ti ukup no 27.
S.P.
U
pra va za agrar na pla ća nja Mi ni star stva po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre di ne je na kon usva ja nja Ured be o ras po de li pod sti ca ja u po ljo pri vre di i ru ral nom raz vo ju u 2015. go di ni po če la sa is pla ta ma sub ven ci ja. Po ljo pri vred nim pro iz vo đa či ma ko ji su ostva ri li pra vo na sub ven ci je je od 24. fe bru a ra 2015. go di ne is pla će no ukup no 501.828.442 di na ra, na osno vu vi še pra vil ni ka, sa op šti lo je Mi ni star stvo po ljo pri vre de.Od po me nu tog iz no sa, 464.440.501 di na ra je is pla će no na osno vu Pra vil ni ka o uslo vi ma, na či nu i obra scu zah te va za ostva ri va nje pra va na pre mi ju za mle ko za če tvr ti kvar tal 2014. go di ne, za ko ji su se zah te vi pod no si li od 1. ja nu a ra do 15. ja nu a ra 2015. go di ne.
Pre o sta la sred stva u iz no su od 37.387.941 di na ra is pla će na su na osno vu Pra vil ni ka o na či nu ostva ri va nja pra va na pod sti ca je u sto čar stvu za tov ju na di, tov svi nja i tov jag nja di (za zah te ve za ostva ri va nje pra va na pod sti ca je za tov jag nja di i svi nja ko ji su se pod no si li do 31. de cem bra 2014. go di ne, kao i za zah te ve za tov ju na di ko ji su se pod no si li do 31. ja nu a ra 2015. go di ne), na osno vu Pra vil ni ka za ge net sko una pre đe nje sto čar stva i Pra vil ni ka za po dr šku in ve sti ci ja ma u pri mar nu po ljo pri vred nu pro iz vod nju.
U na red nom pe ri o du na sta vi će se re dov na di na mi ka is pla ta, na vo di se u sa op šte nju mi ni star stva.
S.P.
BE O GRAD
IZMINISTARSTVAPOLJOPRIVREDE
Isplaćeno500miliona
zasubvencije
NO VI SAD •IZPOKRAJINSKOGSEKRETARIJATA
ZAPOLJOPRIVREDU,VODOPRIVREDUIŠUMARSTVO
Desetkonkursazapoljoprivredu
Osamkonkursanamenjenoregistrovanimpoljoprivrednim
gazdinstvima,advalokalnimsamoupravama
Bra ni slav Bo ga ro ški
NAŠAANALIZA•BIZNISMENIIZAGRARAU„TOP300“
Novaposlovnaelitaiznjiva
Zanimljivoje,dameđuprvih50kompanijanalistiTOP300najvišeimaonihizoblastipoljoprivrede
Osnov na de lat nost „Pro mi sta“ je uvoz, skla di šte nje i di stri bu ci ja ve štač kih đu bri va. Ako je kri za pro me ša la kar te u
srp skom bi zni su, zna či li to da će nji va ro di ti no vu srp sku po slov nu eli tu i da je po ljo pri vre da, ko nač no, po sta la na ša šan sa. Uosta lom, Miroslav Mišković do bro zna da iza be re naj po fi ta bil ni je sek to re. Kad je ban kar stvo pre sta lo da bu de to li ko pro fi ta bil no, Mi ro slav Mi ško vić pro dao je Del ta ban ku. Ka sni je po vu kao se iz osi gu ra nja i u pot pu no sti ga pre pu stio ita li jan
skom Đe ne ra li ju. On da na pu stio je i tr go vi nu, pro dav ši „Mak si” bel gij skom „De le zu” i „Del ta” se sa da pre te žno ba vi po ljo pri vre dom. Tre ba li ve ćeg do ka za za to da pro fit sa da le ži u bra zdi? Ali je to eks ten ziv na pro iz vod nja. U Sr bi ji je pra zno oko 200.000 ku ća, a u nji ma i sta ja za tov sto ke. Ka da bi sva ka dru ga ta ku ća ima la po jed no go ve če, to bi re ši lo pro ble me srp ske po ljo pri vre de jer bi ima la
100.000 ju na di (da nas ih ima iz me dju 15.000 i 20.000)!? Od njih bi do bi li i 10.000 to na ,,be bi bi fa’’ za ko ji ima mo do zvo lu da iz vo zi mo u EU. Is tak ni mo sa mo da je so ci ja li stič ka Ju go sla vi ja iz vo zi la go di šnje u svet 50.000 to na ,,be bi bi fa’’. Od to ga je sa da na šnjih pro sto ra Sr bi je ot pre ma no 30.000 to na. Sad se po sled njih go di na po ne kad je dva stig ne u iz vo zu do 2.000 to na!
Pro seč na nji va u Sr bi ji je, usit nje na, pro seč ne ve li či ne 4,5 hek ta ra. Jer, ve le po sed ncii se uglav nom ba ve eks ten ziv nom po ljo pri ve dom. Naj bo lja po tvr da ta kvog sta nja je či nje ni ca da sto čar stvo u Sr bi ji go di šnje opa da po sto pi od dva do tri od sto. Ono u bru to do ma ćem pro iz vo du po ljo pri vre de uče stvu e je sa mo sa 30 od sto! Cilj je da to bu de naj ma nje 60 od sto. Ka da će se ostva ri ti, ni ko ne mo že da pred vi di, jer, ume sto že lje nog ra sta bru to do ma ćeg pro iz vo da agra ra, ima mo uglav nom pad.
O to me naj bo lje go vo re i či nje ni ce o bro ju sto ke. Jer, na po sto je ćim po vr ši na ma se uz ga ja 908.990 go ve da, 3.403.288 svi nja, 1.729.278 ova ca, 235.576 ko za, 26.627.308 ži vi ne i 673.651 pče li nje dru štvo. Od me ha ni za ci je utvr dje no je da
ga zdin stva po se du ju 408.734 dvo o so vin skih trak to ra i oko 25.000 kom baj na. Sva ta me ha ni za ci ja je dav no bi la pu no let na, da nas u pro se ku ima oko 25 go di na! Pre sa mo dve de ce ni je ima li smo po dvo stru ko vi še go ve da, svi nja, ova ca... Me ha ni za ci ja ko ja se ob na vlja uglav nom je po lov na iz uvo za. Iz u ze tak su je di no oni vla sni ci ko ji ob ra dju ju po ne ko li ko hi lja da ili de se ti na hi lja da hek ta ra ze mlje! Ko rist za dr ža vu bi bi la ka da bi oni po sva kom hek ta ru ob ra di vih po vr ši na ima li bar po jed no go ve če! Ova ko će se o nji ma go vo ri ti kao taj ku ni ma, ali po zna va o ci pri li ka će is ti ca ti da se ba ve eks ten ziv nom po ljo pri vre dom. Sve dok to ga ne bu de, go vo ri će mo sa mo o šan sa ma srp ske po ljo pri vre de i pa du nje ne pro iz vod nje!
U Sr bi ji je 5,1 mi li o na hek ta ra ze mlji šta, od če ga je 4,1 mi li o na hek ta ra po ljo pri vred no ze mlji šte, i ba vi mo se eks ten ziv nom pro iz vod njom, Naj bo lji do kaz je po sled nji po pis iz ko ga se vi di da se u Sr bi ji ob ra dju je
tek 3.355.859 hek ta ra ze mlji šta. Ina če, u Sr bi ji po po pi su ima 631.122 po ljo pri vred nih ga zdin sta va. Od to ga je 628.555 po ro dič nih do ma ćin sta va i 2.567 (ili 0,4 od sto) ga zdin sta va prav nih li ca i pred u zet ni ka.
Profitležiubrazdi?
San–govečepohektaru
Brojke
AK TU EL NO STI
RAZ GO VOR S PO VO DOM
U
Ba taj ni ci je pro šog po ne delj ka otvo re na na ci o nal na re fe rent na la bo ra to ri ja ko ja bi tre ba lo da pred sta vlja naj važnijukarikuusistemuzakontro luhrane.Ovomprilikom,otvorenje deo za kontrolu namirnica biljnog porekla, dok bi prema rečima re sorne ministarke Snežane Bogo savljević Bošković, odeljenje za kontrolunamirnicaživotinjskogpo rekla trebalo da bude otvoreno do krajagodine,prenosiRTV.OtvaranjujeprisustvovaoiMajkl Devenport, ambasador Evropske unijekojajenatulaboratorijupo trošila 8 miliona evra i 10 godina čekanja.MinistarkaBoškovićBogo savljevićtvrdidajetimezaokružen sistemkontrolebezbednostihrane.
Ipak, bez obzira na otvaranje, onaneporičedajeneophodnodo netinoviZakonobezbednostihra ne,najavljujenjegovuskorujavnu
raspravu, ali i nova ulaganja u la boratoriju.
RepublikaSrbijaprošlegodine uložilajeoko40milionadinaraza nabavku opreme za kompletiranje fitosanitarneisemenskelaboratori je,auovojgodiniubudžetuobez beđena su sredstva za nabavku nedostajuće opreme kojom ćemo kompletiratiilaboratorijuzaispiti vanje kvaliteta sirovog mleka iz javilajeministarkaBoškovićBogo savljević.
Hranu u Srbiji danas kontroliše 18 laboratorija za uzorke životinj skog porekla i 45 laboratorija za namirnice biljnog porekla. Bataj nička,takozvananultalaboratorija, trebalobidabudesupervizornjiho vograda.
Toćeumnogomepomoćipotro šačima,alijejošdalekoodzatvo renog sistema kontrole namirnica kaže predsednik Nacionalne Or ganizacijepotrošačaSrbije(NOPS) GoranPapović.
Pre dve godine, tada pokrajinski sekretarzapoljoprivreduGoranJe šić na osnovu rezultata istraživanja koje je dobio iz Nemačke, upozorio jedajesituacija,povodomprisustva aflatoksinaumlekualarmantna.
Nacionalnalaboratorijakojutada nismoimali,najvažnijajekarikau sistemu kontrole bezbednosti hra ne, kaže on i upozorava na to da bi ona, između ostalog, trebalo da smanji korupciju kod veterinarskih inspekcijainašuhranuučiniprihva tljivomzatržišteEvropskeunije.
Laboratorijske analize ne mo gu da lažu, posle je samo pitanje odnosa u medijima i političke arti kulacije.Jaočekujemdatamobu du postavljeni kredibilni ljudi, da ti ljudi rade pošteno sa svešću da bez njihovog kavlitetnog rada mi nemožemodagarantujemozdrav stvenobezbednuhranu,nitimože modaizvozimohranuniuAlbaniju niKosovo,akamoliuEvropskuuni juističeJešić. Urednikčasopisa“Gazdinstvo” ČedomirKecosmatradapritre nutnim okolnostima, otvaranjem jednogdelaNacionalnereferent ne laboratorije Srbija ne dobija ništa.
Ne dobija zbog toga što ni je akreditovana, nema ni kadrove, nemaniopremu.Minemamoade kvatnu i potpunu zakonsku regu lativudabismoimali,datakoka žemo,zvaničnatumačenjanalaza u laboratorijama. Nama treba re ferentna, neutralna laboratorija.
Ovatosigurnonećebitijoštrido četirigodinesmatraKeco.
Uprkos najavi ministarke da smo otvaranjem fitosanitarnog de lareferentnelaboratorijezaokružili nacionalnisistemkontrolebezbed nosti hrane, ostaju nedorečena, pre svega, pitanja akreditacije ali i zakonskog utemeljenja. Građani i poljoprivredni proizvođači moraju da se nadaju da ovo otvaranje la boratorijenećeimatiistiepilogkao onofiktivno,iz2009.godine,navo
diRTV. S. P.
N
akon svih naših lutanja, pro blema i propusta u ubrzanoj privatizaciji, od 2000. godine naovamo,kadasenijevodiloračuna da privatizovana preduzeća nastave da rade, nego su se kupovala zarad zemljišta,dobrelokacijeilisveukup neimovine,isadakada„iskijavamo“ iluziju da nije bitna proizvodnja, već samo prodaja, nevodeći računa šta ćebitistimkapitalom,isdrugestra ne, zadovoljavajući sopstveno tržište uvozom, dolazi vreme kada mora da se krene u pravcu industrijalizacije, odnosno reindustijalizacie. Na pita njekakvereindustrijalizacije,odgovor smo zatražili od Staropazovčanina,Stevana Devetakovića, profesora
beogradskogEkonomskogfakultetau penziji. Moramalodasezastane,okrene izasebeikreneupravcureindustrija lizacije,odnosnoinustijalizacije,aline industrijeradinjesame,negouindu strijukojabise,recimo,nadoveziva lanapoljoprivreduitokaoindustrija kojamožedasejavikaonekavrsta dopune poljoprivredi. Znate da radni procesupoljprivreditraje45mese ci i pitanje je da li je to puno radno
vreme?Trebalobigadopunitistvara jućipretpostavke,naprimer,daseu Staroj Pazovi ili Vojki organizuje ne ka industijska proizvodnja koja bi se bavila doradom i plasmanom poljo privrednih proizvoda. S jedne strane tako bi se ostvario veći fond rada, a sdruge,poljoprivredniproizvodibise bolje prodali. Ako, recimo, prodajete pšenicunasamojnjiviuvremežetve, onaimajednucenu,akojeprodajete uoktobru,tadjedrugacena,uslede ćem maju ona ima treću cenu, a in dustrijski prerađena, opet ima neku, sasvimdrugucenu.Zato,kadkažem ponovna industrijalizacija, odnosno reindustrijalizacija,nemislimnavra ćanjeonihstarihkapaciteta,negona pratećekapaciteteupoljoprivrediko jibipostepenoizrastaliuozbiljnein dustrijskekapacitetekojibimoglida pratepreradupoljoprivrednihproizvo da.Primeraradi,uSremuimamopar mlekarakojesunastaleposleSrem ske mlekare i to je dosta dobar put da se širi baza prerade mleka u raz ne mlečne proizvode, poštujući viso ke standarde kvaliteta koji mogu da zadovoljeistranotržište–ističepro fesorStevanDevetaković.
On takođe podseća da neki proiz vodimogudaseizvezu,upravozato štosuekskluzivniištoihimamalo. –Recimo,sremskisirjepoznatdo Beogradaidonekleširekažeprofesor ipitasezaštoovajproizvodnebibio poznatidoZagrebaidoLjubljane. –Utompravcubireindustrijaliza cijamoraladaideištopreshvatimoda jetonačinoporavkanašeprivrede,biće boljesjednestrane.Sdruge,uzemlji zatonemadovoljnokapitalapaćemo moratidapravimonekuvrstusarad nje sa strancima u pravcu podizanja većihkapaciteta,dokbisemanjipre pustilinašimprivrednicimakažepro fesorStevanDevetakovićidodaje:
Zapitajte svakog našeg viđeni jegseljaka,dalimožedaseživiada seneproizvodiivrlo,jednostavnoće vamreći,nemože. Osvrnuvišisenaprivatizaciju,koja nijeispunilaočekivanjanidržave,ni naroda,profesorDevetakovićpodse ćada,nesamodasenijevodilora čuna šta će s tim preduzećima biti, dalićenastavitidaproizvode,nego seposezalozauvoznimproizvodima, nevodeći računa, dugoročno gleda no,čimećedaseplate.Ponjegovim rečima, od 2000. godine na ovamo do net je ve li ki broj stra te gi ja ko je na državnom, regionalnom ili lokal nomnivoudefinišupravcerazvojeu pojedinim oblastima, ali bez obave zedaseoneiprimenjuju.Mnogeod njihsudobroocenjene,prihvaćenei „stavljeneufioku“.
–Mičaknemamonispecijalizova nelaboratorijekojesubitnezapoljo privrednu proizvodnju u smislu nad ležnosti da ocene kvalitet i omoguće
izvoz.Dešavalose,dapoljoprivrednici iz reona Zapadne Morave koji dosta izvoze povrće, da bi izvozili u Slove niju dok je samo ona bile u EU, an gažuju odgovarajuću laboratoriju iz Zagrebadaimradianalizuproizvoda zaizvoz.Dakle,minismoorganizovali ta kve la bo ra to ri je ko je bi bi le di rekt niservisnašojpoljoprivredi–kažena krajunašsagovornikidodajedaod stručne potvrde kavliteta proizvoda i zdravstvene ispravnosti hrane zavisi izvoz srpskog voće i drugih poljopri vrednihproizvoda. G. M.
STARAPAZOVA•STEVANDEVETAKOVIĆ,PROFESOREKONOMSKOGFAKULTETAUPENZIJI
OSMERURAZVOJASRPSKEPRIVREDE
Industrijaupoljoprivredi–pravacoporavka
Kadkažemponovnaindustrijalizacija,nemislimnavraćanjeonihstarihkapaciteta,negonapratećekapacitete
upoljoprivredikojibipostepenoizrasliuozbiljneindustrijskekapacitetekojibimoglidapratepreradupoljopri
vrednihproizvoda–navodiprof.Devetaković
ProfesorStevanDevetakovićNema„dođemti“
U ekonomiji mora da postoji interes, objašnjava profesor, bez obziranasvemogućemehanizme kojiseprimene,jeronvasprisi ljavadaraditeitoonoštomože da prodate i naplatite. U ekono mijinemana„dođemti“.Možemo dasepogađamookocene,aliro bailiuslugamoradaseplati.
BEOGRAD•NAKON10GODINAČEKANJA
Srbijadobilareferentnulaboratoriju
Otvorendeozakontrolunamirnicabiljnogporekla,dokbiodeljenjezakontrolunamirnicaživotinjskogporekla
trebalodabudeotvorenodokrajagodine–Reagovanja:“Namatrebareferentna,neutralnalaboratorija.
Ovatosigurnonećebitijoštridočetirigodine”
Otva ra nje de la NRL iza zva lo i broj ne po le mi ke
NaprimedbeNOPS,reagovalo jeMinistarstvopoljoprivredekoje saopštavada"izjavekojeseba zirajunaneznanjui poluinfoma cijama, stvaraju lošu atmosferu natržištu,potrošačigubepove renje u proizvođače hrane, na ravnoiusamudržavuitrpe,pre svega ekonomske štete. Krajnji efe kat ta kvog ne pro fe si o nal nog odnosapremainteresupotroša ča izaziva neosnovanu zabrinu tostpotrošača".
Precizirano je da Fitosnitarna laboratorija,jednaodtriplanira nekojajepočeladaradi,obavlja ispitivanjabilja,uključujućiihra nu biljnog porekla (iz primarne proizvodnje), useve, semensku robu i sadni materijal na prisu stvoregulisanihštetnihorganiza mabiljaka.
Ta laboratorija ispituje pri sustvo takozvanih karantinskih štetnih organizama i regulisanih nekarantinski štetni organizama,
odnosnobakterija,virusa,gljiva, insekata i drugih biljnih štetoči nakojemogudaugrozeusevei biljnuproizvodnjunanašimora nicama.
Iz Ministarstva poljoprivrede precizirajuidasenapokretanju Fitosanitarne laboratorije radilo u saradnji sa Ministarstvom pro sveteitehnološkograzvojaiIn stitutomzazaštitubiljaiživotnu sredinu, sa kojim se radi na po kretanjuiostalihpredviđenihla boratorijauDirekciji.
Naglašenojedasuspajanjem kadrovskog potencijala Instituta i tehničkog potencijala Direkcije, stvoreni uslovi za rad u najbolje opremljenoj laboratoriji ovakve vrsteunašojzemlji.
Razultatisuvalidnijersudo bijeni uz primenu akreditovanih metoda. Analize obavljaju struč njaciInstitutaizaposleniuDirek cijizanacionalnereferentnelabo ratorije",pišeusaopštenju.
Ništaseneće
promeniti?
Ministarstvo poljoprivre de nikada nije formiralo Savet za bezbednost hrane čija bi osnovna funkcija bila da kaže kojisutoproizvodi,kojesuto namirnice za koje postoji rizik od kontaminacije. Znate ono: kadijavastuži,kadijavamsu di.Neverujemodaćeseneke stvaripomeritisamrtvetačke, moždaćetoizgledatisamome dijski dobro ocenio je Goran Papović.6
13. mart 2015.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
K
olostrumjeproizvodmlečnih žlezda sisara prvih nekoliko danapoporođaju.Pravikolo strumje„prvomleko“bogatoanti telima.Zdravljeiživotteletazavise odtogadalijeonodobiloodgova rajućukoličinuvisokokvalitetnog kolostruma,bilosisanjembilonapa jenjem,naravnoštojemogućera nijeuživotu.Troškoviodgojajunica umlečnimstadimasepovećavaju, ukolikosepojavivećasmrtnostte ladi, ili je potrebno lečenje bolesti kojesusemoglesprečitipreventi vom. Kolostrum krava se razlikuje odnormalnogmlekapoboji,ukusu isastavu.Kolostrumježućkastdo tamnožut,maloslankastigust.Najznačajnijarazlikaizmeđuko lostruma i normalnog mleka je u proteinskomsastavu.Kolostrumje presvegabogatglobulinimaiimu noglobulinima. Koncentracija pro teinaukolostrumuiznosii14%.U prva24hsastavkolostrumaseme nja, sadržaj proteina se približava onomkodobičnogmleka.
Za što je ko lo strum
ne za men ljiv
Rođenjem tele ima veoma loše razvijenimunisistem.Posteljicane dozvoljavatransferantitela,pozna tihkaoimunoglobulini,odmajkeka fetusuzavremesteonosti. Važanjezatelepoštoseuglo bulinimanalazeantitelakojakrava proizvodi da bi se zaštitila od mi kroorganizamakojimajeizloženau životnojsredini.Telejeprekokolo struma zaštićeno od bolesti u naj ranijemživotnomrazdoblju,svedok se njegov imuni sistem ne razvije i aktivira. Antitela su proteini koji mogudaprepoznajuiuništeizazi vačebolesti,ilipatogeneuorgani zmu teleta. Postoje tri glavna tipa Imunoglobulinaito–G,MA.Itou sledećim procentima od 85 90%; 510%; i 510%. Ova tri tipaIg imajuspecifičnezadatkeuimunom sistemu. IgGsu u stanju da pre poznajuiuništeinvazijupatogena, i van krvotoka u bilo kom organu. GlavnaulogaIgMjedauništebak terijekojesustigledokrvi.IgAse priljubiuzćelijskemembraneorga na i na taj način sprečava da pa togeni to učine pre njih i izazovu bolest.
Uspešnost u ishrani kolostru mom bazirana je na četiri kritična „momenta“:
Pra vo vre me nost - A to je ko jombrzinomposletelenjateledo bijakolostrum
Količina - Koju količinu kolo strumajetelepopilo
Kva li tet -Koncentracijaimuno globulinaukolostrumu
Čistoća–Nivopatogenaukolo stru mu
Pra vo vre me nost Globulini kolostrumamoguprećiukrvuto ku prvih 24 časa, ali moramo na glasitidavećpriisteku24hporo đenjuglobuliniseskorodavišene mogudapređuukrvotok.Sadržaj imunoglobulina u prvih 9 h po ro đenju teleta je skoro isti [3]. Va žnojedatiteletu2lkolostrumau prvih 12 h života. Ako tele nije u roku 12h po rođenju popilo nima lokolostrumasigurnonećemoćida stekne odgovarajući imunitet. Ako jemogućetelebitrebalonahraniti 1satporođenju.Američkifarmeri koji svoje krave drže na paši, na građujusvojeradnikekojisuzadu ženi za negu teladi po odgojenom teletu.Teladsenapajajuurokuod 2satailimusepomognedaodmah ustaneiposisakolostrum.Posebna pažnjaseposvećuježenskojteladi. Svakoodgojenoženskotelejeka pitalzabudućnost,bilodasekoristi za sopstveni remont ili se prodaje zapriplod.
Kolostrum ima veoma visoku hranljivu vrednost dokazana je i laksativnauloga. Količina-Kojukoličinukolostru majetelepopiloNajboljejedase telenapojisa4lvisokokvalitetnog kolostruma,itoHFteladimauroku od1hporođenju.Drugiputbitele trebalonapojitisa23lkolostruma najkasnijeza8h.Iakojenajbolje da krava i tele budu zajedno, ako ne duže, neka to bude prvih dva naest sati po telenju. Ipak će više kolostrumapopititelekojehranimo izboce.Akotelenijeustaloisamo
stalnopopilokolostrumuroku3h porođenju,moramomupomoćida ga popije. U SAD to rade pomoću ezofagijalnehranilice.
Kva li tet - U pr vom mle ku–je sadržaj proteina 5 – 6 %, ali mo žedasekrećeod2dovišeod15 %. Koncentracija antitela se sma njujeprilikomsvakesledećemuže. Već kod druže muže nivo antitela sesmanjujena65%,akodtreće mužeovajprocenatje40%odpr vemuže.
Hranljive materije kao što je mast i proteini, koje su važne za razvoj i rast teleta su zastupljene uvećemprocentunegouobičnom mleku. Procenat masti iznosi oko 6,7%,procenatproteinaoko14%. Procenatlaktozejemanjinegokod običnogmleka,patosmanjujerizi keodprolivakodnovorođenogte leta.[4] KodMlečnihrasajekoncentra cija Ig u kolostruma manja nego kod tovnih rasa. Od rasa za pro izvodnju mleka HF ima najmanje IGukolostrumuaJersejnajviše.
Naravno da prvotelke uobiča jeno imaju manje Ig, a krave od trećelaktacijenaviševišeImuno globulina.
ČistoćaNivopatogenauko lostrumuNajveći izazov kod hra njenja kolostrumom je kako da kolostrum ostane čist, . Koliko je važno da napojimo tele kolostru mom, da preživi, toliko taj isti kolostrum ako ga ne čuvamo na odgovarajućinačinmožedaizloži telepatogenimakaoštojeE.coli, Salmonella. Veoma je važno odr žavanje čistoća vimena, opreme za mužu, i najvažnije bočice ili kanticezaishranu.
Šta ako kra va
ni je za su še na na vre me?
Ako se krava muze do nepo srednopredtelenje,telećeumesto kolostruma zapravo piti normalno mleko. Period zasušenja ne bi tre balodabudekraćiod4nedelje.U ovom slučaju se teletu mora dati kolostrumnekedrugesvežeotelje ne krave. Minimalna količina kolo strumakojapomažeteletudapre živi je 150 ml, koje bi trebalo da popijuuprva2hživota.Kakosačuvati
vi šak ko lo stru ma?
Ustadimasavisokomprodukci jommleka,ostajeodređenakoliči nakolostruma.Akoseradioprvo telkiostajeoko35kgviškaaakoje rečostarijojkraviovajvišakjeod 5070kg.Ovajvišaksemožeisko ristitiusvežemstanju,fermentisan ilikonzervisan.[1]Svežikolostrum semožekoristitizanapajanjestari jeteladikojasunamlečnojishranii to,razređujesesatoplomvodomu odnosu2:1,ilisemožedodatipri premljenojzamenizamlekoprena pajanja.
Ipak najbolji način čuvanja kolo strumajedubokozamrzavanjeiču vanjena–20*C.Ovakavkolostrum jenajboljedaseseiskoristidogodi nudana.Odmrznutikolostrumtelad izuzetnodobroprihvataju.Kolostrum postepenoodmrzavamonatempera turido50stepeni.Nikakoganeod mrzavamonasobnojtemperaturijer se broj mikroorganizama udvostru čujesvakih2030minuta.
Kojikolostrummožemo
za mr znu ti?
Zamrzavamo kolostrum iz tri uzastopne muže od starih krava, koje su oteljene u jesen, koje su dugo na farmi, i naravno da nisu obolele od mastitisa. Ako je krava jelazelenuhranuleti,ilisenoisi lažuzimikolostrumjebogatkaroti nomivitaminomE. Istotakouzimamokolostrumod kravačijateladnepokazujusimpto meenteritisa.Kolostrumstavljamo ukanticeuzapreminiod0,5i1li tar.Kanticemoramodobrozatvoriti iobeležitinalepnicamasadatumom i redosledom redosledom muže. Kolostrum se zamrzne i pred kori šćenjesevadiizzamrzivača.Kan ticesepotapajuutopluvoduitako pripremajuzanapajanjeteladi.Za jednotelejepotrebnokoristitiutri uzastopnanapajanjakolostrumdo bijenuprvetrimužeporedu
Šta ako ne ma
ko lo stru ma?
Ovomožebitislučajkodprvo telki. Od stresa prilikom telenjajenostavno ne dolazi do lučenja mleka odnosno kolostruma. Može sedesitidaprilikomteškogtelenja krava ugine. Tada se preporučuje dasetelenapojikolostrumomkra veoteljeneupribližnoistovreme. Akobitelenapojilimlekomranije oteljenekravetobisekatastrofal no završilo. U ovakvim slučajevi ma je najbolje koristiti zamrznuti kolostrum.
Iako je kolostrum nezamenjiv ako nemamo na raspolaganju za mrznuti kolostrum, možemo kori stiti “zamenu“. Ova zamena pre maRoyu[2]pripremasenasle dećinačin1umućenojajeu0,3 l vode, kome se doda pola čajne kašičice ricinusovaog ulja i 0,6 l punogmleka.
Zaključak
Kolostrum je nezamenljiv u is hraniuprvimdanimaživota.Veo majelakosvarljiv,hranljivavred nost muje 40% većaod normal nog mleka, u toku varenja daje mekigruš.
Presvegajebogatglobulinima i imunoglobulinima, koja pomažu teletu u borbi sa izazivačima bo lesti koje su obično praćene pro livom.Kolikajesnagaimoćkolo strumavidiseizdajeminimalna količina kolostruma koja pomaže teletu da preživi 150 ml, koje bi trebalo da popiju u prva 2h živo ta.[3]
Jednomrečjukolostrumjeihra naiprvaodbrambenalinijaprema bolestima u prvim danima života. Kolostrumpružasigurnostodgaji vačudaćeodteletabitikrava.
Li te ra tu ra: [1] An tov, G .: Ko lo strum. Zna čaj i ko ri šće nje. Na rod ni po ljo pri vred
ni ka len dar.No vi Sad, 1992. [2] Roy, J.H.B.: The Calf.Vol 1.
and 2. Il li fe Bo oks Ltd.Lon don, 1970. [3] Dr Ti mo tej Čo bić, Dr Ge or gi An tov,: GO VE DAR STVO, PRO IZ VOD NJA MLE KA, No vi Sad, 1996 [4] Fol ley,J.A., Ot terby,D.E.: Ava i la bi lity, sto ra ge, tre at ment, com po si tion, and fe e ding va lue of sur flus co lo strum: A RE VI EW. J. DA IRY Sci.61: 10331060; 1978.
ZNAČAJKOLOSTRUMAUISHRANITELADIUPRVIMDANIMAŽIVOTA
"Pr vo mle ko" bo ga to an ti te li ma
Ko lo strum je bo gat glo bu li ni ma i imu no glo bu li ni ma. U glo bu li ni ma se na la ze an ti te la ko ja kra va pro iz vo di da bi
sezaštitilaodmikroorganizamakojimajeizloženauživotnojsredini-Telejeprekokolostrumazaštićenoodbo-
lestiizazvanihkolibakterijama-Višakkolostrumamožemosačuvatinarazličitenačine,anajboljijedubokoza-mr za va nje
Piše:BranislavaPantelić,dipl.ing.
PSS Su bo ti ca
Bra ni sla va Pan te lić
Va žno je da te le što pre po pi je ko lo strum
Ko lo strum se mo že za me ni ti na pit kom od vo de, ja je ta, ri ci nu so vog ulja i pu nog mle ka